You are on page 1of 15

Srednja kola Ambroza Haraia Mali Loinj

ZAVRNI RAD
Tema: Poslovi i dokumentacija vezani uz odlazak gostiju u Putnikoj Agenciji

Sektor: ugostiteljstvo i turizam Zanimanje: Razredni odjel: 4 htt kolska godina: 2012/2013

Uenik:

Mentor:

U Malom Loinju, svibanj 2013.g

SADRAJ 1. UVOD..2. 2. ODJAVA.....3. 3. VAUER I INSTRUMENTI PLAANJA U POSLOVANJU.4. 3.1 VAUER TURISTIKA UPUTNICA. 5. 3.2 TURISTIKI ILI PUTNIKI EK...6. 3.3 KREDITNE KARTICE..........7. 3.4 EK PO TEKUEM RAUNU BANKOVNI EK9. 3.5 BANKOVNA DOZNAKA..10. 3.6 GOTOVINSKO PLAANJE..11. 4. ZAKLJUAK12. 5. POPIS LITERATURE...13. 6.PRILOZI...14 .

1.

1.UVOD
Putnike agencije nastale su zbog potrebe da se na jednome mjestu dobiju sve informacije o putovanju, pribave karte, rezervira smjetaj u svim destinacijama koje putovanje ukljuuje i da se osiguraju sve ostale pratee usluge. Putnika agencija gospodarski je subjekt, koji posreduje ili sam proizvodi usluge, kojima se podmiruju turistike potrebe potroaa klijenta prilikom privremenog mijenjanja mjesta boravka, a te se usluge nude u oblike posredovanja, kao usluge drugih ili pak u novim kombinacijama kao vlastite usluge.

Putnika agencija Marina nalazi se u Nerezinama, nedaleko od glavnog trga. Cilj agencije je kroz njihov objekt svojim gostima prezentirati prie o naem pomorstvu, kroz razna dogaanja pruiti nezaboravan doivljaj, a kroz njega e prezentirati fotografije jedrenjaka u sobama, upoznat s nonjom naih loinjanka, priama o moru, kvaliteti naeg mora, vrstama riba, gastro specijalitetima, ribolovnim natjecanjima, edukaciji o vrstama riba. Ponuditi e suvenire na temu pomorstva, prirodnu kozmetiku koju su koristile ena kapetana i sami kapetani s naim eterinim uljima otoka. Djeca e imati priliku oslikavati i osmiljavati vlastite slikovnice s temama loinjskih kapetana, degustirati emo domae specijalitete, te moda naiete na poneko upozorenje trenutaka iz ivota naih slavnih.

2.

2.ODJAVA
Odjava gosta vri se na nain da im se gost prijavljuje u agenciji, plaa raun odmah pri prijavi tj. unaprijed. Posao poslodavca u agenciji je saznati toan datum dolaska te toan datum odlaska da bi se tono mogla izraunati cijena. Gost raun moe platiti na vie naina.

3.

3. VAUER I INSTRUMENTI PLAANJA U POSLOVANJU PUTNIKE AGENCIJE


-Putnike agencije, kao gospodarski subjekti, na turistikom tritu moraju utvrditi kojim e se instrumentima plaanja koristiti u poslovanju. -U svim ugovorima u poslovanju propisuje se obveza plaanja. -Instrumenti poslovanja svi su vrijednosni papiri i neki drugi poslovni dokumenti koji se u preduvjet za uspjeno obavljanje agencijskog posla, za uspjeno provoenje jednog turistikog aranmana. -Zajednike osobine tih instrumenata: njima se rezervira i/ili plaa ili kupuje neka usluga ili roba; druga osobina odnosi se na tehnike elemente sadraja instrumenta.

U poslovanju putnikih agencija u praksi su najei sljedei instrumenti:


1. 2. 3. 4. 5. 6. Vauer (voucher) ili turistika uputnica Turistiki ili putniki ek (traveller`s cheque) Kreditne kartice (credit cards) ek po tekuem raunu bankovni ek Bankovna doznaka Gotovinsko plaanje

4.

3.1 VAUER-TURISTIKA UPUTNICA


Vauer je isprava koju izdaje putnika agencija, kojom se ona obvezuje davatelju usluga platiti njegove usluge pruene donositelju klijentu agencije .nastao je na turistikom tritu zbog nekih prednosti u potranji i ponudi.

Prednosti i potranje:
- Turist je elio unaprijed osigurati odreene usluge i osloboditi se briga glede neizvjesnosti za vrijeme putovanja

Prednosti ponude:
- Davatelj usluge elio se osigurati da e ono to je kod njega rezervirano biti sigurno i da e osoba koja e kod njega odsjesti biti upravo ta koja je platila uporabu. Korisnik usluge za ono to je uplatio dobiva odmah uslugu, zbog toga je iz psiholokih razloga potreban neki dokument koji jami da e usluga biti realizirana. Agencija e izdati Vauer klijentu unaprijed kad uplati odreeni ugovoreni iznos za tono odreenu uslugu koju eli dobiti na odreenom mjestu u odreeno vrijeme. U zamjenu za uplaeni novac klijent dobiva vauer na kojem su navedene sve usluge. Nakon toga agencija alje davatelju usluge dvije kopije vauera . vauer se u praksi izdaje u vie kopija. Originalni vauer predaje se klijentu, prva kopija alje se davatelju usluga, druga kopija takoer ide dobavljau usluga ( on ju potvruje i vrati agenciji), trea kopija dostavlja se agencijskom zastupniku (u odreditu budueg boravka turista), a etvrta kopija ostaje u agenciji kao temeljnica za knjigovodstvo. Davatelj usluga odmah nakon dolaska uzima od turista originalni vauer, te mu na temelju toga prua usluge koje su navedene na vaueru i prilae ga nakon realizacije navedenih usluga fakturi kojom naplauje svoju uslugu od agencije. Vauer je dokument koji glasi na ime a druga se osoba ne moe njime koristiti. Vauer je zapravo legitimacijski papir .

5.

3.2 TURISTIKI ILI PUTNIKI EK


Izdaje ga putnika agencija ili banka kao bezuvjetni nalog za isplatu odreene gotovine ili pruanja neke usluge. U oba sluaja moramo ga prezentirati davatelju, koji e nam zauzvrat dati novac ili pruiti uslugu. Danas ga u inozemstvu izdaju putnike agencije i banke, a kod nas samo banke zaduivanjem deviznog rauna kupca eka. Kupiti ga u svijetu moe samo fizika osoba, i to za gotovinu kod preuzimanja. Glasi na ime i na okrugli iznos. Danas se u turistikom prometu sve manje koristi, a zamjenjuju ga drugi instrumenti plaanja, osobito kreditne kartice.

6.

3.3 KREDITNE KARTICE


Kreditne kartice esto su nazvane i plastini novac. Kreditnom karticom se koristi platitelj (dunik) kao zamjenom za gotovinu kad plaa primatelju (kreditoru) robu ili uslugu. Kartice su nastale na slinoj ideji kao vauer i putni ek. Kartica uvijek glasi na ime i neprenosiva je. Kartica slui za viekratnu uporabu. Uvijek je u vlasnitvu izdavatelja kartice, odnosno kreditne institucije koja ju je izdala. Vrste kreditnih kartica: 1. Prema prihvatu 2. Prema raunu uz koji je kartica vezana 3. Prema korisniku Kreditne kartice prema prihvatu: -kartice koje vrijede u zemlji izdavanja i internacionalne kreditne kartice koje vrijede i prihvaene su na meunarodnom tritu. Kreditne kartice prema raunu na koji je kartica vezana: Debitne kartice: mogu biti i osobne i poslovne kartice rauni se plaaju trajnim nalogom poslovnoj banci koja je partner izdavatelja kartice i banaka korisnika. Osnovna je karakteristika te kartice da korisnik sa svojega rauna, pomou PIN-a plaa svoje trokove odmah nakon kupnje ili realizacije odreene usluge. Stoga se nakon plaanja ili podizanja gotovine automatski zaduuje bankovni raun korisnika z a vrijednost prodaje ili podignute gotovine. Kreditne kartice: Vezane su uz kreditnu liniju. U trenutku transakcije korisnik ne mora imati novac na raunu, nego u trenutku dospijea koji nastupa odgodom, koju odreuje izdavatelj kartice. Trini segment ovih kartica su klijenti koji se odlikuju odreenom platnom sposobnosti, financijskom disciplinom i sklonou uporabi suvremenih sredstva plaanja. Pretplatnike kartice: Karticom korisnik unaprijed osigurava sredstva, prije nego to doe do transakcije. Pod ovom karticom misli se na smart kartice ili elektronski novanik. Obje kartice su ip kartice 7.

Kreditne kartice prema korisniku: Osobna kartica- izdaje se za osobne potrebe Poslovna kartica- izdaje se za potrebe poslovanja Osnovna kartica- izdaje se svakoj punoljetnoj osobi koja zatrai karticu i dokae svoju financijsku stabilnost i sposobnost podmirenja dugovanja u svakom trenutku. Dodatna kartica-nositelj osnovne kartice moe dobiti ovu karticu, za jednog ili vie punoljetnih lanova obitelji za koje preuzima jamstvo za sve njihove trokove. Nositelj osnovne kartice dobiva raun za sve utroke sa specifikacijom iz koje se vidi koji je korisnik uinio troak. Bankovna kartica- instrument je raspolaganja sredstvima na raunu klijenta u banci, za plaanje robe i usluga te podizanju gotovine. Omoguava izravan pristup raunu bez fizikog dodira s bankom. Nosi oznaku banke izdavatelja, kao i oznake pripadnosti jednom od globalnih platnih sustava. Ostale kartice- ovdje se ubrajaju kartice koje izdaju razliite tvrtke, a karakteristika im je da se mogu rabiti ponajprije za kupnju roba i usluga izdavatelja kartice ili kod njihovih poslovnih partnera s kojim imaju potpisan ugovor o poslovnoj suradnji.

8.

3.4 EK PO TEKUEM RAUNU BANKOVNI EK


Putnika agencija u svom radu obino prima kao sredstva plaanja i ove ekove. Meutim, stvar je agencije s kojom e izdavateljima ekova potpisati ugovor o reguliranju obveza u radu s tim ekovima. Rabi se samo u domaem platnom prometu. Glasi na ime i neprenosiv je. Uz njega klijent redovito dobiva ekovnu iskaznicu u banci izdavatelja te popis serije i brojeva izdanih ekova. Svaka banka ima svoje limite koje propisuje u svezi s akceptiranjem tog eka na prodajnim mjestima. To je ek kojim vlasnik tekueg rauna u banci raspolae sredstvima na tom raunu za podizanje gotovine ili za plaanje roba i usluga. Taj je ek neprenosiv na drugu osobu. Ne postoji obveza primitka ekova za podmirivanje obveza s osnove kupljene robe ili realizirane usluge. To praktiki znai da davatelj usluga za naplatu svojih potraivanja nisu duni primiti ek izdan na teret tekueg rauna graana. O tome hoe li primiti ek ili ne odluuju te pravne osobe, a to reguliraju meusobnim sporazumom Vlasnik ovog eka mora prezentirati uredan i valjan ek, ekovnu garantnu iskaznicu i osobnu iskaznicu. Zaposlenik na prodajnome mjestu mora provjeriti sve bitne elemente tog eka. Usporeuje podatke upisane na eku u podacima otisnutim na garantnoj ekovnoj iskaznici i provjerava vlasnikov identitet. U poti ili u banci klijent na temelju ovog eka dobiva protuvrijednost isplate u kunama, a prodajna mjesta smiju njime samo naplaivati robe ili usluge, a ne isplaivati gotovinu. Dakle, na prodajnim mjestima ek smije glasiti na toan iznos koji je klijent duan platiti davatelju robe ili usluge.

9.

3.5 BANKOVNA DOZNAKA


Bankovna doznaka je nalog koji izdaje jedna banka drugoj za isplatu odreenog iznosa gotovine treoj osobi. Banka na temelju naloga svog komitenta s njegova rauna doznauje novac fizikoj ili pravnoj osobi koju je on u svom nalogu naznaio. Bankovna doznaka sadrava: naziv isplatne banke, ime nalogodavca, ime korisnika, iznos, osnovu na ime ega je isplata, eventualno uvjete isplate ili druge napomene i naziv banke nalogodavca. U meunarodnim plaanjima domaa banka po nalogu svog komitenta nalae inozemnoj banci isplatu odreenog iznosa gotovine u stranoj valuti u obliku odobrenja na raunu ili isplate u gotovini korisniku. Prilikom izdavanja doznake isplatnu banku u inozemstvu moe izabrati nalogodavac. Zato to mu to uvjetuje vjerovnik, zbog trokova doznaka i sl. Doznaka je, za razliku od drugih instrumenata meunarodnog platnog prometa, mnogo jeftinija, ali je rizinija zbog toga to titi vjerovnikova prava .koristi se ili kada se komitenti jako dobro poznaju, kada su u pitanju plaanja uz neke druge instrumente, kada je rije o manjim iznosima i sl. U turistikom poslovanju esto se rabe obine i brzojavne doznake. Obine su one koje se usmjeravaju na odredinu banku korespondenta pismenim putem, sa zahtjevom isplate odreenog iznosa treoj osobi odmah ili na odreeni dan uz popise ovlatenih osoba banaka korespondenata. Bankovne doznake kao instrumenti plaanja u platnom prometu s inozemstvom rabe se i za realizaciju plaanja po instrumentima koji slue za osiguranje plaanja (jamstva, akreditivi, inkaso, i dr. ).

10.

3.6 GOTOVINSKO PLAANJE


U domaem platnom prometu pojavljuje se skup pojedinanih plaanja koja se obavljaju u nacionalnoj novanoj jedinici. Tako se i putnike agencije u poslovanju koriste mogunou rada s gotovinom. Gotovina je zapravo kovani i papirnati novac koje kod nas emitira Narodna banka Hrvatske. Taj novac cirkulira u gospodarskom prometu i zakonsko je sredstvo plaanja u zemlji koja ga je izdala. To znai da su ovu vrstu novca, u skladu sa zakonskim odredbama, duni primiti svi sudionici domaega platnog prometa: fizike i pravne osobe. Gotovinom se danas, prema tome, ostvaruju konana plaanja, zbog ega ovu vrstu novaca nazivamo i definitivnim novcem tj. sredstvom plaanja sa svojstvom primarne likvidnosti. U radu agencije kao gospodarskog subjekta potrebna je i blagajnika gotovina koja udovoljava potrebama svakodnevnoga novanog optjecaja, a nalazi se u trezorima poslovnih banaka i FINA-e. ovom gotovinom opskrbljuju se i putnike agencije u svom poslovanju. Zakonodavac propisuje da svi korisnici, pa tako i agencije sva svoja novana sredstva vode na raunima kod poslovne banke ili FINA-e. korisnik ovih sredstava ima obvezu da gotovinu primljenu tijekom dana na vlastitoj blagajni uplati istog dana ili najkasnije sutradan na blagajni poslovne banke, FINA-e ili pote u korist svog iro rauna. Takoer je regulirana mogunost obavljanja isplata gotovine za odreene namjene i u manjim iznosima. Odreen je tzv. blagajniki minimum tj. iznos gotovine koju agencije mogu dnevno drati u blagajnama i njom plaati raznovrsne nabave i usluge, ako pojedinane isplate ne premauju odreeni iznos. Znamo da je pri uporabi gotovine kao sredstva plaanja potrebno gotovinu fiziki predati, i to platitelj primatelju. Gotovina, dakle, nije samo novani oblik i zakonsko sredstvo plaanja nego je ona istodobno instrument platnog prometa.

11.

4. ZAKLJUAK
Platni promet obuhvaa sva plaanja izmeu pravnih i fizikih osoba radi podmirenja novanih dugova, odnosno naplate novanih trabina. Manjim dijelom je gotovinski, a najveim se dijelom provodi knjinim prijenosom novanih svota od dunika na vjerovnika. Domai platni promet ini sustav plaanja izmeu fizikih i pravnih osoba istoga dravnoga podruja, a meunarodni izmeu rezidenata razliitih zemalja, s razliitim valutnim, carinskim, pravnim i drugim sustavima, pri emu se jedna valuta pretvara u drugu. Domai platni promet za sve pravne osobe organiziraju i obavljaju poslovne banke ili financijska agencija, a meunarodna plaanja obavljaju se preko banaka ovlatenih za devizno - valutne i kreditne poslovne s inozemstvom. Za graane, platni promet obavljaju i pote, banke i tedionice. Plaanja meu sudionicima obavljaju se bezgotovinskim, gotovinskim i obraunskim putem. Gotovinsko plaanje izravna je predaja gotovog novca meu sudionicima, uplata gotovog novca na raun i isplata gotovog novca s rauna. Bezgotovinsko plaanje je prijenos sredstava s rauna platitelja na raun primatelja. Nalozima plaanje daju se na magnetnome mediju, elektroniki, na formularima za platni promet i na drugi nain ugovoren izmeu banke i sudionika. Obraunsko plaanje je namira meusobnih novanih obveza i potraivanja meu sudionicima, bez uporabe novca. Obraunsko plaanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima meusobnih namira obveza i potraivanja.

12.

5. POPIS LITERATURE
Knjige
1. 2. 3. 4. 5. Bunja,: Organizacija poslovanja u hotelijerstvu i turizmu, kolska knjiga Zagreb, 2009. orak, S.,Mikai,V i Trezner, : Osnove turizma, kolska knjiga Zagreb, 2009. Maroevi, I: Organizacija poslovanja poduzea u ugostiteljstvu, HoReBa Pula, 2001. Weber, S i Mikai, V: Osnove turizma kolska knjiga Zagreb, 2007. Pirija,D: Standardi u turistikom ugostiteljstvu Visoka kola za turizam, ibenik, 2003. Sveuilina tiskara d.o.o. Zagreb, 2003.

13.

6. PRILOZI
Raun Raun Raun Raun

1. 2. 3. 4.

14.