You are on page 1of 5

javnost.

Pojam emitovanja se zato postepeno premjeta iz sfere autora i koritenja autorskog djela usferu privrednog iskoritavanja proizvoaa emisije. (Pravo proizvoaa emisije traje 20 godina oddana prvog emitovanja zatiene emisije.)127. Pravo proizvoaa baze podatakaPod bazom podataka se podrazumijeva zbirka elektronski ureenih i zabiljeenih podataka, kojima seelektronski pristupa, i materijala neophodnih za njeno funkcionisanje. To je skup podataka zabiljeen naelektronskom mediju a koji je dostupan korisnicima putem elektronskih ureajakompjutera. Vrstapodataka koja ini bazu moe biti razliita-od bibliografskih podataka, imenika, adresara,raunovodstvenih podataka, itd. Pri tome se bazom podataka ne smatra raunarski program koji sekoristi za njeno stvaranje. Proizvoa baze podataka je fiziko ili pravno lice u ijoj je organizaciji i ijim je sredstvima napravljen sadraj baze podataka. Proizvoa baze podataka ima samo imovinska pravakoja su iskljuive prirode. (Pravo proizvoaa baze podataka traje 15 godina od dana nastanka bazepodataka.)128. Autorska djela emitovana preko satelitaEmitovanje preko satelita je internacionalni fenomen, jer kod satelitskih emisija nikad nije samo jednazemlja primalac satelitskog signala, odnosno potencijalni korisnici su u vie zemalja. Za autorsko pravood znaaja je podjela na distribucione satelite i satelite za direktno emitovanje. Od distribucionihsatelita, emitovanje je regulisano Konvencijom o distribuciji signala od 1974 godine. Vei problempredstavljaju sateliti za direktno emitovanje s obzirom da se kod takvih satelita mora odstupiti odtradicionalnog pravila o istovremenoj i neposrednoj dostupnosti emitovanog signala krajnjimkorisnicima. Korienje autorskih djela posredstvom mree satelita, kao jedan od novih nainakorienja autorskih djela, podlijee opim principima autorskog prava, te nepotovanje nekog od ovihprava a naroito neplaanje naknada za djela koja su pod zatitom, predstavlja povredu prava-djelopiraterije. Ista je situacija i sa srodnim pravima, ukoliko ne potuju prava interpretatora, proizvoaafonograma ili videograma, i ne plaa se naknada. Kod emitovanja autorskih djela preko satelita,emisiona stanica koja alje signal ka satelitu u obavezi je da potuje autorska i srodna prava koja natim djelima postoje u svim zemljama u kojima je signal dostupan krajnjim korisnicima. To dalje znai,da ta emisiona stanica mora pribaviti dozvolu za emitovanje putem satelita i da mora platiti autorskunaknadu za emitovanje za svaku zemlju posebno. Jedan od vidova pravnog regulisanja satelitskogemitovanja je zakljuivanje tipskog ugovora izmeu organizacije za kolektivno ostvarivanje pravaautora i nosioca srodnih prava i organizacije koja je proizvoa programa (emisije) koji emituje putemsatelita.129. Graansko-pravna zatita autorskog i srodnih pravaU sluaju povrede autorskog ili srodnog subjektivnog prava, nosilac prava moe da podnese tubunadlenom sudu za ostvarivanje svojih prava. Povredom prava se smatra radnja protupravnog vrenja jednog ili vie iskljuivih ovlatenja. Pri tome, radnja kojom je povrijeeno autorsko ili srodno pravo,usljed ega je nosilac prava pretrpio tetu, mora da bude nedoputenaprotivna obavezama izzakljuenih ugovora ( ugovorna odgovornost za neizvrenje ili za netano izvrenje ugovorne obaveze )ili radnja kojom se vrijea subjektivno pravo nosioca ( deliktna odgovornost ). Da bi nosilac pravamogao da ostvari sudsku zatitu, potrebno je da postoje sljedei uslovi: povreda autorskog ili srodnogprava, odgovornost (krivica) lica koje je povrijedilo to pravo; da su radnje kojima je uinjena povredaprotupravne, da je nosilac prava pretrpio tetu i da postoji uzrona veza izmeu protupravne radnje inastale tete. Nosilac autorskog ili srodnog prava,

ije je imovinsko ili moralno pravo povrijeeno, imapravo da zahtjeva zatitu svog prava i naknadu tete podnoenjem tube za naknadu tete. Novanunaknadu tete nosilac autorskog ili srodnog prava moe bezuslovno da trai ako je pretrpio imovinskutetu, a lice koje je prouzrokovalo tetu, duno je da je nadoknadi, ukoliko ne dokae da je tetanastala bez njegove krivice. Povreda imovinskih prava se sastoji od nedozvoljenog iskoritavanjazatienih djela a povreda moralnih prava od nepotivanja moralnih prava autora i interpretatora.Zakon prihvata kao opte naelo obavezu naknade (imovinske) tete licu ije je imovinsko ili moralnopravo povrijeeno. Zbog povrede moralnih prava moe se podnijeti i tuba za naknadu neimovinsketete. Tuba zbog povrede autorskog ili srodnog prava moe se podnijeti u roku od tri godine od danakada je tuilac saznao za uinjenu povredu (subjektivni rok) a u roku od pet godina od uinjenepovrede (objektivni rok).130. Krivino -pravna zatita autorskog i srodnih pravaPredviaju se etiri djela koja su sankcionisana krivinim odredbama.1 ) U p r v o m k r i v i n o m d j e l u r i j e j e o p o v r e d i moralnog prava autora i interpretatora djela.2)Drugo krivino djelo je predvieno za sluaj neovlatenog i s k o r i t a v a n j a a u t o r s k o g d j e l a i l i predmeta srodnog prava.3 ) T r e e krivino djelo se odnosi na unitenje ili oteenje prve s t a n d a r d n e k o p i j e f i l m s k o g d j e l a . Ovim se prua krivino pravna zatita autorima i proizvoaima filmskog djela, novana kazna ili kaznazatvora do jedne godine. 30 4)etvrto krivino djelo jeste neistinito registrovanja a u t o r s k o g d j e l a i p r e d m e t a s r o d n o g p r a v a , novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.Gonjenje svih krivinih djela pokree se po privatnoj tubi oteenog lica-nosioca autorskog ili srodnihprava. Pored navedenih krivinih djela predviaju se i privredni prestupi i prekraji, za koje senovanom kaznom kanjava preduzee ili drugo pravno i odgovorno lice.131. Ostvarivanje autorskog i srodnih prava i evidencija djelaNosilac autorskog ili srodnog prava moe svoje pravo ostvarivati individualno ili kolektivno.Individualno ostvarivanje autorskog i srodnih prava moe se vriti neposredno ili preko zastupnika. Utom sluaju nosilac prava izdaje punomoje zastupniku da ga moe zastupati u zatiti njegovih interesapovodom njegovog djela. Zastupnici mogu biti fizika ili pravna lica (autorske agencije). Autori najeeostvaruju sovja prava preko organizacija koje su registrovane za zatitu autorskih prava.Drugi nain za ostvarivanje prava autora je kolektivan, preko organizacija za kolektivno ostvarivanjeautorskih prava. Ove organizacije su neprofitabilne, neosnivaju se radi sticanja dobiti, ve radiostvarivanja pojedinih vrsta autorkih i srodnih prava povodom odreenih predmeta zatite. Nosiociautorskog odnosno srodnih prava ostvaruju preko ovih organizacija iskljuiva imovinska prava kao ipravo na potraivanje naknada. Kad je rije o ostvarivanju iskljuivih prava nosioci autorskog i srodnihprava moraju ugovorom na iskljuiv nain da ovlaste organizaciju da ona u svoje ime a za njihov raunzakljuuje ugovore sa korisnicima autorskih djela i predmeta srodnih prava. Ugovori koje organizacijazakljuuje sa korisnicima su neiskljuivog karaktera. Kada je u pitanju ostvarivanje prava na naknadu,nosioci autorskog i srodnih prava daju nalog organizaciji da u svoje ime a za njihov raun naplatinaknadu od korisnika. U poslovanju sa korisnicima, postoji pretpostavka (oboriva) da organizacija imaovlaenje da djeluje za raun svih nosilaca autorskog odnosno srodnih prava koji su obuhvaeninjenom djelatnou. Organizaciju za kolektivno ostvarivanje

prava osnivaju autori odnosno nosiociautorskog i srodnih prava kao i njihova udruenja ugovorom o osnivanju ili odlukom o osnivanju.Organizacija stie svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar. Ona je duna da dostavlja godinjiizvjetaj o poslovanju kao i sve akte i dokumente koji se odnose na njeno poslovanje. Korisnici su dunida izvjetavaju organizaciju o nazivu predmeta zatite, obimu iskoritavanja i drugim okolnostima kojesu relevantne za obraun naknade koja se , prema tarifi, plaa.132. Konvencije za meunarodnu zatitu autorskog pravaSu:1 ) B e r n s k a k o n v e n c i j a 2 ) U n i v e r z a l n a k o n v e n c i j a 3 ) T R I P S 4 ) U g o v o r o a u t o r s k o m p r a v u 1 33. Bernska konvencijaBernska konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela donijeta je 1886. god. u Bernu. Bernskomkonvencijom osnovana je Meunarodna Unija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela-Bernska unija, sastalnim biroom koji se nalazi u enevi. Danas Bernska unija broji 134 zemlje lanice. Bernskakonvencija predstavlja najznaajniji izvor meunarodno pravne zatite u oblasti autorskog prava.Meutim, putem nje ne stvara se jednoobrazno, unificirano autorsko pravo za sve zemlje lanice, njomsu ustanovljeni odreeni principi, opte vaei za sve zemlje lanice, kojima se stranim autorimaobezbjeuju odreena prava u zemljama u kojima se njihova autorska djela koriste.134. Osnovna naela Bernske konvencijeOsnovno naelo konvencije je naelo asimilacije pripadnika Bernske konvencije sa domaimdravljanima, po kome djela stranih autora objavljen a prvi put u nekoj od drava lanica Unije uivaju usvim zemljama Unije istu zatitu kao i djela domaih dravljana. Drugo naelo koje Konvencija predviada je zatita autora i njihovih djela bez formalnosti koje nacionalno zakonodavstvo zemlje gdje se traiautorsko-pravna zatita, predvia. Tree naelo je naelo minimalnih prava po kome Konvencijaobezbjeuje autorima-pripadnicima zemalja lanica izvjesna prava, tzv. minimalna prava. Na ovaj nainKonvencija obavezuje drave lanice da usaglase svoje zakonodavstvo sa odredbama Konvencije i sasadrinom minim. prava koja predvia Konvencija.135. Univerzalna konvencijaUniverzalna konvencija o autorskom pravu donesena je 1952. god. u enevi i istovremeno je osnovanaSvjetska unija o autorskom pravu. Konvencija broji 92 zemlje lanice.136. Osnovni principi Univerzalne konvecijeOsnovni principi konvencije su naelo asimilacije i minim. prava. Karakteristika ove konvencije je da seiskljuuje zatita autorovih moralnih prava; kad autor ustupi djelo na iskoritavanje korisniku on gubipravo kontrole nad upotrebom svog djela. Minimalna prava predviena konvencijom odnose se napitanje formalnosti, na pravo prevoenja i rokove autorsko-pravne zatite. Konvencija predvia 31 ispunjenje odreenih formalnosti kako bi se sprijeilo neovlateno iskoritavanje djela od strane drugihlica i oznailo registrovano autorsko pravo. Strani autori obavezni su da ispune formalnosti kojepredviaju nacionalni propisi zemlje gdje trae autorsko pravnu zatitu ukoliko prvi put objavljuju svojedjelo u toj zemlji, a ukoliko je djelo ve objavljeno u inostranstvu, zemlje u kojima se trai ispunjenjeformalnosti, dune su da smatraju da su te formalnosti ispunjene. Autori imaju iskljuivo pravo davanjadozvole za prevoenje. Opi rok pravne zatite iznosi za ivota autora i 25 godina poslije njegove smrti.137. TRIPS u oblasti autorskog pravaSporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS) prilikom odreivanja autorsko -pravne zatite poziva se na odredbe Bernske konvencije ali i uvodi nova prava koja su

neposrednoprimjenjiva u dravama lanicama. Tako TRIPS propisuje da ideje, postupci i metodi rada nisu zatienikao autorska djela; da su raunarski programi zatieni kao knjievna djela; da su baze podatakazatiene kao zbirke djela; da drave lanice moraju da predvide nacionalnim propisima pravo autorana davanje u zakup raunarskih programa i filmskih djela; trajanje zatite ne moe biti krae od 50godina od prvog izdavanja odnosno nastanka djela; drave lanice mogu da predvide ogranienjaautorskog prava ukoliko ona nisu u sukobu sa normalnim koritenjem djela i ukoliko ne ugroavajulegitimne interese autora. Obezbjeivanje pravne obaveznosti za potovanje meunarodno prihvaenihstandarda u oblasti autorskog prava je najvei uinak ovog Sporazuma na meunarodno autorskopravo.138. Ugovor o autorskom pravuSvjetska organizacija za intelektualnu svojinu je inicirala postupak osavremenjivanja odredbi Bernskekonvencije koji je okonan diplomatskom konferencijom 1996 godine na kojoj je usvojen Ugovor oautorskom pravu. Ugovor polazi od naela nacionalnog tretmana i minimalnih prava iz Bernskekonvencije uz uvoenje obaveze za zemlje lanice da obezbijede efikasna pravna sredstva zasankcionisanje zloupotreba kod neovlatenog koritenja aut orskih djela to preuzima iz TRIPS-a. NovinaUgovora sastoji se u proirenju iskljuivog prava autora na emitovanje djela na sluaj kad se djelokoristi preko Interneta i drugih naina koje pojedinac sam odabere.139. Konvencije za meunarodnu zatitu srodnih pravaU oblasti zatite srodnih prava imamo nekoliko konvencija od kojih je najznaajnija Konvencija o zatitiumjetnika izvoaa, proizvoaa fonograma i organizacija za radio-difuziju (Pariska konvencija). Porednje, od znaaja su: Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS), Konvencijao zatiti proizvoaa fonograma od od nedozvoljenog umnoavanja njihovih fonograma (enevskakonvencija), Evropski sporazum o zatiti televizijskih emisija (Strazburki sporazum), Konvencija odistribuciji signala za prenos programa preko satelita (Satelitska konvencija) i Ugovor ointerpretacijama i fonogramima.140. Rimska konvencijaZakljuena je 1961. godine u Rimu i broji 58 drava lanica. Rimska konvencija predstavlja osnovniizvor meunarodnopravne zatite u oblasti srodnih prava. Konvencija poiva na poznatim principima-nacionalnog tretmana stranaca i minimalnih prava. Pod nacionalnim tretmanom podrazumijevaju seprava koja drava ugovornica, na ijoj se teritoriji trai zatita, priznaje po svom nacionalnomzakonodavstvu umjetnicima izvoaima, njenim dravljanima, za izvoenja koja se vre, proizvoaimafonograma, organizacijama za radio-difuziju, za radio emisije. U svakoj dravi lanici zatien jeinterpretator koji ispunjava jedan od sljedeih uslova: da je njegova interpretacija izvrena u drugojdravi lanici, da je snimljena na fonogramu koji je zatien ili da je emitovana u emisiji koja jezatiena. Proizvoai fonograma su zaiieni ako ispunjaju jedan od sljedeih uslova: da su dravljanidruge drave lanice, da su snimili zvuk na tjelesni nosa u drugoj dravi lanici, da su izdali prvi putsvoj fonogram u drugoj dravi lanici. Proizvoai emisija su zatieni ako imaju poslovno sjedite udrugoj dravilanici ili se njihova emisija odailje putem odailjaa koji se nalazi na teritoriji drugedrave lanice.Minimalna prava interpretatora se sastoje u njihovom pravu da sprijee emitovanje ili drugosaoptavanje javnosti svog direktnog izvoenja, snimanja nesnimljenog izvoenja i reprodukciju snimkau odreenim sluajevima. Rimska konvencija ne priznaje iskljuivo pravo umjetnicima izvoaima nadkoritenjem njihovih snimljenih interpretacija ali preputa zemljama lanicama da svojim nacionalnimpropisima prizna ovo pravo. Rimska konvencija predvia ma ksimum formalnosti koje jedna dravalanica moe zahtijevati kao uslov za zatitu fonograma. Konvencija regulie i sekundarno koritenjefonograma. Radio -difuzne

stanice takoer uivaju minimalna prava predviena Konvencijom. Pravoradiodifuznih ustanova traje najmanje 20 godina od isteka godine u kojoj je izvreno emitovanjeemisije.141. Ostale kovencije iz oblasti srodnih prava TRIPS regulie i oblast srodnih prava. Interpretatori imaju pravo da zabrane snimanje njihovih ivihinterpretacija na fonogram, umnoavanje takvih snimaka, emitovanje njihovih ivih interpretacija javno saoptavanje njihovih ivih interpretacija. TRIPS predvia due rokove pravne zatite-zainterpretatore i proizvoae fonograma najmanje 50 godina, a za proizvoae emisija najmanje 20godina.Evropski sporazum o zatiti televizijskih emisija zakljuen je 1960. godine u Strazburu i vie puta jerevidiran. To je regionalan sporazum drava lanica Evropskog savjeta otvoren za pristupanje. Dva suosnovna principa prisutna-naelo nacionalnog tretmana i minimalnih prava. Lica koja uivaju zatitu suproizvoai televizijskih emisija, koji imaju nacionalnost jedne od drava lanica. Prava proizvoaa TVemisija traju 20 godina. Ovaj Sporazum nije u suprotnosti sa odredbama Rimske konvencije ali onpredvia vea prava za proizvoae TV emisija i po svom sadraju.Konvencija o distribuciji signala za prenos programa preko satelita zakljuena je u Brislu 1974. godine,broji 22 drave lanice. Usmjerena je iskljuivo na zatitu proizvoaa emisija kada se signal emitujeposredstvom satelita za distribuciju. Zadatak konvencije je da obavee drave lanice da sprijee da sesignal koji je stigao preko satelita upuuje publici kojoj nije namjenjen tj. koja nije platila za njegovokoritenje.Ugovor o interpretacijama i fonogramima donijet je 1996. godine u enevi kao meunarodniinstrument za zatitu interpretatora i proizvoaa fonograma. Odredbe Ugovora su usklaene saodredbama Rimske konvencije.142. Regulativna prava iz EU iz oblasti autorskog i srodnih pravaRije je o dva paralelna procesa: unifikacije nacionalnih prava zemalja lanica EU i harmonizacijenacionalnih propisa. Zbog znaajnih razlika u nacionalnim propisima u pogledu regulisanja autorskog isrodnih prava, pribjeglo se je donoenju uputstava, direktiva, kojima se drave lanice obavezuju daprilagode nacionalne propise sadraju direktiva. Time se u praksi sprovodi proces harmonizacijenacinonalnih prava zemalja lanica. U oblasti autorskog i srodnih prava donijeto je 5 direktiva: Direktivao pravnoj zatiti raunarskih programa (1991.godina), Direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugukao i o odreenim pravima srodnim autorskom pravu u oblasti intelektualne svojine (1992. godina),Direktiva o usklaivanju odreenih autorskih i srodnih propisa koji se odno se na satelitsko emitovanje ikablovsku reemisiju (1993. godina), Direktiva o harmonizaciji roka trajanja autorskog prava i odreenihsrodnih prava (1993. godina) i Direktiva o pravnoj zatiti baze podataka (1997. godina).

You might also like