ZBIRKA ZADATAKA IZ ELEKTRONIKE ZA

V SEMESTAR ELEKTROTEHNIKOG FAKULTETA

STEFAN VUJOVI FILIP RADENOVI
NIKOLA BULATOVI
SOKO DIVANOVI MARKO BOOVI














PODGORICA
08.01.2011.god

Zbirku zadataka su sastavili Stefan Vujovid, Filip Radenovid, Nikola Bulatovid, Soko
Divanovid i Marko Boovid kolske 2010/11, kao seminarski rad. Zbirka sadri zadatke sa kojima
su se studenti susretali tokom semestra, i cilj je bio da se u kratkim crtama daju uputstva kako
bi naredne generacije lake poloile ovaj predmet.

Zbirka prati gradivo, hronoloki. Zadaci koji sadre slovo P ispred rednog broja su zadaci
koji dolaze na prvom kolokvijumu, zadaci koji sadre slovo D ispred rednog broja su zadaci koji
dolaze na drugom kolokvijumu, dok na zavrnom ispitu dolaze svi zadaci (zadaci sa slovom T
dolaze samo na zavrnom ispitu).















Nezavisne generatore V1 i V2 zamjenjujemo kratkom vezom prema
masi.

Raskinimo krunu konturu na izlazu OP.

Dakle, kruno pojacanje je:

||

Ako pretpostavimo da CFB radi u direktnom aktivnom reimu dobijamo:

Poto je Vcc=12V, oigledno je da de OP biti u zasidenju i da je Viz=12V

Poto je odnos Z prema otpornostima R3 i R1 znatno veci od nekoliko hiljada,
moemo bez osjetne greke raunati kao da Z tei beskonano.

Zbog zatvorene NPS i konane vrijednosti Vo, mora biti i I1-=0, pa i V1- =0, a poto
je V1+=V1- bide i V1+ = 0V
Dalje je :

Konacno dobijamo:

( (

) (

) (

[] |


|
| | | | []

Iz jednakosti struja kroz R1 i R2 dobija se :

)
Pa je :




Pol prenosne funkcije je na

a trai se pojaanje na

*2pi rad/s. Na toj uestanosti se C moze smatrati kratkim spojem,

pa je V+=Vin=Vout

[]

[] | |

)





Pol prenosne funkcije je:

R1=R2=R3=R6=R7=R8=R

(

)
(

( )

= > kada se izjednae izrazi za V2 dobija se :

Kada se zamijene izrazi za ove tri struje dobije se odnos napona Viz/Vul

Onaimo prvi razlomak sa A1 a drugi sa A2.
Posmatramo A1 :
[]

[]
|| ||

Posmatramo A2 :
[]
[]
||

Napomena
Mogude su varijante zadatka u kojem se trai :
1) da se nadju parametri kola na visokim uestanostima
kondenzatori se posmatraju kao kratki spojevi
2) da se nadju parametri kola na niskim uestanostima
kondenzatori se posmatraju kao prekidi
to znatno uprodava analizu kola.

Napomena
Moguda je varijanta zadatka gdje se trai maksimalno pojaanje. To je
pojaanje na centralnoj uestanosti. Amax=|-K*Q|
Ako se trai pojaanje na niskim uestanostima kondenzatori se
posmatraju kao kratki spojevi to znatno uprodava zadatak.





Na niskim uestanostima kondenzatori se ponaaju kao prekidi u kolu.
Nema struje kroz otpornik R3 (minus ulaz OP).

)
(

) kada se u ovu jednakost

zamijeni izraz za

dobija se zavisnost Vi1 od Vg

Suma struja u voru 2 daje jednakost :
(

|| []
z











(

)
(

Struja Ic1 jednaka je struji kroz paralelnu vezu C2 i R2

)
Laplasova transformacija od

je

( )

Karakteristika diferencijatora je da ima nulu u koordinatnom
poetku. To znai da njegova amplitudska karakteristika ima nagib +
20dB/dec na svakoj uestanosti. Kolo se ponaa kao diferencijator u
opsegu uestanosti gdje ima nagib + 20dB/dec. Dobijena prenosna
funkcija ima jednu nulu Sn=0 i jedan pol Sp=1/RC . Nula povedava nagib
AdB za 20dB/dec a pol obara za istu vrijednost. Slijedi da de se kolo
ponaati kao diferencijator na opsegu uestanosti gdje AdB raste za
20dB/dec a to je opseg od |Sn|do |Sp|.
||
||

Dakle, traeni opseg je od 0 Hz do 1591.55 Hz.








Uticaji umova se sabiraju ortogonalno.
Viz=Vn + R*in
Poto je R*in=100K*15n=1,5mV znatno vee od Vn moemo
uzeti da je viz=1,5mV

Zbog C->beskonano strujni um nema uticaja, a naponski um
se pojaava A puta. Dakle, viz=A*vn=10mV.

















Metodom superpozicije u voru 2 dobija se :

Sinusoida Viz e biti odrezana na -15V pa e Vpp biti 5V.

||
||

Oznaimo sa Z paralelnu vezu R1 i C.

Prenosna funkcija ima jednu nulu i jedan pol. Nula podie karakteristiku
za 20dB/dec a pol obara za istu vrijednost. Nas zanima pojaanje u
propusnom opsegu pa posmatramo opseg od pola Sp ka beskonanosti.
S -> pa je A=10 a u decibelima []

Kada se zamijeni

u gornju jednainu dobija se prenosna

funkcija:

Kolo predstavlja idealni integrator kada je

iz ega se dobija
traeni odnos otpornosti R1 i R2 :

Pretpostavimo da dioda provodi.

Slijedi da mora biti Vul<0 uslov za provodjenje diode.
Ako je Vul>0 dioda ne provodi pa je:

Izjednaimo pojaanja po modulu:
|

| |

|
Nakon sredjivanja dobija se kvadratna jednaina sa nepoznatom
otpornodu R2 :

Rjeenja kvadratne jednaine su:

Pa je konano rjeenje:

)
Kada sa zamijeni izraz za u izraz za dobija se:

||

P26.

Izlazni napon vIZ se mijenja brzinom 2V/sec. Poznato je Vcc=Vee=15V, Cf=100nF. Ulazna naponska
razdeenost OP je manja od 6mV.
Koliko iznosi apsolutna vrijednost struje polarizacije IB= ? *nA+. Panja: Unijeti pozitivan broj.
Rjeenje:

Kako je Vos<0.6mV, taj napon se moze zanemariti u
odnosu na izlazni napon koji se mijenja brzinom 2 V/s, a da pri tome ne napravimo gresku vecu od
10%.Tada je:

P27.


Poznato je Vg=5V*sin(wt), V
R
=3V, R=10K i V
D
=0.6V. Operacioni pojaava je idealan. Nacrtati
vremenski dijagram napona Vo(t). Koliko iznosi maksimalna vrijednost napona Vo(t)? Vo
max
=? [V].

Rjeenje:


1) Dioda ne provodi => Vo=Vg

2) Dioda provodi
NPS => Vo= VR =3V Da bi dioda provodila mora biti ispunjen uslov da je Id>0.

R
Vo(max)=3V


P28.

Poznato je V
IZ
=4V. Docrtati u kolo ekvivalentne generatore ulaznih nesavrenosti: naponsku
razdeenost, struju polarizacije i strujnu razdeenost. Ako su ulazne struje polarizacije I
B
manje od
100nA, nadi naponsku razdeenost V
OS
=? *mV+. Panja: trai se apsolutna vrijednost - pozitivan broj.
Rjeenje:


Struja I3 kroz otpornik R3 je priblino I3=

, to je reda 100 000nA(400 000). To je u poreenju sa 100nA

(red velicine struja polarizacije) mnogo vede. Stoga se struje polarizacije I
b1
i I
b2
mogu zanemariti a da pri
tome ne napravimo greku vedu od 10%. Kako je I
os
istog reda veliine kao i I
b
, moemo i tu struju
zanemariti a da greka ostane ispod 10%. Onda je :
V
+
= V
os
=V
-
=

= 0.003996V = 3.96mV V
os
=3.96mV
P29.

Na slici je prikazan sumator sa otporima R1=10K, R2=20K i Rf =30K. Operacioni pojaava je idealan po
svim parametrima, osim po pitanju ulaznih struja polarizacije I
b
. Koliko treba da iznosi otpornost R3 = ?
[K+, da bi se ponitio uticaj struja I
b
.

Rjeenje:



V
+
= I
b
R3 = V
-

Kredemo od KZ za gornji vor:

((

) )

Da bi se ponitio uticaj struje polarizacije izraz (

) mora da bude jednak nuli pa

slijedi:

(

P30.



Ako je R1=100K i R2=10K, koliko treba da iznosi R3=? [K] da bi pojaava imao diferencijalno
pojaanje A
di f
=

= 2

Rjeenje:

Sa slike vidimo da je zatvorena negativna povratna sprega pa je V
-
=V
+

||

)(

odnosno R
3
=2R
1
=200K













P31.


Sallen-Key filter sa slike ima prenosnu funkciju oblika
Vo(s)/Vi(s)= Ks
2

c
-2
/ ( s
2

c
-2
+ s
c
-1
Q
-1
+ 1)
gdje su:
c
granina uestanost filtra i Q faktor dobrote. Poznato je: R1=R2=20K,
R3=, R4=22K i C1=C2=100nF. Koliko iznose Q i
c
?

c
= ? [rad/sec]
Q = ?

Rjeenje:


C1=C2=C
R1=R2=R

) (

)

Zbog negativne povratne sprege i otpornika R3= slijedi
V
+
=V
-
=Vo
(

)
I
1
=I
2
+I
3

)
(

)
(

)
(

Ekvivalentirajudi gornju jednainu sa

)







P32.


Za kolo sa idealnim OP poznato je V
CC
= -V
EE
=10V, V
D
=0,7V, R=1K5. Modifikovati kolo tako da se dobije
karakteristika Viz(Vul) sa 3 puta vedim nagibom. (Nagib=koeficijent pravca=tg). Kod tako modifikovanog
kola nadi Viz za Vul= 4V.

Viz(4V) = ? [V]

Pomod: Traena modifikacija se moe postidi umetanjem samo jednog otpornika.

Rjeenje:


Kada nema otpornosti R vae sljedede
relacije :
Vul=Viz
Unoenjem otpornika R treba da se dobije
Viz=3Vul pa vai :
(

)
(

Za Vul=4V dobija se Viz=12V (zasidenje) to je nemogude jer je maksimalna vrijednost Viz=10V-
0.7V=9.3 V
Dakle Viz=9.3 V


P33.

Kolo na slici je upotrijebljeno za kontinualno mijenjanje pozicije ulaznog signala (Vi) izmedju lijevog (Vl) i
desnog (Vd) stereo kanala. Odrediti odnos otpornika R2 i R1 tako da bude: Vl/Vi=-1 kada je klizac u
krajnjem donjem polozaju, Vr/Vi=-1 kada je klizac u krajnjem gornjem polozaju, kao i Vl/Vi=Vr/Vi=-
1/sqrt(2) kada je klizac na sredini potenciometra. R2/R1=?

Rjeenje:

Posmatramo kada je kliza u
krajnjem donjem poloaju:

Primjenom I K.Z. za vor 1:

)

odakle slijedi da je

Sa slike imamo da je

odnosno
(

)

Dobijamo

)

Kolo je simetrino a odnos

tako da bismo isti izraz dobili analizirajudi vor 2.

Posmatrajmo kliza na sredini potenciometra:

Iz uslova zakljuujemo da je
Vr=Vl
Znajudi simetrinost kola i
gornju osobinu analizirademo
gornji dio kola.
Za vor 1 imamo:

Znajudi da je
(

) dobijamo

) (

)
odnosno
(

Iz (1) dobijamo da je

)
Uvrstimo u (2)
(

) (

)
odnosno

P34.

Za kolo sa slike odrediti naponsko pojaanje Av=Vo/Vi ako je: R1=R4=1K, R2=10K i R3=9K. Operacione
pojaavae smatrati idealnim. Av= ? [V/V].

Rjeenje:

( (

) )

( (

) )

) (

)

(

) (

)








P35.


Za kolo na slici odrediti vrijednost izlaznog napona (V
IZ
=? [V
DC
]) ako je napon na ulazu V
UL
=-3V. Poznato
je: R1=1K, R2=1.5K, R3=1K, VCC=15V, V
Z
=5V, V
D
=0.7V.

Rjeenje:
Pretpostavimo da diode D
2
i D
z
ne provode. Tada,ako D
1
provodi,preko nje je zatvorena NPS, a struja
kroz D
1
je:

Iz ega slijedi da ni D
1
ne provodi.

Ako ni D
1
ni D
2
ne provode OP ce se ponasati kao komparator, V
-
= -3V, V
+
= 0V, pa odatle slijedi da je V
iz
=
+V
cc
=15V.
Meutim, ako je V
iz
=15V,tada je pad napona u grani sa D
2
i D
z
dovoljno veliki da kroz nju protekne struja.
Prema tome,diode D
2
i D
z
de da provedu struju.
Kad D
2
i D
z
provode zatvorena je NPS, V
-
= 0V, a izlazni napon je:

V
iz
= V
-
+V
d2
+V
z
= 0V+0.7V+5V = 5.7V

Sada ostaje da dokaemo da struja nede protedi kroz gornju granu. Pretpostavimo suprotno , tj. da struja
ide kroz gornju granu tj. kroz diodu D
1.

Tada bi bilo V
1
= -V
d
= -0.7V. Struja kroz D
1
bi tada bila:

Kako I
d
ne moe da bude negativno, dioda D
1
ne moe da provodi, to je u skladu sa predhodnim
zakljukom. Znai:

V
iz
=5.7V

Napomena:Ovaj rezultat smo mogli dobiti i jednostavnije, tj. da smo odmah pretpostavili da D
2
i D
z

provode, a D
1
ne provodi, gdje se lako dokazuje da je pretpostavka tana.


P36.


Za kolo na slici poznato je: operacioni pojaava je idealan, napon direktno polarisanog PN spoja iznosi
V
D
=0.6V i V
UL
=+5V. Izraunati vrijednost napona na izlazu operacionog pojaavaaV
OP
= ? [V]

Rjeenje:



Dokaimo da T
1
i D
1
ne provode:
Imamo uslov

(naponski razdjelnik)

)
Odavde slijedi da dioda i tranzistor moraju provoditi.
Struja I
B
je zanemarljiva u odnosu na struje I
3
i I
4
tako da je I
3
I
4

Napon na R
4
je V
BE
+V
D
(sa slike) a zbog odnosa struje I
3
i I
4
kao i odnosa R
3
i R
4
imamo da je napon na R
3

takoe V
BE
+V
D


Iz ovog zakljuka, moemo utvrditi da je napon na izlazu operacionog pojaavaa:
V
op
=V
iz
+2(V
BE
+V
D
)=12,4V


P37.


Za kolo sa idealnim OP poznato je R
L
=0,1K, R=10K i C=100nF. Pokazati da se ovo kolo ponaa kao irator
(ima ulaznu otpornost oblika indutivnosti Zin= R
L
+sL). Koliko iznosi ulazna impedansa na uestanosti
250Hz? Koliko iznosi ekvivalentna induktivnost L? Na kojoj uestanosti je R
L
=|sL|? Poznato je da je
struja kroz R znatno manja nego kroz R
L
. |Zin(250Hz)| = ? *+

Rjeenje:



Da bismo nali Z
in
uvodimo testni generator
naizmjeninog napona.

Zatvorena je negativna povratna sprega pa je

Iz uslova da je struja kroz R znatno manja nego struja kroz R
L
imamo da je
t

1

2

1

+
(

) (

Slijedi da je

(

I na kraju
in

|Zin(250Hz)|=
2 2 2 2
L
R 1 4 R C f t + =186,2096
L= RR
L
C = 100mH

||

P38.

Za kolo sa idealnim OP nacrtati prenosnu karateristiku vIZ=vIZ(vUL). Koliko iznosi razlika vIZ(+5V) -
vIZ(-5V) ? [V].


vIZ=vIZ(vUL)=?
1)Pretpostavimo da provode diode D1 i D4

I
1
=

Viz=Vul

Uslovi su da je Vd2<0.6V , Vd3<0.6V i da je Id>0.

Id

=> za Vul>0V Vd2<0.6V

=> za Vul>0V Vd3<0.6V

Iz svega navedenog slijedi da je Viz=2Vul za Vul>0V.




2) Pretpostavimo sada da provode diode D2 i D3.

I
1
=

Viz=I
1
20K



Uslovi su da je Vd1<0.6V , Vd4<0.6V i da je Id>0.

Id

=> za Vul<0V Vd1<0.6V

=> za Vul<0V Vd4<0.6V

Iz svega navedenog slijedi da je Viz=2Vul za Vul<0V.

Sa ove dvije pretpostavke smo obuhvatili citav opseg ulaznog napona -5V do 5V i vidjeli da su ispunjeni
svi uslovi da bas ovi parovi diode provode. Da smo pretpostavili bilo koju drugu kombinaciju doslo bi do
nemogucih situacija
( )









P39.


Za kolo sa idealnim OP poznato je R1=R2=1K i C=100nF. Pokazati da se ovo kolo ponaa kao irator (ima
ulaznu otpornost oblika indutivnosti Zin=R+sL). Koliko iznosi ekvivalentna otpornost R?
R = ? [K]

D0.

Upotrijebljeni operacioni pojaava ima naponsko pojaanje A=200. Tranzistori imaju
Vbe=0.7V, a napon napajanja iznosi Vcc=Vee=15V.
a)Nacrtati karakteristiku Viz(Vul).
b)Koliko iznosi mrtva zona na ulazu Vmz=?[mV].
c)Ako je Vul=20mV, A=100, koliko iznosi izlazni napon Viz=? [mV]
Pomo: mrtva zona Vmz je opseg ulaznog napona Vul (od negativne do pozitivne vrijednosti) u
kome na izlazu nema promjene, tj. Viz=0.
Sa slike vidimo da kada radi transistor Q1, napon Vbe=0.7V = -Veb, tj. Veb=-0.7V<0.7V
pa zakljuujemo da Q2 nee raditi. Na slian nain zakljuujemo da kada radi Q2 nee raditi Q1.
a)Posmatrajmo prvi sliaj, Vul>Viz (Viz=0) => Vd=(Vul-Viz)>0 => V1=A*Vd > 0 => V1>Viz,
pa zakljuujemo Q1 radi, Q2 samim tim ne radi, pa dobijamo
sreujui podvuene formule, dobijamo

(1), za Vul>0
drugi sluaj, Vul<Viz (Viz=0), Q2 radi, pa dobijamo

(2), za Vul<0





Viz e rasti (opadati) do odreene vrijednosti, tj.
dok ne ue u pozitivno (negativno) zasienje.
Uzimajui sve to u obzir, i koristei dobijene
formule, dobijamo grafik.

b)Kada je Viz=0, tada je u prvom sluaju:

7

, a u drugom:

7

Vmz=3.5mV-(-3.5mV) => Vmz=7mV

c) A=100, Vul=20mV>0, pa koristimo formulu:
D1.

I nain:
Presjeemo konturu na izlazu iz OP. Iz datih podataka moemo zakljuiti da nam je Rul>>R1 pa
moemo smatrati da struja ne tee kroz grane OP (zanemarujemo struju polarizacije). Kada
presjeemo konturu, uzemljimo nezavisni naponski izvor, pa primjenimo naponski djelilac,
naemo

, a znajui da je

, dobijemo kruno
pojaanje:

traeno pojaanje Ar dobijamo iz formule: =>

=>
II nain (za nalaenje Ar):
Metodom superpozicije odredimo V
-
;

D2.

R1=1K;

S obzirom da u zadatku nije navedeno drugaije, uzimamo da su elementi sa slike idealni, pa I
prvi OP. Samim tim zakljuujemo da je V
+
= V
-
= 1.23V (sa slike vidimo da je V
-
=1.23V )

a)
primjenimo obrnuti naponski razdjelnik:

b)
primjenimo obrnuti naponski razdjelnik:

)




D3.

a)
Da bi proirili opseg pojaivaa, morali smo da spustimo ampl. k-ku, tj da smanjimo kruno
pojaanje. Poto je u pitanju pad od -20dB/dec vidimo da u fg poinje da djeluje jednostruki pol.
Pojacanju AodB=80dB (tj. Ao=10000) odgovara fg=50Hz.

Trebamo naci odgovarajuce fp za koje je pojacanje Ar=10.

S obzirom da imamo linearnu karakteristiku, a ove vrijednosti se "nalaze na njoj", mozemo
primjeniti formulu (iz slicnih trouglova) i dobijamo:

b) Sada je nagib od -40dB/dec, pa vidimo da u fg poinje da djeluje dvostruki pol. Tada vai:

D4.


20*logAmax=40dB => A=100;

Koristiemo formulu:

D5.


Oba OP su ista, i od njih su napravljeni neinvertujui pojaivai koji su zatim redno vezani.
S obzirom da su OP isti, bie im i isto pojaanje za date uslove.

Primjenimo formula :

D6.

a) Presjeemo konturu na izlazu iz treeg OP, u taki C. Prenosne funkcije su ispisane na slici.
=>

da bi bio zadovoljen uslov oscilovanja , mora vaiti: Im{

}=0, a Re{

}1;
tj.

=>

b)

, vidimo da je napon u taki A najvei, i da

on ograniava napone u taki B i C. Prvi OP e prvi ui u zasienje, pa e napon na izlazu biti:

| |

| |

| |

| |

D7.

a) Presjeemo konturu na izlazu iz etvrtog OP.
Prenosne funkcije su ispisane na slici. =>

da bi bio zadovoljen uslov oscilovanja , mora vaiti: Im{

}=0, a Re{

}1;
tj.

=>

b)

| |

VI10 je max napon na izlazu iz prvog oscilatora. Kako je donja ina napajanja na 0V, a gornja na
5V, to je amplitude napona na izlatu iz prvog OP jednaka 2.5V =>

D8.

Nakon presijecanja konture na izlazu iz drugog oscilatora, dobijamo kolo:

R5=R4, prenosna f-ja prvog OP je

Posmatramo vor X, gdje je potencijal Vx i primjenimo I.K.Z.

Kroz grane OP ne tee struja (nije reeno drugaije, pa smatramo da su idealni), pa moemo rei
da ista struja tee kroz otpornik R1 i kondezator C1. Sada moemo izraziti Vx preko V2:

uvrstimo dobijenu relaciju u (1), i nakon sreivanja, dobijamo

Da bi bio zadovoljen uslov oscilovanja, mora biti zadovoljen uslov: Im{

}=0, a Re{

}1
{

b) {

} , kako nas zanima minimum onda uzimamo {

} =>

c) Racunamo unazad (posmatramo prvu sliku). V
Am
=Vz+Vd=7V;
R3<<R2,R6 pa cemo R3 zanemariti I smatrati da je posle R2 uzemljenje. Primjenimo obrnuti
naponski djelitelj, da bi dobili napon na izlazu iz prvog OP:

znajui da je prenosna f-ja prvog OP jednaka -1, dobijamo V
B
=-Viz1, pa konano dobijamo:

D9.


S obzirom da je L=4,7mH >>33 onda cemo gornji kalem posmatrati kao prekid, bez
pravljenja velike greke. Na isti princip emo i Rb1 posmatrati kao prekid.
Kako je C=100nF >> 47pF, 15pF => reaktansa od C e biti mnogo manja od reaktansi druga
dva kondezatora, pa kondezator C moemo posmatrati kao kratak spoj.

Sada kada smo uprostili kolo, uoimo da se radi o oscilatoru u tri take i iskoristimo formulu:

D10.


Posmatrajmo sluaj kada diode jo uvjek ne provode, tada je Vx:

Posmatrajmo granini sluaj, kada postoji napon na diodama, ali je jos uvjek struja kroz njih 0.
Tada nema pada napona na otporniku R2, pa moemo pisati:

D11.

Pojacavac sa slike (bez Cx) ima presjenu ucestanost fT = 2MHz i nedovoljan pretek faze. Poznato je R1 =
2K2 i R2 = 10K. Koliku kapacitivnost Cx u pikofaradima treba dodati da bi se popravio pretek faze.
Pomod: prepoznajte diferencijalni kompenzator.
Cx = ? [pF]
Presjedi demo konturu i nadi kruno pojaanje:


) (
) 1 (
) (
1
2 1 2 1
2 1
2
2
1
1
A
C R sR R R
C sR R
A
C sR
R
R
R
V
V
A
x
x
x
t
iz

+ +
+
=
+
+
= =
|

Kod diferencijalnog kompenzatora nula se namjeta na ft. Tada se popravlja faza, a ne podie amplituda:

=
T
x
f
C R
t 2
1
2
pF
f R
C
T
x
95 . 7
2
1
2
= =
t

D12.

Pojaava sa slike ima manjak amplitude od 6dB i treba ga kompenzirati pomodu R
K
. Ako je R
1
= 10K i R
2
=
33K, odredite potrebno R
K
=? *K+, da se pojaava dovede na granicu stabilnosti.

Naimo kruno pojaanje kada ima i kada nema R
K
(C
K
je

kratak spoj):

) (
1
1
2
1
1
1 p
K
K
K
K
t
iz
A
R R
R R
R
R R
R R
V
V
A
+
+
+
= =
|
) (
2 1
1
2 p
t
iz
A
R R
R
V
V
A
+
= =
|

R
K
treba da smanji
2 |
A za manjak amplitude od 6dB ( 2 6 log 20 ~ = A dB A ):
2 1
1
1
1
2
1
1
2 1
2
1 1
R R
R
R R
R R
R
R R
R R
A
A
A
K
K
K
K
+
=
+
+
+
=
| |

O =
+
= K
R R
R R
R
K
67 . 7
2 1
2 1

D13.


Najprije presjecimo konturu i odredimo kruno pojaanje:

2
2 1
0
) 1 )( 1 (
1
) (
9 1
9
w
s
w
s
A
sRC
R
R
R
V
V
A
t
iz
+ +

+
+
= =
|

3
1
0
1 2 1
)
10
1 (
1
10
10 9
1
w
s
A
A w w w
RC
+
= = . =
|

Dobijeno
|
A koristimo u daljem toku zadatka u svakom od podzadataka...

a) Amplitudsko osiguranje traimo na uestanosti na kojoj je pretek faze t 2 :
1
1
3
1
0
3 10 )
10
( 3 2
) ( }; )
10
1 arg{( }
10
arg{ } 1 arg{ 2
w w
w
w
arctg
jw s
w
s A
= =
= + + =
t t
t

dB
j
A
w w A AO 6
) 3 1 (
1
10
log 20 ) 3 10 ( log 20
3
0
1
~
+
= = =
|

Amplitudsko osiguranje predstavlja vrijednost za koju amplitudska karakteristika pojaavaa podje ispod
0dB odnosno AO je pozitivna veliina pa piemo:

dB AO 6 =


b) Da bi pojaava bio stabilan AO mora biti 0 odnosno:
= = = = = = 1
8
1
10
1 ) 3 10 ( 0 ) 3 10 ( log 20
0
1 1
A
w w A w w A AO
| |

dB A 80
0
=


c) Fazno osiguranje traimo na uestanosti na kojoj je amplitudsko osiguranje 0dB:

1
3
1
0
3 . 12 )
10
1 ( log 20 ) 10 log( 20 ) log( 20 0 w w
w
jw
A = + =
3
0
1
) 23 . 1 1 (
1
10
) 3 . 12 (
j
A
w w A
+
= =
|

} ) 23 . 1 1 arg{( }
10
arg{ } 1 arg{
3
0
j
A
+ + =


33 . 27 67 . 332 = =

















D14.

Kolo na slici predstavlja oscilator sa aktivnim filtrom. Komparator daje naponske nivoe +V=+5V i -V=-5V.
Ako aktivni filter na centralnoj uestanosti fo ima pojaanje 6dB, kolika je amplitude izlazne sinusoide
v
I
=? [V].


Napon V
2
se moe predstaviti u obliku Fourie-ovog reda kao:


t nw
n
n
V V
n
0
1
2
cos
2
2
sin
2

=
=
t
t

Filtar de propustiti samo prvi harmonik (na uestanosti
0
w ) i pojaade ga jer ima pojaanje 6dB
) 2 6 log 20 ( = = A A :
V V A V
I
73 . 12
2
sin
2
2 = =
t
t

D15.

Za oscilator sa slike poznato je R
4
=R
5
=1K2. Kolika je amplituda oscilacija na izlazu v
o
=? [V]. Diode i OP
smatrati idealnim.

Kada diode ne provode vai:
O
v
R R
R
v
2 1
1
1
+
=
3
1
O
v
v ~
Sada posmatramo trenutak kada diode tek poinju da provode, jer su diode te koje ograniavaju
amplitudu. Vai da je V V
D
0 = :
I a
v v =
V
R R
R
v
R R
R R R
v
R
R R R
v
R
v
R R
v
R R
v v
R
v
O O
O
O
I
O I I
25 . 11
2
3 * 15
3
3 15
)
1
3
1
3
1
( )
1 1
(
15 15
3 4
4
4 3
3 3 4
3
4 4 3 4 4 3 3 4 3
=

=
+
=
+ = + =

Kako govorimo o amplitudi oscilovanja to ima smisla govoriti samo o pozitivnoj vrijednosti pa piemo:
V V
Om
25 . 11 25 . 11 = =

D16.




Diode slue za stabilizaciju kola, one de se ukljuiti kada napon predje odredjenu
granicu i na taj nain ograniavaju amplitudu. Da bi nali amplitudu oscilacija
posmatrajmo granini sluaj kada diode tek poinju da provode i kada je napon na
njima priblino jednak 0:
V V
R
R
V
R
V
R
V
V V
REF i
i REF
D
12
) (
0
1
2
2 1
1
= = =

= =

V V
izM
12 =


D17.

Presjecimo konturu i nadjimo kruno pojaanje:
;
2 1
A A A A =
|

;
) 1 (
) 1 (
1 2 2 2 1 1
2 2 1 1
1
C sR C sR C sR
C sR C sR
A
+ +
+
= ;
1
1
2 2
2
C sR
A
+
=
1 1 2 2 2 1 2 1 1 1
1 1
1
C R C R
s
C C R sR C R
C AR
A
+ + + +
=
|

Da bi ovaj filtar postao oscilator, tj da proosciluje potrebno je da budu zadovoljeni uslovi:

+ +
= = = . = . =
C R C R C R
C AR
C C C A A
1 2 1
1
2 1
1 1 } Re{ 0 } Im{
| |

7 . 6 2
1
2
= + =
R
R
A

II nain:
Drugi nacin je da se kolo analizira kao filter kod koga faktor dobrote treba da bude beskonacno. Kod
ovog nacina postupak je isti kao u prethodnom zadatku.
Prenosna funkcija za ovo kolo je:
) 1 ) ( (
1 1 2 1 2 2 1 1 2 1 2 1
2
+ + + +
=
C AR C R C R C R s C C R R s
A
V
V
ul
iz

Kanonski oblik za filtar je:
2
0
0
2
w
Q
w
s s
V
V
ul
iz
+ +
=

Neposredno se vidi da je:
2 1 2 1
0
1
C C R R
w =
Kao i da je:
1 1 2 1 2 2 1 1
2
0
C AR C R C R C R
w
Q
+ +
=
Konacno, Q ce biti beskonacno za:
1
2 1
1 1 2 1 2 2 1 1
2
0
R
R R
A C AR C R C R C R
+
= = + +

7 . 6
2
1
2 1
=
+
=
R
R R
A

D18.



Koristedi Kirkhofove zakone za vorove 1,2 i 3 jednostavno se dolazi do prenosne
funkcije ovog filtra:
1
2
2
1
2
2 2 2
1
2
1
2
1
2 2 2
2
1
+ +
=
+ +
= =
R
sCR
R C s
R
C sR
R sCR R R C s
C sR
V
V
A
I

Kanonski oblik za filtar je:
2
0
0
2
1
w
Q
w
s s
K
V
V
I
+ +
=
Odavde se neposredno vidi da je:
2 ) (
1
0 0
= = w A
RC
w
Napon V
1
moe da se predstavi pomodu Fourie-ovog reda kao:
t nw
n
n
V V
n
D 0
1
1
cos
2
2
sin
2
t
t

=
=
Filtar propusnik opsega uestanosti de propustiti samo prvi harmonik, tj onaj
harmonik na uestanosti
0
w i pojaade ga pojaanjem 2 ) (
0
= w A pa de se na
izlazu nadi sinusoida amplitude:
V
V
V A V
D
D
78 . 1
8
2
sin
2
2
Im
= = =
t
t
t














D19.


Najprije presjecimo konturu i odredimo kruno pojaanje:

2
2
3 2
)
1
1
(
sRC
sRC
R
R
V
V
A
t
i
+

= =
|

a) Uslov oscilovanja: 0 } Im{ 1 } Re{ = . >
| |
A A
Iz uslova oscilovanja:
RC
w
1
0
=
Hz
w
f
osc
1 . 3183
2
0
= =
t

b) Na
osc
f j
V
V
i
i
=
1
tj naponi
i
V i
1 i
V su pod pravim uglom a istog su intenziteta. Diode Dz1 i Dz2
slue za stabilizacij kola, i one de diktirati amplitudu izlaznog napona.
Pogledajmo sliku:







) ( 2
2
1
2
D Z i i
V V V V + = + .
1 i i
V V =
V V V V V
D Z im i
62 . 9 ) ( 2 = + = =


c) < > 1 } Re{
3 2 |
A R R
Nema oscilacija pa je:
V V
im
0 =


D20.

Odgovor: PLL se ne primjenjuje za generisanje DTMF tonova!!!

D21.

Odgovor: Konvencionalna Costas petlja!!!

D22.

KHz F
R
N
F
N
F
R
F
x VCO
VCO x
2700 = = =

D23.

Ako je prenosna funkcija VCO fosc/V=5MHz/V, a pojaanje niskopropusnog filtra u propusnom opsegu
iznosi 20dB, koliko iznosi napon Vphi = ? *mV+. Poznata je uestanost ulaznog signala fi=1MHz.
MHz f
V
MHz
V
f
i
osc
1
5
=
=
V
V
f
f
V
osc
i
out
2 . 0 = = ; 10 20 log 20 = = A A ;
mV V
A
V
V A V V
out
phi phi out
20
10
2 . 0
= = = =
mV V
phi
20 =

T0.


Na slici je prikazan LM4673 integrisani pojaava snage u D klasi.Glavne karakteristike ovog pojaavaa
su: koeficijent iskoridenja snage je =85%, napon napajanja od 2,4 do 5,5, maksimalna dozvoljena
temperature spoja TJMAX=200
o
C, termiki otpor od spoja do ambijenta RthJA=87K/W. Kolika korisna
snaga na potroau se moze dobiti ljeti? Uzeti da se ljeti temperature penju do 45
o
C i da unutar kutije , u
kojoj se nalazi pojaava, temperature mogu biti vede jos za 40
o
C.P
K
=?



Temperatura ambijenta za pojaava je temperature unutar kutije TA=45+40=85
o
C.

, kada izjednaimo izraze za dobijamo

T1.

Poznato je da tropinski stabilizator LM317 odrava napon V
O
- V
ADJ
= 1,25V, ima
strujno ogranienje I
MAX
=1A, temperaturnu otpornost od spoja do ambienta bez
hladnjaka R
thJA
=50 K/W i temperaturnu otpornost od spoja do kudita R
thJC
= 17K/W.
Bez upotrebe hladnjaka mogude je pogoniti potroa strujom do (a)600mA;
(b)100 mA. Postavljanjem stabilizatora na hladnjak sa R
thCA
= 10 K/W, do koje struje
de se modi pogoniti potroa? I
PMAX
= ? [mA]


a)Bez hladnjaka je ukupna termicka otpornost bila

Kada stavimo hladnjak dobijamo

.
To znaci da cemo moci pogoniti potroac sa

7
puta vecom strujom.

Medjutim, kako je , a kako se potroa ne moe pogoniti strujom vedom od maksimalne znai
da de se pogoniti upravo maksimalnom strujom a to je:

b)

7
, a kako je ova vrijedost manja od maksimalne, bide


T2.

Na slici je prikazano kolo pojaavaa u tzv.Bridge konfiguraciji sa ciljem dobijanja vede korisne
snage na potroau R
P
. Pojaavaci A1 i A2 identinih su karakteristika, imaju izlazni stepen u
klasi AB sa zanemarljivom strujom u mirnoj radnoj tacki, izlazni napon im se krede u osegu 1V<
=v
IOP
< =(VCC-1V), strujni kapacitet izlaza je i
OPmax
=3A, dok su im ostale karakteristike idealne.
Poznato je: R=10K i (a)VCC=15V,(b)VCC=12V. Odrediti maksimalnu korisnu snagu na potroau
R
P
=4E, P
Kmax
=?


a)Maksimalna struja kroz Rp moe biti

=3.25A , a to je vede od strujnog

kapaciteta izlaza to znai da de struja da ogranii snagu. Sada je prosto

b) Maksimalna struja kroz Rp moe biti

=2.5A , a to je manje od strujnog

kapaciteta izlaza to znai da de napon da ogranii snagu. Sada je

T3.

Ako za konkretni pojaava snage u klasi B maksimalna korisna snaga iznosi P
Kmax
=100W, kolika
maksimalno moe biti snaga disipacije u pojaavau Pdmax=? *W+. Iskljuivo razmatrati
sinosoidalnu pobudu. Pomod: Maksimalna disipacija u pojaavau se ostvaruje kada je P
K
<P
Kmax
.



Prostim koriscenjem relacija za snage u datoj klasi pojaavaa se dobija:

T4.


Kod ispravljaca sa induktivnim filterom poznato je vg = 10sinwt [V], L=10H i Rp=10oma. Diode
se mogu smatrati idealnim. Koliko iznosi jednosmjerni napon na potroacu Rp. VP = ? *V+



Dioda D1 proputa pozitivnu poluperiodu. Za vrijeme negativne poluperiode provodi D2.
Jednosmjerni naponi sa lijeve i desne strane induktiviteta su jednaki. Sa lijeve strane imamo
polutalasno ispravljenu sinusoidu. Njena jednosmjerna komponenta je:

T5.

Na slici je prikazan stabilizator sa rednim tranzistorom i kolo za zastitu od kratkog spajanja
izlaznih prikljucaka. Ulazni napon je nestabilan i krece se u opsegu od 12 do 15 volti. Svi
tranzistori su identicni sa V
BE
=0.6V i
F
=100, Zener-dioda ima V
Z
=6.2V, pri I
Z
>=2mA, a poznato
je: R1=10K, R2=4K7 i R4=1.2. Odrediti maksimalnu vrijednost otpornosti R3=? [Oma], tako da
stabilizator na svom izlazu daje nominalnu vrijednost napona V
P
=V
Pnom
=10V, pri svim strujama
potrosaca u opsegu od 0 do 500mA.


Struja Ip=Ie=500mA (kada je maksimalna)
Ib=

(Ib i Ie su struje baze i emitora tranzistora Q1)

Kako Q3 predstavlja strujno osiguranje, i ono se nece upaliti ukoliko Ip ne poraste previse(u
ovom slucaju se to nece desiti jer osiguranje Ip*R
4
nije vece od Vbe, i ne pali se tranzistor),to
ce struja i
0
tada biti . Iz omovog zakona za otpornik R3 sada se dobija

T6.

Na slici je prikazan izvor sa tropinskim stabilizatorom napona LM317 koji odrava Vout-
Vadj=Vref=1.25V. Poznato je C1=1000uF, C2=220nF, C3=470uF, C4=220nF, Vin=12V, R2=1K i
R1=2K2. Koliko iznosi disipacija snage na stabilizatoru Pd = ? [W], kada se na izlaz prikljui
potroa Rp=33 oma.


Kako u prikljuku Adj nema struje prosto se dobija iz naponskog razdjelnika

, a dalje je discipacija snage

T7.


Srednji napon na kalemu kod sputaa napona sa slike je 0. Tada je:

T8.




Srednji napon na kalemu mora da bude 0. Koristeci to imamo:

Napomena:
Moe se desiti da se trai izlazna struja, u tom sluaju se ona dobija kao Vo/Rl.


T9.



Srednji napon na kalemu kod obrtaa napona sa slike mora biti 0. Tada je:

T10.



Poto kolo radi u kontualnom reimu to znaci da postoje samo dva stanja: 1. stanje je kada
provodi MOSFET i tada je napona na induktivitetu VL1=VUL, i 2. stanje kada provodi dioda i tada
je napon na indukltivitetu VL2=VUL-VP. Poto srednja vrijednost napona na induktivitertu mora
biti nula, vai: