Rafael

Bri POZADINA SPECIJALNIH VOJNOPOLITICKIH MJERA NJEMAKOG OKUPATORA I USTAA NA KOZARI

Od poetka priprema faistike agresije na Jugoslaviju, koje su uslijedile krajem marta 1941. godine, na osnovu Hitlerove odluke da se Jugoslavija napadne i uniti i kao drava i kao politika koncepcija (Als Staatsgebilde und politisches Konzeption), podruje Kozare je ukljueno u teritorij na kojem e operisati iskljuivo njemake trupe. Naime, iako je u toku neposrednih priprema agresije i voenja samih borbenih dejstava bilo preovladalo miljenje da se politiko rjeenje Bosne i Hercegovine u cjelini prepusti faistikoj taliji, italijanska vrhovna komanda je ve 31. marta 1941. zatraila od njemake vrhovne komande oruanih snaga (OKW) da se zona dejstva njemake 2. armije proiri juno od rijeke Save za 50 do 70 km. To je italijanska vrhovna komanda zatraila jer je bila svjesna da njene divizije nee moi brzo i energino okupirati cijelu Bosnu i Hercegovinu.1' Poetnim nareenjima njemake i italijanske vrhovne komande, odnosno komandi armija, ta linija je obuhvatala prostor sjeverno od linije Dvor na Uni Banja Luka, i on je sa svim naseljima ulazio u operativnu nadlenost njemake 2. armije.2' Iz sauvanih dokumenata toga vremena ne vide se jasno pravi razlozi zato je podruje Kozare odmah ukljueno u operativnu nadlenost njemakog Vermahta. Meutim, analiza njemako-italijanskih planova u Jugoslaviji prije rata i konkretnih rjeenja po izvrenoj okupaciji i podjeli jugoslovenske teritorije, nedvosmisleno pokazuje da je Trei Rajh, zbog vlastitih vojnoprivrednih interesa i politikog prestia, nametnuo svom italijanskom savezniku ona rjeenja koja su iskljuivo odgovarala Treem Rajhu, kao, na primjer, stvaranje kvislinke NDH, ukljuivanje u njen okvir cijele Bosne i Hercegovine, dovoenje ustake garniture na elo tzv. NDH3' itd. Ako bismo potraili osnovne razloge ukljuivanja podruja Kozare u operativnu nadlenost njemakih trupa na samom poetku priprema agresije na Jugoslaviju, sa sigurnou bismo mogli konstatovati da su i zato postojali jasni nacistiki vojnoprivredni i isto ustaki politiki razlozi. Naime, ve 14. aprila Paveli je u Karlovcu dao vrsto obeanje da e u svojoj NDH upravljati u interesu i po eljama Treeg Rajha/" to je kod nacista ubrzalo donoenje odluke da se cijela Bosna i Hercegovina ukljui u sastav tzv. NDH. Na osnovu toga je ve sutradan uslijedilo priznavanje Nezavisne Drave Hrvatske

1 01 1) Zbornik

dokumenata I podataka o narodnooslobodilakom ratu naroda Jugoslavije (dalje: Zbornik), tom II, knj. 2, str. 508510 Lina informacija italijanske vrhovne komande komandantu 2. Italijanske armije od 31. marta 1941. godine. 2) Zapovijest italijanske 2. armije od 7. aprila 1941. godine (Zbornik, tom II, knj. 2, str. 532534). 3) O tome ire vidjeti: Fikreta Jeli-Buti, Ustae i NDH, Zagreb, 1977: Rafael Bri: Okupacioni sistem u Bosni I Hercegovini 1941. godine, Vojnoistorijski glasnik br. 1/1970: Ferdo Culinovl, Okupatorska podjela Jugoslavije Poglavlje: Nezavisna Drava Hrvatska, Beograd 1970; Mladen Coli, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941, Beograd, 1973. 4) Arhiv Vojnoistorljskog Instituta (dalje: V. I. I.), njemaka arhiva (dalje: NjA), Mikroteka. Bon-4/238 i 240 Izvjetaji dr. Edmunda Vezenmajera Ministarstvu spoljnih poslova Treeg Rajha od 14. aprila 1941. godine o razgovorima sa Paveliem u Karlovcu; uporedi: Bogdan Krizman, Paveliev dolazak u Zagreb 1941. godine. Zbornik Historijskog instituta Slavonije br. 3/1965.

od Hitlera i Musolinija, a dva dana kasnije upuen je poziv da odgovorna italijanska linost doe u Be na konferenciju o podjeli jugoslovenske teritorije." Na toj konferenciji, kao to je poznato, uglavnom je bio rijeen status Bosne i Hercegovine. Nacistima je, dakle, trebalo da im italijanski partner na poetku prepusti jedan dio Bosne to je bilo podruje Kozare a kasnije e se sve odvijati u znaku njihove inicijative zbog superiornosti vojne i politike, koju, zbog svojih razloga, potpomau i ustae, jer im njemaki okupator prua podrku u otklanjanju italijanskih pretenzija da ovladaju cijelom tzv. NDH. Jo treba podvui da je ulaenje podruja Kozare u operativnu nadlenost 2. njemake armije imalo i druge znaajne razloge za njemakog okupatora. To se podruje neposredno nalazi uz veoma znaajnu eljezniku prugu Ljubljana Zagreb Beograd Ni i dalje za Grku i Tursku, tu je i eljeznika pruga Sunja Bos. Novi Prijedor Banja Luka, tu je i bogato nalazite eljezne rude u Rudniku Ljubija, na tom podruju nalazilo se i nekoliko drugih privrednih i industrijskih preduzea znaajnih za vojnu privredu Treeg Rajha, o kojima je, uz mnoga druga, unaprijed bila pripremljena dokumentacija o postojeoj proizvodnji i proirenju kapaciteta, zatim zbog prikupljanja ratnog plijena pogonskog goriva, gotove robe, sirovina zateenih u rudnicima, fabrikama, transportu ili trgovini, raznih drugih namirnica i slino." Pored toga, na ovom podruju je ivjelo i vie porodica njemake narodne skupine u nekoliko naselja oko Bosanske Gradike, to je takoe uticalo na odluku da cijelo ovo podruje kao prvo u Bosni i Hercegovini ue u interesnu sferu njemakog okupatora, najprije u operativnu nadlenost njemakih trupa, a zatim u sastav tzv. NDH, ali u njemakoj okupacionoj zoni. U cilju obezbjeenja svojih privrednih interesa i potreba zbog daljnjeg voenja rata, njemaki Rajh je u Bosni pod svojom okupacijom zadrao 31 predratni srez (dananjih 69 optina) sa povrinom od 29.121 km2 na kojoj teritoriji je ivjelo 1,647.462 stanovnika, dok je faistika Italija uspjela okupirati 27 predratnih srezova (dananjih 37 optina) sa povrinom od 22.112 km2 na kojoj je ivjelo svega 1,026.420 stanovnika. Pogleda li se na geografskoj karti demarkaciona linija kroz Bosnu i Hercegovinu, lako je uoiti da su najvaniji centri i najbogatiji prirodni i privredni regioni Bosne i Hercegovine ostali sjevernije od demarkacione linije, tj. u njemakom okupacionom podruju.7' Upravo zbog toga je i uspostavljanje vlasti tzv. NDH ilo mnogo bre u njemakoj nego u italijanskoj okupacionoj zoni, to je, s druge strane, znailo da su nacisti vrlo brzo ostavili ustaama odrijeene ruke u sprovoenju njihove politike, a posebno ustakog plana ienja tzv. NDH od svih nepoudnih elemenata, na prvom mjestu Srba, Jevreja i Roma, a kasnije i svih onih koji su, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, bili protivnici ustatva i novog poretka u Evropi. Uspostavljanje ustake vlasti na cijelom podruju Kozare bilo je gotovo od samog poetka praeno estokim terorom prema Srbima, Jevrejima i Romima, kao i prema demokratski orijentisanim graanima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Te mjere naroito otar prizvuk dobivaju u onim mjestima u kojima je bilo pojedinaca koji su se izjasnili za ustaku politiku uopte, a posebno zbog materijalnih i drugih pogodnosti koje su
5) O Bekoj konferenciji ire vidi: Ferdo ullnovl, Okupatorska podjela, op. cit; Flkreta Jeli-Buti, Ustae i NDH, op. cit.: Rafael Bri, cit. rad u napomeni 3 i Osvrt na knjigu Mladena Colia, Takozvana Nezavisna Drava Hrvatska 1941. godine, u: asopis za suvremenu povijest, br. 111/1974. 6) Odjeljenje za privredu njemake 2. armije raspolagalo je kartotekom za 174 mjesta i 473 pogona u zoni svoga nastupanja. Izvjetaj Uprave za privredu I naoruanje Vrhovne komande oruanih snaga Treeg Rajha od 9. juna 1941. godine. (Arhiv V. I. I., NjA. Mikroteka, T-77, R-1298/414-424). 7) O tome ire vidi: Rafael Bri, Okupacioni sistem . . ., op. cit.; isti: Prilog razmatranju okupacionih sistema u Bosni i Hercegovini 1941. godine. Prilozi Instituta za istorlju Sarajevo, br. 5/1969. I Njemako-italljanske nesuglasice oko Bosne I Hercegovine u svijetlu okupacije i ustanka 1941. godine. Prilozi, br. 3/1967.

'178

im ustae nudile kao nagradu za djela u korist Hrvatske drave. Bio je to onaj mali broj ljudi sumnjive prolosti, koji su iskoristili povoljan trenutak da se obogate opljakanom imovinom Srba, Jevreja i drugih nepoudnih elemenata za ustaku dravu. Meutim, masovniji zloini nad Srbima i ovdje su uslijedili poslije 22. juna, tj. nakon napada nacista na Sovjetski Savez i kada su ve bile izvrene sve pripreme za kombinovano preseljavanje i useljavanje u tzv. NDH. Naime, ustae su za svoj plan ienja Srba imale Hitlerovu saglasnost ve poetkom juna 1941. godine, tanije 6. juna, kada je Hitler prvi put primio Pavelia u Berhtesgardenu kod Salcburga i kada ga je, poslije razgovora o deportaciji Slovenaca i iseljavanju Srba, upozorio da, ukoliko eli da njegova Nezavisna Drava Hrvatska ostane trajno hrvatska, mora najmanje pedeset godina voditi netolerantnu nacionalnu politiku, iako prevelika netolerancija cijeloj stvari moe nanijeti tetu .. ,8' Ove i ovakve Hitlerove izjave stimulativno su djelovale na Pavelia da pojaa teror nad Srbima. Moe se sa sigurnou konstatovati da je takvo Hitlerovo rezonovanje o problemu Srba u NDH uticalo mnogo na Pavelia i postupke njegovih ustaa, jer je Paveli svojim istomiljenicima izjavio da je od Hitlera dobio odrijeene ruke za voenje politike u NDH, a to je i po naelima ustakog pokreta znailo primjenu raznih vrsta genocida nad Srbima, meu kojima je pohrvaivanje, odnosno pokrtavanje predstavljalo najblai oblik, koji su prihvatili i klerofaisti na elu sa nadbiskupom Stepincem i drugim viim i niim katolikim klerom profaistike orijentacije, jer to je za njih, prije svega, znailo vraanje vjeri praotaca putem pokrtavanja. Na takav zakljuak shvatanja Hitlerovih izjava upuuje i injenica da je u to vrijeme bio znatno smanjen broj njemkih okupacionih snaga u tzv. NDH uskoro je ostala samo jedna divizija (718. pjeadijska posadna) i dva Landesschtzen bataljona za obezbjeenje privrednih i drugih objekata, ukupne jaine oko 12.000 oficira, podoficira i vojnika,9' to je u poreenju sa brojem vojnih efektiva italijanskog okupatora juno od demarkacione linije bilo isuvie malo, pa je Paveli inae upoznat s italijanskim zahtjevima da ovladaju cijelom NDH vjerovao da, vodei svoju ustaku politiku, istovremeno titi interese Treeg Rajha. Takav Paveliev zakljuak uslijedio je i zbog toga to se Hitler kao poznati srbofob i antisloven saglasio da se u nacistike planove deportacije Slovenaca ukljui i podruje NDH, tj. da se proporcionalno broju useljenih deportovanih Slovenaca u NDH iz nje iseli toliki broj Srba u Srbiju. 10 ' Jo je bio prisutan jedan veoma znaajan faktor koji je uslovio primjenu tako surovog terora prema Srbima, Jevrejima, Romima i svim drugim nepoudnim elementima na podruju Kozare i Bosanske krajine. Naime, ustae su na elu sa Paveliem pravile kombinacije da u Banjoj Luci organizuju centar svoje drave,11' a da bi to postigli, nastojali su da u cijeloj Bosanskoj krajini, a posebno u irem pojasu Banje Luke, imaju istu situaciju. Na tom planu veoma vidna je bila cjelokupna akcija stoernika Gutia, koji je u Banju Luku doao ve 17. aprila 1941. godine i ostao sve do poetka avgusta. Kao to je poznato, Guti je u mjerama protiv Srba iao ispred mnogih najvanijih Pavelievih zakonskih odredaba. U svoju akciju nastojao je da uvue to vei broj Hrvata i Muslimana, posebno u Banjoj Luci, Prijedoru i Bosanskoj Dubici, kako bi uz njihovu pomo lake mogao

101

8) Politiki arhiv Ministarstva spoljnih poslova Savezne Republike Njemake (dalje: PA A A ) Bon, Nachlass Paul Otto Schmidt zapisnik o razgovorima Izmeu Hitlera i Pavelia 6. juna 1941. godine. 91 O tome ire vidi: Rafael Bri, Okupacioni sistem u Bosni i Hercegovini 1941. godine, op. clt. 10) O Iseljavanju Slovenaca u Bosnu opirnije vidi Rafael Bri, O iseljavanju Slovenaca u Bosnu 1941. godine, Prilozi br. 9/1, Sarajevo, 1973. 11) Rafael Bri, Kombinacije ustaa o Banjoj Luci kao centru Nezavisne Drave Hrvatske, Zbornik radova s naunog skupa u novijoj istorijl (18781945), odranog u Banjoj Luci 1820. XI 1976. godine, izd. Institut za Istorlju BiH, Glas, Banja Luka, 1978, str. 650663.

obraunati se sa Srbima. Iako je nailazio na slab odziv, treba podvui da je ustaki stoernik velike upe Sana i Luka skoro puna etiri mjeseca ario i palio po Bosanskoj krajini i podruju Kozare. Njegova tiranija bi najvjerojatnije potrajala i due, da nije doao u sukob sa najviim linostima 718. njemake divizije u Banjoj Luci, kao i sa drugim najviim vojnim i politikim predstavnicima njemakog okupatora u NDH i Srbiji. 12 ' U uslovima optenarodnog ustanka na Kozari ubrzo je suspendovana cjelokupna vlast ustake NDH. U njenim rukama ostali su samo gradovi na rubnom pojasu oko Kozare, ali sa gotovo svakodnevnim akcijama partizana na eljezniki i drumski saobraaj, pojedine privredne i druge objekte. Ustanak se irio silinom plamena na vjetru, a s njim je osloboena partizanska teritorija postajala sve veom, da bi ve u jesen 1941. godine narodnooslobodilaki pokret na Kozari postao velika vojna i politika snaga, kojoj ni mnogo vee njemake i ustako-domobranske snage nisu mogle da se odupru, a jo manje da zaustave njenu aktivnost. Jo manjeg uspjeha imala je ustaka propaganda, koja se sluila svim i svaim da dokae Muslimanima i Hrvatima da su pobunjenici iskljuivo Srbi, da ne treba sjediti skrtenih ruku, nego stupati u redove ustaa i istrijebiti srpsku pobunu. Sve snanija aktivnost jedinica II krajikog (kozarskog) NOP odreda, posebno uspjene diverzije na eljeznikoj pruzi Banja Luka Bos. Novi Kostajnica, doveli su ustaku vlast u paninu situaciju, s jedne strane, zbog toga to se svojim snagama nisu mogli suprotstaviti partizanima, a s druge, zbog toga to se pred svojim njemakim gospodarima nisu mogli opravdati radi prekinutog saobraaja na eljeznikoj pruzi kojom su svakodnevno trebale da se prevoze ogromne koliine eljezne rudae iz Rudnika Ljubije namijenjene mnogim eljezarama u Treem Rajhu ili drugim dravama lanicama Trojnog pakta. Nita nisu pomogle ni zajednike akcije njemake vojske i ustako-domobranskih snaga, koje su iz svojih garnizona pokuavale da prodru u srce slobodne partizanske teritorije. Nespokojstvo je nastupilo jo vee kad se ispostavilo da partizani imaju veliku podrku stanovnitva u okupiranim gradovima, od takozvanog ilegalnog NOP-a koji ustaka i njemaka obavjetajna sluba nisu mogli da otkriju, a jo manje da mu zadaju odluni udarac. Naime, irina, snaga i vienacionalni karakter ilegalnog NOP-a bili su iz dana u dan sve oigledniji. Bijes je iskaljivan na onim pojedincima koje su ustae uspjele pokupiti prilikom racija, kaznenih ekspedicija i velikih hapenja stanovnitva u blizini izvrenih partizanskih diverzija na pruzi i na drugim objektima znaajnim za neprijatelja,13' ili u gradovima koji su bili okupirani. Za razliku od drugih krajeva tzv. NDH treba podvui da su ustae nad stanovnitvom Kozare vrlo rano poeli da vre odmazde, nad taocima mahom enama, djecom i starcima, za koje se pretpostavljalo da su njihovi sinovi, oevi, braa i sestre partizani. To je injeno u punoj saglasnosti njemakih okupacionih vlasti vojnih organa i rukovodilaca njemake obavjetajne slube, koji su sve takve predviene za odmazdu proglaavali komunistikim banditima, srpskim pobunjenicima, boljevicima i tome slino. Svima njima je ustaki prijeki sud sudio po kratkom postupku, na licu mjesta ili u zatvorima Banje Luke, Prijedora, Bas. Dubice i drugih gradova Kozare. Ali, ni te mjere nisu spreavale partizane Kozare da svakim danom nanose okupatorima i ustaama sve ee udarce, usmjerene na najvitalnije vojnoprivredne objekte i tamo gdje su se neprijatelji NOP-a najmanje nadali. Zbog uestalih partizanskih akcija, njemaka komanda je jednim svojim bataljonom pojaala ustako-domobransku posadu u Ljubiji,
12) Isto; uporedl: Duan Luka, Banja Luka I okolina u NOR-u I revoluciji 19411945. godine. 13) Opirnije o diverzijama partizana Kozare na komunikacije vidi referat za ovaj nauni skup autora Pere Bakota.

'180

aok su folksdojeri Lijeva polja obezbjeivali ishranu za rudare koji su silom tjerani da kopaju eljeznu rudau i utovaraju je na kamione ili eljeznike vagone. Za obezbjeenje pruge traeno je i ubrzo dobijeno nekoliko oklopnih vozova bilo ih je krajem 1941. ukupno pet. Meutim, oni nisu dugo bili u pokretu, jer su ih kozarski partizani dobro smiljenim akcijama onesposobili. To je jo vie pootrilo gnjev nacista i ustaa koji su nastojali da jo okrutnije postupaju prema taocima nevinom stanovnitvu. Odgovor partizana na teror i zloine bio je takoe sve jai. U nizu uspjeha nad neprijateljem posebno treba podvui blokadu jednog njemakog bataljona u Prijedoru, kojemu su nacisti i ustae doturali hranu iz vazduha avionima. To su iskoristili Italijani, nudei da oni sa svojim snagama uu u Prijedor i Ljubiju i obezbjeuju iskop, utovar i transport eljezne rudae. Italijanski faisti su ak nekoliko puta i polazili da umariraju u ta mjesta, ali su morali odustati, jer je njemaka komanda redovno odgovarala da e vlastitim vojnim snagama obezbjeivati svoje vojnoprivredne interese na cijelom prostoru sjeverno od demarkacione linije.14' Treba napomenuti da takva nastojanja italijanskog okupatora nisu nikakva novina, slina nastojanja prisutna su i od ranije na drugim podrujima tzv. NDH u Bosni i Hercegovini. Ona su rezultat dugo pripremanih italijanskih planova da pod svoju vlast podvedu cijelo podruje tzv. NDH, na prvom mjestu Bosnu i Hercegovinu kao podruje bogato rudnim blagom i nepreglednim umama, to je sve trebalo da poslui privrednom prosperitetu italijanskog siromanog guvernatorija Dalmacija.15' Ve krajem 1941. godine italijanski faisti nastoje da se domognu Sarajeva, jer je Sarajevo za njih pojam cijele Bosne i Hercegovine16' a zatim i drugog grada po veliini u Bosni i Hercegovini Banje Luke.17' U okviru takvih planova uslijedila je i njihova akcija da se domognu Prijedora i cijelog regiona Rudnika eljeza Ljubije. Treba jo podvui da su italijanski faistiki vojni i politiki krugovi takve pretenzije pokazivali i poslije izmjene Hitlerove direktive 39 A od 16. decembra 1941. godine, kojom direktivom je, kao to je poznato, cijelo podruje tzv. NDH bilo preputeno u vojnom pogledu kontroli italijanske 2. armije ,ali se od toga odustalo na prijedlog komandanta njemake vie komande Jugoistoka, koji se saglasio sa miljenjima njemakih vojnih i politikih krugova u tzv. NDH da bi takva odluka imala dalekosene posljedice za vojnoprivredne interese Treeg Rajha, zatim poljuljala bi ostvareni politiki presti Njemake i ne bi bila dobro primljena od vodstva vlade tzv. NDH. Umjesto toga predloeno je da Trei Rajh vlastitim snagama nastavi okupaciju sjeverno od demarkacione linije, da sopstvenim trupama obezbjeuje svoje vojnoprivredne i politike interese u tzv. NDH i da se protiv snaga NOP-a povede zajednika velika vojna operacija ienja i pacifikacije, uz uee italijanske 2. armije i oruanih snaga tzv. NDH, najprije u istonoj, a na proljee i u zapadnoj Bosni.18' Poznato je kako su se stvari dalje odvijale. Isto tako je poznato da su njemaki i italijanski okupatori u slamanju NOP-a i posebno njegove orua-

101

14) 0 Italijanskim planovima u Bosni I Hercegovini 19411943. vidi: Rafael Bri, -Italijanski I njemaki planovi u Bosni i Hercegovini u svjetlu dokumenata 19421943, A V N O J I NOB u Bosni i Herecegovini 1942 1943. godine materijali naunog skupa u Sarajevu 22. i 23. XI 1973. godine, Sarajevo, 1974, isti, Italijanski planovi u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 19411943. godine (sa posebnim osvrtom na Bosnu I Hercegovinu) referat na naunom skupu u Ankoni (Italija, 14, 15. i 16. oktobra 1977. godine, koji je odran u organizaciji jugoslavensko-italijanske komisije za istoriju dvadesetog vijeka, pod naslovom: L' I M P E R I A L I S M O I T A L I A N O E L ' O C C U P A Z I O N E F A S C I S T A DELLA J U G O S L A V I J A . 15) Isto; uporedi Rafael Bri, Osnovna obiljeja korekcije njemako-ustake politike prema Srbima u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Prilozi br. 1112, Sarajevo, 1976. godine. 16) Kao napomena 14) i 15). 17) Isto. 18) Opirnfje vidi: M i o Lekovi Ahmed onlagl, Neprijateljska ofanziva na istonu Bosnu, Beograd, 1967, Gert Fricke, Kroatien 19411944. Der Unabhngige Staat in der Sicht des Deutschen Bevollmchtigten Generals in Agram, Glaise v. Horstenau, Freiburg 1972. (uporedi osvrt R. Bria na tu knjigu u: Vojnoistorijski glasnik br. 3/1974).

ne sile imali razliita miljenja, kao i da su postojale razlike u gledanjima na oruane snage NDH i etnike. Dijametralno suprotna bila su i miljenja u pogledu pravca kojim treba organizovati velike vojne operacije protiv snaga NOP-a. Italijani su bili za pravac od crnogorske granice, preko Sarajeva na Banju Luku i dalje, a Nijemci za obrnuti pravac. I jedni i drugi su bili veoma uporni u dokazivanju opravdanosti svojih prijedloga za optu zajedniku stvar. Meutim, treba podvui da su u odnosima izmeu nacista i italijanskih faista, kao i u njihovim odnosima prema kvislinkoj NDH, razvoj i snaga NOP-a bili sve vie odluujui. Drugim rijeima, postojale su suprotnosti koje je prije organizovanja svake zajednike akcije protiv neprijatelja broj jedan tj. NOP-a, prethodno trebalo prevazii pa tek onda prii realizaciji zamiljenih planova, koji su to posebno treba podvui najee ostajali bez stvarnog efekta. Pored vojnih mjera koje je trebalo preduzeti, bile su planirane i politike akcije, meu kojima je istaknuto mjesto trebalo da ima korekcija politike prema Srbima uopte, a posebno prema Srbima u tzv. NDH, u prvom redu u Bosni gdje je ustaniki pokret na prelazu iz 1941. u 1942. godinu bio najrazvijeniji. Na irem planu, nacisti su poli od situacije u Srbiji i svega onoga to su u vezi Sa korekcijom svojih stavova prema Srbima uradili od sredine ljeta 1941. godine i dalje, tj. od formiranja srpske vlade na elu sa Milanom Nediem, pokuaja pribliavanja Nedia i Mihajlovia, s tim da Nedi bude na elu, zatim pribliavanja Nedia i Pavelia i na kraju uspostavljanja saradnje nacista sa etnicima Drae Mihajlovia. Kako je otpala mogunost bilo kakvog pribliavanja Nedia i Pavelia, nacistiki vojni i politiki krugovi u okupiranoj Jugoslaviji nastojali su da u tzv. NDH obuzdaju teror nad Srbima, tj. da se srpsko pitanje, zbog sve vee opasnosti od snaga NOP-a, iju su boraku masu preteno sainjavali pripadnici srpske nacionalnosti, mora drugaije posmatrati i rijeiti na nain koji e znatno uticati na slabljenje NOP-a. U okviru toga problema najveu potekou predstavljalo je pitanje etnika, sa kojima su Italijani ve ostvarili dobru saradnju na svom okupacionom podruju i, uz njihovu pomo, sve vidljivije nastojali da se u tzv. NDH nametnu i njoj i svom njemakom partneru. Drugim rijeima, za italijanskog okupatora saradnja sa etnicima je imala odreenu politiku realnost u realizaciji daljnjih planova osvajanja, a u pogledu slamanja NOP-a oitovala se u odbacivanju postojeeg kvislinga ustake NDH (svog i njemakog kvislinga) i pribjegavanju saradnji sa novim kvislingom etnicima, na koje su Trei Rajh i ustaka NDH gledali drugaije. Naime, italijanski okupator je svojom vojnom i politikom akcijom tokom jeseni 1941. godine, kada je izvrio reokupaciju najprije II a zatim i III zone i izbio na demarkacionu liniju, onemoguio ustake zloine nad Srbima na gotovo cijelom svom okupacionom podruju. Shodno tome, za njega nije ni postojala potreba da inicira poputanje ustakog terora. Ta je inicijativa mogla potei i potekla je samo od nacista, koji, pored ostalog, nisu raspolagali dovoljnim vojnim efektivima za suzbijanje a pogotovo ne za guenje NOP-a, posebno u Bosni i Hercegovini gdje su se nalazili najvitalniji njemaki vojnoprivredni interesi. Na problem etnika i saradnju sa njima nacisti su gledali drugaije od italijanskog okupatora. U tim gledanjima bilo je i razliitih miljenja meu samim njemakim politikim i vojnim linostima u Jugoslaviji i tzv. NDH. Na primjer, vrilac dunosti komandanta Jugoistoka, general Valter Kunce protivio se bilo kakvoj saradnji sa etnicima, jer bi to oznaavalo politiku poputanja, a to nije bilo u skladu s utvrenim ciljevima umS ten ja, svih ustanikih snaga,1" kako su jedno vrijeme oznaavani i par19) Sire o tome vidi: Rafael Bri, Njemaki I italijanski planovi . . . op. cit., uporedi: Ladislaus Hory Martin Broczat, Der Kroatische Ustascha-Staat 19411945, Stuttgart 1964, str. 125127 i slijedee.

'182

101

tizani i etnici, iako je bilo jasno ko su jedni, a ko drugi. Nacisti takvu oznaku tokom 1942. godine manje koriste zbog svog srbofobstva, a vie zbog svojih obzira prema ustakoj NDH, koju podravaju i stalno podvlae njenu nezavisnost i samostalnost, jer u tome vide mogunost suzbijanja italijanskih pretenzija, odnosno ouvanja svoga vojnopolitikog uticaja i prestia.20' U vezi s tim, nacistima je bila prihvatljiva ustaka krilatica o ustanku, NOP-u i snagama NOP-a. Zbog toga u svojoj propagandi istiu da je ustanak srpska stvar, neto to je uvezeno iz Srbije, da su komunisti Srbi, da meu Hrvatima nema komunista, izuzev poneki pojedinac koji je podrijetlom sve drugo a ne Hrvat.21' Meutim, za njemakog okupatora je znaajno podvui ponaanje da on i u situaciji kada je prisiljen da zagovara podravanje etnika u borbi protiv NOP-a, to ne moe raditi otvoreno, jer su etnici u najveem broju pripadali Drai Mihajloviu, generalu i komandantu jugoslavenske vojske u otadbini na tu funkciju je poetkom 1942. godine naimenovan od jugoslavenske izbjeglike vlade u Londonu. Zbog toga nije ni mogla doi u obzir ira saradnja sa etnicima, jer su i etnici, po miljenju nekih njemakih funkcionera, neprijatelji Nijemaca, (na primjer, generala Badera i poslanika u Zagrebu Zigfrida Kaea), i dalje, Draa Mihajlovi je bio glavni pokreta ustanka. Iz praktine potrebe zbog pojaane opasnosti od snaga NOP-a, italijanskih pretenzija za novim osvajanjima podruja tzv. NDH i obzira prema ustakoj NDH, nacisti ne prihvataju saradnju sa etnicima u cjelini, ve samo na nekim podrujima. Umjesto toga, oni zagovaraju saradnju izmeu organa tzv. NDH i etnika, oekujui da e to pomoi umirenju cijelog podruja NDH. U toj saradnji i ustae vide svoju korist, kako u pogledu suzbijanja ustanike djelatnosti, tako i u cilju slabljenja italijansko-etnike saradnje, koja je po njihovom miljenju zaprijetila potpunom suspendovanju vlasti ustaa u itavoj Bosni i Hercegovini. Ustako-etnikoj saradnji pogodovali su i jo neki veoma znaajni momenti. Meu njima svakako znaajno mjesto zauzimaju napori pojedinih etnikih voa da prevladaju vlastitu krizu koja ih je zadesila u proljee 1942. godine u brojnim porazima sa snagama NOP-a. Meutim, iako ti sporazumi nisu sklopljeni na itavom podruju Bosne i Hercegovine, to nije bilo ni mogue, jer etnika i etnikih jedinica nije svuda ni bilo, na primjer, na Kozari, treba napomenuti da je ustaka propaganda te sporazume i dogovore vjeto koristila protiv NOP-a, optuujui NOP kao glavnog krivca i za sva zla koja su zadesila srpsko stanovnitvo. Ta je propaganda bila vidno ispoljena i na podruju Kozare, o emu dosta podataka donose u svojim radovima Mile Konjevi, Izudin auevi i jo neki autori.22' Nacisti su vrsto stajali na stanovitu da se saradnja sa etnicima moe ostvarivati samo na uim podrujima, prvenstveno onim gdje su, po njihovom miljenju, postojali izgledi da se srpsko stanovnitvo moe distancirati od NOP-a. Prema tome, na Kozari, gdje je bilo ostvareno puno jedinstvo narodnooslobodilakog pokreta, tj. partizanske vojske i naroda cijele osloboene teritorije kozarskog podruja, nikakva korekcija nije mogla doi u obzir. To su dobro znali i nacisti i ustae. Za njih je Kozara predstavljala pravi partizanski bastion, koji se jedino mogao unititi vojnom silom, ne samo oruanu snagu NOP-a ve i narod Kozare sve ivo, staro i mlado. U tom cilju bila je formirana posebna njemaka Borbena grupa Zapadna
20) Opirnije vidi: Rafaei Bri, Razlozi I pravci pojaanog angaovanja njemakog okupatora u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 19421943. godine (sa posebnim osvrtom na znaaj privrednog potencijala Bosne i Hercegovine), Prilozi br. 4, Sarajevo, 1968. godine. 21) Fikreta Jeli-Buti, Ustae i NDH, op. cit. 22) Mile Konjevi, 0 reagiranju ustake propagande na razvoj ustanka i prilika na podruju Kozare 19411942. godine; Izudin auevi, Kapitulacija Jugoslavije, stvaranje N D H 1 ustaki teror na Kozari.

Bosna, koja je otpoinjanjem prvih dejstava njenih snaga protiv oruane sile NOP-a na Kozari morala traiti i dobiti nova pojaanja, ne samo u broju vojske nego i u tehnikim sredstvima.23' Na kraju, ostalo je da podvuem da je nacistiko-ustaka sprega do svog punog izraaja kao najneljudskija, najnehumanija i najzvjerskija avet u praksi ispoljavala onda i tamo kada se raspolagalo dovoljnim snagama i najsuvremenijim sredstvima za unitavanje ljudskih ivota i narodnih dobara, a to je opet bio sluaj na Kozari, ljeta 1942. godine. Meutim, bez obzira na sve strahote koje je preivio narod Kozare i njegov Drugi krajiki (kozarski) NOP odred, neprijatelj nije mogao unititi NOP na Kozari, jer je NOP tu, kao i u cijeloj Jugoslaviji, bio narodni pokret koji je u sebi uvijek iznova pronalazio novu snagu i neskrivene mogunosti da se suprotstavi svakoj osvajakoj sili. To je, uostalom, priznao i sam njemaki okupator, kada je ubrzo cijeli prostor tzv. NDH od Save do njemako-italijanske demarkacione linije, proglasio za operativno podruje pod komandom nove vojne ustanove Komanda njemakih trupa u Hrvatskoj na elu sa generalom Litersom. To je njemaki okupator uinio jer je ocijenio da njegova kvislinka tvorevina ustaka NDH, nije ispunila ni jedan od tri osnovna zadatka koji su joj u poetku bili postavljeni: da obezbjeuje sirovine za njemaku ratnu industriju, jeftinu radnu snagu za rad u toj industriji i da alje i snabdijeva vei broj vlastitih jedinica potrebnih Treem Rajhu na Istonom frontu.

23) O tome opirnije, pored standardnih radova o Kozari Rade Bala, Mirka Pekia, Dragutina urguza i drugih, vidi referat M i e Lekovla, Pripreme nemaklh tabova za ofanzivu na Kozari u leto 1942. godine, saopten na ovom naunom skupu.

'184