Kolegij

:
Voditelj kolegija:

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE I MATERIJALI 3
Doc. dr. sc. Zoran Veršić

Tematska jedinica:
Predavač:

STU B I ŠTA: o p ć e n i t o
Doc. dr. sc. Iva Muraj

5. 10. 2012.

STU B I ŠTA: o p ć e n i t o
Sadržaj predavanja
osnovni parametri ograde i rukohvati građevinska regulativa u Hrvatskoj način crtanja stubišta prilozi: građevinska regulativa u Europi

Dodatni materijal na virtualu (separati i prilozi): Dimenzioniranje stubišnog prostora Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 151/05, 61/07) Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije (NN 6/84 i 42/05)

2

OSNOVNI PARAMETRI

Omjer širine i visine stube ne smije se mijenjati tijekom uspona.

Prosječna duljina koraka čovjeka po horizontalnoj površini iznosi 63 (62-64) cm. Što je površina strmija, korak postaje kraći, pa se pri uspinjanju po stubama normalne visine (13-19 cm), korak smanjuje za dvostruku visinu. širina stube određena je izrazom: šst = (63-64) - 2vst
duljina podesta = nkoraka (63-64) + šst
3

OSNOVNI PARAMETRI

PROFIL STUBE Profil čela: vertikalan, skošen ili profiliran.

Izvor: Neufert, E.: Elementi arhitektonskog projektiranja, 2002., str. 193 i 195

4

E.VRSTE VERTIKALNIH KOMUNIKACIJA S OBZIROM NA NAGIB (USPON) rampe 0°-20° stube 15°-45° ljestvene = brodske stube 45°-75° ljestve 75°-90° Izvor: Neufert.. 2002. 194 5 .: Elementi arhitektonskog projektiranja. str.

E. str. 2002. 193 6 ..OSNOVNI PARAMETRI preporuka: podest poslije 15 stuba Izvor: Neufert.: Elementi arhitektonskog projektiranja.

: Elementi arhitektonskog projektiranja. Unutarnja stepeništa. Ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije. 26 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije. 2002. 91 (NN 6/84 i 42/05)) Izvor: Neufert. 193 i 194 7 . Na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm. čl. Radni prostor.. 5. str. Pravila zaštite na radu. E. (vidi str. II.ŠIRINA KRAKOVA Propisi u Hrvatskoj: Zavojito stubište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima.

Unutarnja stepeništa. (vidi str. čl. Radni prostor. 5. II. 86-91 (NN 6/84 i 42/05) 8 .ŠIRINA KRAKOVA Pod korisnom širinom kraka podrazumijeva se širina mjerena između rukohvata i zida. 26 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije. Pravila zaštite na radu.

(NN 151/05. poslovne. Unutarnja stepeništa. A. 59 i 93) 9 . 26 ili Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. III. (vidi str. 86-90 (NN 6/84 i 42/05) Širina stubišnog kraka za predškolske. Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreću osobe smanjene pokretljivosti. Širina krakova je propisana. II. a širina gazišta stube mora biti najmanje 33 cm. Zagreb. čl. čl. 20 ili Državni pedagoški standardi. 5.PROPISI IZ PODRUČJA GRADITELJSTVA Širina krakova ovisi o namjeni stubišta i o prometu koji se očekuje.. Pravila zaštite na radu. 61/07) Korisna širina stubišnog kraka unutarnjih stubišta u radnim i pomoćnim prostorijama ne može biti manja od 110 cm. stambene (stambena zgrada s deset i više stanova) i stambeno-poslovne namjene svijetla širina stubišnog kraka u unutarnjem prostoru iznosi najmanje 110 cm. (vidi str. 10. Stubište mora imati visinu stube najviše 15 cm i širinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm. osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove iznosi najmanje 120 cm za dvije učionice. u građevinama javne. a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u građevini. Radni prostor. Obvezni elementi pristupačnosti. 2008. Visina stepenica u građevinama namijenjenima za radne i pomoćne prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. Elementi pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika. str. 24 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije. 35. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm. MZOŠ. (vidi str.

96-97 (NN 6/84 i 42/05) i u Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05. 5. Radni prostor. 5. Zaštitne ograde i rukohvati. čl. 27 ili Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije.OGRADA STUBIŠTA I RUKOHVATI Krakovi i podesti stubišta ograđuju se s otvorene strane ogradom visokom minimalno 100 cm. 92-97 (NN 6/84 i 42/05) 10 . (vidi str. II. 25 i 26 ili u Pravilniku o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije. E. 195 (Propisi u Hrvatskoj: detaljnije na str. čl. 61/07) Rukohvati i zaštitne ograde na stubištu u radnim i pomoćnim prostorijama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta. II. Ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka.: Elementi arhitektonskog projektiranja. str. Zaštitne ograde i rukohvati. visina rukohvata za djecu: preporuka visine ≥ 75 cm Izvor: Neufert. 2002. Pravila zaštite na radu. Radni prostor. Pravila zaštite na radu.. mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde.

OGRADA STUBIŠTA I RUKOHVATI Rukohvat je obično od tvrdog drveta. oblih rubova. 369 11 . Oblik rukohvata vezan je na dimenziju šake. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez prekida.. RUKOHVAT UČVRŠĆEN U ZID OBLICI RUKOHVATA Izvor: Tehnička enciklopedija 12. metala ili polimernog materijala. str. 1963.

armiranog betona ili od kombinacije tih i drugih materijala. 369 POVRŠINSKA PODJELA / POVRŠINSKO DJELOVANJE čelična mreža.OBLICI Ograda može biti od metala. drvene ploče 12 . drveta. staklo. str. parapetna (puna) ograda. laminiranog sigurnosnog stakla.. 1963.OGRADE STUBIŠTA . STROGO VERTIKALNA PODJELA ograda od metalnih šipaka HORIZONTALNA PODJELA (USPOREDNO S KOSINOM KRAKA) ograda od metalnih šipaka Izvor: Tehnička enciklopedija 12.

daske. Elemente des Bauens. cijevi. mreža šipke. 1975. trake između šipaka na stube Izvor: Treppen..UČVRŠĆENJE OGRADE na stubu s okvirom na tetivu kao cjelina na šipke ploče. str. žica. 102 13 .

OGRADA OD METALNIH ŠIPAKA – STROGO VERTIKALNA PODJELA Ograda se često radi od metalnih šipaka kvadratna ili okrugla profila u dimenzijama od 14-20 mm. 102 14 . učvršćenje metalne šipke u masivnu stubu u gazište bočno u stubu Izvor: Treppen. Elemente des Bauens. 1975. str. Ograda se može ugraditi u gazište stube ili bočno u stube..

MREŽA. DRVENE PLOČE I SL.) PARAPETNA PUNA OGRADA 15 .OBLICI OGRADE primjeri za masivna stubišta OGRADA OD METALNIH ŠIPAKA – HORIZONTALNA PODJELA (USPOREDNO S KOSINOM KRAKA) POVRŠINSKA PODJELA (STAKLO.

PUNA (PARAPETNA) OGRADA masivno stubište Armiranobetonska ograda radi se kao „monier” stijena debljine 5-6 cm povezana s konstrukcijom kraka. str. 102 staklena ograda drvena ograda 16 . Elemente des Bauens.. Površina se može žbukati ili obložiti kamenim / drvenim pločama. 1975. Izvor: Treppen.

PRAVILA. ZAKONI I NORME U HRVATSKOJ .

Ne postavljaju se zahtjevi vatrosigurnosti i ograda ne podliježe sigurnosnim zahtjevima. a visina najviše 19 cm .: Uvod u projektiranje stambenih zgrada.mogu imati strmije krakove: širina pojedinačne stube najmanje 25 cm.po načinu izvedbe i dizajna prilagođuju se interijeru *Izvor: Biondić. širina kraka treba iznositi barem 90 cm . izvedbi i sigurnosti vrlo rigorozni.Prilikom projektiranja stubišta treba obratiti pozornost na: optimalno dimenzioniranje stubišta i stubišnog prostora položaj stubišta i potreban broj pravilan izbor konstrukcije stabilnost konstrukcije sigurnosne mjere utvrđene propisima iz područja graditeljstva pridržavanje važećih propisa Kolegij: Uvod u projektiranje stambenih zgrada VERTIKALNO KRETANJE U STANU – STUBIŠTE* Za razliku od javnih stubišta u višestambenim zgradama. 39-40 18 .ograničen broj ljudi . Lj.povezuju prostor iste namjene ili se nalaze unutar prostorije neke druge namjene . str.mogu biti minimalnih širina: min. za koje su propisi o dimenzijama. 2011.. STUBIŠTA U INDIVIDUALNIM OBITELJSKIM KUĆAMA = INTERNA (KUĆNA) STUBIŠTA . stubišta u individualnim obiteljskim kućama znatno su jednostavnija i intimnija.

Sporedno stubište Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem.minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2: 1m 2.minimalna širina gotovog kraka 120 cm . sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme.minimalna neto visina stubišta 220 cm .minimalna širina glavnog podesta 150 cm. str.PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU Ministarstvo za javne radove. Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje. . 19 .pod: vodootporan. protuklizni Ukoliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu. protuklizni Izvor: Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima. 24 i 25. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno. obnovu i graditeljstvo.formula za izračun stuba š=63-2v . Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom materijalu. Program socijalno poticane stanogradnje (rješavanje stambenih potreba u okviru pristupačnih uvjeta) Glavno stubište Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. sporednog podesta 120 cm . te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.maksimalna visina stube (bez dizala) 17.pod: vodootporan. Sporedno stubište može služiti za ulaz u neiskorišteni podrum ili tavan.5 cm .minimalna širina krovnog nadsvjetla 50 cm . Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebna stubišta.minimalne širine stubišta 90 cm (ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite) . 2001. Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. 2001. Zagreb. do P+4: 2 m2 . Dimenzioniranje glavnog stubišta u zgradi ovisi o broju stanara na stubištu i putevima evakuacije: .

Visina stube ne smije biti veća od 15 cm. osnovnoškolsku i srednjoškolsku. obrazovanja i športa. a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm. MZOŠ. (7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30 cm. Izvor: Državni pedagoški standardi. Državnim pedagoškim standardima utvrđeni su optimalni prostorni. (5) Ulaz u školu mora imati natkriveni trijem i rampu. zdravstveni. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm. 35. a širina gazišta stube najmanje 33 cm. Za sljedeće dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm. Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30 cm. SREDNJOŠKOLSKI SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA Prostorni uvjeti za izvođenje gimnazijskih programa Članak 31. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm. tehnički. Rampa je čvrsta. (4) Širina stubišnog kraka iznosi najmanje 120 cm za dvije učionice. a širina gazišta stube mora biti najmanje 33 cm. Ministarstvo znanosti. OSNOVNOŠKOLSKI SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA Mjerila za prostore u osnovnim školama Članak 23. kadrovski. Zagreb. (14) Najmanja širina stubišnog kraka za dvije učionice iznosi 120 cm. najmanje 130 cm široka. 2008. str. informatički i drugi normativi koji služe kao putokaz za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama za sve tri razine: predškolsku. 59 i 93 20 .DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARDI Republika Hrvatska. Članak 31. Zagreb. a nezaštićene strane ograđene su u visini 90 cm u skladu s posebnim propisima. 2008. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA Mjerila za prostore u dječjem vrtiću Članak 45. hrapava površina s najvećim nagibom 1:20 (5%)..

ovisno o svojoj namjeni. plinova te tekućeg otpada. Zaštita od buke tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje. omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu. dima. Izvor: Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Ispunjavati bitne zahtjeve znači da svaka građevina. opeklina. zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava: oslobađanje opasnih plinova. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisani su bitni zahtjevi za građevinu: Mehanička otpornost i stabilnost tako da djelovanja ne prouzroče: rušenje građevine ili njezina dijela. tehničke propise i druge uvjete propisane posebnim propisima koji utječu na bitne zahtjeve za građevinu. pada. oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije i nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl. 14 (NN 76/07). Zaštita od požara tako da se u slučaju požara: očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom.2. ovisno o svojoj namjeni.ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07) Svaka građevina. a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti. tijekom svoga trajanja mora udovolji svim bitnim zahtjevima. spriječi širenje vatre na susjedne građevine. nepropisno postupanje s krutim otpadom i sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine. spriječi širenje vatre i dima unutar građevine. deformacije nedopuštena stupnja. hlađenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje.). Bitni zahtjevi za građevinu. Higijena. opasno zračenje. Sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća. električnog udara i eksplozije. 1. sudara. potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje. onečišćenje voda i tla. čl. Ušteda energije i toplinska zaštita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike. neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda. da se omogući njihovo spašavanje i omogući zaštita spašavatelja. uz normalnu uporabu i održavanje u granicama ekonomske opravdanosti. tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu. 21 . osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za rad.

predavač: M. izlazni putovi..ZAKON O POŽARU (NN 92/10) Zakonom se uređuje sustav zaštite od požara. Sustav zaštite od požara podrazumijeva planiranje zaštite od požara. škole. vrtići. Grafo-Amadeus. Carević 22 ..pravilan odabir građevinskih materijala. američka norma Izvor: Carević. propisivanje mjera zaštite od požara građevina. M. vatrogasni pristupi) Sigurnosno stubište PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA (SL. s ciljem zaštite života. stambene zgrade s više od 6 stanova. Zaštita od požara . ustrojavanje subjekata zaštite od požara. provođenje mjera zaštite od požara. restorani. uz društveno i gospodarski prihvatljiv požarni rizik. uredske zgrade. 137 Izvor: predavanje Zaštita od požara visokih objekata kolegija Održivo građenje 2.: Tehnički priručnik za zaštitu od požara. bolnice i dr. zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara.zaštita od požara visokih objekata Visina prostora koji se koristi kao izlazni put američki pravilni NFPA 101 Life Safety Code* propisuje da ta visina ne smije biti manje od 230 cm. okoliša i prirode od požara. * NFPA 101 Life Safety Code. 1997. financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara. građevinskih elemenata i konstrukcija i pravilno projektiranje građevine (požarni sektori.) Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine iz skupine 2. Zagreb. 7/84. preuzet NN 55/96) . str. trgovine. Prema zahtjevnosti mjera zaštite od požara građevine se dijele na: skupina 1: manje zahtjevne građevine skupina 2: zahtjevne građevine (hoteli. … et al. National Fire Protection Association.

predavač: M. Carević 23 .PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA (SL. preuzet NN 55/96) Izvor: predavanje Zaštita od požara visokih objekata kolegija Održivo građenje 2. 7/84.

Izvor: Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije. Po svoje m položaju i dimenzijama stepeništa moraju imati usklađenu propusnu moć u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste. Svako stepenište mora ima ti barem s jedne strane rukohvat. Čl. 86-91 (NN 6/84 i 42/05) 24 . 90. Pravila zaštite na radu. čl. povremeno zadržavaju osobe na radu i u koje dolaze druge osobe po bilo kojem osnovu rada ili korištenja usluga. a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica. Širina odmorišta ili podesta ne može biti manja od širine stepenišnog kraka. a mora odgovarati broju osoba koje i h koriste i rasporedu prostorija u građevini.10 m. Visina stepenica u građevinama namijenjenima za radne i pomoćne prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a širina gazišta od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. Izlazne stepenice koje se nastavl jaju u podrum ili druge niže etaže. treba da su odvojene pregradama. Stepeništa i prilazi stepeništima moraju biti dobro osvijetljeni. Čl. Stepenišni put s odmorištima mora se nastavljati bez suženja duž smjera izlaznog puta. Zavojito stepenište ne može se koristiti kao izlaz za slučaj evakuacije i spašavanja radnika. Zavojito stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da na najužem dijelu širina gazišta ne bude manja od 13 cm.PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA RADNE I POMOĆNE PROSTORIJE (NN 6/84 i 42/05) Pravilnikom se propisuju minimalni zahtjevi za građevine namijenjene za radne i pomoćne prostorije glede sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te se primjenjuje na sve radne i pomoćne prostorije i prostore u kojima se stalno ili povremeno obavlja rad. a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe. Sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta. ali najviše 18 stepenica. tako da se učini jasnim smjer izlaženja. 91.10 m. Stepeništa u građevinama moraju biti raspoređena tako da osiguravaju lako izlaženje iz svih dijelova građevine. ne smiju biti veća od 0. 87. Stepeništa moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz građevine. 88. Čl. 89. kao što su zrcala. Materijal gazišta i odmorišta stepeništa ne smije biti klizav. neobilježene providne pregrade i razne dekoracije. na način koji bi mogao izazvati zabunu u pogledu pravca izlaženja.5 cm. Korisna širina stepenišnog kraka unutarnjih stepenica ne može biti manja od 1. II. Unutarnja stepeništa Čl. vratima ili nekim drugim pogodnim načinom na etaži gdje se izlazi iz zgrade. Stepenišni krak mora imati najmanje 3 stepenice. 5. a dužina odmorišta između stepenišnih krako va ne smije biti manja od 1. Zavojito stepenište u radnim i pomoćnim prostorijama može se postavljati samo u izuzetnim slučajevima. Pod korisnom širinom stepenišnog kraka podrazumijeva se širina stepenica mjerena između rukohvata i zida. Na stepeništima i prilazima stepeništu ne smiju se s tavljati stvari koje mogu da zbune osobe. a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na površinu gazišta staviti materijal koji nije klizav. Nije dozvoljeno na stepeništima v oditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje prostor izlaza. Čl. Unutarnja stepeništa. 86. Radni prostor. Čl.

Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. čl. 97. 94. ovoga članka. 92. Čl. mjereno okomito na tok prečke. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi u obliku okomitih prečki onda okomite prečke ograde ne smiju biti međusobno udaljene više od 14 cm. Čl. mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvat a odnosno ograde. Čl. Stepeništa koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograđena sigurnom ogradom. gazišta il i obruba. 100. 98-100 (NN 6/84 i 42/05) 25 . Konstrukcija zaštitnih ograda i rukohvata m ora biti izvedena bez stršećih dijelova ili umetnute oplate. a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih načina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost. Vanjska stepeništa koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe. Čl. Metalni dijelovi stepeništa moraju biti zaštićeni od korozije u skladu s važećim propisima. 95. II. Pravila zaštite na radu. platforme (podiji). prelazne rampe. ne prelazi 25 cm između prečki odnosno od vrha poda. koji bi mogli zahvatiti odjeću osoba. Zaštitne ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka stepeništa. a visina obruba ne smije biti manja od 7. Stepenište iz stavka 1. od njegovog vrha do izbočine gazišta.Zaštitne ograde i rukohvati Čl. i 2. Galerije. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez prekida. 98. Ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki. razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim rešetkama koje zaštićuju od pada kroz zaštitnu ogradu moraju odgovarati zaštiti s umetnutim prečkama ili okomitim stupovima specificiranoj u stavku 1. Stepenište i stepenišno odmorište duž rubova s otvorene strane moraju imati zaštitnu ogradu s rukohvatom. 92-97 i Vanjske stepenice. mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno čišćenje i održavanje. Površine potpuno ili djelomično ispunjene umecima od čvrste žičane mreže. Čl. mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se može pasti. 5. Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine. Radni prostor.5 cm mjereno pod pravim kutevima prema obrubu. moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom. Čl. Vanjsko stepenište mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zaštićene od atmosferskih padavina. onda se mora predvidjeti dovoljan broj međuprečki i to ta ko da slobodan razmak između prečki. prelazi. Čl. čl. Izvor: Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije. 96. 93. Ako stepeništa iz stavka 1. onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepeništa. Popuna zaštitne ograde (prečke. Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m. Rukohvati i zaštitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta. zaštitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine površine. Zaštitne ograde i rukohvati. Ako se neprekinuti čvrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepeniš ne ograde. a stepeništa sa više od 10 stepenica moraju imati ogradu za obje strane. umeci) mora biti konstruirana za jednolično opterećenje preko ukupn e površine ograde. stupovi. 99. ovoga članka moraju imati zaštitnu ogradu visine najmanje 120 cm. međuprečke. Vanjske stepenice Čl. ovoga članka nije moguće odgovarajuće zaštititi.

III. Građevina stambene namjene je stambena zgrada s deset i više stanova. isključivo stambene namjene. – svijetlu širinu stubišnog kraka u unutarnjem prostoru najmanje 110 cm. stubište. Pravilnikom se propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa. 2005. 61/07) Ministarstvo zaštite okoliša. kretanja. Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostora kojim se kreću osobe smanjene pokretljivosti mogu se koristiti sljedeći ele menti pristupačnosti: rampa. prema primjeru na slici 10. – prostor ispod početnog stubišnog kraka ograđen ogradom visine 70 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 210 cm ili pod ispod stubišnog kraka deniveliran podizanjem za najmanje 3 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 21 0 cm. – širinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm. Članak 11. – rukohvate na ogradi stubišta izvedene na način da se mogu obuhvatiti dlanom. u punoj širini stubišnog kraka. – ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu. Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. ovoga Pravilnika. stambene i stambeno-poslovne namjene. poslovne. A. – rukohvate na zaštitnoj ogradi stubišta izvedene u kontinuitetu cijelom dužinom stubišta. a na početku i na kraju stubišta produžene u odnosu na nastupnu plohu stube za 30 cm. Priloga ovoga Pravilnika. – rub nastupne plohe stube protuklizno i vizualno kontrastno obrađen u širini od najmanje 2 cm. (NN 151/05. te uvjeti i način jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma. Priloga ovoga Pravilnika. Zagreb. sa zaobljenim završetkom.PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI (NN 151/05. boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) i unapređivanja pristupačnosti građevinama javne. 9-11. odnosno imati: – visinu stube najviše 15 cm. – svijetlu širinu stubišnog kraka u vanjskom prostoru najmanje 120 cm. ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA Članak 9. – pred prvom i iza posljednje stube izvedeno taktilno polje upozorenja. Stubište Stubište mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta. A. dizalo. čl. širine najmanje 40 cm s užljebljenjima okomito na smjer kretanja u skladu s odredbama članka 8. Obvezni elemen ti pristupačnosti. – stubišni krak širine 250 cm i više izveden sa središnjim rukohvatom prema primjeru na slici 9. prostornog uređenja i graditeljstva. – rukohvate na ogradi stubišta u vanjskom prostoru izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termičke promjene. 61/07) 26 . ELEMENTI PRISTUPAČNOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA.

štaka i hodalice Slika 4. 61/07) 27 . Prostor potreban za uporabu štapa.UVJETI UPORABE POMAGALA Slika 2. Prostor potreban za kretanje osoba u invalidskim kolicima Slika 3. Prostor potreban za uporabu bijelog štapa i psa vodiča Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05.

Slika 7. Rukohvati Slika 15. 61/07) 28 . Komunikacije Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05.

Stubište širine stubišnog kraka od 250 i više Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05. Stubište Slika 10.Slika 8. 61/07) 29 . Prostor ispod početnog stubišnog kraka Slika 9.

– rukohvate koji su promjera 4 cm. Izvor: Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05. ovoga članka prikazani su na slici 6. odnosno najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru.3%). ovoga članka. u vanjskom prostoru. – izvedenu ogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima. Rampa Rampa se koristi kao element pristupačnosti za potrebe svladavanja visinske razlike do uključivo 120 cm. odnosno imati: – dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%). Iznimno od stavka 1. 10. može se koristiti rampa uz primjenu uvjeta propisanih u stavku 2. Rampa Čl.Slika 6. za potrebe svladavanja visinske razlike veće od 120 cm. 61/07) 30 . oblikovani na način da se mogu obuhvatiti dlanom. – svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru. ovoga članka. postavljeni na dvije visine – od 60 i od 90 cm. Priloga ovoga Pravilnika. u unutarnjem ili vanjskom prostoru. za visinsku razliku do uključivo 76 cm. sa zaobljenim završetkom. Iznimno. – na ogradi rampe koja se nalazi u vanjskom prostoru rukohvate izvedene od materijala koji nije osjetljiv na termičke promjene. – čvrstu. produženi u odnosu na nastupnu plohu rampe za 30 cm. – ogradu s ispunom od stakla uočljivo obilježenu. – odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe. Primjer rampe i uvjeti iz stavka 2. kada za to postoje uvjeti. protuklizno obrađenu površinu.. dopušteni nagib smije biti do uključivo 1:12 (8. prema primjeru na slici 7. Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta. Priloga ovoga Pravilnika.

UPUTE ZA CRTANJE STUBIŠTA .

linija hoda) označuje se punom tankom linijom po sredini kraka tako da se kružićem označi početak. JEDNOKRAKO RAVNO STUBIŠTE DVOKRAKO DVOSMJERNO (U STUBIŠTE) KRUŽNO STUBIŠTE 32 . a strelicom završetak uspinjanja od kata do kata. približno na 1/3 visine kata iznad razine poda.NAČIN CRTANJA STUBIŠTA U tlocrtu svakog kata prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište. Linija hoda počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom. Smjer uspinjanja (središnja linija. Kod zavojitih stuba smjer uspinjanja je 45 cm od zida.

U zadnjem katu se crtaju svi vidljivi stubišni krakovi koji vode iz nižeg kata do završnog. Zagreb.: Oprema građenih nacrta. Stubišni krak koji polazi iz crtanog tlocrta u slijedeći kat ucrtava se do kose linije. str. Z. 1964. na način da je dio početnog donjeg kraka koso odsječen i nije crtan. 3 33 . Izvor: Vrkljan. U ostalom dijelu crta se vidljivi dio stubišnih krakova i podesta.. koja presjeca krak od ruba ograde treće stube do završne stube kraka. POČETNI KRAK / PODRUM PRIZEMLJE ZADNJI KAT ZADNJI KAT . koji vode iz nižeg kata do tlocrta kata koji se crta.varijanta Napomena: U zadnjem katu se crtaju se vidljivi stubišni krakovi koji vode iz nižeg kata do završnog.NAČIN CRTANJA STUBIŠTA U početnom kraku crta se samo dio prvog kraka do kose linije koja ide od ruba ograde treće stube do završne stube kraka.

podesti i smjer uspinjanja crtaju se punim tankim linijama . OBITELJSKA KUĆA JEDNOKRAKO STUBIŠTE PRESJEK. KAT (dio) 34 . Ako se idejni nacrt iznimno crta u mjerilu 1:500 tada se krakovi crtaju bez pojedinih stuba i označuju se smjerom uspona.NACRTI STUBIŠTA . KAT (dio) I 2. TLOCRT PRIZEMLJA. 1.prvi krak koji polazi u gornji kat se crta samo do kose linije koja ga presjeca .IDEJNI PROJEKT (u mjerilu 1:200) TLOCRT .nepresječeni krakovi (u pogledu) se crtaju tankim linijama Stubište se u idejnim nacrtima ne kotira.krakovi sa stubama.presječeni krakovi i podesti se crtaju debelom linijom .u ostalom dijelu tlocrta crtaju se vidljivi dijelovi krakova i podesta koji vode od nižeg kata do tlocrta onog kata koji se prikazuje u nacrtu PRESJEK .

te duljine i širine krakova i podesta .krakovi u pogledu se crtaju tankim linijama .nacrt tlocrta se crta kao tlocrt u idejnom nacrtu.upisuju se visinske kote katova od početne kote ± 0.upisuju se visinske kote katova i podesta.20 (dio) 35 .GLAVNI PROJEKT (u mjerilu 1:100) TLOCRT . ali se na svakom kraku uz liniju uspona upisuje broj stuba kao razlomak širina i visina stuba u prikazanom kraku .presječeni krakovi i podesti crtaju se debelim linijama . DVOKRAKO STUBIŠTE PRESJEK (dio) I TLOCRT +4.u tlocrtu se kotira ukupna duljina i širina stubišta. te visine katova i debljina podesta AB.NACRTI STUBIŠTA .ograda se ucrtava tankim linijama KOTIRANJE .ograda se označuje tankim linijama (shematski) .00 koja je u prizemlju stubišta PRESJEK .

2011. 36 . D. Sloboština. glavni projekt. Zagreb.: Dom za starije i nemoćne osobe.NACRTI STUBIŠTA – GLAVNI PROJEKT (u mjerilu 1:100) ARMIRANOBETONSKO DVOKRAKO STUBIŠTE DIO TLOCRTA PRIZEMLJA. KARAKTERISTIČNOG KATA I ZADNJEG KATA Izvor: Mandić.

detaljno se kotiraju sve mjere PRESJEK . 42 i 43 37 . POGLED I TLOCRT DRVENO DVOKRAKO STUBIŠTE MAKETA I PRESJECI Izvor: Treppen. Elemente des Bauens.ucrtavaju se svi konstrukcijski detalji .detaljno se kotiraju sve mjere DRVENO JEDNOKRAKO STUBIŠTE PRESJEK.na podestima se upisuju visinske kote poda i konstrukcije podesta . str. a skriveni i ugrađeni dijelovi crtkanim linijama .na svakoj se stubi upisuje redni broj gazišta .IZVEDBENI PROJEKT (u mjerilu 1:50) TLOCRT . 1975.crtaju se konstrukcijski detalji: vidljivi dijelovi punim tankim linijama.

38 . KARAKTERISTIČNOG KATA I ZADNJEG KATA Izvor: Mandić.NACRTI STUBIŠTA – IZVEDBENI PROJEKT (u mjerilu 1:50) ARMIRANOBETONSKO DVOKRAKO STUBIŠTE TLOCRT PRIZEMLJA. D.: Dom za starije i nemoćne osobe. 2011. Sloboština. izvedbeni projekt. Zagreb.

program: montažno stubište. a skriveni crtkanim linijama .ucrtavaju se svi važniji konstrukcijski detalji vidljivim punim linijama. student: Robert Tičić.prikazuju se svi krakovi kata od sredine donjeg do sredine gornjeg podesta . 1:10. keramika i sl.) MONTAŽNO STUBIŠTE PRESJEK I TLOCRT Izvor: Vježbe iz Kolegija AKFZ3. 1:5. žbuke. 1:2 i 1:1) Detaljni nacrti dopunjuju izvedbene nacrte i prikazuju pojedine konstruktivne elemente u povećanom mjerilu.na svakoj se stubi upisuje redni broj . 39 .ucrtavaju prevaljeni presjeci krakova i podesta debelim linijama . TLOCRT . 2002. U detaljnim nacrtima u mjerilima 1:20 i 1:10 odstupa se od načina crtanja u manjim mjerilima. opločenja podova i zidova (kamen.DETALJNI NACRTI STUBIŠTA (u mjerilu 1:20.ucrtavaju se sve obloge. 1:25.

. PRESJEK I TLOCRT KNJIŽNICA. str. 2003.DETALJNI NACRTI STUBIŠTA (u mjerilu 1:20. 1:25. Stuttgart Izvor: Staircases. 1:10) ČELIČNO JEDNOKRAKO STUBIŠTE POGLEDI. Design and Construction. 182-185 40 . LANDAU Arhitekti: Lamott Architects.

PRILOZI: GRAĐEVINSKA REGULATIVA U EUROPI .

Code of practice for the design. Geländer. permanent ladders and walkways Specification for loft ladders Wood stairs. Part 3. including straight and winder flights and quarter or half landings .BS. pa su tako i odredbe o stubištima u građevinskoj regulativi različite. Handlauf . Deutsche Industrie-Norm) DIN 18065: Treppenmaße DIN 18065: Treppen. ladders and walkways. construction and maintenance of straight stairs and winders Stairs. ladders and walkways. Njemačka . Code of practice for the design of industrial type stairs. collision and impact 42 . ladders and walkways.PROPISI IZ PODRUČJA GRADITELJSTVA Svaka zemlja ima svoje nacionalne propise. BSI (British Standard. Part I. Specification for stairs with closed risers for domestic use. Part 2.norme kako bi se ispunili zahtjevi iz Approved Document K (AD K): The Building Regulations 2000. Protection from falling. Code of practice for the design of helical and spiral stairs Stairs. ogradama i rukohvatima Švicarska . stubama.DIN norme (Deutsches Institut für Normung.SIA norme (Schweizerischer Ingenieur. British Standard Institute) BS 5395-1:2000 BS 5395-2:1984 BS 5395-3:1985 BS 7553: 1992 BS 585-1:1989 Stairs.und Architektenverein-Norm) SIA NORM 358: Geländer und Brüstungen (rukohvati i ograde) Velika Britanija .norma regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta.

Design and Construction..Svaka zemlja ima svoje odredbe o stubištima. 2003. PODJELA PREMA VRSTI ZGRADA Izvor: Staircases. str. 47 43 . JEDINICE. RAZLIČITE ZEMLJE RAZLIČITA OPTEREĆENJA ZA STUBIŠTA I NOSAČE OGRADE.

.SVIJETLA VISINA STUBIŠTA prema DIN 18065 VISINA OGRADE OGRANIČENJA 1 DONJA STRANA STUBIŠNOG KRAKA KOJI SE NALAZI JEDAN IZNAD DRUGOG 2 INSTALACIJE: CIJEVI. KOSINA KROVA 5 SVJETLA VISINA STUBIŠTA 6 DONJA RAVNINA . 195 44 . 250 visina rukohvata za djecu: preporuka visine ≥ 75 cm Izvor: Neufert..SVJETLA VISINA STUBIŠTA Izvor: Detail. RASVJETA 3 GREDA 4 PODGLED STROPA. E. 2002. str.: Elementi arhitektonskog projektiranja. str. 2/2000.

str.: Elementi arhitektonskog projektiranja. 2002. E..ŠIRINA KRAKOVA prema DIN 18065 Izvor: Neufert. 193 i 194 45 .

: Elementi arhitektonskog projektiranja. treba stubu podvući.ŠIRINA KRAKOVA prema DIN 18065 Kod stuba čija je širina gazišta (b) manja od 26 cm.. treba stubu podvući. tako da ukupna nagazna površina iznosi 24 cm (b+u) 4) Izvor: Neufert. str. E. tako da ukupna nagazna površina iznosi 26 cm (b+u) 5) Kod stuba čija je širina gazišta manja od 24 cm. 194 46 . 2002.

Izvor: Gälender und Brüstungen Basis SIA norm 358 http://backoffice.do visine 75 cm ne smije biti otvor veći od Ø 12 cm .ch/1034/gelaender-im-hochbau.apswiss.pdf 47 .staklena ograda ≤ 12 cm.GEOMETRIJA SIGURNOSNIH ELEMENATA OGRADA prema normi SIA 358 .

K. Rockport Publishers. Elemente des Bauens. U.. John Wiley&Sons. (stubišta str. Arhitektonski fakultet. Basel. structures. Design and Construction. Konstruktion. New Jersey. Düsseldorf.LITERATURA Baus. K. 2008. 2006. Zavod za građevne konstrukcije. Processes. 39 -40 Ching. Gestaltung. USA.: Stahltreppen. Beispiele. Sveučilište u Zagrebu. db das buch. db das buch. Golden marketing. Biondić. Basel. 2006. B. Stuttgart. Inc. 1998. 1964.. 2006. W. str. Baus. Stahl-Informations-Zentrum. Stahl-Informations-Zentrum. Inc. (stubišta str. 2002. Basel. Merkblatt 255 "Aussentreppen aus Stahl". str.: Holztreppen. Skiba. (ed. Alexander Koch GmbH. Masivna stubišta.. Stuttgart. Zagreb. K. 2011. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.364 -390) Vrkljan. E: Elementi arhitektonskog projektiranja. Drvena stubišta. Uvod u arhitektonske konstrukcije stubišta: Osnovni pojmovi. Meyer-Bohe. 1963. Siegele. 2007.: Materials. Tardozzi. A.: Predavanja kolegija Arhitektonske konstrukcije 2.): Constructing Architecture.: Uvod u projektiranje stambenih zgrada. Zagreb. Birkhäuser. Birkhäuser. 193-197) Merkblatt 155 "Innentreppen aus Stahl". Tehnička enciklopedija 12: Stubišta. 2005.: Building Construction Illustrated. Gestaltung. Siegele. 48 . B. 225-239) Habermann.: Basic Technical Drawing. 1975..: Staircases. Stuttgart-München. F. Merkblatt 355 "Entwurfshilfen für Stahltreppen". U. Stahl-Informations-Zentrum. Düsseldorf. Düsseldorf. 2006. (stairs. Deutsche Verlags-Anstalt. Z. 2003. J. Birkhäuser. D.: Oprema građenih nacrta. Materials. McMorrough. Zagreb. I... 2001. Structures. Lj. and standards.: Treppen. Čelična stubišta. 2006. Konstruktion. Golden marketing/ Tehnička knjiga. USA. Bielefeld. K. Neufert. J. Zagreb. Beispiele. Deplazes.