You are on page 1of 7

SAETAK Promiljanje o tehnici i tehnologiji U radu se objanjava razlika izmeu pojma tehnika i tehnologija.

KLJUNE RIJEI Tehnika Tehnologija Turnerova piramida

Uvod Ova tema ima najmanje dva osnovna cilja: prvo, ukazati na to kako je inenjerima u profesi onalnom ivotu potrebno, izmeu ostalog, i poz navanje teorije skupova, koju se ui u matematici, i drugo, shvatiti i prihvatiti stav da su i tehniari kulturolozi. S navedenom temom eli se pokazati da su tehniari najodgovorniji za stvaranje materijalne kulture, a time u znaajnoj mjeri i kulture u cjelini. U okviru daljnjih razmatranja bit e analizirani ne samo pojmovi kao to su to tehnika, tehnologija i kultura ili materijalna kultura, ve i Turnerova obrazovna piramida znanja, Ropohlova sustavnosna teorija tehnike i neki drugi poticaji za razmiljanje o ovoj temi. Bit e posebno naglaena potreba jedinstvenog promatranja materijalne i duhovne kulture. Ako se eli govoriti o tehnici i tehnologiji kao dijelu kulture, valja najprije definirati niz pojmo va. Razlog toj iskustvenoj potrebi je taj to se najee pod istim nazivom razumijevaju razliiti pojmovi.

Promiljanje o tehnici i tehnologiji

TEHNIKA

Tumaei osnove na kojima treba poivati novo sveuilite, Turner je nainio slikovit model. To je njegova piramida znanja. Pritom se ona u osnovi podudara i s odgovarajuim znanostima. U osnovi Turnerova piramida znanja saima sve znanosti ali naroitim redoslijedom. Ta piramida sainjena je sa stajalita prijenosa znanja. Postavlja se pitanje u kojim su slojevima u Turnerovoj obrazovnoj piramidi znanja smjetene tehnika i tehnologija? Najprije treba protumaiti to znae termini tehnika i tehnologija. Rije tehnika upotrebljava se sve rjee, jer njeno znaenje postupno, premda neopravdano, preuzi ma rije tehnologija. Do sad je napisano oko 160 definicija tehnike, a kako se ovdje trai povezanost izmeu tehnike i kulture svaka inenjerka ih inenjer moraju makar u osnovi znati to je to tehnika. Stoga, radi objanjenja, valja navesti barem neko liko definicija tehnike. Tehnika upuuje na sva umijea koja ljudima omoguuju da svoje izume i otkria upotrebe za zadovoljavanje svojih potreba i elja. Otkako postoje, ljudi su radili kako bi proizveli hranu, odjeu i sklonita, ali i kako bi zadovoljili svoje elje za dokolicom i komforom. Tijekom milenija ljudi su izumili alate, strojeve, materijale i postupke koji olakavaju rad. Isto tako, otkrili su kako ukrotiti vodu, vjetar, paru, elektricitet i druge oblike energije ime su poveali djelotvor nost svog rada.

Mnogi misle kako sada ive u tehnikom dobu. To je zabluda, jer ovjeanstvo oduvijek ivi u tehnikom dobu koje mu omoguuje da radi i stvara. Moda se sada ivi u dobu vrhunskih tehnika za razliku od onih jednostavnih s poetka ljudske povijesti. Razdoblje industrijske tehnike zapoelo je pred oko 200 godina.

to je znaenje rijei izum i otkrie'! Izum je ono to je novo nainjeno, sastavljeno i konstruirano na temelju prirodnih zakonitosti, to je tehniko otkrie. Primjer izuma je parni stroj kojeg je izumio J. Watt. Otkrie je rezultat istraivanja. Newton je otkrio zakone mehanike. Ili otkrilo se da nasljeem upravlja molekula DNA. Tehnika je, za poznatog njemakog filozofa Habermasa, ovjekova sudbina.

S. Kukolea navodi ove izraze za tehniku: vjetina, mehanika spretnost, umjenost, zanat, umje tnost, znanost. U nastavku natuknice tehnika Kukolea razrauje pet uporaba rijei tehnika. Prve tri uporabe moglo bi se nazvati vulgarnim. Pritom je tehnika oznaka za umjenost (mahom svladana uenjem) rutinskog izvoenja radnih procesa bilo koje vrste, kako u proizvodnji tako i izvan nje. Tako se npr. upotrebljava sintagma tehnika sviranja glasovira. Druga popularna upotreba termina tehnika je naziv za opremu za izvoenje radnog procesa kao to su instrumenti i pribor. Konano trea je upotreba naziva tehnika za sredstva rada u industrijskim ili zanatskim organizacijama, za strojeve, alate, aparate, urea je, prometala itd. Tehnika je naziv za skup metoda ili znanstveno ili iskustveno formuliranih rjeenja za primjenu i provoenje znanstveno definiranih ih u praksi otkrivenih spoznaja pri zadovoljavanju zahtjeva i potreba realnog ivota, u gospodarskoj proizvod nji i razmjeni, u znanosti, medicini, zdravstvenoj zatiti, umjetnikim ostvarenjima, u domainstvi ma ili pri organiziranju osobnog ivota i si. Pritom tehnika obuhvaa: a. konstrukcijska rjeenja novih stvari (industrij skih, graevinskih, rudarskih i slinih proizvo-da); b. rjeenja tehnikih (obino se navodi sintagma tehnolokih) procesa provoenjem kojih se prave (konstruirane) stvari; c. samu provedbu tehnikih procesa u praksi, kojima se od konstrukcijskih rjeenja postup cima proizvodnje dolazi do tehnikih proiz voda. Tehnika je znanstveno podruje (skup znan stvenih grana) koje, polazei od opih zakona fizike, kemije, biologije itd, prouava u prvome redu primjenu navedenih znanstvenih dostignua u proizvodnji, uz istovremeno istraivanje novih mogunosti i projektiranje novih rjeenja, njihovu provjeru, uvoenje u ivot i daljnje razvijanje.

Ropohl definira tehniku u smislu realne tehnike. Pod tehnikom razumijeva preteno umjet ne objekte, artefakte, koje je ovjek proizveo da bi ih zatim svrsishodno upotrijebio. Pritom, valja uzeti u obzir da postoji prirodna (prirodno-znanstvena, tehnika i ekoloka), humana (antro poloka, fizioloka, psiholoka i estetska), te soci jalna (gospodarstvena, socioloka, politoloka i povijesna) dimenzija tehnike. L. Budin tehniku definira kao. "Vjetine i znanja potrebna za izradbu orua, naprava, graevina i ostalih objekata dobile su naziv tehnika". Osjeajui ogranienost definicije tehnike koju je naveo, Budin kasnije

dodaje: "Rije tehnika nadomjeta se primjerenijim nazivom tehnologija koji podjednako obuhvaa znanstvenu teorijsku podlogu i inenjerske meto de projektiranja i ostvarivanja novih proizvoda, naprava i sustava". Paljivim isitavanjem etvrte i pete definicije koje navodi Kukulea, onoga to o tehnici pie Ropohl, te onoga to pod pojmom "tehnologije" navodi Budin zapravo je uvjetno "via", struna i znanstvena definicija tehnike. Zato nije dobro "potroiti" rije "tehnologija" za tako definiranu tehniku. Pri tome je Budinova definicija "tehno logije" primjerena jednoj od moguih definicija tehnike. Tim vie to Budin u nastavku pie: "U tehnolokom razvoju sve znaajniju ulogu imaju i drutveno-humanistike znanosti pri ocjeni, vred novanju te odbacivanju ili prihvaanju novih tehnolokih rjeenja...". Upravo za tu sveobuhvatnost tehnike, drutva ali i gospodarstva primjeren je termin tehnologija, kako ju je izvorno definirao J. Beckmann. Iz navedenog proizlazi kako ne postoji jedna jednostavna i jednoznana definicija tehnike. Svi tumae to bi tehnika mogla biti i za to taj naziv ne valja upotrebljavati. Moda je Ropohlova definicija da je tehnika preteno vezana uz umjet ne objekte, artefakte, koje je ovjek proizveo da bi ih zatim svrsishodno upotrijebio dovoljno jednostavna. Jednostavnije reeno, tehnika je vezana uz proizvodnju i uporabu artefakata. Artefakt je skupni naziv za umjetne tvari, umjetna tvoriva (materijale) i stvari (materijalne tvorevine), dakle za sve to je ovjek stvorio, svojim znanjem i voljom. Zakljuujui ova razmatranja o znaenju termina tehnika, valja razlikovati uporabu rijei tehnika u svakodnevnici te za strune i znanstvene potrebe. U svakodnevnici e se sigurno i dalje upotreblja vati sintagme "tehnika sviranja trube", "grae vinska" ili "ratna" tehnika (u smislu sredstava rada ili opreme). U znanstvenoj i strunoj upotrebi valja precizno upotrebljavati pojmove tehnika i tehnologija, to znai jasno ih razlikovati, polazei od spoznaje da je tehnika nii pojam od tehnologije.

TEHNOLOGIJA

U neto vie od dva stoljea termin tehnologija dobio je vie znaenja. Izvorna definicija tehnologije potjee od J. Beckmanna. On je 1777. tehnologiju definirao kao sveobuhvatnu znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva. Ta je definicija duboko smislena i valja je primjenjivati u smislu najope nitije definicije tehnologije ili kao definiciju ope tehnologije ili meta-tehnologije (nadtehnologije). Ona omoguuje prirodno povezivanje tehnike s gospodarstvom i posebno s drutvom.

U Leksikonu LZ "Miroslav Krlea" tehnologija je definirana kao znanost o tehnikim postupcima pri preradbi sirovina u proizvode. Slino je definira i B. Klai. To je vjerojatno najea definicija tehnologije. Sutinski navedena definicija takoer potjee od Beckmanna, ali iz 1796. Kukolea navodi tri definicije tehnologije. Prva se u osnovi podudara s navedenom u Leksikonu LZMK-a. Druga, u vulgarnom smislu, oznauje svaki radni proces fizikog i umnog rada u privredi i izvan nje, dok trea oznauje tehnologiju kao znanstveno podruje koje prouava mehani ke, kemijske, toplinske, termokemijske, elektro-kemijske, biokemijske i sline procese, istrauje nove mogunosti takvih procesa i prouava mogunost projektiranja njihova uvoenja u proizvodnju. Ropohl tehnologiju definira kao znanost o tehnici koja se odnosi na opisno tumaenje svih aktivnosti vezanih uz objekt tehnike. Jasno je da time nisu obuhvaene sve dostupne definicije tehnologije. Meutim iz navedenih definicija proizlazi da je u tri od etiri sluaja tehnologija definirana kao znanost

Sve proirenija dnevna uporaba rijei tehnologija, uvjetovana je medu ostalim injenicom da se engleska rije "technologv" prevodi na hrvatski s "tehnologija" umjesto s "tehnika". Paljiva analiza znaenja engleskog termina "technologv" ukazuje kako se taj termin definicijski najee podudara sa znaenjima koja u hrvatskom ima rije tehnika. Ovu zamjenu tehnike s tehnologijom valja izbjega vati, jer nepotrebno potiskuje rije tehnika u nekim od njenih bitnih i ve odavno potvrenih znaenja. Zaokruenosti radi valja pridodati, B. ulek u svom rjeniku iz prolog stoljea za hrvatsku rije tehnika navodi engleski prijevod "technics". Naalost ta se rije u engleskom zagubila, postala je suvie neobinom ("too unusual", F. Turner). Uporaba Beckmannove definicije tehnologije omoguuje jo jednu, vlastitu definiciju tehnolo gije. Ako je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva, onda je ona istodobno i vrna znanost materijalne kultu re, a uz teologiju (duhovna kultura) i kulture u cjelini. O tome je ovdje i rije.

ZAKLJUCAK Iz ovoga proizlazi vrlo vaan zakljuak. Svatko se u ivotu suoava s injenicom da e pod istim nazivom sluati potpuno razliite sadraje, pa i tijekom studija. Vremenom se ipak naui cijeniti vrijednost argumenata. A u tehnici obrazloeni argument mora biti vrijedan panje i vjerovanja, sve dok se ne pojavi neki drugi, jai i uvjerljiviji argument.