You are on page 1of 4

IZGRADIMO NOVU KAPELICU NA IVANDINU GROBLJU U ZALJUTI Meu pet sela upe Vinice jest i selo Zaljut.

Sami naziv sela tvorbeno je nastao od prijedloga za koji uz ostalo, oznauje nekoga ili neto smjeteno s druge strane, najee neke uzvisine, brda, planine i poimenienoga pridjeva ljut, a znai i estok, srdit, to se proirilo i na oblike tla: ljuti kr, ljuti kamen, ali i na neka bia i pojmove: ljuta zmija, ljuta guja, ljuta draa, zatim ljuta nevolja, ljuta muka, ljuta glad, ljuti jad i slino, kako tumai Ante Ivankovi ovaj toponim. Selo je smjeteno du nove asfaltirane prometnice od Zidina prema Roku Polju, ito na dijelu od ikia i Vidovia pa do Gogia i Ivanda. U odnosu na Vinicu koja je smjetena s vie svojih zaselaka uokruce Vinikoga polja to je na nioj nadmorskoj razini, ovo selo je na brdu i samim time na vioj razini iznad mora, kojemu je s desne strane Mijakovo Polje, a s lijeve Ronjae, te u nekom smislu granino je sa selom upe Grabovice Zidinama i zaseokom Kudima sela Korita, te selom Vranjaama rokopoljske upe. Zaljut ine sljedei zaseoci: auevac (ivii i Jurevii), Drvenik (Ivande), Kljunovaa (dio Ivanda i Salamuni), Dozani, Gogii, Vidovii i ikii. U tim zaseocima danas stalno ivi u 8 obitelji 33 eljadi, a onih koji povremeno dolaze ovdje ima isto 8 obitelji s po nekoliko lanova. U austro-ugarskom popisu iz 1889. god. imalo je 86 stanovnika. Zaljut je bila najnapuenija 1948. god. kad je imala 581 stanovnika, a prema popisu iz 1991. god. u tome selu ivjelo je 76 dua. Postoje naznake vraanja pojedinih odseljenika, jer neki grade nove kue ili obnavljaju stare dok su pojedinci podigli velebne i lijepe kue u kojima povremeno stanuju. Selo je upravo po tim lijepim kuama prepoznatljivo, kao i po svojim starim kuama, atrnjama i drugim to je sagraeno od kamena. Dragan Kova podigao je prije 10-ak godina gospodarske objekte u kojima njeguje konje, uzdrava krave, te pokuava polagano stvoriti sve uvjete za seoski turizam. Ovdje je uvijek bila izrazita djelatnost stoarstvo, zemljoradnja i druge privredne grane specifine za ovakvo brdsko selo, gdje zime znaju biti vrlo jake i otre, a ljeta blaga i ugodna. U ovome selu postojao je pokuaj za vrijeme Nezavisne Drave Hrvatske podizanja kole, pa ak i nakon zavretka Drugoga svjetskog rata kad je bilo gotovo 600 stanovnika, ali nije se uspjelo. To je pokazateljem da je bilo u Zaljuti toliko djece da se mogla oblikovati etverorazredna osnovna kola. Budui da nisu sagradili svoju kolu, djeca su im odlazila u novonastale kole u Ronjaama i Mijakovu Polju, sela koja su takoer bila vrlo napuena. Tako je to trajalo sve do 60-ih godina prologa stoljea kada su se, nakon zaposlenja u Njemakoj i drugim europskim zemljama, poele seliti cijele obitelji uglavnom u Hrvatsku, a neke su se odselile u Livno, Tomislavgrad i drugdje u ovome okruju. S vremenom ile su u inozemstvo za muevima i ene s djecom, te su tamo uglavnom i ostajali, a ovamo bi dolazili za glavne blagdane i ljeti, to je praksa i dan danas. Oni su i podigli svoje kue u kojima jednom i misle proboraviti vrijeme mirovine, a naviknuti djecu i unuad da se barem pokatkad navrate u njihovu Zaljut. Najvei problem za ova sela bili su putevi. Naime, puteva u pravom smislu rijei nije ni bilo. Poeli su se graditi nakon to su se sela dobrano raselila. U tome poslu uvijek su sudjelovali prema svojim mogunostima i odseljenici uz one domae stanovnike, a bilo je i onih koji se nisu odzivali prigodom nekih opih i za sve korisnih radova. No, nikad nije kasno iskazati ljubav, podrku i potporu prema svome zaviaju bilo vlastitim radom na nekim posebnim objektima ili pak novcem. Sada imamo ovakvu sliku puteva kojima prometuju mjetani, odseljenici i svi putnici namjernici kroz ovaj kraj i ovo selo. Kroza selo prolazi makadamski put ili utrenik od Mijakova Polja preko zaseoka aluia, zatim vodi u prvi zaselak Zaljuti a to je auevac, potom Kljunavau, Ivande, Drvenik, Dozane i Gogie, te putnike dovodi na asfaltnu prometnicu Zidine - Roko Polje, kojom se moe doi do Vidovia i ikia, s tim da nije

asfaltiran dio od ove glavne prometnice do samih ovih sela, u kojima sada nitko ne ivi, osim to se pokatkad navraaju pojedinci radi obrade zemlje, lova, pelarstva i dr. Nastavak putovanja vodi do raskrsnice prema Mijakovu Polju i Zidinama, te dalje u raznim pravcima, prema Tomislavgrad, Livnu, Splitu... Sada je dakle, mogue kruno putovanje oko ovoga sela, s tim da se uvijek proe kroz Mijakovo Polje. Prolazei ovom prometnicom pokraj ikia s gornje strane te ceste uoljiv je visoki kri s oltarom i stolom s klupama za odmor to ga je 2007. god. podigao Tomo iki sa svojim suradnicima. Tu se svake godine uoi sv. Ivana Krstitelja slavi sveta misa za pokojnike iz ovoga sela i zaseoka, a posebice za poginule u raznim ratovima, te za sve ive koji su se raselili uglavnom u Hrvatsku. Ovaj dio Zaljuti (Ivande, Gogii, iki i Vidovii) nema struje, pa oni domorodci koji se ovdje pokatkad navrate moraju koristiti votane svijee, petruljae, baterije, lampione i sl. da bi se snali nou u svojim kuercima. Vodu koriste iz nakapnica, meu kojima i takvih da bi ih trebalo posebno opisati jer zasluuju nau pozornost zbog umijea naih majstora koji su ih gradili. Groblje sela Zaljut zvano Ivandino groblje nastalo je 1932. god. a u njemu je podignuta kapelica 1935. god. I groblje i kapelica bili su obnavljani vie puta. Sadanja kapelica potjee iz 1961. god. a ogradni zid proirivan je i ureivan 1975. god. Kap elica je izlivena od betona i pokrivena lesonitom. Ima minijaturni tornji s malim zvonom. Prole godine iz donacije klupa don Blaa Ivande iz eljeva zapalo je 12 klupa i ovu kapelicu. Ogradni zid je u loem stanju bio 2000. god. kad je postojao ozbiljan zahtjev za obnovom to su je inicirali pojedini mjetani, a Ante Ivanda dao je u svibnju iste godine sroiti i posebno pismo kojim poziva sve Zaljuane na sudjelovanje u obnovi. Dijelio ga je na Duhovski ponedjeljak nakon misnoga slavlja te godine. Tadanji upnik don Jozo Ivani bio je suglasan s tim pothvatom, koji nije uspio jer se nitko nije odazvao na ovaj poziv, moda zato to je poziv hladno sroen. Ove godine i na Duhovski ponedjeljak i na Duni dan, kad su slavljene svete mise, sadanji upnik don Ilija Drmi rekao je da ovu kapelicu treba ili obnoviti ili novu sagraditi na istim temeljima, koja e biti znakom ovoga sela i odrazom due i uma kako ovih domaih vjernika tako i onih odseljenika diljem BiH, Hrvatske, Europe i svijeta. Predloio je da se groblje obzida prikladnim kamenim zidom, te da se grobljansko okruje poravna a put do nje proiri i popravi. Za taj pothvat potrebno je volje kod svih jer je to groblje cijeloga sela, osim pojedinih obitelji ija su ukopita u sredinjem vinikom groblju, ali i oni mogu sudjelovati u ovome pothvatu kojim e njihovo selo i kraj dobiti na vrijednosti jer e se svi rado ovdje navraati a na groblju moliti za svoje drage pokojnike uivajui u ljepoti kapelice i cijeloga ureenog prostora oko groblja. Zaista, u ovome poslu trebaju sudjelovati svi da bi ovo groblje bilo radosno okupljalite barem dva puta godinje svih odseljenika i svih Zaljuana, ako ne i ee. Za ovo djelo ima dostatno snage koja je ovdje zaeta i roena, jer to je snaga koja buja i koja je nezaustavna kad ju se pokrene u ovom zaviajnom i domoljubnom pravcu. Osim ovoga pothvata, potrebno je razmisliti i o asfaltiranju puta kroza selo i do pojedinih zaseoka, jer je asfaltirana dionica puta Vinica - Mijakovo Polje, pa je u tom sluaju lake od te nove prostrane ceste dovesti asfalt do Zaljuti i spojiti ga kod Dozana, zatim valja misliti o dovodu struje preko aluia, gdje takoer nema struje, do Ivanda, ikia, Gogia, Vidovia, te o pripremanju terena za postavljanje vodovodnih cijevi za budui vodovod kroz ovo selo, iji narisi postoje. Ako mi s odseljenicima ne promislimo o ovome to nam se sada namee, nitko to za nas nee uraditi. A ako ne uinimo nita, onda smo u velikoj opasnosti da nas mnogo toga zaobie i da nai potomci posvema zanemare ovaj kraj za koji e eznuti svaki zdravi mozak Europljana, jer je u Zaljuti sve u sriki zdravo i ljuto, a upravo to treba za ivotnu borbu!

No, u prvom redu valja raditi na ureenju groblja s kapelicom koja je posveena Duhu Svetome, a misa se slavi u povodu blagoslova polja na Duhovski ponedjeljak. Da bismo uspjeli, potrebno nam je nadahnue i prosvjetljenje Duha Svetoga. Na tu molitvu Duhu Svetom potiem sve Zaljuane, a posebno naega fra Ivana Ivandu koji je roen u ovome selu, iji su se roditelji: Ilija Ivanda i majka Matija r. Sui, odselili u Bjelovar, a on djeluje kao sveenik i redovnik u naoj mjesnoj Crkvi u Hercegovini. Dodatak 1: MOJ
ZIDA PRIJEDLOG ZA SUDIONIKE OVOG GROBLJA A U VEZI OGRADNOG

Kako se moe vidjeti, ogradni zid ovoga groblja je u vrlo loem stanju, bolje reeno, u raspadanju. Voda u njega zalazi, mrazovi ga rastresaju, sve zbog toga to prilikom gradnje nije bio dovren kako je dogovoreno. Ali tu se nita ne moe, osim da ga mi sada popravimo. Moje je miljenje da ima dosta nas koji imamo ovdje ponekoga svoga pokojnika i ako bi nas se vei broj odazvao, zid bi se dao popraviti. to se tie radova koje bi trebalo obaviti, mislim da bi bilo dobro nabaciti pric, cementni glatki, zatim ga obojiti fasadnom bojom tako da bi se zatitio i za dulje vrijeme. Osobe koje ele u ovom sudjelovati neka ostave svoju punu adresu i broj telefona, pa u ja zajedno s onima koji se odlue u vezi ovoga sa mnom suraivati, obavijestiti sve zainteresirane o buduem toku posla i o dogovorima. elio bih da barem po jedna osoba iz svakoga zaseoka: Drvenika, Dozana, ikia, Kljunovae, Gogia i Vidovia, sudjeluje sa mnom u organiziranju ovih poslova jer bi nam onda svima bilo lake. to se tie samoga plaanja radova, novac se nee prikupljati prije nego se vidi koliko bi majstori izvoai radova traili. Smatrat u da se s onima koji ostave svoje adrese moe suraivati u vezi ovih poslova. Napominjem da moete ostaviti i adrese svojih lanova obitelji i rodbine koji bi bili zainteresirani a danas nisu ovdje prisutni. U sluaju da danas po ovom mome prijedlogu ne bude odaziva, smatrat u da nema zainteresiranih za ove popravke i da ovakvo stanje zida nikome ne smeta, pa se ubudue nee traiti niti pozivati osobe koje se danas odazovu. Iz ovoga izostavljam one koji su danas odsutni. Napominjem da u sve raune za izvrene radove prikazati svima i da u za uloeni novac jamiti ja osobno i oni koji se odlue sa mnom sudjelovati u organiziranju ovih poslova. Odazivaju se za kupljenje novca i ti za dolje navedena sela: Ante Ivanda (21.216 Katel Stari, Obala Kralja Tomislava 45; tel. 021/231-392 i 227-949) iz zaseoka Drvenik, Filip Dozan iz Dozana, iz ikia nitko, Boja Bekavac r. Salamun iz Kljunovae, Drago Gogi iz Gogia, te Ivan Vidovi i Ivan Vidovi Damjanov iz Vidovia. (Ante Ivanda) Dodatak 2: TUMAENJE TOPONIMA ZALJUE I ZALJUT S jezinoga motrita Zaljue je ekonimska sloenica, sastavljena od prijedloga za i zbirne imenice ljue, izvedene od poimenienoga pridjeva ljut. Prvi dio ekonimske sloenice prijedlog za, uz ostalo, oznauje nekoga ili neto smjeteno s druge strane, najee neke uzvisine, brda, planine. U Bosni i Hercegovini naziv ak 97 naselja poinje prijedlogom za. Objanjavanje etimologije drugoga dijela ekonimske sloenice -ljue poinjemo tvrdnjom da je to zbirna imenica izvedena od poimenienoga pridjeva ljut (ljut + je = ljutje = ljue), zatim dodajemo da se petnaest kilometara sjeveroistono od grada Trilja nalazi naselje Ljut, koje je 2001. god. imalo 10 stanovnika. Naziv toga naselja istovjetan je s pridjevom ljut, ije je izvorno znaenje

estok, srdit, to se proirilo i na oblike tla: ljuti kr, ljuti kamen, ali i na neka bia i pojmove: ljuta zmija, ljuta guja, ljuta draa, zatim ljuta nevolja, ljuta muka, ljuta glad, ljuti jad i slino. Uz naselje Ljut u Cetinskoj krajini postoji i istoglasei zaselak u selu Potravlju, a u Studencima u Imotskoj krajini zaselak je koji je u najnovijemu Leksikonu naselja Hrvatske (Zagreb 2004. i 2005.) upisan kao Maji Ljut; u Konavlima uz rjeicu Ljutu postoji naselje Ljuta sa 192 stanovnika; na Krku je naselje Ljutii s 14 stanovnika. Poimenieni pridjev ljut imaju u osnovi i sljedei ekonimi u Bosni i Hercegovini: Ljuta (Kalinovik, Konjic), Ljutava (Rudo). Ljuti Do (Stolac), Ljuti Dolac (iroki Brig), te Zaljut (Tomislavgrad). Naziv duvanjskoga Zaljua u Ljetopisu upe Roko Polje, koji je zapoeo 1915. godine pisati onodobni upnik fra Bla Jerkovi, zabiljeen je kao Zaljie, to je vjerojatno uvjetovano nepoznavanjem lokalne ekonimije. Prvi se put spominje u ematizmu Hercegovake franjevake provincije za godinu 1867. godinu kao naselje s 8 kua i 72 osobe. Kao samostalno naselje Zaljue se vodi u dravnim popisima stanovnitva od 1948. godine, kada je u njemu ivjelo 177 stanovnika, a prema popisu iz 1991. godine u Zaljuu je bilo 76 Zaljuana. S toponimijskoga motrita sve to je u prethodnome odjeljku reeno za ekonim Zaljue u cijelosti vrijedi i za Zaljut, kako glasi naziv sela u upi Vinica. Prvi se put pojavljuje kao samostalno naselje u prvome austrijskom popisu stanovnitva, koje je nakon okupacije Bosne i Hercegovine obavila Austro-Ugarska 1889. godine (86 stanovnika); Zaljut je bila najnapuenija 1948. sa 581 stanovnika, a prema popisu iz 1991. u tome naselju ivjelo je svega 76 dua. (Ante Ivankovi) Vinica, 22. studenoga 2009. Priredio prof. don Ilija Drmi, upnik