You are on page 1of 1158

Raunarski centar Univerziteta u Beogradu

Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
1.1 Povezivanje na Internet
1.2 Mrena matematika
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Internet
Najvea mrea za prenos podataka na svetu
Povezivanje na Internet se sastoji iz tri dela:
fiziko povezivanje (npr. NIC, modem)
logiko povezivanje (npr. TCP/IP skup protokola)
aplikacije (npr. Web browser)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Diskretne komponente
Otpornik
Kondenzator
Tranzistor
Integrisano kolo (integrated circuit IC)
LED dioda
Konektor
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Podsistemi PC raunara
Kuite (asija, chassis)
napajanje (power supply)
Matina ploa (motherboard)
mikroprocesor
RAM i ROM memorija
magistrala (bus)
Ureaji za skladitenje
hard disk, flopi disk, CD ROM
Slot za proirenja (expansion slot)
ISA, PCI, PCMCIA
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Ostale PC komponente
Kartice za proirenje (expansion cards)
grafika kartica
mrena kartica (network interface card NIC, LAN
adapter)
modemska kartica (tzv. interni modem)
Portovi
serijski
paralelni
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Mrena (LAN) kartica (adapter)
tampana ploa koje se prikljuuje na slot za
proirenja i omoguava pristup LAN mrei
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Faktori kod nabavke mrene
kartice
Tip LAN mree:
Ethernet,
Token Ring
FDDI
Tip prenosnog medijuma:
koaksijalni kabl
UTP kabl
optiki kabl
beina konekcija (wireless)
Tip interfejsa prema magistrali raunara:
PCI
ISA
PCMCIA
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Komunikacija mrene kartice i
raunara
Mrena kartica komunicira sa PC sistemom na
dva naina:
memorijski I/O prostor (I/O address)
prekid (IRQ)
Drajver program koji omoguava vezu
izmeu operativnog sistema i mrenog
hardvera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Modem
Ureaj koji omoguava prenos podataka preko
standardne telefonske linije
konverzija digitalnog signala u analogni oblik
(MOdulacija), i obrnuto (DEModulacija)
Prema prikljuivanju na raunar, modem moe
biti:
interni (PCI, ISA)
eksterni (PCMCIA, USB)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Evolucija modemskog pristupa
1960
povezivanje terminala na udaljeni raunar (300 bps)
1970
razmena poruka preko BBS sistema
1980
razmena fajlova (9600 bps)
1990
povezivanje na Internet brzinama do 56 kbps
2000
DSL servisi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 TCP/IP konfiguracija
Skup protokola za komunikaciju izmeu
raunara
Na svakom raunaru koji komunicira TCP/IP
protokolom se konfigurie:
adresa (IP address)
mrena maska (Subnet mask)
Default gateway
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Provera TCP/IP protokola
Provera TCP/IP veze sa obavlja preko ping
servisa
Funkcionisanje ping servisa:
raunar alje request pakete prema odreditu
prema, koje se
kada dobije request paket odredite vraa reply
paket
Ping servis verifikuje vezu izmeu dva hosta u
oba smera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Primeri ping servisa
ping 127.0.0.1
adresa 127.0.0.1 predstavlja virtuelni interfejs na raunaru;
ova komanda ispituje funkcionisanje TCP/IP protokola
ping <sopstvena IP adresa>
ispituje funkcionisanje NIC adaptera
ping <IP adresa default gateway-a>
ispituje vezu do rutera koji povezuje lokalnu mreu sa
ostatkom Interneta
ping <IP adresa udaljenog raunara>
ispituje vezu do udaljenog raunara
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Web browser
Aplikacija koja prikazuje stranicu opisanu
HTML dokumentom
Tipino funkcionisanje:
Web browser kontaktira Web server i alje zahtev
Web server alje odgovor u vidu HTML stranice
(putem HTTP protokola)
Web browser prikazuje dobijenu stranicu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Popularni Web browser-i
Netscape Navigator
jedan od prvih Web browser-a
zauzima malo mesta na disku
Internet Explorer
integrisan sa ostalim Microsoft-ovim prozivodima
zauzima dosta mesta na disku
Web browser-i najee omoguuju i druge
Internet servise (e-mail, FTP, news...)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Kancelarijske aplikacije
PC raunari su prvenstveno za namenjeni za
kancelarijske aplikacije:
tekst procesor (word processor)
unakrsna izraunavanja (spreadsheet)
baze podataka (database management)
kreiranje prezentacija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.1 Koraci pri traenju greaka
(troubleshooting)
Definisati problem (Define the problem)
Prikupiti injenice (Gather the facts)
Razmotriti mogunosti (Consider the possibility)
Napraviti plan (Create an action plan)
Implementirati plan (Implement the plan)
Posmatrati rezultate (Observe the results)
Dokumentovati rezultate (Document the results)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Dekadni brojni sistem
Brojni sistem sa osnovom 10
10 cifara 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9
Svaka pozicija cifre u broju ima teinu 10
n
Prilagoen ljudskom poimanju raunanja ali
ne i za mainu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Binarni brojni sistem
Brojni sistem sa osnovom 2
2 cifre 0,1
Svaka pozicija cifre u broju ima teinu 2
n,
raunato u dekadnom brojnom sistemu
Binarna cifra se naziva bit
Binarni broj sa osam cifara se naziva bajt
(oktet)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje iz binarnog u
dekadni brojni sistem
Direktni metod
saberemo teine (u dekadnom obliku) onih pozicija
na kojima stoji cifra 1
Iterativni metod
krenemo od 1. cifre, mnoimo sa 2, dodajemo
sledeu, i tako do poslednje cifre
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje iz binarnog u
dekadni brojni sistem - primer
Prevesti broj 10010001
2
u decimalni oblik:
1
1
1
2
0
145
0 0 0 1 0 0 1
0 0 0 16 0 0 128
2
1
2
2
2
3
2
4
2
5
2
6
2
7
2 4 8 16 32 64 128
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje iz dekadnog u
binarni brojni sistem
Podelimo broj u dekadnom obliku sa 2;
zapiemo ostatak; rezultat ponovo podelimo i
tako radimo sve dok rezultat ne bude 0
Ostaci pri deljenju napisani u obrnutom
redosledu predstavljaju broj u binarnom obliku
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje iz dekadnog u
binarni brojni sistem primer
Prevesti broj 145
10
u binarni oblik:
1
1
0
1
0 0 1 0 0 0 1
0 0 0 1 0 0 1
2 4 9 18 36 72 145
1 2 4 9 18 36 72
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje u 8-bitni binarni broj
X := <zadati broj izmeu 0 i 255>
Y := 128
Ponavljamo 8 puta:
ako je X vei ili jednak od Y, upisujemo cifru 1;
X := X-Y;
ako je X manji od Y, upisujemo cifru 0
Y := Y/2
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje u 8-bitni binarni
broj primer
Prevesti broj 145
10
u binarni oblik:
Y
X
1
1
1
0 0 0 1 0 0 1
1 1 1 17 17 17 145
2 4 8 16 32 64 128
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Heksadekadni brojni sistem
Broni sistem sa osnovom 16
16 cifara 0,1,2,3,4,5,6,8,7,9,A,B,C,D,E,F
Svaka pozicija cifre u broju ima teinu 16
n,
raunato u dekadnom brojnom sistemu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje iz heksadekadnog u
dekadni brojni sistem - primer
Prevesti broj 1A6C
16
u decimalni oblik:
12
12
1
16
0
6764
6 10 1
96 2560 4096
16
1
16
2
16
3
16 256 4096
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Prevoenje iz dekadnog u
heksadekadni brojni sistem- primer
Prevesti broj 7103
10
u heksadekadni oblik:
1 11 11 15
F B B 1
1 27 443 7103
0 1 27 443
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Logike operacije (1)
Operacije koje se obavljaju nad varijablama u
binarnom obliku (0 ili 1, true ili false)
Mogu biti unarne (sa jednim operandom), i
binarne (sa dva operanda)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Logike operacije (2)
Operacija NOT
unarna operacija
vraa negaciju operanda
npr. NOT(true)=false, NOT(false)=true
Operacija AND
binarna operacija
vraa true samo ako su oba operanda true, u suprotnom vraa false
npr. true AND false = false, true AND true = true
Operacija OR
binarna operacija
vraa true ako je bar jedan operanada true, u suprotnom vraa false
npr. true OR false = true, false OR false = false
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 IP adresa
Veliine 32 bita
Sastoji se iz dva polja
identifikator mree (netid)
identifikator hosta na mrei (hostid)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Zapis IP adresa
Dotted-decimal format:
32 bita se razdvajaju u etiri grupe po osam bita i
svaka grupa se predstavlja decimalnim brojem
10010011 01011011 00000100 00110110 =
147.91.4.54
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Mrena adresa
Mrena adresa je specijalna IP adresa u kojoj
su svi bitovi u hostid polju 0
Predstavlja identifikator mree
Primer:
ako je IP adresa 147.91.4.54 i hostid polje je
veliine 8 bita, onda je mrena IP adresa 147.91.4.0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Networking
CCNA Semester 1
1.2 Mrena maska (subnet mask)
Posebna 32-bitna vrednost koja definie koji
bitovi IP adrese pripadaju netid polju a koji
hostid polju:
sadri 1-ice u bitovima koji sadre netid, a 0-e u
bitovima koji sadre hostid
<IP adresa> AND <mrena maska> = <mrena
IP adresa>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
10.1 Rutabilni protokoli
10.2 IP protokoli za rutiranje
10.3 Mehanizam podmreavanja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Rutabilni protokoli (routable
protocols)
Protokoli pomou kojih mogu komunicirati
raunari na razliitim fizikim mreama
Primeri:
TCP/IP
IPX/SPX
AppleTalk
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Nerutabilni protokoli (non-
routable protocols)
Protokoli pomou kojih mogu komunicirati
samo raunari na istoj fizikoj mrei
Primeri:
NetBEUI
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Connectionless sistem
prenosa paketa
Svaki paket se nezavisno alje prema
odreditu:
paketi ne moraju ii istoj putanji
paketi ne moraju stii po redosledu slanja
Odredite se prethodno ne obavetava o slanju
paketa
Packet-switched
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Connection-oriented sistem
prenosa paketa
Svi paketi se alju prema odreditu kroz
unapred definisanu putanju:
svi paketi idu istom putanjom
paketi stiu po redosledu slanja
Pre poetka slanja paketa uspostavlja se
konekcija izmeu odredita i izvorita
Circuit-switched
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Format IP paketa
...
DATA
PADDING IP OPTIONS
DESTINATION IP ADDRESS
SOURCE IP ADDRESS
HEADER CHECKSUM PROTOCOL TIME TO LIVE
FRAGMENT OFFSET FLAGS IDENTIFICATION
TOTAL LENGTH SERVICE TYPE HLEN VERS
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (1)
Polje VERS specificira verziju IP protokola (4)
HLEN specificira veliinu zaglavlja u
32-bitnim reima
TOTAL LENGTH dalje ukupnu veliinu paketa
u oktetima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (2)
Polje SERVICE TYPE
Bitovi 0-2 odreuju prioritet paketa
Bitovi 3-6 odreuju eljeni tip servisa:
Minimize delay
Maximize throughput
Maximize reliability
Minimize monetary cost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa(3)
Polje FLAGS govori da li je dozvoljeno
fragmentovati paket (DF bit), odnosno da li je
ovo poslednji fragment (MF bit)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (4)
Polje IDENTIFICATION slui za identifikaciju
paketa i njegovih fragmenata
Polje FRAGMENT OFFSET sadri poziciju
tekueg fragmenta u originalnom paketu,
raunatu u 64-bitnim segmentima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (5)
Polje TIME TO LIVE specificira koliko rutera
paketa moe da proe (hop count)
U prosleeni paket svaki ruter upisuje vrednost
manju za 1 od vrednosti u primljenom paketu
Svaki primljeni paket sa vrednou 0 u ovom
polju se odbacuje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (6)
Polje PROTOCOL specificira protokol iji se
PDU nalazi kao podatak paketa
Open Shortest Path First (OSPF) 89
IP version 6 (IPv6) 41
User datagram protocol (UDP) 17
Transmission control protocol (TCP) 6
IP encapsulation 4
Internet Control Message Protocol (ICMP) 1
Protokol Identifikator
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (7)
Polje HEADER CHECKSUM sadri vrednost
pomou koje se proverava validnost zaglavlja
Raunanje vrednosti polja: zaglavlje se podeli
u 16-bitne rei, one se saberu i uzme
komplement rezultata
Ako se rezultat razlikuje od vrednosti polja
primljenog paketa, paket se odbacuje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (8)
Polje SOURCE IP ADDRESS sadri IP adresu
interfejsa preko koga je paket poslat
Vrednost polja SOURCE IP ADDRESS ne
mora biti tana !
Polje DESTINATION IP ADDRESS je IP
adresa jednog od interfejsa odredita
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.1 Polja IP paketa (9)
Zaglavlje IP paketa moe imati dodatne
informacije u obliku niza opcija
Forme opcija:
<type>
<type><length><data>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Ruter
Ureaj koji prima pakete i prosleuje ih
odreditu ili drugim ruterima
Povezan na vie fizikih mrea; prikljuak na
takvu mreu se naziva interfejs (interface) ili
port
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Algoritam rada rutera
Prijem okvira
Odredina MAC adresa =
MAC adresa rutera?
CRC validan?
Odbaci okvir
Ne
Kraj
Ukloni zaglavlje i
trailer okvira
Da li je paket
namenjen ruteru?
Procesiraj paket
Da
Da
Uporedi Destination
IP adresu sa
odreditima u tabeli
rutiranja
Pronaeno
odredite?
Postoji default
ruta?
Odbaci paket
Ne
Ne
Da
Ne
Ne
Prosledi paket na
interfejs za
odredite
Enkapsuliraj paket
sa trailer-om
Enkapsuliraj paket
sa zaglavljem
Prosledi okvir
Poalji destination
unreachable
poruku
Kraj
Da
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Ruteri i svievi - poreenje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Tabela rutiranja
Struktura koja sadri kompletne podatke
potrebne za rutiranje
Svaki red tabele sadri podatke za jednu rutu:
Protokol rutiranja pomou koga je ruta dobijena
(Protocol Type)
Odredina mrea ili odredini host (Destination) i
sledei hop (Next hop), ako je ruta indirektna
Mreni interfejs (Outbound interface)
Metrika rute (Routing metrics)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Tipovi ruta
Statike rute (predefinisane rute u tabeli
rutiranja)
Connected rute (rute prema direktno
povezanim mreama)
Dinamike rute (rute dobijene putem protokola
za razmenu informacija za rutiranje)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Tabela rutiranja: primer
B
C
B
Network interface
20.0.0.5 10.0.0.0
DIRECT 30.0.0.0
DIRECT 20.0.0.0
IP next hop IP destination
Routing table for router G
B
C
B
Network interface
20.0.0.5 10.0.0.0
DIRECT 30.0.0.0
DIRECT 20.0.0.0
IP next hop IP destination
Routing table for router G
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Protokoli rutiranja (routing
protocols
Protokoli kojima ruteri meusobno razmenjuju
informacije potrebne da bi odredili najbolju
putanju do svakog odredita
Primeri:
Routing Information Protocol (RIP)
Interior Gateway Routing Protocol (IGRP)
Enhanced Interior Gateway Routing Protocol (EIGRP)
Open Shortest Path First (OSPF)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Osobine protokola rutiranja
Optimizovanost
Jednostavnost i manji overhead
Robusnost i stabilnost
Skalabilnost
Brza konvergencija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Tipovi protokola za rutiranje
Distance-vector
Link-state
Hybrid
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Pojam metrike
Algoritam iza protokola rutiranja mora odrediti
najbolju putanju prema odreditu
Svaka putanja prema nekoj mrei se
kvantifikuje podatkom zvani metrika
U tabelu rutiranja se postavlja ruta sa
najmanjom metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Mogui tipovi metrike
Propusni opseg (bandwidth)
Kanjenje (delay)
Optereenje (load)
Pozudanost (reliability)
Broj rutera na putanji (hop count)
Kanjenje na linku po IBM PC kloku (ticks)
Administrativna vrednost (cost)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Autonomni sistem
Skup IP mrea pod jedinstvenom
administrativnom organizacijom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 Podela protokola rutiranja
prema mestu korienja
U okviru autonomnog sistema
RIP
OSPF
IGRP
EIGRP
Izmeu autonomnih sistema
BGP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 EGP i IGP protokoli
IS IS
ES
ES
AS 1
IS
AS 2
IS
AS 3
IGP EGP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 RIP Protokol
Distance vector protokol
Najbolja putanja se odreuje prema broju
rutera do odredita (hop count)
Maksimalni hop count je 15
Na svakih 30 sekundi ruter alje svoju tabelu
rutiranja kao broadcast
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 IGRP protokol
Kreiran od strane Cisco Systems- proprietary protokol
Distance vector protokol
Najbolja putanja se odreuje prema nekoliko
parametara:
propusni opseg (bandwidth)
kanjenje (delay)
optereenje (load)
pouzdanost (reliability)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.2 OSPF protokol
Link state protokol
svaki ruter poznaje kompletnu topologiju oblasti
ne mogu se pojaviti petlje u rutiranju
poruke se ne emituju periodino ve samo u sluaju
promene na mrei
Najbolja putanja se odreuje prema
propusnom opsegu linkova do odredita
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Podmreavanje (subnetting)
Podela A/B/C klase i podeliti na manje blokove
podmree zbog efiksnijeg podele adresa
Uvodi se dodatni identifikator (subnetid)
podmree, tako to se pozajmljuje odreen
broj bitova od hostid polja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Ogranienja kod
pozajmljivanja bitova
Subnetid polje mora biti najmanje 2 bita
Preostalo hostid polje mora biti najmanje 2 bita
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Mrena maska (subnet mask)
32-bitna vrednost koja sadri 1-ice u bitovima
koji sadre netid i subnetid, a 0-e u bitovima
koji sadre hostid
Notacija mrene maske
Dotted-decimal format
/<veliina netid i subnetid polja>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Mrene maske klasa A, B i C
IP blok klase A ima podrazumevanu mrenu
masku 255.0.0.0
IP blok klase B ima podrazumevanu mrenu
masku 255.255.0.0
IP blok klase C ima podrazumevanu mrenu
masku 255.255.255.0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Korienje mrene maske
Problem: u procesu rutiranja, ruter mora da
utvrdi da li IP adresa pripada odreenoj IP
mrei
Reenja:
bez podmrea: ruter implicitno rauna mrenu IP
adresu i poredi sa zadatom IP mreom
sa podmreama: ruter vri bitsku AND f-ju izmeu
IP adrese i maske zadate IP mree i rezultat poredi
sa zadatom IP mreom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Kreiranje podmrea
(subnetting)
Zadatak: imamo zadatu mrenu IP adresu
klase A, B ili C, i delimo je na podmree
(subnets)
Sve podmree imaju isti broj adresa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Veliina podmrea (1)
Veliina podmrea se rauna prema:
eljenom broju podmrea (definie minimalni broj
bita subnetid polja)
minimalnom broju raunara u podmrei (definie
minimalni broj bita hostid polja)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Veliina podmrea (2)
Obratiti panju:
podmree imaju 2
n
IP adresa
broj bita netid + broj bita subnetid +
broj bita hostid = 32
prva (subnetid=00..0) i poslednja (subnetid=11..1)
podmrea sa ne mogu koristiti
prva (hostid=00..0) i poslednja (hostid =11..1)
adresa iz IP mree se ne moe koristiti za
dodeljivanje raunarima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Podmreavanje: primer (1)
Zadatak: zadata je IP mrea klase B
156.78.0.0. Napraviti podmreavanje tako da
postoji najmanje 20 podmrea, a da svaka
moe da ima najmanje 1000 raunara
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Podmreavanje: primer (2)
Klasa B netid ima 16 bita
Najmanje 20 podmrea subnetid ima najmanje 5 bita
4 bita 14 podmrea
5 bita 30 podmrea
Najmanje 1000 raunara hostid ima najmanje 10 bita
9 bita 510 raunara
10 bita 1022 raunara
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Podmreavanje: primer (3)
Ukupno: broj bita subnetid +
broj bita hostid = 16
Dozvoljene kombinacije
#1: broj bita subnetid = 5, broj bita hostid = 11
#2: broj bita subnetid = 6, broj bita hostid = 10
Uzimamo varijantu #1
mrena maska 255.255.248.0 (/21)
ukupno 30 podmrea koje moemo koristiti
ukupno 2046 korisnih IP adresa u svakoj IP mrei
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Podmreavanje: primer (4)
Prva IP podmrea po redosledu se ne moe koristiti
156.78.0.0 (subnetid=00000)
Prva IP podmrea koja se moe koristiti
156.78.8.0 (subnetid=00001)
Zadnja IP podmrea koja se moe koristiti
156.78.240.0 (subnetid=11110)
Poslednja IP podmrea po redosledu se ne moe
koristiti
156.78.248.0 (subnetid=11111)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Podmreavanje: primer (5)
U prvoj IP korienoj IP podmrei (156.78.8.0)
Prva IP adresa po redosledu je adresa IP podmree
i ne moe se dodeliti raunaru
156.78.8.0 (hostid=00000000000)
Prva IP adresa koja se moe dodeliti raunaru je
druga adresa po redosledu
156.78.8.1(hostid=00000000001)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Routing
Fundamentals and Subnets
CCNA Semester 1
10.3 Podmreavanje: primer (6)
U poslednjoj korienoj IP podmrei
(156.78.240.0)
Poslednja IP adresa koja se moe dodeliti raunaru
je pretposlednja adresa po redosledu
156.78.247.254 (hostid=11111111110)
Poslednja IP adresa po redosledu je broadcast
adresa i ne moe se dodeliti raunaru
156.78.247.255 (hostid= 11111111111)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
11.1 TCP/IP transportni sloj
11.2 TCP/IP aplikacioni sloj
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 OSI Transportni sloj (1)
Omoguava pozudan prenos informacija
izmeu procesa na dva raunara
Layer 4 PDU segment, user datagram
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 OSI Transportni sloj (2)
Servisi transportnog sloja:
segmentacija podataka aplikacionog nivoa
uspostavljanje end-to-end operacija
transport segmenata od izvorinog do odredinog
hosta
kontrola toka pomou mehanizma klizajuih prozora
(sliding windows)
pouzdanost prenosa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 TCP protokol
Protokol transportnog nivoa TCP/IP modela koji
omoguuje pouzdan prenos podataka
Osobine
Prenosi se nestruktuiran kontinualan tok okteta (Unstructured
stream transfer)
Pouzdan prenos toka podataka (Reliability)
Uspostavljanje konekcije pre transfera toka podataka
(Connection-oriented)
Kontrola toka podataka (Flow control)
Prenos podataka u oba smera preko jedne konekcije (Full
duplex connection)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Port
Port je apstrakcija koja predstavlja taku
izvorita ili odredita podataka na raunaru
Sa gledita protokola transportnog nivoa,
komunikacija se izvodi izmeu portova
Identifikator porta je broj (svaki protokol
transportnog sloja ima svoju numeraciju)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Procesi i portovi
Proces koristi jedan ili vie portova za prijem
i/ili za slanje podataka
Jedan port koristi jedan proces
Jedan port moe komunicirati sa vie razliitih
portova na razliitim mainama
Serverske aplikacije koriste portove sa
poznatim (well-known) brojem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Podele brojeva portova
Brojevi portova od 1 do 1023 su rezervisani za
javne aplikacije (well-known ports)
Brojevi portova od 1024 navie se dodeljuju
dinamiki klijentskim procesima
pojedini portovi su odvojeni za aplikacije pojedinih
proizvoaa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Prenos TCP segmenata
TCP Data Area
TCP
Header
Frame Data Area
Frame
Header
IP Data Area
IP
Header
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 TCP konekcija
TCP konekcija je veza izmeu dva porta na
istim/razliitim hostovima
Identifikator TCP konekcije je etvorka
(izvorina IP adresa, izvorini TCP port,
odredina IP adresa, odredini TCP port)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Uspostavljanje TCP konekcije
Passive OPEN Active OPEN
Receive SYN + ACK
Send ACK y+1
Receive SYN segment
Send SYN seq=y, ACK x+1
Send SYN seq=x
Site 2 Site 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Zatvaranje TCP konekcije
Receive ACK
Receive FIN + ACK
Send ACK y+1
Send FIN seq=y
(inform application) Receive ACK
Receive FIN
Send ACK x+1
Send FIN seq=x
Site 2 Site 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Metod Sliding windows (1)
Obezbeuje pouzdan prenos i kontrolu toka
Prozor je deo podataka koje poiljalac moe da
poalje bez dobijanja potvrde o njihovom
prijemu
Promenom veliine prozora ostvaruje se
kontrola toka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Metod Sliding windows (2)
Poiljalac (Sender):
deli tok u segmente
alje odreen broj segmenata (tekui prozor), i
startuje tajmer
kada dobije ACK alje segmente iz sledeeg
prozora
ako istekne tajmer alju se segmenti ponovo
Primalac (Receiver):
alje ACK kada primi sve segmente iz prozora
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Metod Sliding windows (3)
Svaki bajt u toku ima svoj broj sekvence
(sequence number)
Segmenti koji se alju i ACK-ovi koji se primaju
nose broj sekvence koji se alje odnosno
potvruje
Veliina prozora se menja u toku transfera
svaki ACK nosi novu veliinu prozora
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Format TCP segmenta
...
DATA
PADDING OPTIONS (IF ANY)
URGENT POINTER CHECKSUM
WINDOW CODE BITS HLEN
ACKNOWLEDGEMENT NUMBER
SEQUENCE NUMBER
DESTINATION PORT SOURCE PORT
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Polja TCP segmenta (1)
Polje DESTINATION PORT specificira broj
odredinog porta
Polje SOURCE PORT specificira broj
izvorinog porta
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Polja TCP segmenta (2)
Polje SEQUENCE NUMBER identifikuje
poziciju segmenta u toku podataka koji alje
izvor ovog segmenta
Polje ACKNOWLEDGEMENT NUMBER
identifikuje poziciju u toku podataka od koje
izvor ovog segmenta oekuje da primi podatke,
tj. govori do koje pozicije su primljeni podaci
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Polja TCP segmenta (3)
Bitovi u polju CODE BITS
Sinhronizuj brojeve sekvence SYN
Resetuj konekciju RST
Poslednji segment u sekvenci za slanje FIN
Segment zahteva push PSH
Polje ACKNOWLEDGMENT NUMBER je validno ACK
Polje URGENT POINTER je validno URG
Znaenje Bit
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Polja TCP segmenta (4)
Polje WINDOWspecificira broj bajtova poev
od vrednosti polja ACKNOWLEDGMENT
NUMBER koje poiljalac ovog segmenta
prihvata da primi
Polje HEADER CHECKSUM je isto kao kao
istoimeno polje u zaglavlju UDP datagrama
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Polja TCP segmenta (5)
Vrednost polja URGENT POINTER oznaava
poziciju kraja urgentih podataka, tj. podataka
koji se trebaju predati aplikaciji odmah, bez
obzira na njihovu poziciju u toku
Poetak urgentnih podataka je polje
SEQUENCE NUMBER tog segmenta
Validno samo ako je setovan bit URG
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Well-known TCP portovi
Hypertext Transfer Protocol (HTTP) 80
Post Office Protocol v3 (POP3) 110
Domain Name Server (DNS) 53
Simple Mail Transport Protocol (SMTP) 25
Telnet 23
File Transfer Protocol (FTP) 21
File Transfer Protocol (FTP) 20
Servis Port
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 UDP protokol
Protokol transportnog nivoa koji omoguuje
jednostavnu komunikaciju izmeu procesa
Osobine iste kao kod IP sloja (Unreliability,
Connectionless)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Prenos UDP datagrama
UDP Data Area
UDP
Header
Frame Data Area
Frame
Header
IP Data Area
IP
Header
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Format UDP datagrama
UDP CHECKSUM
UDP DESTINATION PORT
...
DATA
UDP MESSAGE LENGTH
UDP SOURCE PORT
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Polja UDP datagrama (1)
Polje DESTINATION PORT specificira broj
odredinog porta
Polje SOURCE PORT specificira izvorini
port; potreban je samo ako se alje odgovor
Polje MESSAGE LENGTH specificira ukupnu
duinu UDP datagrama
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Polja UDP datagrama (2)
Polje HEADER CHECKSUM sadri vrednost
pomou koje se proverava validnost UDP
datagrama
Raunanje vrednosti polja: datagram+pseudo
zaglavlje se podeli u 16-bitne rei, one se
saberu i uzme se komplement rezultata; ako je
rezultat 0x0000 upise se 0xFFFF
Ako je vrednost polja HEADER CHECKSUM
dobijenog datagrama 0, ne uzima se u obzir
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.1 Well-known UDP portovi
Simple Network Management Protocol traps 162
Simple Network Management Protocol (SNMP) monitor 161
Network Time Protocol (NTP) 123
Remote Procedure Call (RPC) 111
Trivial File Transfer Protocol (TFTP) 69
Domain Name Server (DNS) 53
Servis Port
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Domain Name System
DNS (1)
Sistem za distribuirano prevoenje imena u IP
adrese i obratno
Imena su podeljena u domene:
<DNS ime>=<lokalno ime u domenu>.<domen
imena>
Domeni su hijerarhijski organizovani:
<DNS domen>=<DNS domen>... <DNS
domen>.<Toplevel DNS domen>...
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Domain Name System
DNS (2)
DNS klijent alje serveru zahteve (npr. za
razreenje imena)
DNS server:
kontaktira sve druge potrebne servere da bi razreio
zahtev
uva imena iz odreene zone
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Top-level domeni
.COM
.ORG
.EDU
.NET
.GOV
.INT
ISO 3166 kodovi zemalja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
Internet
Internet
Resolve
www.nba.com
Ask for nameserver
for com domain
Ask for nameserver
for nba.com domain
Resolve
www.nba.com
Root
Server
Server for
com
domain
Server for
nba.com
domain
11.2 Funkcionisanje DNS sistema
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 File Transfer Protocol - FTP (1)
Protokol koji omoguava razmenu fajlova
izmeu dva raunara
slanje fajlova na udaljeni raunar (upload)
prenos fajlova sa udaljenog raunara (download)
Klijent-server aplikacija
raunar kome se pristupa sadri FTP server
raunar sa koga se pristupa sadri klijentsku FTP
aplikaciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 File Transfer Protocol - FTP (2)
Pre razmene fajlova potrebna je autentifikacija
korisnikim imenom i lozinkom
Anonymous FTP: username=anonymous,
password=<e-mail address>
Fajlovi se mogu prebacivati u tekstualnom ili
binarnom obliku
otvara se posebna TCP konekcija sa prenos fajla
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Trivial File Transfer Protocol -
TFTP
Jednostavan protokol za prenos fajlova:
nema autentifikacije
nema direktorijuma
koristi UDP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Hypertext Transfer Protocol -
HTTP (1)
Protokol koji implementira WWW servis
prenosa hiperteksta
Klijent-server aplikacija
klijentski raunar koristi Web browser
server sadri Web stranice u HTML formatu koje
prenosi klijentu HTTP protokolom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Hypertext Transfer Protocol -
HTTP (2)
HTML je tekstualni format koji opisuje sadraj
stranica hiperteksta
Hiperlink je deo hiperteksta koji referencira
drugu stranicu ili neki drugi objekat (npr.
binarni fajl)
Svaka stranica se identifikuje putem URL-a
<protokol>://<ime servera>/<folder>/
http://www.rcub.bg.ac.yu/cnap/
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Simple Mail Transfer Protocol -
SMTP
SMTP protokol slui za slanje e-mail poruka:
od klijenta do mail servera
izmeu mail servera
Za transfer e-mail prouka sa mail servera na
klijent koriste se drugi protokoli (POP3, IMAP)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Simple Network Management
Protocol SNMP (1)
Protokol za nadgledanje i upravljanje ureaja:
ruteri
serveri
svievi
Definie se standardni skup podataka za
nadgledanje odreenog tipa ureaja
(Management Information Base MIB)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Simple Network Management
Protocol SNMP (2)
Komponente SNMP arhitekture:
Stanica za upravljanje (Network Management
Station)
Ureaj kojim se upravlja (Management Device)
Agent za upravljanje (Agent)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Simple Network Management
Protocol SNMP (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: TCP/IP Transport and
Application Layer
CCNA Semester 1
11.2 Telnet
Protokol koji omoguava da se raunaru pristupi sa
udaljenog mesta
Klijent-server aplikacija
raunar kome se pristupa sadri Telnet server
raunar sa koga se pristupa sadri klijentsku Telnet aplikaciju
Funkcionisanje
klijentska aplikacija alje komande serverskom procesu u
ASCII formatu
serverski proces izvrava komande i vraa njihov rezultat
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
2.1 Mrena terminologija
2.2 Propusni opseg
2.3 Mreni modeli
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Raunarske mree (data
networks)
Mree koje meusobno povezuje raunare i
omoguavaju prenos podataka
lokalna mrea (Local Area Network LAN) pokriva
podruje jedne zgrade ili kampusa
WAN (Wide Area Network) povezuje lokalne mree
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Podela mrea za prenos
podataka prema fizikoj veliini
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Ureaji u raunarskoj mrei
Mreni ureaji (network devices)
Terminalni (krajnji) ureaji (end-user devices)
raunari
printeri
itd.
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Mreni ureaji (1)
Ripiter (repeater)
Hab (hub)
Brid (bridge)
Svi (switch)
Ruter (router)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Mreni ureaji (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Mrene topologije
Fizika topologija (topologija povezivanja
mrenih komponenti)
magistrala, zvezda, proirena zvezda, prsten,
hijerarhijska, me
Logika topologija (topologija meusobnog
komuniciranja ureaja)
broadcast
token passing
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Fizike mrene topologije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 LAN mree
Pokrivaju ogranien prostor (tipino do 10km)
Omoguavaju ureajima neprekidnu vezu na
mreu
Omoguavaju vezu relativno velikih protoka
Tipino u vlasnitvu jedne institucije, koja je i
administrira
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 WAN mree
Pokrivaju praktino neogranien prostor (minimum na
nivou regije ili drave)
WAN mrea moe omoguiti ureajima neprekidnu
vezu, tako i vezu koja se uspostavlja po potrebi
Tipini protoci kroz WAN mreu su mnogo manji nego
kod lokalnih mrea
Tipino u vlasnitvu kompanije (service provider) koja
se bavi iznajmljivanjem razliitih servisa korisnicima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 MAN (Metropolitan Area
Network) mree
Pokrivaju prostor na nivou grada ili gradskog
podruja
Slui za povezivanje lokalnih mrea sa veim
propusnim opsegom nego u WAN mreama
optiki kablovi
beina veza
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 SAN (Storage Area Network)
mree
Posebna mrea koja povezuje servere i
diskove za smetanje podataka
Osobine:
visoke performanse (npr. za istovremeni pristup dva
i vie servera disku)
dostupnost
proirivost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Virtuelne privatne mree (Virtual
Private Networks VPN)
Implementacija privatne mree preko javne
mree (npr. Internet)
Tipovi VPN:
Pristupni VPN (Access VPN)
Intranet VPN (Intranet VPN)
Extranet VPN (Extranet VPN)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Intranet i Ekstranet (1)
Interna mrea organizacije, na kojoj se nalaze
serveri koji ne treba da budu dostupni spolja
Ekstranet predstavlja mreu partnerske
organizacije koja treba da ima pristup internim
resursima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.1 Intranet i Ekstranet (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Pojam propusnog opsega
(bandwidth)
Digitalni propusni opseg je maksimalna koliina
informacija koja u jedinici vremena moe da
proe kroz komunikacioni kanal
Ne meati sa analognim propusnim opsegom!
Analogije
broj kola koja prou putem u jedinici vremena (~broj
kolovoznih traka)
koliina vode koja kroz vodovodnu cev proe u
jedicini vremena (~prenik cevi)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Jedinice za merenje propusnog
opsega
1 Gbps = 1000 Mbps Gbps Gigabita u sekundi
1 Mbps = 1000 kbps Mbps Megabita u sekundi
1 kbps = 1000 bps kbps Kilobita u sekundi
1 bit u sekundi bps Bita u sekundi
Mera Skraenica Jedinica
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Osobine propusnog opsega
Propusni opseg..
... je konaan!
... kota!
... najvie utie na performanse mree!
... nikada nije dovoljno velik!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Propusni opseg medijuma u
LAN mreama (1)
100 m 10 Mbps UTP kabl kategorije 5 (Eternet
100BASE-TX)
100 m 10 Mbps UTP kabl kategorije 5 (Eternet
10BASE-T)
185 m 10 Mbps 50 Ohm koaksijalni kabl (Eternet
10BASE2)
500 m 10 Mbps 50 Ohm koaksijalni kabl (Eternet
10BASE5)
Maks. duina
medijuma
Propusni opseg Medijum (Tehnologija)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Propusni opseg medijuma u
LAN mreama (2)
5000 m 1 Gbps 9/125 monomodni optiki kabl
(Eternet 100BASE-FX)
250 m 1 Gbps 50/125 multimodni optiki kabl
(Eternet 1000BASE-SX)
220 m 1 Gbps 62.5/125 multimodni optiki kabl
(Eternet 1000BASE-SX)
2000 m 100 Mbps 62.5/125 multimodni optiki kabl
(Eternet 100BASE-FX)
Maks. duina
medijuma
Propusni opseg Medijum (Tehnologija)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Propusni opseg WAN servisa
2.488 Gbps SMT-16/OC-48
56 kbps (0.056 Mbps) - 34.368 Mbps Frame Relay
1.544 Mbps/2.048 Mbps T1/E1
44.736 Mbps/34.368 Mbps T3/E3
155.52 Mbps STM-1/OC-3
622.08 Mbps SMT-4/OC-12
128 kbps (0.128 Mbps) ISDN
128 kbps (0.128 Mbps) 6.1 Mbps DSL
56 kbps (0.056 Mbps) Modem
Propusni opseg WAN servis
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Pojam protoka (throughput)
Protok predstavlja koliinu informacija koja
proe kroz mreu u jedinici vremena u realnim
uslovima
Protok je uvek manji od propusnog opsega
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.2 Raunanje vremena za prenos
informacija
T
teorijsko
= S / BW
T
praktino
= S / P
S duina informacija u bitovima
BW propusni opseg
P - protok
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 OSI referentni model
OSI = Open System Interconnection
Kreiran od strane ISO (International Standard
Organization)
Objavljen 1982. godine
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Osnove OSI modela
OSI model se sastoji od slojeva (layer)
Svaki sloj vri odreenu funkciju za sloj vieg
nivoa, koristei usluge sloja nieg nivoa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Prednosti slojevitog modela
Pristupanije uenje procesa komunikacije
Standardizacija mrenih protokola
Interoperabilnost razliitog hardvera i softvera
Promena u jednom sloju ne utie obavezno na
druge slojeve
Jednostavnija implementacija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Slojevi OSI modela
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Fiziki sloj
Zadatak: obezbediti mogunost prenosa bit po
bit do drugog sistema na istom medijumu
Layer 1: signals, media
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Sloj veze podataka
Zadatak: obezbediti mogunost prenosa grupe
podataka do drugog sistema na istom fizikom
medijumu (ili istoj fizikoj mrei)
PDU sloja veza podataka: okvir (frame)
Layer 2: media access control
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Mreni sloj
Zadatak: obezbediti mogunost prenosa grupe
podataka do drugog sistema na drugom
medijumu (ili drugoj fizikoj mrei)
PDU mrenog sloja: paket
Layer 3: routing, path selection
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Transportni sloj
Zadatak: obezbediti da se podaci pouzdano
(uz kontrolu toka) prenesu do drugog sistema
PDU transportnog sloja: segment
Layer 4: reliability, flow control
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Sloj sesije
Zadatak: uspostavlja i raskida sesije za prenos
podataka izmeu aplikacija
Layer 5: dialogs, conversations
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Prezentacioni sloj
Zadatak: obezbediti da podaci koji se prenose
budu u formatu koja e druga aplikacija
prepoznati
Layer 6: data format, data syntax
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Aplikativni sloj
Zadatak: preneti grupu podataka od jedne
aplikacije na jednom sistemu, do druge
aplikacije na drugom sistemu
Najblii korisniku ne obezbeuje usluge
drugom sloju, ve aplikacijama
Layer 7: browsers
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Pojam PDU
PDU (Protocol Data Unit) je grupa informacija
koju prenose protokoli n-tog sloja
PDU se sastoji iz:
zaglavlja (header) kontrolne informacije
podataka (data, payload) tipino PDU vieg sloja
trejlera (trailer) kontrolne informacije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 PDU na OSI slojevima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Slojevi TCP/IP modela
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 TCP/IP skup protokola
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Odnos OSI slojeva i TCP/IP
slojeva
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Networking
Fundamentals
CCNA Semester 1
2.3 Pojam enkapsulacije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
3.1 Bakarni medijumi
3.2 Optiki medijumi
3.3 Beini medijumi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Borov model atoma
Atom se sastoji od jezgra (protoni + neutroni) i
elektrona koji krue oko njega
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Statiki elektricitet
Elektroni koji ne krue oko jezgra (slobodni
elektroni) ine tzv. statiki elektricitet
Poto ne postoji sila koja bi ih pomerala,
slobodni elektroni se ne kreu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Vrste materijala u odnosu na
provoenje elektrona
Provodnici
bakar (Cu), zlato (Au), srebro (Ag)
Poluprovodnici
silicijum (Si), galijum (Ga)
Izolatori
plastika, guma, vazduh, papir, staklo
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Pojam elektrinog napona
Razlika elektrinog potencijala izmeu dve
take
Oznaka: U
Jedinica: Volt [V]
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Pojam elektrinog otpora
Mera spreavanja prolaska slobodnih
elektrona kroz supstancu
Oznaka: R
Jedinica: Om []
R = -----
l
S
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Pojam elektrine struje
Koliina naelektrisanja koja proe kroz
provodnik u jedinici vremena
Oznaka: I
Jedinica: Amper [A]
I = -----
Q
t
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Napon i struja u vremenu
Jednosmerna struja (Direct Current, DC)
Naizmenina struja (Alternating Current, AC)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Omov zakon
Jednosmerna struja
napon izmeu dve take je jednak proizvodu struje i
otpora izmeu tih taaka
U = R * I
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Elektrino kolo (1)
Elektrino kolo se sastoji od:
izvora napajanja (source, battery)
zatvorenog provodnog puta (path)
optereenja (load)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Elektrino kolo (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Koaksijalni kabl (1)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Koaksijalni kabl (2)
Spoljni provodnik
Izolator
Unutranji provodnik
Omota
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Koaksijalni kabl (4)
Prednosti
vea maksimalna duina medijuma (185m odnosno
500m za 10BASE5 odnosno 10BASE2)
Mane
tei i skuplji za instalaciju
loe terminiranje kablova moe imati velikog uticaja
na smetnje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 FTP (ScTP) kabl
Upredena parica
Omota
Aluminijumska
folija + upletena
provodna mrea
(S-FTP kabl)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 STP kabl
Upredena parica
Aluminijumska folija
Aluminijumska
folija + upletena
provodna mrea
Omota
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 STP i ScTP prednosti i mane
Prednosti
manja osetljivost, na EMI, RFI i presluavanje (STP)
Mane
vea teina i prenik kabla
osetljiv na nekvalitetno terminiranje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 UTP kabl (1)
Upredena parica
Omota
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 UTP kabl (2)
Prednosti
cena
lakoa instalacije
nain terminacije
Mane
najpodloniji smetnjama od svih LAN medijuma
najmanja maksimalna duina (100m)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Terminiranje UTP kablova
Kabl se terminira:
RJ-45 konektorom
RJ-45 utinicom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Rasporedi pinova na RJ-45
konektoru (1)
Straight-through
1-1, 2-2 .... 7-7, 8-8
slui za povezivanje raunara sa habom/sviem
Cross-over
1-3, 2-6, 3-1, 6-2
slui za povezivanje dva svia
Rollover
1-8, 2-7 .... 7-2, 8-1
slui za povezivanje raunara na konzolni port ureaja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.1 Rasporedi pinova na RJ-45
konektoru (2)
Straight-through Crossover Rollover
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Elektromagnetski talas
Kretanjem naelektrisanja emituju se
elektromagnetski (EM) talasi
Najvanija osobina EM talasa je talasna duina
(wavelength)
sporije kretanje naelektrisanja vea talasna
duina
EM talasi u vakuumu putuju brzinom svetlosti
( 300.000 km/s)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Elektromagnetski spektar
EM talasi sa talasnom duinom od 400 nm
(ljubiasta) do 700 nm (crvena) predstavljaju
vidljivu svetlost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Model svetlosnih zraka
EM talasi se prostiru pravolinijski, od izvora u
svim pravcima, ali razliitom brzinom u
razliitim sredinama
Kada incidentni zrak naie na drugu sredinu,
formirae se dva zraka:
reflektovani zrak, koji se odbija od druge sredine
refraktovani zrak, koji ulazi u drugu sredinu ali sa
promenjenim pravcem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Indeks refrakcije
Ugao savijanja refraktovanog zraka zavisi od
odnosa brzina prostiranja dve sredine
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Refleksija
Ugao reflektovanog zraka prema normali na
povrinu je isti kao ugao incidentnog zraka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Refrakcija
Ako refraktovani zrak ulazi u sredinu sa manjim
indeksom refrakcije (npr. staklo vazduh),
ugao refraktovanog zraka prema normali na
povrinu je vei od ugla incidentnog zraka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Optiko vlakno (1)
Vlakno napravljeno od materijala koje provodi
svetlost
Svi zraci svetlosti generisani na jednom kraju
treba da stignu na drugi kraj ne treba da ima
refrakcije
Reenje: vlakno se sastoji iz dva dela:
unutranji deo (core) koji provodi svetlost
spoljanji deo (cladding) od koga se svetlost odbija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Optiko vlakno (2)
Reenje:
core ima vei indeks refrakcije od cladding-a
ugao pod kojim padaju incidentni zraci je vei od kritinog ugla
Totalna refleksija zavisi od dva faktora:
opseg uglova incidentnih zraka za koje se postie totalna
refleksija (numerical aperture)
modovi tj. putanje kojima putuju zraci
Efekat koji se postie je totalna interna refleksija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Optiko vlakno (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Multimodno optiko vlakno
Veliina core-a (50 ili 62.5 m) omoguava da
svetlost putuje po vie putanja (modova)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Monomodno optiko vlakno
Veliina core-a (8-10 m) omoguava da
svetlost putuje samo jednoj putanji (modu)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Optiki kabl
Kabl koji sadri jedno ili vie optikih vlakana
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Delovi optikog kabla (1)
Core
vlakno od silicijuma koje provodi EM talas
konstruisano je tako da se indeks refrakcije
postepeno poveava prema cladding-u tako da ima
to manje odbijanja (graded-index fiber)
Cladding
omota od silicijuma sa manjim indeksom refrakcije
nego core
tipini prenik je 125 m
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Delovi optikog kabla (2)
Buffer
omota koji uva core i cladding
dva naina konstrukcije:
tight-buffered
loose-tube
Strength Material
omota od Kevlara koji uva kabl od istezanja
Jacket
spoljni omota
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Optiki predajnici
Multimodna vlakna (850 nm i 1310 nm):
Infrared Light Emitting Diodes (LEDs)
Vertical Cavity Surface Emitting Lasers (VCSELs)
Monomodna vlakna (1310 nm i 1550 nm):
infracrveni laser
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Optiki prijemnici
Element koji proizvodi elektrini impuls kada
detektuje svetlost
PIN fotodioda
po detekciji svetlosti generie struju za predefinisani
napon
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Optiki konektori
SC (Subscriber Connector)
ST (Straight Tip)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Prenos signala kroz optika
vlakana
Optiki kabl nije podloan nekim smetnjama koje se
javljaju kod bakarnih kablova:
nema uticaja EMI
nema presluavanja
Jacket i buffer spreavaju spoljanju svetlost da ue u
core
Ipak, postoje odreeni problemi pri prenosu signala:
slabljenje
disperzija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Slabljenje
Uzroci:
rasejanje zbog mikroskopskih neuniformnosti vlakna
(scattering)
apsorbcija signala na neistoama u vlaknima
neravna core-cladding granica
Dodatno slabljenje moe biti izazvano loom
instalacijom:
prekomernim vuenjem ili savijanjem kabla
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Disperzija
Hromatska disperzija utie da talasi razliitih
talasnih duina kroz isti materijal putuju sa
razliitim brzinama:
poto svaki izvor svetlosti generie vie talasnih
duina onda se puls svetlosti rairi u vremenu
problem i kod multimodnih i kod monodnih vlakana
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Instalacija optikih kablova
Provlaenje kablova
Seenje (cut) i poliranje (polish) krajeva kabla
Postavljanje konektora
Zatita konektora od prljavtine
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.2 Problemi u instalaciji optikih
konektora
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Standardi beinih LAN-ova (1)
IEEE 802.11
Direct Sequence Spread Spectrum (DSSS) tehnologija
1 i 2 Mbps
2.4 GHz
IEEE 802.11b (Wi-Fi)
DSSS i Frequency Hopping Spread Spectrum (FHSS)
tehnologija
1, 2, 5.5 i 11 Mbps
kompatibilan sa 802.11
2.4 GHz
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Standardi beinih LAN-ova (2)
IEEE 802.11a
do 54 Mbps
5 GHz
IEEE 802.11g
Othogonal Frequency Division Multiplexing (OFDM)
tehnologija
do 54 Mbps
kompatibilan sa 802.11b
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Tipovi beinih LAN mrea
(Wireless LAN -WLAN)
Ad-hoc
mrea koju formiraju sami terminalni ureaji sa
beinim NIC karticama
Infrastructure
mrea gde postoji centralni ureaj (access point-AP)
koji komunicira sa svakim terminalnim ureajem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Access point (AP)
Prostor pokrivanja jednog AP se naziva elija
(poluprenik od 91.44 to 152.4 metara)
elije AP-ova se mogu preklapati
Kada se klijent startuje on pokuava da se
pridrui (associate) AP-u na dva naina:
alju se probni paketi sa eljenim SSID-om sve dok
neki AP ne odgovori pozitivno (aktivno skaniranje)
eka se beacon paket (koji alje AP) sa eljenim
SSID-om (pasivno skaniranje)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Tipovi WLAN frejmova
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Pristup medijumu
Poto je u pitanju deljeni medijum, postoji problem
kolizija koristi se Carrier Sense Multiple
Access/Collision Avoidance (CSMA/CA)
Svaki poslati frejm se potvruje, to moe odneti i do
50% propusnog opsega!
Adaptive Rate Selection (ARS) omoguuje automatsko
smanjivanje brzine u sluaju degradacije signala zbog
daljine ili interferencije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 WLAN autentifikacija
Metodi autentifikacije:
open
zahteva poklapanje SSID AP-a i klijenta
shared
koristi Wireless Equivalency Protocol (WEP)
zahteva poklapanje WEP kljueva na AP-u i klijentu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Tipovi autentifikacije i
pridruivanja (asocijacije)
Neautentifikovan i nepridruen
Autentifikovan i nepridruen
Autentifikovan i pridruen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Networking Media CCNA Semester 1
3.3 Modulacija
Modulacija je proces promene noseeg
(carrier) signala pomou signala koji se prenosi
Tipovi modulacije:
amplitudska modulacija (AM)
frekventna modulacija (FM)
fazna modulacija (PM)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
4.1 Frekvencijski-bazirano testiranje kablova
4.2 Signal i um
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Talas
Osobine:
amplituda
perioda
frekvencija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Sinusoidni talas
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 etvrtasti talas
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Logaritamska funkcija
a
x
= b x = log
a
= b
10
2
= 100 log
10
100 = 2
2
5
= 32 log
2
32 = 5
Skraenice:
log log
10
ln log
e
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Decibel
Mera slabljenja elektrinih veliina
Formula za napon (EM talasi kroz bakarni medijum):
a
V
= 20 log
10
(V
final
/ V
ref
) [dB]
Formula za snagu (svetlosni talasi kroz optiki
medijum, radio talasi kroz beini medijum):
a
P
= 10 log
10
(P
final
/ P
ref
) [dB]
Ako je V
final
< V
ref
slabljenje u decibelima ima negativnu
vrednost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Vremenski i frekventni domen
Signal se moe posmatrati na dva naina:
ako X-osa predstavlja vreme, a Y-osa vrednost
signala u tom vremenskom trenutku posmatramo
signal u vremenskom domenu (osciloskop)
ako X-osa predstavlja frekvenciju, a Y-osa vrednost
komponentu signala za datu frekvenciju
posmatramo signal u frekventnom domenu
(analizator spektra)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Sintetizacija etvrtastog signala
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Izvori uma
Oblinji kablovi koji prenose signale
Radio-frekventna interferencija (RFI)
Elektro-magnetska interferencija (EMI)
Laserski um kod optikih kablova
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.1 Propusni opseg
Analogni propusni opseg je raspon frekvencija
koje zauzima analogni signal
meri se u hercima (Hz)
Digitalni propusni opseg je koliina podataka
koja moe da proe u datom vremenskom
periodu
meri se u bitima/kilobitima/megabitima/gigabitima u
sekundi (bps/kbps/Mbps/Gbps)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Prenos digitalnog signala preko
bakarnih kablova
Signali se predstavljaju naponskim nivoima
prema referentnom nivou
prijemnik i predajnik moraju da imaju isti referentni
nivo
Tipovi bakarnih medijuma:
koaksijalni kabl (shielded)
UTP kabl (unshielded)
STP kabl (shielded)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Prenos digitalnog signala preko
optikih kablova
Signali se predstavljaju razliitim intenzitetima
svetlosti
Na prenos signala u optikim kablovima ne
utiu spoljne smetnje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Slabljenje na bakarnim
medijumima (1)
Slabljenje signala je pojava da signal na
prijemu ima manju amplitudu nego na predaji
Slabljenje izazivaju:
gubitak elektrine energije na kablu zbog
pretvaranja u toplotnu energiju
curenje energije van kabla
neispravni konektori
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Slabljenje na bakarnim
medijumima (2)
Slabljenje signala je pojava da signal na
prijemu ima manju amplitudu nego na predaji
Na slabljenje utiu:
duina kabla
visoke frekvencije u spektru (slabljenje je vee na
viim frekvencijama)
Meri se u decibelima:
vrednosti su uvek negativne
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Impedansa na bakarnim
medijumima
Bakarni kabl se zavrava karakteristinom
impedansom ako bi ne dolo do pojave
reflektovanog signala
100 za Cat5 UTP kabl
U sluaju da da kabl nema celom svojom
duinom karakteristinu impedansu javlja se
refleksija i u samom kablu, to dovodi da se na
prijemu isti signal viestruko pojavljuje (jitter)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Presluavanje (crosstalk)
Pojava da signal iz oblinjeg provodnika generie EM
talas koji dodaje um na postojei signal
signal iz druge parice u istom kablu
signal iz drugog kabla (alien crossstalk)
Vei uticaj na viim frekvencijama
Zbog presluavanja se koristi upredanje parica u xTP
kablovima:
svaka ica u parica dobije identinu smetnju, tako da se na
prijemu oduzimanjem primljenih signala potire uticaj smetnje
magnetska polja koju generiu ice u parici se meusobno
ponitavaju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Tipovi presluavanja
Presluavanje na bliem kraju (Near-end
Crosstalk - NEXT)
Presluavanje na daljem kraju (Far-end
Crosstalk - FEXT)
Power Sum Near-end Crosstalk (PSNEXT)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Presluavanje na bliem kraju
(Near-end Crosstalk - NEXT)
Odnos izmeu test napona na jednoj parici i
izmerenog napona (dobijenog presluavanjem)
na drugoj parici na istom kraju
Meri se u decibelima:
vee apsolutne vrednosti su bolje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Presluavanje na daljem kraju
(Far-end Crosstalk - FEXT)
Odnos izmeu test napona na jednoj parici i
izmerenog napona (dobijenog presluavanjem)
na drugoj parici na drugom kraju
Zbog slabljenja, predstavlja manji problem od
presluavanja na bliem kraju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Power Sum Near-end Crosstalk
(PSNEXT)
Kumulativni efekat NEXT od svih parica u kablu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Test parametri za UTP kablove
prema TIA/EIA568B
Wire map
Insertion loss
Near-end crosstalk (NEXT)
Power sum near-end crosstalk (PSNEXT)
Equal-level far-end crosstalk (ELFEXT)
Power sum equal-level far-end crosstalk (PSELFEXT)
Return loss
Propagation delay
Cable length
Delay skew
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Wiremap
Raspored ica na konektorima
standardi 568A i 568B
Kod ispravnog wiremap-a svaka ica se zavrava na
istom pinu konektora na oba kraja (1-1, 2-2 itd)
Neispravni wiremap:
open pair
short pair
reversed-pair (1-2, 2-1)
split-pair
transposed-pair
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Insertion loss i Return loss
Insertion loss je zbirni uticaj slabljenja i
diskontinuiteta u impedansi
meri se u decibelima na daljem kraju
Return loss je mera reflektovanog signala
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Crosstalk
NEXT
PSNEXT
ELFEXT
razlika (u decibelima) izmeu izmerenog FEXT-a i
Insertion Loss-a (~ slabljenje)
PSELFEXT
suma ELFEXT-ova sa svih parica u kablu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Propagation delay
Propagation delay je vreme putovanja signala
kroz kabl
poto su parice razliito upredene, vrednost je
razliita za svaku od njih
Pomou tog parametra se rauna i duina
kabla (elektrina duina)
rauna se prema parici sa najkraom el. duinom
Test koji meri el. duinu se naziva Time
Domain Reflectometer (TDR)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Delay skew
Razlika u vremenu putovanja signala kroz
razliite parice
Kritian parametar za tehnologije koje koriste
vie parica za slanje signala
(npr. 1000BASE-T)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Cable Testing CCNA Semester 1
4.2 Testiranje optikih kablova
Eksterne smetnje (EMI, presluavanje) nemaju
uticaja na prenos svetlosti u optikih kablovima
Slabljenje i interna refleksija na
dikontinuitetima u kablu doprinosi smanjenju
jaine signala na prijemu
Maksimalno slabljenje signala pri kome
prijemnik moe da radi se naziva optical link
loss budget
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
5.1 Kabliranje u LAN mreama
5.2 Kabliranje u WAN mreama
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Prenosni medijumi u LAN
mreama (1)
Kablovi sa upredenim paricama (twisted pair)
UTP
ScTP (FTP)
STP
Kablovi sa optickim vlaknima (fibre optics)
multimodna vlakna (multi-mode)
monomodna vlakna (single-mode)
Koaksijalni kablovi (coaxial cable)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Prenosni medijumi u LAN
mreama (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Kriterijumi za izbor prenosnog
medijuma
Maksimalna duina kabla
Cena
Lakoa instalacije
Osetljivost na smetnje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Eternet tehnologije
Legacy Ethernet (10 Mbps)
10BASE2 (Thick coax)
10BASE5 (Thin coax)
10BASE-T (UTP Cat3)
Fast Ethernet (100 Mbps)
100BASE-TX (UTP Cat5)
100BASE-FX (MM FO 62.5/125)
Gigabit Ethernet (1 Gbps)
1000BASE-T (UTP Cat5)
1000BASE-SX (MM FO 62.5/125; MM FO 50/125)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Pozicija Eternet tehnologija u
LAN mrei
X X Backbone nivo
X X Workgroup nivo
X X End-user nivo
Gigabit
Ethernet
Fast
Ethernet
Ethernet
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Fizike konekcije kod Eternet
fizikih specifikacija
AUI (Attachment User Interface)
10BASE5
BNC
10BASE2
RJ-45 (Registered Jack 45)
10BASE-T
100BASE-TX
1000BASE-T
SC (ST)
100BASE-FX
1000BASE-SX
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 RJ-45 konektor
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Terminiranje UTP kabla RJ-45
konektorom - rasporedi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 RJ-45 utinica (1)
Terminacija UTP kabla horizontalne instalacije
Nalazi se u:
razvodnom (patch) panelu na strani vorita (wiring
closet)
nazidnoj/uzidnoj kutiji (surface/flash mount box) na
strani mrenog prikljuka(work area)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 RJ-45 utinica (2)
Moe biti fiksirana za razvodni panel/kutiju, ili u
obliku modula koji se posebno montira
Sa prednje strane strane (gde ulazi RJ-45
konektor) je standardni ulaz sa osam pinova
Sa zadnje strane je punchdown blok u koji se
postavlja osam ica iz UTP kabla
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 RJ-45 utinica (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Deljeni medijum i kolizija
Deljeni medijum je medijum na koji je
prikljueno istovremeno vie ureaja
Kolizija je pojava da dva sistema pokuaju da
istovremeno alju okvir
Kolizija se deava
u fizikoj topologiji magistrale
u logikoj topologiji magistrale
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Kolizioni domen
Kolizioni domen je deo LAN mree u kome u
jednom trenutku samo jedan ureaj sme da
alje okvir
Kolizioni domen se sastoji od ureaja fizikog
OSI nivoa, tj. ti ureaji proiruju kolizioni
domen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Ripiter (1)
Povezan na dva razliita medijuma
Preuzima signal sa jednog medijuma, pojaava
ga i prenosi na drugi
Pripada fizikom OSI sloju
Slui za prevazilaenje ogranienja duine
medijuma i broja ureaja na medijumu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Ripiter (1)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Hab (1)
Koncentrator u topologiji zvezde/stabla
Sadri vie mrenih interfejsa praktino, po
ripiter na svakom interfejsu
Pripada fizikom OSI sloju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Hab (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Tipovi habova
Pasivni hab
hab koji predstavlja samo fiziku konekciju i ne
regenerie signale
Aktivni hab
hab koji regenerie signale na svakom portu
Inteligentni hab
hab koji sadri procesor i ima mogunost nadzora
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Funkcionisanje haba
Bit podataka sa bilo kog porta se prenosi na
sve druge portove
Ako se u jednom trenutku pojavi signal na dva
porta (kolizija), na sve portove se alje signal
collision enforcement
Ako se na bilo kom portu pojavi collision
enforcement signal, prenosi se na sve druge
portove
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Brid
Povezan na dva razliita medijuma
Preuzima okvir sa jedne mree i preusmerava
na drugu
Pripada OSI sloju veze podataka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Funkcionisanje brida

Po dobijanju okvira, postavi u tabelu par (izvorina MAC
adresa, dolazni port)

Ako u tabeli ne postoji odredina MAC adresa, poalji okvir na
drugi port
D
Ako je odlazni port isti kao i dolazni, odbaci okvir

D
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Svi
Koncentrator u topologiji zvezde/stabla
Sadri vie mrenih interfejsa praktino, brid
izmeu svaka dva interfejsa
Pripada OSI sloju veze podataka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Funkcionisanje svia

Po dobijanju okvira, postavi u tabelu par (izvorina MAC
adresa, dolazni port)

Ako u tabeli ne postoji odredina MAC adresa, poalji okvir na
sve portove
D
Ako je odlazni port isti kao i dolazni, odbaci okvir

D
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Mrena kartica (NIC)
Periferijski ureaj koji omoguava raunaru da
se povee na lokalnu mreu
Pripada OSI sloju veze podataka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Transiver (1)
Povezan na dva razliita tipa medijuma
Preuzima signal sa jednog medijuma, prenosi
na drugi
Pripada fizikom OSI sloju
Slui za konvertovanje signala sa jednog
medijuma na drugi (npr. UTP kabl o optiki
kabl)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Transiver (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Podela ureaja prema OSI sloju
Fizikom (1) OSI sloju pripadaju pasivne komponente,
odnosno ureaji koji razumeju samo bitove
Pasivne komponente: kablovi, konektori, pe paneli
Ureaji: ripiter, hab, transiver
OSI sloju veze (2) pripadaju ureaji koji razumeju
okvire (frames)
brid, svi, NIC
Mrenom (3) OSI sloju pripadaju ureaji koji razumeju
pakete
ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Peer-to-peer mrea (1)
Mrea ekvivalentnih raunara od kojih svaki
moe imati resurse (npr. fajlove) koji drugi
raunari mogu da koriste
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Peer-to-peer mrea (2)
Prednosti:
jeftinija za implementaciju
ne zahteva posebnog mrenog administratora
Mane:
teko odriva u veoj mrei
svaki korisnik mora da zna deo administracije
manje sigurna
slabije performanse
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Cabling LANs and WANs CCNA Semester 1
5.1 Client-server mrea (1)
Mrea u kojoj postoji centralni raunar (server)
koji sadri deljene resurse
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
6.1 Osnove Eterneta
6.2 Funkcionisanje Eterneta
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Uvod u Eternet
Uspeh Eterneta se zasniva na:
jednostavnosti i lakoi odravanja
mogunosti inkorporiranja novih tehnologija
pouzdanosti
niskoj ceni
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Istorija Eterneta (1)
Eternet je nastao od ideje da dva ili vie ureaja
komuniciraju preko zajednikog medijuma
Univerzitet na havajima je 1970. godine razvio radio-mreu
Alohanet
Idejni tvorac Etherneta je Robert Metcalfe iz Xerox
korporacije, gde je i razvijan 1970-ih godina
1980. godine konzorcijum DIX (Digital Equipment
Company, Intel, i Xerox) objavljuje prvi Eternet
standard DIX 1.0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Istorija Eterneta (2)
1985. godine IEEE objavljuje 802.3 standard
zasnovan na DIX specifikaciji ali sa malim
razlikama
1995. godine IEEE objavljuje Fast Ethernet
standard (100 Mbps)
1998. i 1999. godine IEEE objavljuje Gigabit
Ethernet standard (1 Gbps)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Oznaavanje Eternet
specifikacija
Eternet tehnologije (Legacy Ethernet, Fast Ethernet,
Gigabit Ethernet) mogu koristiti razne fizike medijume
Specifikacija koja definie prenos preko jednog
medijuma se imenuje na sledei nain:
{10|100|1000} {BASE|BROAD} {2|5|-T|-TX|-SX|-LX}
Primeri:
10BASE2
100BASE-TX
1000BASE-LX
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Eternet i OSI model
Eternet se pozicionira u fizikom sloju i MAC
podsloju sloja veze OSI modela
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 IEEE 802 standardi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Adresiranje u Eternetu
Svaki ureaj na Eternet mrei ima jedinstveni
identifikator MAC adresa
Veliine 48 bita
Zapisuje se u heksadecimalnom obliku
XX:XX:XX:XX:XX:XX
MAC adresa sa svim jedinicama
(FF:FF:FF:FF:FF:FF) predstavlja broadcast adresu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Format MAC adresa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 MAC adrese kod mrenih
ureaja
Mreni ureaji na fizikom OSI sloju (hab) ne
raspoznaju ni okvire ni MAC adrese
Mreni ureaji na OSI sloju veze (brid, svi)
koriste odredinu mrenu adresu iz zaglavlja
primljenog okvira da usmere okvir prema
odreditu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 MAC adrese kod mrenih
klijenata
Svaki NIC adapter poseduje svoju MAC adresu
Kada sistem alje okvir, u zaglavlje okvira upisuje:
adresu svog NIC adaptera preko koga alje okvir (izvorina
adresa)
adresu odredinog sistema ili broadcast adresu
Kdaa primi okvir, sistem ga uzima u proceduru
de-enkapsulacije ako:
odredina adresa okvira je jednaka adresi NIC adaptera preko
koga je primljen okvir
odredina adresa okvira je broadcast adresa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Format Eternet okvira
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Polja Preamble i SFD
Polje Preamble se sastoji od naizmeninih
bitova 0 i 1 i slui da se primaoci sinhronizuju
sa okvirom
Polje SFD oznaava poetak okvira
(10101011 )
Preamble (Ethernet II) = Preamble+SFD
(802.3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Polja Type i Length
Polje Type (Ethernet II) specificira protokol mrenog
nivoa iji se datagram sadri u korisnom delu okvira
Polje Length (802.3) predstavlja broj okteta posle tog
polja do kraja okvira
U kasnijoj verziji 802.3 standarda polje se naziva
LengthIType (802.3) i ima dvojako znaenje:
ukoliko je vrednost polja manja od 0x600 (1536) tada ima
znaenje kao polje Length
u suprotnom, ima znaenje kao polje Type
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.1 Polje Data
Polje Data sadri podatke u vidu LLC paketa
(802.3) ili u vidu datagrama mrenog sloja
(Ethernet II)
Minimalna duina podataka je 46 okteta (okvir
duine 64 okteta)
Maksimalna duina podataka je 1500 okteta
(okvir duine 1518 okteta)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Kontrola pristupa medijumu
Protokol koji odreuje koji ureaj ima pravo da
poalje okvir na mreu
Dve vrste protokola
deterministiki
nedeterministiki
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Deterministika kontrola
pristupa medijumu
Svaki sistem na LAN mrei e, posle
odreenog vremena, dobiti priliku za slanje
okvira
Tehnike
token passing
Primene
Token Ring, FDDI
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Nedeterministika kontrola
pristupa medijumu
Svi sistemi koji ele da poalju okvir se bore
za medijum nema garancije kada e sistem
dobiti priliku za slanje
Pojava kolizije
Tehnike
CSMA/CD
Primene
Eternet (half-duplex)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Najpoznatije LAN tehnologije
Eternet
fizika topologija magistrala/zvezda
logika topologija magistrala/zvezda
Token Ring
fizika topologija zvezda
logika topologija prsten
Fiber Distributed Data Interface (FDDI)
fizika topologija dualni prsten
logika topologija prsten
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 CSMA/CD algoritam
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Full-duplex prenos
Full-duplex prenos u Ethernet mreama
omoguava da stanica prima i alje okvir
istovrememeno
U full-duplex prenosu ne vai CSMA/CD
prenos i nema kolizija!
Podran na sledeim medijumima:
UTP kabl (10BASE-T, 100BASE-TX)
optiki kabl (100BASE-FX)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Vremenski problemi u Eternetu
U delu Eternet mree gde vai CSMA/CD
algoritam (half-duplex) postoji maksimalno
dozvoljeno kanjenje jednog do drugog kraja
mree
kolizija se mora desiti u prvih 64 okteta (512 bitskih
perioda)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Slot time
Za sve verzije Eterneta se definie slot time tj.
minimalno vreme u kome se vri transmisija:
10 i 100 Mbps: 512 bitskih perioda (51.2 s
odnosno 5.12 s)
1000 Mbps: 4096 bitskih perioda (4.096 s)
Slot time je malo dui od maksimalnog round-
trip vremena
Vai samo za half-duplex
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Propagacija
Priblino, za 1 ns signal pree oko 20 cm UTP
kabla (oko 0.5 s za 100 m):
dovoljno za 10/100/1000 (51.2/5.12/4.096 s)
za Gigabit Ethernet morala je biti poveana
minimalna transmisija u half-duplex modu na 4096
bita
za 10-Gigabit Ethernet half-duplex nije dozvoljen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Interframe spacing
Minimalno rastojanje izmeu dva susedna
frejma se naziva interframe spacing
Duine 96 bitskih perioda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Backoff
Kada ureaj koji alje frejm detektuje koliziju:
prekida sa daljim slanjem i alje jam signal
eka interframe spacing period
eka backoff period
ponovo kree sa slanjem frejma
Backoff period je multipl slot time perioda
Na svakoj retransmisiji backoff period je vei
Posle 16 neuspelih pokuaja retransmisije ureaj
odustaje od daljeg slanja frejma
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Kolizija
Najvei broj kolizija se desi za vreme Preamble
polja i o njima se ne izvetava vii sloj
Po detekciji kolizije alje se 32-bitni jam signal:
nije strogo definisano kako izgledaju tih 32 bita;
najee alju se naizmenino 0-e i 1-ice
Frejm koji je prekinut kolizijom se naziva runt
duina manja od 64 okteta
neispravan FCS
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Tipovi kolizije
Local
kolizija koja se desila na samom medijumu na koji je
NIC prikljuen
Remote
kolizija koja se desila na nekom drugom medijumu i
prosleena je NICu od haba/svia
Late
kolizija koja se desila posle prvih 64 okteta
ne pokuava se ponovno slanje frejma
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Greke pri prenosu Eternet
frejma (1)
Collision (runt)
istovremeno slanje frejma od dve stanice u istom slot time
periodu
Late collision
istovremeno slanje frejma od dve stanice posle slot time
perioda
Jabber (long frame, range error)
prijem frejma veeg od 1518 okteta
Short frame (collision fragment, runt)
prijem frejma manjeg od 64 okteta
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Greke pri prenosu Eternet
frejma (2)
FCS error
prijem frejma sa barem jednim pogrenim bitom
Alignment error
prijem frejma koji nije zavren na granici okteta
Range error
prijem frejma u kome navedena duina nije jednaka stvarnoj
Ghost (jabber)
prijem preduge Preamble ili Jam sekvence
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Auto-negotiation
Proces pomou koga se dve stanice
dogovoraju o parametrima linka:
brzina (10, 100, 1000)
duplex (half, full)
Svaki ureaj oglaava partneru svoje
mogunosti; po dobijanju oglaavanja bira se
najvea brzina koju oba ureaja podravaju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Link Pulse (LP)
10BASE-T NIC na svakih 16 ms emituje Link
Pulse, bez obzira da li prima/alje frejmove ili
ne
Auto-negotiation proces njega smatra za NLP
(Normal Link Pulse), dok se informacije izmeu
ureaja razmenjuju putem serija NLP koje se
zovu FLP (Fast Link Pulse)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Ethernet Fundamentals CCNA Semester 1
6.2 Uspostavljanje Auto-negotiation
linka
Odreivanje brzine:
ureaj pretpostavi 100BASE-TX na linku
ako se link uspostavi, ili se dobije FLP zadrava se 100 Mbps
ako se dobije samo NLP, smanji se brzina na 10 Mbps
Odreivanje duplex-a:
ako se dobije FLP, odredi se zajedniki maks. duplex
ako se FLP ne dobije (drugi ureaj ne podrava Auto-
negotiation, ili ima konfigurisan fiksan duplex), pretpostavlja se
half-duplex
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
7.1 10-Mbps i 100-Mbps Ethernet
7.2 Gigabit and 10-Gigabit Ethernet
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 Legacy Ethernet (1)
10 Mbps Eternet tehnologija
Definisan u standardu 802.3
Tri specifikacije na fizikom nivou:
10BASE5
10BASE2
10BASE-T
Manchester kodovanje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 Legacy Ethernet (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 Manester kodovanje
0 se predstavlja tranzicijom V
1
V
2
1 se predstavlja tranzicijom V
2
V
1
1 0 1 1 0 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 SQE signal
Signal koji se alje na medijum:
4 do 8 ms posle uspenog slanja frejma
kada se detektuje kolizija, jabber ili refleksija
kada se slanje prekine
SQE signal se obavezno koristi u half-duplex
Eternetu, moe i u full-duplex
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
5.5 Pravilo pravilo 5-4-3-2-1
U svakoj putanji jednog kolizionog domena na
Eternetu je dozvoljeno
etiri ripitera (koji dele putanju na pet segmenata)
tri segmenta sa ureajima
dva segmenta bez ureaja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 10BASE5
Prva fizika specifikacija (1980)
Koristi koaksijalne kablove
maksimalna duina segmenta je 500 m
Iskljuivo half-duplex
Nekadanje prednosti 10BASE5 tehnologije:
cena
ne zahteva konfiguraciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 10BASE2
Nastala 1985. godine
Koristi koaksijalne kablove
maksimalna duina segmenta je 185 m
maksimalno 30 stanica na segmentu
minimalno rastojanje izmeu dva prikljuka na kabl je 50 cm
Iskljuivo half-duplex
Prednosti u odnosu na 10BASE5 tehnologiju:
laka instalacija
nia cena
kabl manje teine i vee fleksibilnosti
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 10BASE-T
Nastala 1990. godine
half-duplex (10 Mbps) i full-duplex (20 Mbps)
Koristi UTP kablove (kategorija 3 i vea)
maksimalna duina segmenta je 100 m
maksimalno dve stanice na segmentu
koriste se samo dve parice iz UTP kabla (1-2 za
predaju, 3-6 za prijem)
Fizika topologija (proirene) zvezde
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 Fast Ethernet (1)
100 Mbps Eternet tehnologija
Definisan u standardu 802.3u
Najpoznatije specifikacije na fizikom nivou:
100BASE-TX
100BASE-FX
Dvostruko kodovanje:
prvo kodovanje je 4B/5B
drugo kodovanje (linijsko kodovanje) zavisi od tipa medijuma
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 Fast Ethernet (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 100BASE-TX
Nastala 1995. godine
half-duplex (100 Mbps) i full-duplex (od 1997.
godine, 200 Mbps)
Koristi UTP kablove (kategorija 5e i vea)
parametri isti kao kod 10BASE-T
Linijsko kodovanje je MLT-3
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 MLT-3 kodovanje
0 se predstavlja bez tranzicije
1 se predstavlja sa tranzicijom
1 0 1 1 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 100BASE-FX
Koristi multimodne optike kablove
half-duplex i full-duplex
Linijsko kodovanje je NRZI
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.1 NRZI kodovanje
0 1 0 1 1 0 0
0 se predstavlja bez tranzicije
1 se predstavlja sa tranzicijom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
4.1 Fast Ethernet half-duplex
ogranienja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 Gigabit Ethernet (1)
1 Gbps (1000 Mbps) Eternet tehnologija
Specifikacije na fizikom nivou:
1000BASE-CX
1000BASE-T
1000BASE-SX
1000BASE-LX
1000BASE-ZX
Kodovanje se razliku je optike i UTP specifikacije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 Gigabit Ethernet (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 Kodovanja u Gigabit Ethernet
tehnologiji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-T
Definisan u standardu 802.3ab
half-duplex (1 Gbps) i full-duplex (2 Gbps)
Koristi UTP kablove (kategorija 5e i vea)
maksimalna duina segmenta je 100 m
koriste se sve etiri parice iz UTP kabla
4D-PAM5 kodovanje:
koriste se echo cancellation i Layer 1 Forward Error Correction
(FEC) tehnike
9 naponskih nivoa kada linija miruje; 17 naponskih nivoa pri
slanju frejma
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-X
Definisani u standardu 802.3z
half-duplex i full-duplex
Dvostruko kodovanje:
8B/10B
NRZ
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-LX
Koristi multimodne i monomodne kablove
Talasna duina 1310 nm
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-SX
Koristi multimodne kablove
Talasna duina 850 nm
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 10-Gigabit Ethernet (1)
10 Gbps (10.000 Mbps) Eternet tehnologija
Definisan u standardu 802.3ae (jun 2002)
Specifikacije na fizikom nivou:
10GBASE-SR
10GBASE-LX4
10GBASE-LR i 10GBASE-ER
10GBASE-SW, 10GBASE-LW i 10GBASE-EW
Sve specifikacije koriste iskljuivo optike kablove
Samo full-duplex
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 10-Gigabit Ethernet (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 10-Gigabit Ethernet fizike
specifikacije (1)
10GBASE-SR
multimodna vlakna (do 82 m)
10GBASE-LX4
koristi Wavelength Division Multiplexing (WDM)
multimodna vlakna (do 300 m)
monomodna vlakna (do 10 km)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 10-Gigabit Ethernet fizike
specifikacije (2)
10GBASE-LR i 10GBASE-ER
monomodna vlakna (do 10 odnosno 40 km)
10GBASE-SW, 10GBASE-LW i 10GBASE-EW
namenjene za prenos preko OC-192 SONET/SDH
tehnologije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 10-Gigabit Ethernet fizike
specifikacije (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Ethernet Technologies CCNA Semester 1
7.2 Perspektive Eterneta
Sledei standard 40, 100, 160 Gbps?
Budunost medijuma:
UTP sada 1 Gbps, moda i vie
wireless pribliava se 100 Mbps, mozda i vie
optika sada 10 Gbps, sigurno i vie
jedine limitacije su tehnologija konstrukcije predajnika,
prijemnika i kablova
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
8.1 Eternet sviing
8.2 Kolizioni i broadcast domeni
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Shared Ethernet
Shared Ethernet oznaava LAN mreu
implementiranu pomou ureaja i/ili deljenog
medijuma koji zahtevaju CSMA/CD prenos
Vei broj ureaja vei broj kolizija manje
performanse
Reenja:
Layer 2 briding
Layer 2 sviing
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Layer 2 briding
Layer 2 ureaj sa dva porta:
deli kolizioni domen na dva dela
oba dela pripadaju istom broadcast domenu
Realizovan u softveru
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Layer 2 sviing
Layer 2 ureaj sa desetinama portova
U osnovi funkcionie kao multiportni brid:
deli kolizioni domen na vie delova, tj. iza svakog
porta je poseban kolizioni domen (mikrosegment)
svi delovi pripadaju istom broadcast domenu
Realizovan u hardveru (ASIC)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Kanjenje u Ethernet mrei
Vreme od poetka slanja okvira izvorine
stanice od poetka prijema na odredinoj
stanici
Razlozi kanjenja:
propagacija signala kroz medijum
kaenjenje u hardveru
kanjenje u softveru
kanjenje u metodima sviinga
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Metodi sviinga
Metodi sviinga definiu kako svi prenosi
okvire sa izvorinog na odredini port
Tri metoda:
store-and-forward
cut-through
fragment-free
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Store-and-forward sviing
Svi primi ceo okvir, smesti ga u bafer i onda
ga prosledi na izlazni port
Karakteristike
vee kanjenje od ostalih metoda
CRC okvira se proverava u sviu i ne prosleuje se
ako nije ispravan
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Cut-through sviing
Svi primi okvir do polja destination address,
odredi izlazni port i prosleuje ga na izlazni
port uporedo sa prijemom okvira
Karakteristike
najmanje kanjenje od ostalih metoda
CRC okvira se ne proverava u sviu, tako da se
prosleuju i okviri sa neispravnim CRC-om
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Fragment-free sviing
Svi primi prvih 64 bajta okvira, odredi izlazni
port i prosleuje ga na izlazni port uporedo sa
prijemom okvira
Karakteristike
neto vee kanjenje od cut-through ali znaajno
manje od store-and-forward ostalih metoda
CRC okvira se se proverava u sviu, ali se
izbegavaju greke koje se deavaju u prvih 64
bajtova (npr. kolizija)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Simetrini i asimetrini
sviing (1)
Karakterizacija ureaja prema propusnim
opsezima na portovima
Svi portovi svia sa simetrinim sviingom
imaju isti propusni opseg (10 Mbps ili 100
Mbps)
Svi sa asimetrinim sviingom sadri portove
sa razliitim propusnom opsezima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Simetrini i asimetrini
sviing (2)
Simetrini sviing Asimetrini sviing
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Spanning-tree (1)
Da bi mrea Etnernet brideva i svieva
funkcionisala, topologija prosleivanja okvira
mora biti aciklina (bez petlji), tj. u obliku stabla
spanning tree
Spanning-tree se dobija od postojee mree
brideva/svieva, tako to se deaktiviraju
linkovi koji prave petlje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Spanning-tree (2)
vorovi su bridevi i svievi
Grane su linkovi koji ih povezuju
Ureaj na vrhu stabla se naziva root brid
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Spanning-tree protokol
Spanning-tree se odreuje putem
spanning-tree protokola (STP)
Standard IEEE 802.1D
Svievi i bridevi meusobno komuniciraju putem
BPDU (Bridge PDU) okvira
Tri koraka u spanning-tree algoritmu (STA):
odreivanje root brida
odreivanje root portova
odreivanje designated porotva
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 Izbor root brida
Root brid se bira na osnovu
prioriteta
MAC adrese
Root brid je brid/svi sa najmanjim
konfigurisanim prioritetom
Ako vie brideva/svieva ima isti konfigurisani
prioritet root bride postaje onaj sa najmanjom
MAC adresom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 STP stanja portova (1)
Blocking
ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi
Listening
ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi
Learning
ne prosleuju se okviri, ue se MAC adrese
Forwarding
prosleuju se okviri, ue se MAC adrese
Disabled
spanning-tree administrativno iskljuen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.1 STP stanja portova (2)
Odreivanje spanning-tree traje oko 30
sekundi
od blocking stanja do forwarding stanja porta (kada
je port upotrebljiv) prolazi oko 30 sekundi
Portovi koji nisu povezani na druge
brideve/svieve ne moraju da prolaze kroz
sva ova stanja, ve mogu odmah da preu u
forwading stanje Port Fast mod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.2 Kolizioni domen
Kolizioni domen je deo LAN mree na kome se
moe desiti kolizija istovremenim slanjem
okvira dve stanice
Mreni ureaji proiruju ili dele kolizioni domen:
Layer 1 ureaji proiruju
Layer 2 i Layer 3 ureaji dele
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.2 Topologije kolizionih domena
Deljeni medijum
Proireni deljeni
medijum
Point-to-point veza
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.2 Primeri kolizionih domena
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.2 Broadcast domen
Broadcast domen je deo LAN mree na kome
se svim stanicama prosleuje okvira sa
odredinom broadcast adresom
Mreni ureaji proiruju ili dele broadcast
domen:
Layer 1 i Layer 2 ureaji proiruju
Layer 3 ureaji dele
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.2 Broadcast okvir
Broadcast okvir se alje u sledeim tipinim
sluajevima:
kada stanica ima potrebu da poalje okvir svim drugim
stanicama (npr. oglaavanje protokola rutiranja, oglaavanje
servisa)
kada stanica trai neku informaciju ali ne zna stanicu koja nju
poseduje (npr. ARP, DHCP)
U velikoj veini sluajeva, broadcast okviri koje stanica
primi nisu njoj namenjeni, i prkatino samo troe njene
resurse!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.2 Uticaj broadcast okvira na
performanse radne stanice
ARP
tipino 0.007 ARP zahteva u sekundi po stanici (za 2000
stanica 14 ARP zahteva u sekundi)
RIP
npr. 10 rutera koji alju RIP oglaavanja od 50 paketa na
svakih 30 sekundi 16 paketa u sekundi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Ethernet Switching CCNA Semester 1
8.2 Segment
1. Deo mree ogranien bridevima, svievima i
ruterima
2. U LAN mrei sa topologijom magistrale
segment je deljeni medijum koji se moe
spajati sa drugim segmentima pomou
ripitera
3. PDU transportnog sloja OSI modela
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
1.1 WAN mree
1.2 Ruteri
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN mrea
Glavne karakteristike:
povezuje geografski udaljene LAN mree
koriste se usluge servis provajdera
koriste se serijski linkovi razliitih propusnih opsega
Obuhvata OSI slojeve 1 i 2
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN ureaji (1)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN ureaji (2)
Ruter
WAN svi
Modem
modem za vezu preko telefonske linije
CSU/DSU za terminaciju digitalne veze
NT1 za terminaciju ISDN linije
Komunikacioni server
koncentrie ulazne modemske linije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN standardi
WAN standardi uobiajeno definiu protokole i fizikog
i sloja veze
Organizacije vezane za WAN standarde:
International Telecommunication Union-Telecommunication
Standardization Sector (ITU-T), bivi Consultative Committee
for International Telegraph and Telephone (CCITT)
International Organization for Standardization (ISO)
Internet Engineering Task Force (IETF)
Electronic Industries Association (EIA)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 Ruter u WAN mrei
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN standardi
OSI fiziki sloj (1)
Protokoli fizikog nivoa definiu elektrine,
mehanike, operacione i funkcionalne
konekcije za WAN servise
Opisuju interfejs izmeu
ureaja na strani korisnika (Data Terminating
Equipment DTE)
ureaja na strani servis provajdera (Data Circuit-
terminating Equipment DCE)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN standardi
OSI fiziki sloj (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN standardi
OSI fiziki sloj (3)
EIA/TIA-232
EIA/TIA-449
V.24
V.35
X.21
G.703
EIA-530
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN standardi
OSI sloj veze (1)
Protokoli sloja veze opisuju prenos okvira
preko jednog linka WAN mree
WAN servisi prema mogunosti prenosa
okvira:
point-to-point
multipoint
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN standardi
OSI sloj veze (2)
High-Level Data Link Control (HDLC)
Frame Relay
Point-to-Point Protocol (PPP)
Simple Data Link Control Protocol (SDLC)
Serial Line Interface Protocol (SLIP)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 WAN standardi
OSI sloj veze (3)
X.25
Asynchronous Transfer Mode (ATM)
Link Access Procedure Balanced (LAPB)
Link Access Procedure D-channel (LAPD)
Link Access Procedure Frame (LAPF)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 Tipovi WAN servisa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.1 Simulacija WAN linka serijskim
kablom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Arhitektura rutera
Ruter je specijalno dizajnirani raunar sa
specijalno dizajniranim operativnim sistemom
IOS kod Cisco rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Komponente rutera (1)
Procesor (Central Processing Unit CPU)
izvrava instrukcije koda operativnog sistema
vei ruteri mogu imati vie procesora
RAM memorija
deli se na procesorski deo (tabela rutiranja, ARP
tabela itd.) i deljeni I/O deo (primljeni paketi)
gubi svoj sadraj pri nestanku napajanja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Komponente rutera (2)
Fle memorija
uva mikrokod operativnog sistema (image)
ne gubi sadraj bez napajanja
dolazi u vidu SIMM ili PCMCIA modula
NVRAM memorija
uva inicijalnu (startup) konfiguraciju
ne gubi sadraj bez napajanja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Komponente rutera (3)
Magistrale
CPU magistrala prenosi podatke izmeu procesora i
memorija
sistemska magistrala prenosi pakete izmeu
interfejsa i procesora
ROM memorija
uva program koji obavlja inicijalnu dijagnostiku i
uitava operativni sistem (bootstrap)
u nekim ruterima postoji i mini operativni sistem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Komponente rutera (4)
Interfejsi
LAN, WAN i Konzola/AUX
LAN i WAN interfejsi slue za prenos paketa i mogu
biti fiksni ili modularni
Konzolni/AUX interfejsi su fiksni i slue za
konfiguraciju rutera
Napajanje
moe biti AC ili DC
vei ruteri mogu imati viestruko napajanje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Arhitektura Cisco 2600 rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Interne komponente Cisco 2600
rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Eksterni interfejsi Cisco 2600
rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Konzolni port (1)
Asinhroni port koji slui za konfiguraciju rutera
putem ASCII terminala i PC raunara sa
softverom za emulaciju terminala (npr.
HyperTerminal)
Na Cisco ruterima dolazi u obliku RJ-45
utinice ili 25-pinskog RS-232 porta
PC raunar se povezuje na konzolni port
pomou UTP rollover kabla i odgovarajueg
nastavka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Konzolni port (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 AUX port (1)
Asinhroni port koji slui za udaljenu
konfiguraciju rutera premo modema i
telefonske mree
Modem se povezuje na konzolni port pomou
UTP rollover kabla i odgovarajueg nastavka
Nema sve mogunosti konzolnog porta
(podrazumevano prikazivanje dijagnostikih
poruka, password recovery itd.)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 AUX port (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 LAN interfejsi
LAN interfejsi dolaze u obliku RJ-45 utinica i
povezuju se straight-through UTP kablom na
svi/hab
PANJA: puno tipova interfejsa na ruteru ima
ulaz kao RJ-45 utinica ne meati!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Interfejsi rutera u obliku RJ-45
utinice
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 WAN interfejsi
Najei oblik WAN interfejsa je u obliku
serijskog porta na koga se povezuje DCE
Serijski port na ruteru je DB-60 ili Smart Serial
tipa
za povezivanje na DCE se uzima kabl sa
odgovarajuim konekotrom na drugom kraju (X.21,
V.35 itd.)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: WANS and Routers CCNA Semester 2
1.2 Kablovi za povezivanje serijskih
interfejsa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
10.1 TCP operacija
10.2 Pregled portova transportnog sloja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 Transportni sloj
Omoguava pozudan prenos informacija sa
kontrolom toka izmeu procesa
TCP/IP protokoli transportnog nivoa:
Tranmission Control Protocol (TCP)
User Datagram Protocol (UDP)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 TCP i UDP (1)
TCP je connection-oriented protokol koji
omoguava pouzdani prenos nestruktuiranog
toka podataka izmeu dva procesa sa
kontrolom toka
UDP je connectionless protokol koji
omoguava prenos podataka izmeu dva
procesa bez obezbeivanja pouzdanosti i
kontrole toka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 TCP i UDP (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 Format TCP segmenta
...
DATA
PADDING OPTIONS (IF ANY)
URGENT POINTER CHECKSUM
WINDOW CODE BITS HLEN
ACKNOWLEDGEMENT NUMBER
SEQUENCE NUMBER
DESTINATION PORT SOURCE PORT
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 TCP konekcija
TCP je connection-oriented protokol:
pre samog prenosa podataka ureaji prvo
uspotstavljaju konekciju
posle zavretka prenosa konekcija se raskida
konekcija je bidirekciona
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 Uspostavljanje TCP konekcije (1)
TCP konekcija se uspostavlja three-way
handshaking metodom
Pri uspostavljanju konekcije se razmenjuju
poetni brojevi sekvence toka:
svaka strana poalje svoj poetni broj sekvence u
SEQUENCE NUMBER polju
druga strana u ACKNOWLEDGEMENT NUMBER
polju poalje primljeni broj sekvence + 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 Uspostavljanje TCP konekcije (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 Denial of Service (DoS) napadi
Napadi koji za cilj imaju onemoguavanje
korienja nekog resursa (npr. server)
SYN Flood DoS napad:
napada alje veliki broj SYN packeta prema
serveru sa lanom izvorinom IP adresom
server na svaki primljeni SYN packet odgovara sa
SYN+ACK paketom na koji ne dobija odgovor
u jednom trenutku server e dostii limit moguih
konekcija i sve nove e odbijati
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 SYN Flood DoS napad
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 TCP Sliding windows (1)
Metod za obezbeivanje kontrole toka
Prozor (window) predstavlja deo toka podataka
koji se mogu poslati bez dobijanja potvrde o
prijemu
veliina bafera na strani primaoca
Promenom veliine prozora (koju vri primalac)
ostvaruje se kontrola toka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 TCP Sliding windows (2)
Poiljalac (Sender) moe poslati podatke do
veliine prozora
Pri potvrivanju segmenta, primalac (Receiver)
alje novu veliinu prozora:
vei prozor vie podataka koje e poslati
odjednom vei protok (thoughput)
prozor od 0 okteta oznaava da primalac u tom
trenutku ne eli da primi vie podataka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 TCP brojevi sekvence
TCP posmatra podatke koje se alju kao tok
okteta
Okteti u toku se numeriu brojem sekvence
Segment se numerie brojem sekvence prvog
okteta
Poetni brojevi sekvence se razmenjuju pri
uspostavljanju konekcije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 TCP potvrde
(acknowlegdements)
TCP koristi PAR (positive acknowledgements
and retransmission) tehniku za obezbeivanje
pouzdanosti prenosa:
poiljalac alje deo toka podataka podeljenog u
segmente (maksimalno do veliine prozora)
primalac alje potvrdu (acknowledgement) u kojoj
navodi do koje pozicije u toku je primio podatke
u sluaju da se ne dobije potvrda za odreeno
vreme, poiljac ponovo alje deo toka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.1 Format UDP datagrama
UDP CHECKSUM
UDP DESTINATION PORT
...
DATA
UDP MESSAGE LENGTH
UDP SOURCE PORT
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.2 Port
16-bitna vrednost koju koriste protokoli
transportnog nivoa kako bi identifikovali proces
koji prima odnosno alje podatke
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.2 Portovi kod klijent-server
aplikacija
WWW
FTP
IE
IE
IE
SRC port: 1029
DST port: 80
SRC port: 1030
DST port: 80
SRC port: 1030
DST port: 21
SRC port: 1031
DST port: 20
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.2 Podele brojeva portova
Podela #1:
portovi koji se dodeljuju javnim aplikacijama
(well-known ports) - 1 do 255
portovi koji se se dodeljuju kompanijama - 256 do 1023
portovi koji se dodeljuju dinamiki klijentskim procesima
(dynamic ports) 1024 do 65535
Podela #2:
well-known ports - 1 do 1023
registered ports - 1024 do 49151
dynamic (private) ports 49152 do 65535
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.2 Well-known TCP portovi
Hypertext Transfer Protocol (HTTP) 80
Post Office Protocol v3 (POP3) 110
Domain Name Server (DNS) 53
Simple Mail Transport Protocol (SMTP) 25
Telnet 23
File Transfer Protocol (FTP) 21
File Transfer Protocol (FTP) 20
Servis Port
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 10: Intermediate TCP/IP CCNA Semester 2
10.2 Well-known UDP portovi
Simple Network Management Protocol traps 162
Simple Network Management Protocol (SNMP) monitor 161
Network Time Protocol (NTP) 123
Remote Procedure Call (RPC) 111
Trivial File Transfer Protocol (TFTP) 69
Domain Name Server (DNS) 53
Servis Port
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
11.1 ACL Osnove
11.2 Tipovi ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Access Control List (ACL)
ACL je lista instrukcija koja definie koji paketi
kogu biti primljeni odnosno poslati na interfejs
rutera
Svaka instrukcija (red) u ACL definie jedan
uslov, koji moe dozvoliti (permit) ili zabraniti
(deny) prolazak paketa
Svaka ACL se definie za jedan rutabilni
protokol (IP, IPX, AppleTalk)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Primena ACL
Osnovna primena je filtriranje paketa:
blokiranje/dozvoljavanje saobraaja od/ka
odreenim hostovima/mreama
blokiranje/dozvoljavanje odreenih servisa
Ostale primene:
restrikcija telnet pristupa
itd.
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Kako ACL proverava paket? (1)
1. Uzima se prvi red ACL
2. Podaci iz paketa (npr. izvorina i odredina adresa,
protokol) se proveravaju sa uslovom reda ACL
1. ako paket zadovoljava uslov i red je permit paketu se
dozvoljava prolaz
2. ako paket zadovoljava uslov i red je deny paketu se ne
dozvoljava prolaz
3. Ako paket ne zadovoljava uslov prelazi se na novi red
4. Ako paket ne zadovoljava uslov nijednog reda, paket
se odbacuje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Kako ACL proverava paket? (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Primena ACL kod filtriranja
saobraaja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Kreiranje ACL
ACL se kreira red-po-red
Raspored redova je bitan!
Red ACL se definie komandom
access-list <broj ACL>
{permit|deny} <uslov>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Editovanje ACL
ACL koje se identifikuju brojevima (numbered
ACL) nemaju mogunost editovanja
obriemo ACL (no access-list) i onda
napravimo novu
Kod ACL koje se identifikuju stringovima
(named ACL) moe se brisati pojedinani red
Tipino: snimimo konfiguraciju u fajl, editujemo
fajl i vratimo ga na ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Postavljanje ACL na interfejs
ACL se postavlja na interfejs komandom
{protocol} access-group
<broj ACL|nativ ACL > {in|out} u
interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Brojevi ACL lista
2600-2699 IP extended (noviji IOS)
1300-1399 IP standard (noviji IOS)
1000-1099 IPX SAP
900-999 IPX extended
800-899 IPX
600-699 AppleTalk
100-199 IP extended
1-99 IP standard
Opseg ACL brojeva Tip ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Wildcard maska (1)
Wildcard maska je 32-bitna vrednost koja slui
za uparivanje IP adrese iz paketa sa skupom
IP adresa koji se definie u uslovu
na svim mestima gde wildcard maska ima bit 0, bit
IP adrese iz paketa i iz uslova se moraju poklopiti
na svim mestima gde wildcard maska ima bit 1,
vrednosti bita IP adrese iz paketa nije bitna
Wildcard maska se pie u dotted-decimal
notaciji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Wildcard maska (2)
Primer:
IP adresa iz paketa je 147.91.3.5
red ACL definie uslov za 147.91.3.0 sa wildcard
maskom 0.0.0.255
wildcard maska definie da se prva tri okteta moraju
poklopiti ispunjeno
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Wildcard maska
255.255.255.255
Ako je wildcard maska 255.255.255.255 tada
svaka IP adresa zadovoljava uslov
Pri definiciji ACL reda, umesto
<IP adresa> 255.255.255.255
moe se napisati samo any
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Wildcard maska 0.0.0.0
Ako je wildcard maska 0.0.0.0 tada samo jedna
IP adresa zadovoljava uslov
Pri definiciji ACL reda, umesto
<IP adresa> 0.0.0.0 moe se napisati
host <IP adresa>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.1 Pregled ACL
ACL se mogu pregledati:
komandom show access-list [<broj ACL>]
iz privileged EXEC moda
ispisom konfiguracije
ACL koje su postavljene na interfejs se mogu
videti komadom show <protocol>
interface
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Standardne i proirene ACL
Standardna ACL proverava samo izvorinu
(source) adresu paketa
Proirena ACL proverava:
izvorinu (source) i odredinu (destination) adresu
paketa
izvorini i odredini port protokola transportnog
nivoa (TCP, UDP)
tip poruke protokola mrenog nivoa (ICMP)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Kreiranje standardne ACL
Sintaksa:
access-list <broj ACL> {permit|deny}
<source> [<source wildcard>] [log]
Parametri:
<broj ACL> - identifikator standardne ACL
(od 1 do 99)
<source> - IP mrea/host koja se poredi
<source wildcard> - wildcard maska; ako se
izostavi podrazumeva se 0.0.0.0 (host)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Log parametar
Ako je ukljueno logovanje:
prvi paket koji zadovolji uslov (bez obzira da li je
dozvoljen ili zabranjen) se belei na konzoli
na svakih pet minuta se na konzoli ispisuje statistika
o broju dozvoljenih ili zabranjenih paketa za taj
uslov
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer standardne ACL (1)
Standardna ACL 10 proputa pakete ija
izvorina adresa pripada jednom od sledeih
IP blokova:
147.91.4.0 147.91.4.255
147.91.78.78
access-list 10 permit 147.91.4.0 0.0.0.255
access-list 10 permit 147.91.78.78
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer standardne ACL (2)
Standardna ACL 20 proputa pakete ija
izvorina adresa pripada bloku 147.91.0.0/16
osim bloka 147.91.6.192/26
access-list 20 deny 147.91.6.192 0.0.0.63
access-list 20 permit 147.91.0.0 0.0.255.255
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer standardne ACL (3)
Standardna ACL 30 proputa sve IP pakete
osim onih ija izvorina adresa pripada bloku
212.200.0.0/16
access-list 30 deny 212.200.0.0 0.0.255.255
access-list 30 permit any
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Kreiranje proirene ACL (1)
Sintaksa:
access-list <broj ACL> {permit|deny}
<protocol>
<src> [<src wildcard>] [<src op> <src arg>]
[established]
<dst> [<dst wildcard>] [<dst op> <dst arg>]
[established]
Parametri:
<broj ACL> - identifikator standardne ACL
(od 100 do 199)
<protocol> - protokol mrenog/transportnog nivoa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Kreiranje proirene ACL (2)
Parametri:
<src> - IP mrea/host koja se poredi sa izvorinom adresom
<src wildcard> - wildcard maska
<dst> - IP mrea/host koja se poredi sa odredinom adresom
<dst wildcard> - wildcard maska
<op> - logiki operator koji poredi odredini/izvorini port iz
segmenta sa operandom
<arg> - broj porta koji se poredi sa odredinim/izvorinim
portom
established TCP segment ve uspostavljene konekcije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Protokoli mrenog/transportnog
sloja za IP proirene ACL
gre igrp
icmp udp
tcp ip
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Operatori za brojeve portova
za IP proirene ACL
>
gt
neq
<
lt
le
ge
=
eq
Logika
operacija
Kljuna re
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Well-known brojevi portova za
IP proirene ACL
21
ftp
25
smtp
110
pop3
80
http
20
ftp-data
Broj porta Kljuna re
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer proirene ACL (1)
Proirena ACL 100 proputa IP pakete ija
izvorina adresa pripada bloku 192.5.5.0/24 a
odredina adresa bloku 219.17.100.64/26
access-list 100 permit ip 192.5.5.0 0.0.0.255
219.17.100.64 0.0.0.63
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer proirene ACL (2)
Proirena ACL 110 proputa IP pakete koji idu
prema mrei 150.55.0.0/16 ali tako da je prema
hostu 150.55.1.1 dozvoljen samo HTTP
access-list 110 permit tcp any host
150.55.1.1 eq 80
access-list 110 deny ip any host 150.55.1.1
access-list 110 permit ip any 150.55.0.0
0.0.255.255
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer proirene ACL (3)
Proirena ACL 120 dozvoljava sve IP pakete
osim onih koji koriste TCP i UDP port 135 (bilo
kao odredini ili kao izvorini)
access-list 120 deny tcp any any eq 135
access-list 120 deny tcp any eq 135 any
access-list 120 deny udp any any eq 135
access-list 120 deny udp any eq 135 any
access-list 120 permit ip any any
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Imenovane ACL
Podrane od verzije IOS-a 11.2
Razlike u odnosu na klasine ACL:
identifikator ACL je string
ne postoji relacija izmeu identifikatora ACL i
protokola
nema ogranienja broja ACL po protokolu
mogu se pojedinano brisati redovi ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Kreiranje imenovane ACL
Kreiranje imenovane ACL zapoinje
komandom ip access-list
{standard|extended} <naziv>
Ova komanda prelazi u ACL configuration
mod, u kome se definiu pojedinani redovi
ACL komandama permit i deny
Sintakse komandi permit i deny su iste kao
kod klasinih standardnih/proirenih ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer imenovane ACL (1)
Imenovana proirena ACL deny_telnet
proputa sve IP pakete prema mrei 192.5.5.0
osim telnet servisa prema hostu 192.5.5.1
ip access-list extended deny_telnet
deny tcp any host 192.5.5.2 eq 23
permit ip any 192.5.5.0 0.0.0.255
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Primer imenovane ACL (2)
Imenovana proirena ACL check_src
proputa sve IP pakete sa izvorinim
adresama iz bloka 201.100.11.0/24 osim ICMP
paketa
ip access-list extended check_src
deny icmp 201.100.11.0 0.0.0.255 any
permit ip 201.100.11.0 0.0.0.255 any
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Pravila za kreiranje i
postavljanje ACL (1)
Po jedna ACL po protokolu/po interfejsu/po
smeru
Standardne ACL se postavljaju na ruteru blizu
izvorinoj mrei
Proirene ACL se postavljaju na ruteru blizu
odredinoj mrei
Smer postavljanja liste (in ili out) se gleda sa
pozicije rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Pravila za kreiranje i
postavljanje ACL (2)
ACL se procesira uslov po uslov dok se ne
pronae uslov koji zadovljava paket; ukoliko se
ne pronae nijedan uslov paket se odbacuje
Implicitni deny na kraju ACL se nee pojaviti u
konfiguraciji
Uslovi u ACL se trebaju postaviti tako da prvo
dou specifiniji uslovi, a onda generalniji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Pravila za kreiranje i
postavljanje ACL (3)
Da li je uslov permit ili deny tipa je vano samo ako
paket zadovolji taj uslov
Nikada ne raditi sa ACL koja je primenjena na
interfejsu
Stavljati komentare koje objanjavaju logiku pojedinih
uslova ACL
Novi uslov se dodaje uvek na kraju ACL; kod ACL
numerisanih brojevima nije mogue editovanje
odnosno brisanje pojedinih uslova ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Pravila za kreiranje i
postavljanje ACL (4)
U sluaju da se paket odbaci bie poslata
destination unreachable ICMP poruka
Ukoliko se izbire ACL koja je primenjena na
interfejsu, u nekim verzijama IOS-a e se
odbacivati svi ulazni paketi na tom interfejsu
Odlazna ACL na interfejsu ne utie na
saobraaj koji generie ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Postavljanje ACL (1)
Dobro je da ACL bude postavljena to blie
izvoru saobraaja
ako je ACL postavljena blie odreditu, onda
saobraaj koji e se odbaciti uzalud troi mrene
resurse
Standardna ACL ne moe biti postavljena blie
izvoru (jer se proverava samo izvorina
adresa) ve blie odreditu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Postavljanje ACL (2)
Zadatak: zabraniti saobraaj od hosta 192.5.5.2
prema mrei 219.17.100.0/24
access-list 1 deny host 192.5.5.2
access-list 1 permit any
access-list 100 deny ip host 192.5.5.2 219.17.100.2 0.0.0.255
access-list 100 permit ip any any
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Firewall arhitektura (1)
Arhitektura povezivanja lokalne mree na WAN
mreu (npr. Internet), sa posebnim naglaskom
na bezbednost
U okviru lokalne mree, kreira se jedna
posebna mrea (demilitariovana zona, DMZ)
koja je namenjena za pristup spolja
Lokalna mrea pristupa serverima u DMZ, i
tipino je zabranjena komunikacija sa WAN
mreom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Firewall arhitektura (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Ureaji u firewall arhitekturi
Internet ruter
Proxy server (apllication gateway)
LAN ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 11: Access Control Lists
(ACLs)
CCNA Semester 2
11.2 Restrikcija telnet pristupa
Adrese sa kojih je mogue napraviti telnet sesiju na
ruter se mogu definisati pomou ACL
dovoljna je standardna ACL; ukoliko se koristi proirena ACL
proverava se samo polje izvorine IP adrese
ACL se postavlja na linije virtuelnog terminala
komandom access-class <broj ACL> in u line
configuration modu
Napomene:
mogu se koristiti samo ACL koje se identifikuju brojem
ACL treba postaviti na sve linije virtuelnog terminala
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
2.1 Cisco IOS softver
2.2 Startovanje rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Cisco Internetworking
Opererating System (IOS)
Operativni sistem na Cisco ruterima i Catalyst
svievima
IOS obezbeuje:
osnovne funkcije rutiranja i sviinga
pouzdan i bezbedan pristup mrenim resursima
skalabilnost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Korisniki interfejs
Korisniki interfejs na Cisco ruteru je CLI tipa
(Command Line Editing)
Pristup CLI-u:
preko konzolnog porta i terminalskog programa
(HyperTerminal)
preko AUX porta
preko telnet servisa (virtuelni terminal)
samo ako se ruteru moe pristupiti preko IP protokola
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Struktura CLI pristupa
IOS ima hijerarhijsku strukturu tj. postoji vei
broj razliitih modova u kojima se unose
komande
Osnovna podela modova:
EXEC modovi
konfiguracioni modovi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 EXEC modovi
EXEC modovi odmah izvravaju unetu
komandu i prikazuju njen rezultat:
komande za pregled parametara rutera
ping i traceroute komande
Zbog sigurnosnih razloga postoje dva EXEC
moda:
user EXEC mod
privileged EXEC mod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 User mod
User mod je poetni mod po CLI pristupu
Komande user moda omoguavaju proveru
statusa i predstavljaju podskup komandi
raspoloivih u privileged modu
Prompt user moda se zavrava karakterom >
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Privileged mod
U privileged mod se prelazi iz user moda komandom
enabl e
prelazak u privileged mod zahteva posebnu lozinku (enable
lozinka)
Privileged mod omoguava ulazak u konfiguracioni
mod
Prompt privileged moda se zavrava karakterom #
Komandom di sabl e se moe vratiti u user mod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 User i Privileged mod (primer)
ci sco- bgp>enabl e
Passwor d:
ci sco- bgp#di sabl e
ci sco- bgp>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Dostupne komande
Komande koje su dostupne u nekom modu se
dobijaju kucanjem karaktera ?
U sluaju da ima vie od 22 komande,
pojavljuje se linija Mor e
taster SPACE prikazuje sledeu stranu (sledeih
maks. 22 komandi)
taster ENTER prikazuje sledei red
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 IOS fajl (image)
IOS dolazi u obliku jednog fajla (image)
Uobiajeno, IOS image se na ruteru uva u fle
memoriji odakle se pri startovanju kopira u RAM
memoriju i izvrava
za svaki IOS image je navedeno koliko je minimalno fle i
RAM memorije potrebno za njegov rad
Jedan IOS fajl je namenjen za tano odreenu familiju
rutera
vrlo bitno poto razliite familije rutera imaju razliite procesore
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Imenovanje IOS fajlova
Ime IOS fajla se sastoji iz tri dela:
naziv familije rutera
oznaka mogunosti (feature set)
oznaka tipa
Primer:
c3600-is-mz
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Oznake tipova IOS fajla
IOS je kompresovan (mzip) x
IOS je kompresovan (zip) z
IOS je relokatibilan l
IOS se izvrava iz ROM memorije r
IOS se izvrava iz RAM memorije m
IOS se izvrava iz Flash memorije f
Znaenje Karakter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Komande za pregled osnovnih
hardverskih podataka
Komanda show ver si on ispisuje osnovne podatke o
ruteru:
verziju IOS-a
verziju Bootstrap ROM-a
verziju Boot ROM-a
vreme koje je ruter podignut
metod poslednjeg restarta
naziv i lokacija IOS fajla
platformu rutera
vrednost konfiguracionog registra
Komanda show f l ash daje sadraj fle memorije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Komanda show version
(primer)
ci sco- bgp>show ver si on
Ci sco I nt er net wor k Oper at i ng Syst emSof t war e
I OS ( t m) 3600 Sof t war e ( C3660- I S- M) , Ver si on 12. 3( 1) , RELEASE SOFTWARE ( f c3)
Copyr i ght ( c) 1986- 2003 by ci sco Syst ems, I nc.
Compi l ed Thu 15- May- 03 06: 06 by dchi h
I mage t ext - base: 0x60008954, dat a- base: 0x61C00000
ROM: Syst emBoot st r ap, Ver si on 12. 0( 6r ) T, RELEASE SOFTWARE ( f c1)
ci sco- bgp upt i me i s 1 week, 2 days, 2 hour s, 58 mi nut es
Syst emr et ur ned t o ROM by r el oad
Syst emr est ar t ed at 09: 35: 05 CET Tue Apr 20 2004
Syst emi mage f i l e i s "f l ash: c3660- i s- mz. 123- 1. bi n"
ci sco 3660 ( R527x) pr ocessor ( r evi si on 1. 0) wi t h 124928K/ 6144K byt es of memor y.
Pr ocessor boar d I D J AB035180XU
R527x CPU at 225Mhz, I mpl ement at i on 40, Rev 10. 0, 2048KB L2 Cache
Br i dgi ng sof t war e.
X. 25 sof t war e, Ver si on 3. 0. 0.
Super LAT sof t war e ( copyr i ght 1990 by Mer i di an Technol ogy Cor p) .
3660 Chassi s t ype: ENTERPRI SE
2 Fast Et her net / I EEE 802. 3 i nt er f ace( s)
24 Ser i al net wor k i nt er f ace( s)
DRAM conf i gur at i on i s 64 bi t s wi de wi t h par i t y di sabl ed.
125K byt es of non- vol at i l e conf i gur at i on memor y.
32768K byt es of pr ocessor boar d Syst emf l ash ( Read/ Wr i t e)
Conf i gur at i on r egi st er i s 0x2102
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Komanda show flash (primer)
ci sco- bgp>show f l ash
Syst emf l ash di r ect or y:
Fi l e Lengt h Name/ st at us
1 19048856 c3660- i s- mz. 123- 1. bi n
[ 19048920 byt es used, 14505512 avai l abl e, 33554432 t ot al ]
32768K byt es of pr ocessor boar d Syst emf l ash ( Read/ Wr i t e)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Operativna okruenja Cisco
rutera (1)
ROM monitor
vri low-level dijagnostiku i funkcije (npr. password
recovery)
u ROM monitor okruenje se moe doi samo preko
konzolnog porta
Boot ROM
redukovani IOS koji se nalazi u ROM-u i koji slui da
se zameni oteeni IOS u fleu
Cisco IOS
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.1 Operativna okruenja Cisco
rutera (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Inicijalizacija Cisco rutera (1)
A. Hardverska inicijalizacija
1. POST
B. Softverska inicijalizacija
1. izvrava se bootstrap loader iz ROM-a
2. odreuje se lokacija IOS fajla prema boot polju
konfiguracionog registra
3. uitava se IOS fajl u RAM memoriju i prikazuje se
spisak hardverskih i softverskih komponenti
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Inicijalizacija Cisco rutera (2)
B. Softverska inicijalizacija (nastavak)
4. konfiguracioni fajl iz NVRAM memorije (startup
konfiguracija) se prebacuje u RAM memoriju
(running konfiguracija) i izvrava liniju po liniju
5. ako je NVRAM memorija prazna trai se
konfiguracija od lokalnih TFTP servera; ako se ne
nae pokree se setup dijalog
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Setup dijalog (1)
Setup dijalog je namenjen za jednostavno
unoenje osnovnih parametara rutera kroz
interaktivni dijalog
Alternativa: unos IOS komandi u configuration
modovima
Iz setup dijaloga se u bilo kom trenutku izlazi
sa CTRL+C
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Setup dijalog (2)
Po zavretku unosa u setup dijalogu, na
osnovu unesenih parametara se kreira i
prikazuje konfiguracija sastavljena od IOS
komandi
Na pitanje use t hi s conf i gur at i on
odgovor yes znai da se kreirana
konfiguracija postavlja i kao running i kao
starup konfiguracija (snima se u NVRAM);
odgovor no odbacuje konfiguraciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Podrazumevani odgovor
Pitanja setup dijaloga uglavnom nude
podrazumevani odgovor, koji je naveden u
uglastim zagradama [ ]
Za izbor podrazumevanog odgovora treba
odgovoriti samo sa ENTER
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Parametri setup dijaloga
Globalni parametri:
Naziv rutera (hostname)
Enable lozinka
Lozinka za telnet pristup
SNMP upravljanje
Layer 3 protokoli
Parametri interfejsa:
Interfejs zatvoren?
IP parametri (IP adresa, subnet maska)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 LED diode na ruteru
LED diode daju osnovne
informacije o radu rutera
i interfejsa:
svaki prolaz paketa na
interfejsu pali LED diodu
zelena dioda pored AUX
porta je upaljena ako se
ruter ispravno podigao
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Podeavanje lozinke za
privilegovani mod
Komande enabl e secr et i enabl e
passwor d u konfiguracionom modu
Ukoliko postoje obe komande, koristi se
lozinka iz enabl e secr et komande
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Pomo u CLI reimu (1)
Pomo u CLI reimu se dobijaja kucanjem
karaktera ?
<karakteri>? daje spisak svih komandi koji poinju
datim karakterima
<komanda> ? daje spisak svih parametara koje se
mogu navesti na datom mestu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Pomo u CLI reimu (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Proireno editovanje (1)
IOS nudi mogunost dodatnih komandi za
editovanje linije (proireno editovanje)
Proireno editovanje je implitno ukljueno; u
sluaju potrebe iskljuuje se komadom
t er mi nal no edi t i ng (user mod)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Proireno editovanje (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Proireno editovanje (3)
U sluaju da linija pree maksimalnu duinu
linije na ekranu, linija e se automatski
horizontalno skorolovati za 10 karaktera
Linija koja je horizontalno skrolovana sadri
znak $ na poetku
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Command History (1)
IOS nudi mogunost pamenja odreenog
broja poslednjih komandi koje je korisnik uneo
(Command History)
Command History je implitno ukljuen; u
sluaju potrebe iskljuuje se komadom
t er mi nal no hi st or y (user mod)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Command History (2)
U Command History baferu podrazumevano se
uva 10 poslednjih komandi; ovaj broj se moe
promeniti komandom t er mi nal hi st or y
si ze (user mod)
Sadraj Command History bafera se moe
viseti komandom show hi st or y (user mod)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Command History (3)
Prethodne komande iz Command History
bafera se dobijaju sa:
Ctrl-P
tasterom CURSOR_UP
Povratak na novije komande se izvrava sa:
Ctrl-N
tasterom CURSOR_DOWN
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Introduction to Routers CCNA Semester 2
2.2 Indikacija greke u liniji
Karakter ^pokazuje mesto u prethodnoj
komandi gde je napravljena greka
ci sco- bgp>sowh ver si on
^
%I nval i d i nput det ect ed at ' ^' mar ker .
ci sco- bgp>show vr esi on
^
%I nval i d i nput det ect ed at ' ^' mar ker .
ci sco- bgp>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
3.1 Konfigurisanje rutera
3.2 Zavravanje konfiguracije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracioni modovi (1)
U konfiguracionim modovima su dostupne
komande za promenu konfiguracije rutera
IP adrese interfejsa
definisanje protokola za rutiranje
definisanje lozinki
itd.
Iz privileged moda se komandom conf i gur e
t er mi nal prelazi u global configuration mod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracioni modovi (2)
Iz global configuration moda se prelazi u ostale
konfiguracione modove
interface
line
router
itd.
U global configuration mod se vraa komandom exi t
U privileged mod se vraa komandom end ili sa Ctrl+Z
(iz bilo kog konfiguracionog moda) ili komandom exi t
(iz global configuration moda)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracioni modovi (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracioni modovi (primer)
ci sco- bgp#conf i gur e t er mi nal
Ent er conf i gur at i on commands, one per l i ne. End wi t h CNTL/ Z.
ci sco- bgp( conf i g) #i nt er f ace f ast et her net 0/ 0
ci sco- bgp( conf i g- i f ) #exi t
ci sco- bgp( conf i g) #r out er ospf 100
ci sco- bgp( conf i g- r out er ) #end
ci sco- bgp#
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Imenovanje rutera
Ime rutera se zadaje komadom
host name <i me>iz global configuration
moda
ci sco- bgp#conf i gur e t er mi nal
Ent er conf i gur at i on commands, one per l i ne. End wi t h CNTL/ Z.
ci sco- bgp( conf i g) #host name ci sco- pr i mer
ci sco- pr i mer ( conf i g) #exi t
ci sco- pr i mer #
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracija lozinki
Vrste lozinki
lozinka za konzolni pristup
lozinka za Telnet pristup
lozinka za prelaz u Privileged mod (enable lozinka)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracija lozinki konzolni
pristup
Lozinka za konzolni pristup se postavlja u line
configuration modu u koga se dolazi
komandom l i ne con 0
komada l ogi n oznaava autentifikaciju pri pristupu
komada passwor d <l ozi nka>specificira lozinku
panja: ako postoji komada l ogi n ali ne i komanda
passwor d nee se moi pristupiti ruteru!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracija lozinki Telnet
pristup
Isto kao i postavljanje lozinke za konzolni
pristup, osim to se u line configuration mod
prelazi komandom l i ne vt y 0 4
Komanda ser vi ce passwor d- encr ypt i on
iz global configuration moda oznaava da se
pri pregledu konfiguracije lozinka ispisuje u
zatienoj formi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Konfiguracija lozinki lozinka
za Privileged mod
Komanda enabl e secr et <l ozi nka>
specificira lozinku za prelaz u Privileged mod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 show komande (1)
Komanda show i nt er f aces daje podatke i
statistike za sve interfejse
Komanda show cont r ol l er s ser i al ispisuje
podatke o hardveru serijskog interfejsa
Komanda show cl ock ispisuje podeeno vreme
Komanda show host s ispisuje listu imena i
povezanih IP adresa
Komanda show hi st or y ispisuje prethodno
unesene komande
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 show komande (2)
Komanda show f l ash ispisuje sadraj fle
memorije
Komanda show ver si on ispisuje podatke o
hardveru rutera, verziji IOS-a itd.
Komanda show ar p ispisuje ARP tabelu
Komanda show pr ot ocol ispisuje
konfigurisane Layer3 protokole
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 show komande (3)
Komanda show r unni ng- conf i g prikazuje
running konfiguraciju
Komanda show st ar t up- conf i g prikazuje
startup konfiguraciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 show komande (4)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Interface configuration mod
Mod u kome se definiu parametri odreenog
interfejsa
U interface configuration mod se prelazi iz
global configuration moda komandom
i nt er f ace <t i p> [ <br oj > |
<modul / <br oj >]
i nt er f ace Ser i al 0
i nt er f ace Fast Et her net 0/ 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Administrativno zatvaranje
interfejsa
Administrativno zatvaranje interfejsa se izvodi
komandom shut down u interface
configuration modu
Interfejs se administrativno otvara komandom
no shut down
Ukoliko NVRAM nema startup konfiguraciju, svi
interfejsi su administrativno zatvoreni
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Komande za konfigurisanje
serijskog interfejsa
Ako serijski port vri DCE funkciju, u
konfiguraciju interfejsa se dodaje komanda
cl ock r at e <br zi na u bi t i ma>
Ne moe se konfigurisati bila koja brzina, ve
postoji skup moguih vrednosti
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Postavljanje IP adrese
Postavljanje IP adrese ma interfejs se izvodi
komandom i p addr ess <addr ess>
<subnet mask>u interface configuration
modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.1 Naini brisanja delova
konfiguracije
Unos komande za brisanje sa prefiksom no
Restartovanje rutera i vraanje startup
konfiguracije iz NVRAM-a
Kopiranje konfiguracije sa TFTP servera
Brisanje NVRAM-a, restartovanje rutera i unos
parametara u setup dijalogu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Opis interfejsa
Opis interfejsa se postavlja komadom
descr i pt i on <t ekst >iz interface
configuration moda
Opis interfejsa se vidi u ispisu komade show
i nt er f ace
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Poruka pri autentifikaciji
Poruka pre unoenja lozinke se postavlja komadom
banner l ogi n <del i mi t er > <t ekst >
<del i mi t er >iz global configuration moda
ci sco- bgp#conf i g t
Ent er conf i gur at i on commands, one per l i ne. End wi t h CNTL/ Z.
ci sco- bgp( conf i g) #banner l ogi n $ Unesi t e l ozi nku $
ci sco- bgp( conf i g) #exi t
ci sco- bgp#
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Poruka pri pristupu ruteru
Poruka pri pri pristupu ruteru se postavlja komadom
banner mot d <del i mi t er > <t ekst >
<del i mi t er >iz global configuration moda
Ispisuje se pre poruke za unos lozinke
ci sco- bgp#conf i g t
Ent er conf i gur at i on commands, one per l i ne. End wi t h CNTL/ Z.
ci sco- bgp( conf i g) #banner mot d $ Dobr odosl i na Ci sco r ut er $
ci sco- bgp( conf i g) #exi t
ci sco- bgp#
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Razreavanje imena u IP adrese
Razreavanje se moe vriti dinamiki (DNS) i
pomou statiki unesenih imena/IP adresa
Komanda i p host global configuration moda
definie statiko mapiranje izmeu imena i IP
adrese
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Statika host tabela (primer)
ci sco- bgp#conf t
Ent er conf i gur at i on commands, one per l i ne. End wi t h CNTL/ Z.
ci sco- bgp( conf i g) #i p host LAB_A 192. 5. 5. 1
ci sco- bgp( conf i g) #i p host LAB_B 219. 17. 100. 1
ci sco- bgp( conf i g) #^Z
ci sco- bgp#show host s
Def aul t domai n i s not set
Domai n l i st : r cub. bg. ac. yu.
Name/ addr ess l ookup uses domai n ser vi ce
Name ser ver s ar e 147. 91. 1. 5
Codes: UN - unknown, EX - expi r ed, OK - OK, ?? - r eval i dat e
t emp - t empor ar y, per m- per manent
NA - Not Appl i cabl e None - Not def i ned
Host Por t Fl ags Age Type Addr ess( es)
LAB_B None ( per m, OK) 0 I P 219. 17. 100. 1
LAB_A None ( per m, OK) 0 I P 192. 5. 5. 1
ci sco- bgp#
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Kopiranje konfiguracije sa TFTP
servera (1)
Komanda za kopiranje
fajla sa TFTP servera u
running konfiguraciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Kopiranje konfiguracije sa TFTP
servera (2)
network fajl sadri komande za
sve rutere; host fajl sadri
komande za jedan ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Kopiranje konfiguracije sa TFTP
servera (3)
IP adresa TFTP servera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Kopiranje konfiguracije sa TFTP
servera (4)
Naziv fajla
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Kopiranje konfiguracije sa TFTP
servera (5)
Potvrda prenosa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Kopiranje konfiguracije sa TFTP
servera (6)
Poetak prenosa
Preneseni
UDP datagram Kraj prenosa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: Configuring a Router CCNA Semester 2
3.2 Kopiranje konfiguracije na TFTP
server
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
4.1 Otkrivanje suseda
4.2 Dobijanje informacija o udaljenim
ureajima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Cisco Discovery Protocol (CDP)
Protokol koji koriste Cisco ureaji za
meusobnu razmenu osnovnih informacija
(npr. vrsta ureaja, model, verzija operativnog
sistema itd.)
OSI Layer 2 protokol
nezavisan od konkretnog medijuma i tehnologije
koristi SNAP format
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Verzije CDP protokola
CDPv1 od verzije IOS-a 10.3 do 12.0(3)T
CDPv2 od IOS-a 12.0(3)T nadalje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 CDP operacija
Svaki Cisco mreni ureaj (ruter, svi) periodino alje
poruke (advertisements)
barem jedna IP adresa ureaja
holdtime period
Slanje CDP poruka je podrazumevano ukljueno na
Cisco ureaju
CDP poruke primaju samo ureaji koji se nalaze na
istom medijumu kao i ureaj koji ih alje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 CDP sused
CDP sused je Cisco ureaj povezan na istu
fiziku mreu sa kojima se razmenjuju CDP
paketi
Lista svih CDP suseda se dobija komandom
show cdp nei ghbor s
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Informacije o CDP susedu
Naziv ureaja
Po jedna adresa svakog konfigurisanog Layer 3 protokola
Nazivi interfejsa
Tip ureaja
Verzija operativnog sistema
Model ureaja
Holdtime
VTP domen (CDPv2)
Native VLAN (CDPv2)
Full/half duplex (CDPv2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Prikazivanje CDP suseda
(primer)
ci sco- bgp>show cdp nei ghbor s
Capabi l i t y Codes: R - Rout er , T - Tr ans Br i dge, B - Sour ce Rout e Br i dge
S - Swi t ch, H - Host , I - I GMP, r - Repeat er
Devi ce I D Local I nt r f ce Hol dt me Capabi l i t y Pl at f or m Por t I D
Ci sco- neur o Ser 5/ 0 142 R 1601 Ser 0
Ci sco- FMU Ser 3/ 2 162 R 1720 Ser 0
Ci sco- FLU Ser 4/ 2 168 R 1720 Ser 0
Ci sco- RUU Ser 4/ 1 153 R 1720 Ser 0
Ci sco- FPU Ser 4/ 0 141 R 1720 Ser 0
ci sco- bf spc Ser 5/ 2 161 R 1601 Ser 0
ci sco- t i r sova Ser 5/ 1 121 R 1601 Ser 0
ci sco- sumar ski Ser 5/ 3 150 R 1601 Ser 0
Ci sco Ser 6/ 2 177 R 4500 Ser 0
ci sco2950 Fas 0/ 0 129 S I WS- C2950T- Fas 0/ 24
ci sco6509 Fas 0/ 1 129 R S I WS- C6509 Fas 3/ 38
ci sco- bgp>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Slanje i prijem CDP paketa
Podrazumevano:
CDP paketi se alju svakih 60 sekundi
informacija o CDP susedu se uva 180 sekundi bez
dobijanja novog CDP oglaavanja
Parametri mogu biti razliiti za razlilite
interfejse, i mogu se videti komandom show
cdp i nt er f aces
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Prikazivanje globalnih CDP
parametara (primer)
ci sco- bgp>show cdp
Gl obal CDP i nf or mat i on:
Sendi ng CDP packet s ever y 60 seconds
Sendi ng a hol dt i me val ue of 180 seconds
Sendi ng CDPv2 adver t i sement s i s enabl ed
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Prikazivanje CDP parametara
interfejsa (primer)
ci sco- bgp>show cdp i nt er f ace Fast Et her net 0/ 1
Fast Et her net 0/ 1 i s up, l i ne pr ot ocol i s up
Encapsul at i on ARPA
Sendi ng CDP packet s ever y 60 seconds
Hol dt i me i s 180 seconds
ci sco- bgp>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Prikaz informacija o CDP
susedu
Komanda show cdp ent r y <devi ceI D>
prikazuje sve informacije o CDP susedu sa
datim imenom
Komanda show cdp nei ghbor s det ai l
prikazuje informacije na takav nain o svim
CDP susedima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 Prikazivanje podataka o susedu
(primer)
cisco-bgp>show cdp entry cisco6509
-------------------------
Device ID: cisco6509
Entry address(es):
IP address: 147.91.7.234
Platform: cisco WS-C6509, Capabilities: Router Switch IGMP
Interface: FastEthernet0/1, Port ID (outgoing port): FastEthernet3/38
Holdtime : 154 sec
Version :
Cisco Internetwork Operating System Software
IOS (tm) s72033_rp Software (s72033_rp-PSV-M), Version 12.2(17b)SXA, RELEASE SOFTWARE (fc1)
TAC Support: http://www.cisco.com/tac
Copyright (c) 1986-2003 by cisco Systems, Inc.
Compiled Tue 30-Dec-03 23:26 by ccai
advertisement version: 2
VTP Management Domain: 'RCUB'
Native VLAN: 7
Duplex: full
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 CDP konfiguracija
CDP se globalno zabranjuje/dozvoljava
komandom [ no] cdp r un u global
configuration modu
Slanje CDP poruka na pojedinom interfejsu se
zabranjuje/dozvoljava komandom
[ no] cdp enabl e u interface configuration
modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.1 CDP Troubleshooting
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Testiranje mree po OSI
nivoima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet servis
Telnet omoguava CLI pristup udaljenom
ureaju (ruter, raunar)
usput se testira rad svih OSI slojeva izmeu dva
ureaja
OSI Layer 7 protokol
Koristi TCP protokol (port 23)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet na Cisco ruterima (1)
Telnet sesija se uspostavlja iz user moda:
komandom t el net <I P adr esa i l i i me>
komandom connect <I P adr esa i l i i me>
sa IP adresom/imenom odredita
Telnet sesija se zavrava komandama exi t ili
l ogout
Posle 10 minuta neaktivnosti, telnet sesija na
ruter se automatski prekida
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet na Cisco ruterima (2)
Telnet sesija se moe suspendovati sa
Ctrl+Shift+6 pa X, tako da se vrati kontrola na
poetni ureaj
Spisak aktivnih sesija se dobija komandom
show sessi ons iz user moda
Suspendovana sesija se prekida komandom
di sconnect <I P adr esa i l i i me>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet na Cisco ruterima (3)
Povratak na poslednju suspendovanu sesiju se
vri sa Enter
Ukoliko je vie sesija suspendovano, eljena
sesija se vraa komandom r esume <I P
adr esa i l i i me>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet (primer 1)
ci sco- bgp#t el net ci sco3548- pmf - c2
Tr ansl at i ng "ci sco3548- pmf - c2". . . domai n ser ver ( 147. 91. 1. 5) [ OK]
Tr yi ng ci sco3548- pmf - c2. r cub. bg. ac. yu ( 147. 91. 3. 76) . . . Open
User Access Ver i f i cat i on
User name: dj or dj ev
Passwor d:
ci sco3548- pmf - c2>exi t
[ Connect i on t o ci sco3548- pmf - c2 cl osed by f or ei gn host ] Del et i ng l ogi n
sessi on
ci sco- bgp#
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet (primer 2)
ci sco- bgp#t el net ci sco3548- pmf - c2
Tr ansl at i ng "ci sco3548- pmf - c2". . . domai n ser ver ( 147. 91. 1. 5) [ OK]
Tr yi ng ci sco3548- pmf - c2. r cub. bg. ac. yu ( 147. 91. 3. 76) . . . Open
User Access Ver i f i cat i on
User name: dj or dj ev
Passwor d:
ci sco3548- pmf - c2> ^x
ci sco- bgp# Ent er
[ Resumi ng connect i on 1 t o ci sco3548- pmf - c2 . . . ]
ci sco3548- pmf - c2>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet (primer 3)
ci sco- bgp#t el net ci sco3548- pmf - c2
Tr ansl at i ng "ci sco3548- pmf - c2". . . domai n ser ver ( 147. 91. 1. 5) [ OK]
Tr yi ng ci sco3548- pmf - c2. r cub. bg. ac. yu ( 147. 91. 3. 76) . . . Open
User Access Ver i f i cat i on
User name: dj or dj ev
Passwor d:
ci sco3548- pmf - c2> ^x
ci sco- bgp#di sconnect ci sco3548- pmf - c2
Cl osi ng connect i on t o ci sco3548- pmf - c2 [ conf i r m]
Del et i ng l ogi n sessi on
ci sco- bgp#
^x
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Telnet (primer 4)
ci sco- bgp#t el net ci sco3548- pmf - c2
Tr ansl at i ng "ci sco3548- pmf - c2". . . domai n ser ver ( 147. 91. 1. 5) [ OK]
Tr yi ng ci sco3548- pmf - c2. r cub. bg. ac. yu ( 147. 91. 3. 76) . . . Open
User Access Ver i f i cat i on
User name: dj or dj ev
Passwor d:
ci sco3548- pmf - c2> ^x
ci sco- bgp#show sessi ons
Conn Host Addr ess Byt e I dl e Conn Name
* 1 ci sco3548- pmf - c2 147. 91. 3. 76 0 0 ci sco3548- pmf - c2
ci sco- bgp#
^x
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Ping servis
Ping omoguava proveru putanje od izvorita
do odredita:
izvorite alje ICMP Echo Request paket
Po dobijanju Echo Request paketa, odredite alje
Echo Reply paket
Osnovi mehanizam testiranja za IP mreu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Ping na Cisco ruterima
Ping se startuje komandom
pi ng <I P adr esa i l i i me> iz user moda
Podrazumevano se alju pet Echo Request
paketa, za svaki od njih ispisuje se karakter !
ako je dobijen Echo Reply paket, odnosno .
ako odgovor nije dobijen za odreeno vreme
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Ping (primer)
cisco-bgp>ping 147.91.1.5
Type escape sequence to abort.
Sending 5, 100-byte ICMP Echos to 147.91.1.5, timeout is 2 seconds:
!!!!!
Success rate is 100 percent (5/5), round-trip min/avg/max = 1/1/4 ms
cisco-bgp>ping 147.91.1.6
Type escape sequence to abort.
Sending 5, 100-byte ICMP Echos to 147.91.1.6, timeout is 2 seconds:
....U
Success rate is 0 percent (0/5)
cisco-bgp>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Traceroute servis
Traceroute omoguava praenje odlazne putanje
paketa, koristei TTL polje IP paketa:
izvorite alje paket sa TTL=1 prema odreditu
prvi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP
Time Exceeded poruku
izvorite alje paket sa TTL=2 prema odreditu
drugi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP
Time Exceeded poruku
itd.
kada paketi stignu do odredita vratie se ICMP Port
Unreachable poruka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Traceroute na Cisco ruterima
Traceroute se startuje komandom
t r acer out e <I P adr esa i l i i me> iz user moda
Podrazumevano se alju po tri paketa za svaki TTL; u
sluaju dobijanja ICMP Time Exceeded poruke ispisuje
se ukupno vreme od slanja do prijema; u sluaju da se
ne dobije odgovor za odreeno vreme ispisuje se *
Komanda t r acer out e se prekida sa Ctrl+Shift+6
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Learning about Other
Devices
CCNA Semester 2
4.2 Traceroute (primer)
ci sco- bgp>t r acer out e www. yahoo. com
Tr ansl at i ng " www. yahoo. com" . . . domai n ser ver ( 147. 91. 1. 5) [ OK]
Type escape sequence t o abor t .
Tr aci ng t he r out e t o www. yahoo. akadns. net ( 216. 109. 118. 65)
1 ci sco6509. r cub. bg. ac. yu ( 147. 91. 7. 234) 0 msec 0 msec 0 msec
2 195. 178. 35. 17 [ AS 8400] 8 msec 4 msec 0 msec
3 t 2a4- p2- 2. de- f r a. eu. bt . net ( 166. 49. 147. 141) 32 msec 28 msec 40 msec
4 t 2c2- ge7- 0. de- f r a. eu. bt . net ( 166. 49. 172. 44) 44 msec 24 msec 28 msec
5 t 2c2- p1- 0. nl - ams2. eu. bt . net ( 166. 49. 195. 234) 36 msec 32 msec 36 msec
6 t 2c2- p3- 0. uk- eal . eu. bt . net ( 166. 49. 195. 37) 40 msec 40 msec 52 msec
7 t 2c2- p5- 0. us- ash. eu. bt . net ( 166. 49. 164. 22) 116 msec 116 msec 116 msec
8 exchange- cust 1. ash. equi ni x. net ( 206. 223. 115. 16) 112 msec 116 msec 112 msec
9 vl an220- msr 2. dcn. yahoo. com( 216. 115. 96. 165) 116 msec 116 msec 116 msec
10 vl 33. bas2- m. dcn. yahoo. com( 216. 109. 120. 154) 112 msec 116 msec
vl 32. bas1- m. dcn. yahoo. com( 216. 109. 120. 150) 112 msec
11 www. yahoo. akadns. net ( 216. 109. 118. 65) 112 msec 112 msec 120 msec
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
5.1 Sekvenca podizanja rutera
5.2 Upravljanje fajl sistemom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Sekvenca podizanja rutera
POST
Uitavanje i izvravanje bootstrap programa
Uitavanje i izvravanje operativnog sistema
Uitavanje startup konfiguracije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Proces podizanja: POST
POST (power-on self test) verfikuje stanje
hardvera
CPU
memorija
interfejsi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Proces podizanja: bootstrap
Uitava IOS image
iz Flash memorije
sa TFTP servera
iz ROM-a
Predaje dalje izvravanje IOS-u
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Proces podizanja: IOS
Locira sve hardverske i softverske resurse i
ispisuje ih na konzoli
Uzima startup konfiguraciju iz NVRAM
memorije i poinje svoj rad
U sluaju da je NVRAM prazan pokree se
dijalog za inicijalno konfigurisanje rutera (setup
dialog)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Konfiguracioni registar
16-bitni registar koji definie razne parametre
koje koristi bootstrap program
uva se u NVRAM memoriji
Uvek se prikazuje u heksadecimalnom obliku
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Pristup konfiguracionom
registru
Vrednost konfiguracionog registra se moe
videti na kraju ispisa show version komande
user moda
Vrednost konfiguracionog registra se postavlja
komadom config-register iz global
configuration moda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Bitovi konfiguracionog registra
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Konfiguracioni registar
Boot polje Ignore
NVRAM
bit
Break
Disabled
bit
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Proces pronalaenja IOS-a (1)
1. Ispituje se boot polje konfiguracionog registra:
a) vrednost 0x0 ruter se zaustavlja u rommon
modu
b) vrednost 0x1 uzima se IOS iz ROM-a
(RXBOOT)
c) vrednost 0x2 do 0xF nastavlja se booting
proces
2. Trae se boot syst emkomande u startup
konfiguraciji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Proces pronalaenja IOS-a (2)
3. Ako boot syst emkomande postoje:
a) uzima se jedna po jedna komanda i pokuava se
pronai IOS fajl na zadatom mestu
b) ukoliko se IOS nigde ne pronae:
1. ako se IOS fajl traio samo na TFTP serverima, uitava
se IOS fajl iz Flash-a, ili iz ROM-a
2. ako se IOS traio i u Flash memoriji odmah se uitava
IOS iz ROM-a
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Proces pronalaenja IOS-a (3)
4. Ako nema boot syst emkomandi:
a) uzima se prvi IOS fajl iz Flash memorije
b) uzima se IOS fajl sa TFTP servera sa default
imenom
c) uzima se IOS fajl iz ROM-a
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Boot system komande (1)
Komande boot syst emiz global
configuration moda specificiraju jedno ili vie
mesta odakle se trai IOS softver
Flash memorija
TFTP server
ROM
U konfiguraciji moe postojati vie
boot syst emkomandi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Boot system komande (2)
Uitava se IOS softver iz ROM
memorije
boot syst emr om
Trai se IOS softver sa zadatim
imenom na TFTP serveru na
zadatoj IP adresi
boot syst emt f t p
<i me I OS f aj l a>
<I P adr esa TFTP ser ver a>
Trai se IOS softver sa zadatim
imenom u Flash memoriji
boot syst emf l ash
<i me I OS f aj l a>
Opis Komanda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Komande vezane za proces
podizanja rutera (1)
Komanda r el oad privileged moda startuje
ponovno podizanje rutera (reboot)
Komanda set up privileged moda startuje
ponovnu inicijalizaciju kroz setup dialog
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Komande vezane za proces
podizanja rutera (1)
Komanda er ase st ar t up- conf i g (wr i t e
er ase na IOS 10.3) brie sadraj NVRAM
memorije
pri sledeem podizanju rutera pokrenue se
setup dialog
show st ar t up- conf i g
show r unni ng- conf i g
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Mogue situacije pri podizanju
rutera (1)
Nema startup konfiguracije ili pogrene boot
syst emkomande
npr. boot syst emkomande u startup konfiguraciji
pokazuju na pogreno ime image fajla, koga ruter
ne uspeva da pronae i zavrava u rommon modu
treba ih ukloniti pomou prefiksa no u global
configuration modu i uneti ispravne
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Mogue situacije pri podizanju
rutera (2)
Pogrena vrednost konfiguracionog registra
npr. boot polje konf. registra je 0x0 ili 0x1 i ruter ne
podie IOS ve i zavrava u rommon modu
upisati ispravnu vrednost konf. registra:
u rommon modu komandom conf r eg <hex vr ednost >
u IOS global configuration modu komandom conf i g-
r egi st er <hex vr ednost >
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.1 Mogue situacije pri podizanju
rutera (3)
Neispravan image u fleu
pri podizanju se javlja neka od sledeih poruka:
open: r ead er r or . . . r equest ed 0x4 byt es, got 0x0
t r oubl e r eadi ng devi ce magi c number
boot : cannot open "f l ash: "
boot : cannot det er mi ne f i r st f i l e name on devi ce
"f l ash: "
potrebno je prebaciti ispravan IOS image u fle sa TFTP
servera
Hardverski problem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Fajlovi na Cisco ruteru
IOS image (fle memorija)
Startup konfiguracija (NVRAM memorija)
running konfiguracija se ne uva u obliku fajla!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Cisco IOS File System (IFS)
Jedinstveni interfejs za sve fajl sisteme na ruteru:
fle memorija
NVRAM
mreni fajl sistemi (TFTP, rcp, FTP)
running konfiguracija
ROM
Od verzije IOS-a 12.x
Ime fajla je u obliku <prefiks fajl sistema>:<ime fajla>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Prefiksi IFS fajl sistema
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Imena fajlova u IFS (primer)
Fajl kome e biti pristupano
preko FTP protokola
f t p:
Startup konfiguracija
nvr am: st ar t up- conf i g
Fajl kome e biti pristupano
preko rcp protokola
r cp:
Running konfiguracija
syst em: r unni ng- conf i g
Opis Ime fajla
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Imena fajlova pre IFS (primer)
Fajl kome e biti pristupano
preko TFTP protokola
t f t p
Startup konfiguracija
st ar t up- conf i g
Fajl kome e biti pristupano
preko rcp protokola
r cp
Running konfiguracija
r unni ng- conf i g
Opis Ime fajla
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Delovi imena IOS image fajlova
Naziv familije rutera
Cisco 2600 (c2600), Cisco 3600 (c3600)
Oznaka mogunosti (feature set)
IP (i), Plus (s), Enterprise (j), Firewall (o) ...
Oznaka formata
kompresovan fajl (z), izvravanje iz memorije (m)
Oznaka verzije
12.1(3) (121-3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Upravljanje konfiguracionim
fajlovima
Preko TFTP protokola
komanda copy t f t p {r unni ng-
conf i g| st ar t up- conf i g}
komanda copy {r unni ng- conf i g| st ar t up-
conf i g} t f t p
Preko copy/paste opcije terminalskog
programa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje running konfiguracije
na TFTP server (primer)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje running konfiguracije
sa TFTP servera (primer)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Upravljanje IOS image fajlovima
Preko TFTP protokola (IOS)
komanda copy t f t p f l ash
komanda copy f l ash t f t p
Preko Xmodem protokola terminalskog
protokola (rommon)
Preko TFTP protokola (rommon)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla sa
TFTP servera (primer)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko
Xmodem protokola (1)
Start
(rommon mod)
Promeniti brzinu
konzole na 115200
( conf r eg)
Resetovati ruter ( r eset )
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko
Xmodem protokola (2)
Pokrenuti Xmodem
prijem na ruteru
( xmodemc <f aj l >)
Promeniti brzinu terminalskog
programa na 115200
Pokrenuti Xmodem
slanje na raunaru
(Transfer->Send File)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko
Xmodem protokola (3)
Promeniti brzinu terminalskog programa na 9600
Promeniti brzinu konzole na 9600
( l i ne con0
speed 9600)
Vratiti konfiguracioni registar
( conf i g- r eg 0x2102)
Stop
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko
TFTP protokola iz rommon moda (1)
Start
(rommon mod)
Povezati prvi LAN port rutera na mreu
Postaviti mrenu masku
( I P_SUBNET_MASK=<maska>)
Postaviti IP adresu
( I P_ADDRESS=<I P adr esa>)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko
TFTP protokola iz rommon moda (2)
Postaviti ime fajla
( TFTP_FI LE=<i me>)
Postaviti IP adresu default gateway-a
( DEFAULT_GATEWAY=<I P adr esa>)
Postaviti IP adresu TFTP servera
( TFTP_SERVER=<I P adr esa>)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko
TFTP protokola iz rommon moda (3)
Stop
Pokrenuti TFTP prijem
na ruteru ( t f t pdnl d)
Resetovati ruter
( r eset )
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Password recovery (1)
Start
Ukljuiti ruter
Pritisnuti CTRL + Break
u prvih 60 sekundi
Promeniti konf. registar
( conf r eg 0x2142)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Password recovery (2)
Resetovati ruter ( r eset )
Izbei setup dijalog ( no)
Ui u privileged mod
( enabl e)
Vratiti startup konfiguraciju
( copy st ar t r un)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Password recovery (3)
Ui u globalni konf. mod
( conf i g t er m)
Uneti enable lozinku
( enabl e secr et cl ass)
Vratiti konf. registar
( conf i g- r egi st er 0x2102)
CTRL + Z
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: Managing Cisco IOS
Software
CCNA Semester 2
5.2 Password recovery (4)
Stop
Sauvati konfiguraciju
( copy r un st ar )
Restartovati ruter
( r el oad)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
6.1 Uvod u statiko rutiranje
6.2 Dinamiko rutiranje
6.3 Protokoli rutiranja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Statike i dinamike rute
Statike rute unosi manuelno administrator
rutera u njegovu konfiguraciju
Dinamike rute se automatski unose u tabelu
rutiranja, pomou nekog od protokola za
rutiranje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Primena statikih ruta
U sluaju kada ne elimo da razmenjujemo
informacije putem protokola za rutiranje (npr.
sigurnosni razlozi)
U stub network sluaju, tj. kada odredina
mrea ima samo jedan link prema ostatku IP
mree (smanjuje potrebni propusni opseg)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Administrativna distanca
Vrednost koja daje prioritet odreenim
protokolima rutiranja u sluaju da vie njih eli
da upie rutu u tabelu rutiranja za isto
odredite
protokol koji ima manju administrativnu distancu e
dobiti prednost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Podrazumevane administrativne
distance
100 IGRP
90 EIGRP
120 RIP
110 OSPF
1 Statika ruta
0 Connected ruta
Podrazumevana administrativna distanca Protokol
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Kreiranje statikih ruta
Statike rute se kreiraju komandom
ip route <odredina mrea> <maska>
{<addresa sledeeg rutera> |
<interfejs>} [<admin. distanca>]
u global configuration modu
U sluaju da je izlazni interfejs nije podignut, ili
ako je adresa sledeeg rutera nedostupna,
iako komanda stoji u konfiguraciji ruta se nee
postaviti u tabelu rutiranja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Statike rute (primer)
200.2.2.1/24 200.2.2.11/24
Serial1
150.5.5.1/24
Serial0
150.5.5.2/24
ip route 150.5.5.0 255.255.255.0 200.2.2.11
ip route 200.2.2.0 255.255.255.0 Serial0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Default ruta
Default ruta se koristi ako u tabeli rutiranja ne
postoji eksplicitna ruta prema odreditu
Odredina mrea za default rutu je 0.0.0.0/0
ruta se koristi ako je <odredina IP adresa> AND
<maska rute> = <prefiks rute>
ovde je maska rute 0.0.0.0, tako da svaka AND daje
0.0.0.0 to je i prefiks rute default ruta se moe
koristiti za svako odredite
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Pregled tabele rutiranja
Tabela rutiranje se ispisuje pomou komande
show ip route iz user EXEC moda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.1 Pregled tabele rutiranja (primer)
Odredina
mrea
R=RIP ruta
C=connected
S=statika ruta
Administrativna
distanca/metrika
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Autonomni sistem
Skup IP mrea pod jedinstvenom
administrativnom organizacijom
Svaki AS ima jedinstveni 16-bitni broj
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Podela protokola rutiranja
prema mestu korienja
U okviru autonomnog sistema (Interior
Gateway Protocol - IGP)
RIP
OSPF
IGRP
EIGRP
Izmeu autonomnih sistema (Exterior Gateway
Protocol - EGP)
BGP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 EGP i IGP protokoli
AS 1
AS 2
AS 3
IGP EGP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Karakteristike protokola
rutiranja
Kako se alju oglaavanja?
Od ega se oglaavanja sastoje?
Kada se alju oglaavanja?
Kako se odreuju primaoci oglaavanja?
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Pojam metrike
Algoritam iza protokola rutiranja mora odrditi
najbolju putanju prema odreditu
Svaka putanja prema nekoj mrei se
kvantifikuje podatkom zvani metrika
U tabelu rutiranja se postavlja ruta sa
najmanjom metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Mogui tipovi metrike
propusni opseg (bandwidth)
kanjenje (delay)
optereenje (load)
pozudanost (reliability)
broj rutera na putanji (hop count)
kanjenje na linku po IBM PC kloku (ticks)
administrativna vrednost (cost)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Tipovi protokola za rutiranje
distance-vector
link-state
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Distance-vector koncept
Ruter sa distance-vector protokolom:
periodino oglaava svoju tabelu rutiranja susednim
ruterima
prima poruku (routing update) od susednih rutera i
dodaje vrednost metrike (distance vector) za taj link
ruta sa najmanjom metrikom se upisuje u tabelu
rutiranja
mrea koja je direktno prikljuena na ruter se
oglaava sa metrikom 0 ili 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Link-state koncept
Ruter sa link-state protokolom
oglaava status svojih interfejsa (linkova) svim
susednim ruterima koji ih prosleuju svim ostalim
ruterima u oblasti (area) u LSA paketima
na osnovu svih dobijenih LSA paketa rekonstruie
kompletnu topologiju oblasti (topological database) i
na osnovu nje SPF algoritmom izraunava putanju
do svake odredine mree
kada se neki link uspostavi/prekine odmah oglaava
promenu novim LSA
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Oglaavanje mrea link-state
protokolom
Ruteri meusobno prenose informacije preko
LSA (link state advertisement) poruka
LSA poruke poplavljuju oblast (flooding)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Topologija oblasti
2
3
2
5
3
4
2
1
2
3
1
7 H
10 G
6 F
4 E
5 D
3 C
4 B
A
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Resursi za link-state protokole
Link-state protokoli zauzimaju vie resursa
nego distance-vector protokoli
procesorsko vreme (zbog SPF algoritma)
memorija (zbog topologije)
Na poetku (plavljenje), link-state protokoli
troe dosta propusnog opsega, ali se po
uspostavljenom stanju potronja svodi na
slanje LSA-ova samo po promeni topoolgije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.2 Poreenje distance-vector i link-
state protokola
Oglaava link-state portova Oglaava tabelu rutiranja
Routing update na svaki
dogaaj; brza konvergencija
Periodini routing update;
spora konvergencija
Svaki ruter zasebno rauna
metriku
Ruter po ruter dodaje metriku
Ruteri imaju kompletnu
topologiju oblasti
Ruteri nemaju kompletnu
topologiju oblasti, ve samo
informacije od svojih suseda
link-state distance-vector
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.3 IP protokoli za rutiranje (1)
RIP
IGP distance vector protokol
metrika je broj hopova do odredita (>15 = )
oglaavanje na svakih 30 s
definisan u RFC 1058
IGRP
IGP distance vector protokol
metrika je kombinacija propusnog
opsega/kanjenja/optereenja/pouzdanosti
oglaavanje na svakih 90 s
Cisco proprietary protokol
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.3 IP protokoli za rutiranje (2)
OSPF
IGP link-state protokol
metrika je cena (dobija se prema propusnom opsegu)
SPF algoritam
definisan u RFC 2328
EIGRP
IGP napredni distance vector protokol
metrika je kombinacija propusnog
opsega/kanjenja/optereenja/pouzdanosti
DUAL algoritam
oglaavanje na svakih 90 s, odnosno po potrebi
Cisco proprietary protokol
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.3 IP protokoli za rutiranje (3)
BGP
EGP distance vector protokol
metrika je broj autonomnih sistema do odredita
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.3 Konfigurisanje protokola za
rutiranje
Specifikacija protokola
Specifikacija mrea koje se
oglaavaju/interfejsa preko kojih se alju
oglaavanja
Konfiguracija adresa na interfejsima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.3 Specifikacija protokola za
rutiranje
Specifikacija protokola se vri komandom
router <protokol> <opcije> iz global
configuration moda
Ovom komandom se prelazi u router
configuration mod
dostupne komande su zavisne od izabranog
protokola
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Routing and Routing
Protocols
CCNA Semester 2
6.3 Specifikacija mrea koje se
oglaavaju
Mree koje se oglaavaju se zadaju
komandom network <major network> u
router configuration modu
Detalji komande network zavise od
specifinog protokola
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
7.1 Distance vector rutiranje
7.2 RIP
7.3 IGRP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.1 Oglaavanje kod distance
vector protokola
Oglaavanja (advertisements, routing updates)
se sastoje od ruta iz tabele rutiranja i njihovim
metrikama
Oglaavanje se alju susednim ruterima
Oglaavanja se alju:
periodino
pri svakoj promeni topologije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.1 Promena topologije kod
distance-vector protokola
Kada se neki link ruterskog interfejsa prekine ili
uspostavi, ruter e to oglasiti svojim susedima
...a oni svojim susedima itd.
Postoji odreeno vreme koje mora da proe da
bi se u mrei uspostavilo stabilno stanje
konvergencija
U meuvremenu, mogua je pojava petlji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.1 Counting to infinity pojava
Problem: iako je mrea nedostupna, ruteri
meusobno razmenjuju informacije o njoj,
nepretano poveavajui metriku counting to
infinity
Reenje: ograniavanje maksimalne metrike, tj.
uvoenje metrike koja oznaava da je mrea
nedostupna (unreachable)
Kada mrea potane nedostupna ruter je
oglaava sa beskonanom metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.1 Ostala reenja za petlje u
rutiranju
Uvoenje beskonane metrike reava problem
petlji u rutiranju ali na vrlo spor nain
Dodatne tehnike
split horizon
route poisoning
triggered updates
holddown
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.1 Split horizon
U oglaavanju se ne alju mree koje su ve
dobijene preko tog interfejsa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.1 Route poisoning
U oglaavanju se mree koje su ve dobijene
preko tog interfejsa alju sa beskonanom
metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Triggered update
Pored redovnih periodinih oglaavanja, ruter
e slati routing update i u trenutku kada se desi
neka promena (npr. promena metrike rute)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Holddown
Kada se od rutera, od koga neka ruta ve
dobijena, sada ta ista ruta dobije sa
beskonanom metrikom zapoine holddown
period
Za vreme holddown perioda:
prihvataju se samo oglaavanja iste rute sa manjom
metrikom od originalne
ruta se oglaava i dalje sa beskonanom metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 RIP protokol
Opisan u RFC 1058 dokumentu
Distance-vector protokol
Oglaavanja se alju na svakih 30 sekundi
Metrika je hop-count
Metrika 16 oznaava da je odredina mrea
nedostupna
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Verzije RIP protokola
Osnovna verzija je RIPv1
RIPv2 donosi sledea poboljanja:
autentifikacija
VLSM
slanje oglaavanja putem multicast-a
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Pokretanje RIP procesa
RIP proces se pokree komandom r out er
r i p iz global configuration moda
RIP proces se gasi komandom no r out er
r i p
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Oglaavanje mrea (1)
Mree koje se oglaavaju se zadaju komandom
net wor k <maj or net wor k>u router configuration
modu
mora da postoji barem jedan interfejs koji pripada toj mrei
Ne postoji mogunost oglaavanja pojedinih podmrea
Ako se kao argument navede adresa podmree, efekat
je isti kao da se upisala adresa klase
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Oglaavanje mrea (2)
Oglaavanja se alju samo preko interfejsa koji
pripadaju mreama koje se oglaavaju
Oglaavanja se primaju sa svih interfejsa
Po default-u se oglaavaju:
mree koje su specificirane net wor k komandama
mree koje su dobijene RIP protokolom od drugih
rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Konfigurisanje RIP protokola
200.2.2.1/24 200.2.2.11/24
Serial1
150.5.5.1/24
Serial0
150.5.5.2/24
r out er ( conf i g) # r out er r i p
r out er ( conf i g- r out er ) # net wor k 200. 2. 2. 0
r out er ( conf i g- r out er ) # net wor k 150. 5. 0. 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Opciona podeavanja RIP
procesa (1)
Dodavanje ofseta metrici rute
Podeavanje tajmera
Specifikacije verzije protokola
Ukljuivanje autentifikacije
Konfiguracija sumarizacije rute na interfejsu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Opciona podeavanja RIP
procesa (2)
Verifikacije sumarizacije ruta
Iskljuivanje automatske sumarizacije
Istovremeni rad RIP i IGRP procesa
Iskljuivanje validacije izvora oglaavanja
Iskljuivanje split horizon-a
Povezivanje RIP-a na WAN
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Iskljuivanje split horizon
tehnike
Split horizon na interfejsu se iskljuuje
komandom no i p spl i t hor i zon u
interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 ip classless komanda
Komanda i p cl assl ess omoguava da se
za rutiranje iskoristi ruta prema mrei ili default
ruta u sluaju da ne postoji ruta prema
podmrei
Zadaje se u global configuration modu
Od verzije 11.3 pa nadalje je ukljuena po
default-u
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Pregled parametara RIP
protokola (1)
Pregled svih konfigurisanih protokola se dobija
komandom show i p pr ot ocol s iz user
moda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Pregled parametara RIP
protokola (2)
Preostalo
vreme do
sledeeg
oglaavanja
Vrednost RIP
tajmera
Mree zadate
network
komandom
Susedni ruteri
od kojih su
dobijeni routing
update-i
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 RIP tajmeri
240 Period posle koga se ruta izbacuje iz
tabele
flush
180 Period koji poinje sa prijemom rute sa
metrikom 16 i za vreme kojeg se ne
prihvataju rute sa loijom metrikom
holddown
180 Vreme u kome se oekuje ponovni
update za rutu; ako istekne, ruta se i
dalje koristi, i oglaava sa metrikom 16
invalid
30 Period u kome se alju oglaavanja update
Default
vrednost (sec)
Opis Oznaka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Debagovanje RIP protokola (1)
Debagovanje RIP protokola se zapoinje
komandom debug i p r i p
Debagovanje se prekida sa:
no debug i p r i p (samo RIP protokol)
no debug al l ili undebug al l (kompletno)
Pri debagovanju se ispisuju sva poslata i
primljena oglaavanja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Debagovanje RIP protokola (2)
Primljeno
oglaavanje
Poslato
oglaavanje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Pasivni interfejs
Pasivni interfejs oznaava interfejs preko koga
se ne alju oglaavanja, ali mogu da se
primaju
vai samo kod distance vector protokola
Konfigurie se komandom passi ve
i nt er f ace <i nt er f ej s> u router
configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Balansiranje saobraaja - load
balancing (1)
Balansiranje saobraaja se deava ako u tabeli
rutiranja imamo vie ruta sa istom metrikom
za IGRP/EIGRP metrika moe da se razlikuje za
zadati koeficijent
Po default-u na Cisco ruteru svaki protokol
moe da instalira do 4 rute po odreditu (6 za
statike rute)
moe se promeniti komandom maxi mum- pat hs
<br oj >u global configuration modu do maks. 6
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Balansiranje saobraaja - load
balancing (2)
Ako Cisco ruter radi u process switching modu,
za svaki paket prema odredinoj mrei prema
kojoj se balansira saobaraj se koristi druga
putanja
Ako Cisco ruter radi u fast switching modu, za
svaku IP adresu iz odredine mree prema
kojoj se balansira saobraaj se koristi jedna od
putanja po sluajnom izboru
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.2 Statike rute i RIP
Statike rute kojima je odredite dato kao
interfejs se po default-u alju u RIP
oglaavanjima
Statike rute kojima je odredite dato kao IP
adresa se po default-u ne alju u RIP
oglaavanjima
potrebna je komanda r edi st r i but e st at i c iz
router configuration moda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 IGRP protokol
Cisco proprietary protokol
Distance-vector protokol
Oglaavanja se alju na svakih 90 sekundi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 IGRP metrika (1)
IGRP metrika se rauna na osnovu:
najmanjeg propusnog opsega na putanji
kumulativnog kanjenja
najmanje vrednosti optereenja, pouzdanosti, MTU
Svaki parametar moe imati razliit uticaj na
ukupnu metriku preko njegovog teinskog
faktora
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 IGRP metrika (2)
Metric =[ K1 * Bandwidth +(K2 * Bandwidth)/(256-load) +
K3*Delay ]*[K5/(reliability +K4)]
Metrika je 24-bitna vrednost
Default teinski faktori su takvi da se samo
propusni opseg i kanjenje uzimaju u obzir
K1 = K3 = 1
K2 = K4 = K5 = 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 Tipovi IGRP ruta
Interior ruta je ruta za podmreu u okviru
matinog AS-a
System ruta je ruta prema mrei (major
network) u okviru matinog AS-a
Exterior ruta je ruta prema mrei van matinog
AS-a
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 IGRP tajmeri (1)
Update interval
period izmeu slanja oglaavanja
podrazumevano 90 sekundi
Invalid tajmer
ako se ruta ne dobije ponovo za vreme invalid
tajmera, proglaava se nedostupnom (inaccessible),
stavlja se u hold-down stanje i oglaava se
beskonanom metrikom
podrazumevano 270 sekundi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 IGRP tajmeri (2)
Holddown tajmer
vreme u kome ruta stoji u hold-down stanju, od kada
se dobije sa beskonanom metrikom
podrazumevano 280 sekundi
Flush tajmer
vreme (poev od poslednjeg oglaavanja) posle
koga se ruta izbacuje iz tabele rutiranja
podrazumevano 630 sekundi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 Pokretanje IGRP procesa
IGRP proces se pokree komandom r out er
i gr p <AS number > iz global configuration
moda
IGRP proces se gasi komandom no r out er
i gr p <AS number >
Da bi ruteri komunicirali preko IGRP protokola
moraju imati konfigurisan isti broj autonomnog
sistema
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 Oglaavanje mrea
Mree koje se oglaavaju se zadaju
komandom net wor k <maj or net wor k>u
router configuration modu
mora da postoji barem jedan interfejs koji pripada toj
mrei
Oglaavanja se alju samo preko interfejsa koji
pripadaju mreama koje se oglaavaju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 Konfigurisanje IGRP protokola
200.2.2.1/24 200.2.2.11/24
Serial1
150.5.5.1/24
Serial0
150.5.5.2/24
r out er ( conf i g) # r out er i gr p 12345
r out er ( conf i g- r out er ) # net wor k 200. 2. 2. 0
r out er ( conf i g- r out er ) # net wor k 150. 5. 0. 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 Tehnike IGRP protokola
Split horizon
Hold-down
Poison-reverse
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 IGRP hop count
Maksimalni hop count za IGRP je 255
Default hop count za IGRP je 100
Mree koje imaju hop count vei od zadatog se
oglaavaju sa beskonanom metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Distance Vector
Routing Protocols
CCNA Semester 2
7.3 Pregled parametara i
debagovanje IGRP protokola
Pregled svih konfigurisanih protokola se dobija
komandom show i p pr ot ocol s iz user
moda
Debagovanje IGRP protokola se zapoinje
komandom debug i p i gr p event s ili
debug i p i gr p t r ansact i ons
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
8.1 TCP/IP poruke o grekama
8.2 TCP/IP upravljake poruke
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Osobine IP protokola
Connectionless
odredite se ne kontaktira pre slanja IP paketa
Unreliable
IP paket se moe odbaciti na svom putu
izvorini raunar nema informaciju da li je poslati
paket stigao ili ne
ukoliko se paket izgubio na putu izvorini raunar
dobija obavetenje o tome ali ne alje paket ponovo
Best effort
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Zato IP paket ne stigne na
odredite?
Ruter nema rutu za odredinu adresu
Sledei ruter na putanji je nedostupan
Poslednji ruter na putanji ne moe da isporui
paket odredinom raunaru
Istekao TTL paketa
Zaguen link
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 ICMP protokol
Protokol iz TCP/IP skupa protokola kojim se:
alju informacije o grekama
alju upravljake informacije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Prenos ICMP poruka
ICMP poruka se enkapsulira u IP paket
U sluaju kada ruter odbacuje IP paket koji
nosi ICMP poruku o greci, ne alje se nova
poruka o greci
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Generiki format ICMP poruke
DATA
CHECKSUM CODE TYPE
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Polja ICMP poruke
Polje TYPE sadri tip ICMP poruke
Polje CODE sadri podtip ICMP poruke
Polje CHECKSUM sadri vrednost pomou
koje se proverava integritet poruke
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Tipovi ICMP poruka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 ICMP poruke o grekama
Poruke koje se alju kada ruter odbaci paket
alju se ureaju koji je generisao paket
Tipovi poruka:
Destination Unreachable
Source Quench
Redirect
Time Exceeded
Parameter Problem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Time Exceeded poruka
alje se kada ruter primi paket koji u TTL polju
ima vrednost 1
oznaava da se paket odbacio zato to je suvie
kruio mreom tj. najverovatnije uao u petlju
(routing loop)
Koristi se za implementaciju traceroute servisa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Destination Unreachable poruka
alje se kada ruter odbaci paket jer ne moe
da ga isporui sledeem ruteru ili odredinom
raunaru
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Format Destination Unreachable
poruke
NEXT-HOP MTU UNUSED (0)
IP HEADER + FIRST 64 BITS OF DATAGRAM
CHECKSUM CODE TYPE (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Kodovi Destination Unreachable
poruke (1)
Network unreachable (0)
ruter nema rutu prema odreditu
Host unreachable (1)
ruter je na istoj fizikoj mrei kao i odredite ali ne
moe da prosledi paket
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Kodovi Destination Unreachable
poruke (1)
Port unreachable (3)
segment koji je odredini raunar primio je
namenjen portu koji nije pridruen nijednom
procesu
Fragmentation needed and DF set (4)
ruter mora da fragmentira paket (MTU odredinog
interfejsa je manji od veliine paketa) ali paket ima
setovan bit Do Not Fragment
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Parameter Problem poruka
alje se kada ruter odbaci paket zbog neke
pogrene vrednosti IP zaglavlja i ne moe da
poalje specifiniju poruku
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Format Parameter Problem
poruke
UNUSED (0) POINTER
IP HEADER + FIRST 64 BITS OF DATAGRAM
CHECKSUM CODE (0 ili 1) TYPE (12)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Redirect/Change Request
poruka (1)
alje se kada ruter zakljui da je prosledio
paket neoptimalnom putanjom
ako je ruter poslao paket preko istog interfejsa
preko koga ga je primio, onda taj ruter nije
neophodan deo putanje
Raunar/ruter koji primi Redirect poruku
menja svoj ulaz u tabeli rutiranja za dato
odredite
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Redirect/Change Request
poruka (3)
Cisco ruter alje Redirect poruku kada su
zadovoljeni svi sledei uslovi:
odlazni interfejs paketa je isti kao ulazni
izvorina adresa u paketu se nalazi na istoj
mrei/podmrei kao adresa sledeeg rutera
ne koristi se source-routing za paket
koriena ruta nije default ruta i nije dobija drugom
Redirect porukom
slanje Redirect poruka na interfejsu nije administativno
zabranjeno komandom no i p r edi r ect s
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Format Redirect/Change
Request poruke
ROUTER INTERNET ADDRESS
IP HEADER + FIRST 64 BITS OF DATAGRAM
CHECKSUM CODE (0-3) TYPE (5)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.1 Source Quench poruka
Slui za notifikaciju odbacivanja paketa zbog
zaguenja (congestion):
ruter na putanji je odbacio paket jer nema mesta u odlaznom
baferu za interfejs
odredini raunar je odbacio paket jer nema vie mesta u
prijemnom baferu
Raunar koji primi Source Quench poruku treba da
smanji brzinu slanja paketa prema tom odreditu
zadatak transportnog sloja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Upravljake ICMP poruke
Poruke koje nisu rezultat greke (npr. odbaeni paket)
ve informacija hostu
Tipovi poruka:
Echo Reply
Echo Request
Time Stamp Request
Time Stamp Reply
Address Mask Request
Address Mask Reply
Router Advertisement
Router Solicitation
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Echo Request i Echo Reply
poruke
Slue za testiranje veze izmeu dva ureaja
(ping servis)
izvorini raunar alje Echo Request poruku
kada dobije Echo Request poruku odredini raunar
alje Echo Reply poruku
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Format Echo Reply i Echo
Request poruke
SEQUENCE NUMBER IDENTIFIER
DATA
CHECKSUM CODE (0) TYPE (0 ili 8)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Timestamp Request i
Timestamp Reply poruke
Slui za upit stanja asovnika na drugom raunaru:
izvorini raunar alje Timestamp Request poruku (upisuje
vreme slanja zahteva)
kada dobije Timestamp Request poruku, odredini raunar
alje Timestamp Reply poruku (upisuje vreme kada je primio
zahtev i poslao odgovor)
Sinhronizacija asovnika se danas radi NTP
protokolom
ovaj tip poruka je prevazien (obsolete)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Format Timestamp Reply i
Timestamp Request poruke
ORIGINATE TIMESTAMP
RECEIVE TIMESTAMP
SEQUENCE NUMBER IDENTIFIER
TRANSMIT TIMESTAMP
CHECKSUM CODE (0) TYPE (13 ili 14)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Information Request i
Information Reply poruke
Slui za dobijanje IP adrese hosta
Inicijalizacija se danas vri pomou
BOOTP/DHCP protkola
ovaj tip poruka je prevazien (obsolete)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Address Mask Request i
Address Mask Reply poruke
Slue za dobijanje mrene maske:
izvorini raunar alje Address Mask Request
poruku ruteru ili kao ogranieni broadcast
ako zna svoju IP adresu ruter upisuje default masku klase;
ako ne zna, u polje SOURCE ADDRESS upisuje 0.0.0.0
kada dobije Address Mask poruku, ruter alje
Address Mask Reply poruku u koju upisuje masku
koja je konfigurisana na tom interfejsu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Format Address Mask Request i
Address Mask Reply poruke
ADDRESS MASK
SEQUENCE NUMBER IDENTIFIER
CHECKSUM CODE (0) TYPE (17 ili 18)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Router Advertisement poruka
Slui za oglaavanje adrese default gateway-a
na jednom segmentu
Ruter alje Router Advertisement poruke
periodino
kao ogranieni broadcast (255.255.255.255) ili kao
multicast na adresu 224.0.0.1 (AllHosts)
kao odgovor na zahtev hosta (Router Solicitation
poruka)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Format Router Advertisement
poruke
ROUTER ADDRESS 1
PREFERENCE LEVEL 1
ROUTER ADDRESS 2
ADDRESS
ENTRY SIZE
LIFETIME NUMBER OF
ADDRESSES
PREFERENCE LEVEL 2
CHECKSUM CODE (0) TYPE (9)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Router Solicitation poruka
Slui za dobijanje adrese default gateway-a:
izvorini raunar alje Router Solicitation poruku
kao ogranieni broadcast (255.255.255.255) ili kao
multicast na adresu 224.0.0.2 (AllRouters)
kada dobije Router Solicitation poruku, ruter alje
Router Advertisement poruku u koju upisuje adresu
koja je konfigurisana na tom interfejsu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: TCP/IP Suite Error
and Control Messages
CCNA Semester 2
8.2 Format Router Solicitation
poruke
RESERVED
CHECKSUM CODE (0) TYPE (10)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
9.1 Ispitivanje tabele rutiranja
9.2 Testiranje mree
9.3 Pregled metoda troubleshooting-a
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Statike rute prednosti i mane
Prednosti:
manje zauzee procesora
ne troe propusni opseg
bezbedne od pogrenih informacija
predvidljivost rada
Mane:
kompleksno odravanje
neprilagodljivost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Dinamike rute prednosti i
mane
Prednosti:
prilagodljive svakoj topologiji u mrei
jednostavno postavljanje i odravanje
Mane:
zauzimaju resurse rutera (procesor, memorija)
troe propusni opseg
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Kreiranje default rute
Kreiranjem statike rute:
i p r out e 0. 0. 0. 0 0. 0. 0. 0
{<adr esa>| <i nt er f ej s>}
Odreivanjem default mree:
i p def aul t - net wor k <mr ea>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Komanda ip default-
network
Komanda i p def aul t - net wor k <mr ea>
global configuration moda postavlja default rutu
prema istom ruteru/interfejsu kao i prema
odreditu koje se daje kao argument
Mora postojati ruta (statika ili dinamika)
prema odreditu koje se zadaje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Administrativna distanca (1)
Ukoliko vie protokola eli da stavi rutu za istu
odredinu mreu, bira se protokol koji ima
najmanju administrativnu distancu
Rute za direktno povezane mree imaju
najmanju moguu administrativnu distancu (0)
Statike rute imaju administrativnu distancu 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Administrativna distanca (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Metrika
Vrednost koja odreuje najbolju rutu prema
odreditu u tabeli rutiranja se nalazi ruta sa
najmanjom metrikom
U tabeli rutiranja se moe nai vie ruta prema
odreditu:
ako postoji vie ruta sa istom metrikom (RIP, OSPF)
ako postoji vie ruta kojima se metrika razlikuje za
dati faktor (varijansa)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Pregled tabele rutiranja (1)
Tabela rutiranja se ispisuje pomou komande
show i p r out e [ <mr ea>| <pr ot okol >] iz
user EXEC moda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Pregled tabele rutiranja (2)
Ako je navedena <mr ea>ispisuju se sve rute prema
datoj adresi hosta/mree
show i p r out e 192. 168. 1. 0
show i p r out e 10. 2. 3. 4
Ako je naveden <pr ot okol >ispisuju se sve rute koje
je u tabelu ubacio dati protokol (tj. njegov proces)
show i p r out e r i p
show i p r out e connect ed
show i p r out e st at i c
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Pregled tabele rutiranja (3)
Podaci za svaku rutu:
odredina mrea (prefiks/duina maske)
odlazni interfejs/IP adresa sledeg hopa
izvor (protokol rutiranja, statika ruta, direktno povezana ruta)
administrativna distanca
metrika rute
protokoli rutiranja koji oglaavaju rutu
vreme kada je dobijeno poslednje oglaavanje za rutu kod
distance vector protokola
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Pregled tabele rutiranja (primer)
Rout er #show i p r out e
Codes: C - connect ed, S - st at i c, I - I GRP, R - RI P, M - mobi l e, B - BGP
D - EI GRP, EX - EI GRP ext er nal , O - OSPF, I A - OSPF i nt er ar ea
N1 - OSPF NSSA ext er nal t ype 1, N2 - OSPF NSSA ext er nal t ype 2
E1 - OSPF ext er nal t ype 1, E2 - OSPF ext er nal t ype 2, E - EGP
i - I S- I S, L1 - I S- I S l evel - 1, L2 - I S- I S l evel - 2, i a - I S- I S i nt er ar ea
* - candi dat e def aul t , U - per - user st at i c r out e, o - ODR
P - per i odi c downl oaded st at i c r out e
Gat eway of l ast r esor t i s not set
10. 0. 0. 0/ 24 i s subnet t ed, 2 subnet s
S 10. 0. 2. 0 [ 1/ 0] vi a 192. 168. 3. 2
S 10. 0. 1. 0 i s di r ect l y connect ed, Ser i al 0/ 1
C 192. 168. 1. 0/ 24 i s di r ect l y connect ed, Fast Et her net 0/ 0
R 192. 168. 2. 0/ 24 [ 120/ 1] vi a 192. 168. 3. 2, 00: 00: 15, Ser i al 0/ 1
C 192. 168. 3. 0/ 24 i s di r ect l y connect ed, Ser i al 0/ 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.1 Pregled pojedinane rute
(primer)
Rout er #show i p r out e 10. 0. 1. 0
Rout i ng ent r y f or 10. 0. 1. 0/ 24
Known vi a " st at i c" , di st ance 1, met r i c 0 ( connect ed)
Rout i ng Descr i pt or Bl ocks:
* di r ect l y connect ed, vi a Ser i al 0/ 1
Rout e met r i c i s 0, t r af f i c shar e count i s 1
Rout er #show i p r out e 10. 0. 2. 0
Rout i ng ent r y f or 10. 0. 2. 0/ 24
Known vi a " st at i c" , di st ance 1, met r i c 0
Rout i ng Descr i pt or Bl ocks:
* 192. 168. 3. 2
Rout e met r i c i s 0, t r af f i c shar e count i s 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Proces otkrivanja greaka
(troubleshooting)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Testiranje mree po OSI
slojevima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Testiranje mree po OSI
slojevima fiziki sloj (1)
Problemi na fizikom sloju:
prekinuti kablovi
neprikljueni kablovi
kablovi prikljueni na pogrean port
loe prikljueni kablovi (povremena veza)
pogrean tip kablova
problemi sa transiverom
DTE/DCE problemi
ureaj iskljuen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Testiranje mree po OSI
slojevima fiziki sloj (2)
Metodi troubleshooting-a na fizikom sloju:
LED diode na interfejsima
provera tipa kablova i naina njihovog prikljuenja
pregled interfejsa ( show i nt er f ace)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Testiranje mree po OSI
slojevima sloj veze
Problemi na sloju veze:
pogreno konfigurisani interfejsi
pogrena Layer 2 enkapsulacija
pogreno postavljen takt na serijskim DCE
interfejsima
problemi sa NIC karticama
Metodi troubleshooting-a na fizikom sloju:
pregled interfejsa ( show i nt er f ace)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Testiranje mree po OSI
slojevima mreni sloj (1)
Problemi na mrenom sloju:
protokol za rutiranje nije konfigurisan
konfigurisan pogrean protokol rutiranja
pogrene IP adrese
pogrene mrene maske
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Testiranje mree po OSI
slojevima mreni sloj (2)
Metodi troubleshooting-a na mrenom sloju:
ping
pregled tabele rutiranja ( show i p r out e)
pregled rada protokola za rutiranje ( show i p
pr ot ocol s)
pregled konfiguracije ( show r unni ng- conf i g)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Alati za troubleshooting
pi ng
t el net
show i nt er f aces
show cdp nei ghbor s
t r acer out e
show i p r out e
show i p pr ot ocol s
show cont r ol l er s ser i al
debug
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Ping
Startuje se komandom
pi ng <I P adr esa i l i i me> iz user ili
privileged moda
Podrazumevano se alju pet Echo Request
paketa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Proireni ping
Proireni ping omoguava dodatne opcije pri
slanju paketa:
broj Echo Request paketa
veliina Echo Request paketa
eksplicitno postavljanje izvorine IP adrese
Startuje se sa komadom pi ng bez argumenata
Dostupan samo u privileged modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Rezultati ping komande
Dobijena Time To Live Exceeded ICMP poruka &
Dobijen nepoznat paket ?
Prekid komande I
Dobijena Source Quench ICMP poruka C
Dobijena Destination Unreachable ICMP poruka U
Odgovor nije primljen u predvienom vremenu .
Dobijen Echo Reply paket !
Znaenje Karakter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.2 Telnet
Testira raspoloivost svih OSI slojeva
Test metode:
telnet sa hosta/rutera na host/ruter
U sluaju da telnet test ne prolazi, onda
testiramo mreu na treem OSI nivou
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show interface (1)
Ispisuje status interfejsa rutera:
Layer 1 status
Layer 2 status
status ulaznog/izlaznog reda za ekanje
broj prenetih bajtova i paketa
broj greaka na interfejsu, resetovanja interfejsa i
promena statusa (carrier transition)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show interface (2)
Status
fizikog
sloja
Status sloja veze
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show interface (3)
Interfejs zatvoren administratively
down
administratively
down
Problem na sloju 1 down down
Problem na sloju 2 down up
Interfejs operativan up up
Opis Line protocol
(Layer 2)
Interfejs (Layer 1)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show interface
esti problemi (1)
Veliki broj promena statusa (carrier transition):
problemi u mrei servis provajdera
neispravan CSU/DSU ili ruter
Veliki broj ulaznih greaka (input errors):
neispravna oprema
um u liniji
neispravan ili predugaak kabl
oteen kabl
neispravan CSU/DSU ili ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show interface
esti problemi (2)
Veliki broj resetovanja interfejsa:
loa linija
neispravan CSU/DSU ili ruter
Neispravan Layer 2 status:
DCE strana ne daje signal takta
neslaganje u Layer 2 enkapsulaciji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show cdp
neighbors
Prikazuje listu susednih Cisco ureaja
show cdp nei ghbor s det ai l prikazuje detaljne
informacije o svim CDP susedima
Ukoliko u listu suseda nema Cisco rutera za
koji znamo da treba da je povezan, verovatno
je u pitanju problem na fizikom sloju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Traceroute (1)
Omoguava praenje odlazne putanje paketa, koristei
TTL polje IP paketa:
izvorite alje paket sa TTL=1 prema odreditu
prvi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP
Time Exceeded poruku
izvorite alje paket sa TTL=2 prema odreditu
drugi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP
Time Exceeded poruku
itd.
kada paketi stignu do odredita vratie se ICMP Port
Unreachable poruka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Traceroute (2)
Traceroute se startuje komandom
t r ace <I P adr esa i l i i me> iz user
moda
Podrazumevano se alju po tri paketa
za svaki TTL
Izvrenje komande se prekida sa Ctrl+Shift+6
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Rezultati trace komande
Dobijena Destination Protocol Unreachable ICMP poruka !P
Dobijena Destination Port Unreachable ICMP poruka !U
Dobijena Destination Network Unreachable ICMP poruka !N
Dobijena Destination Host Unreachable ICMP poruka !H
Odgovor nije primljen u predvienom vremenu *
Dobijena Time To Live Exceeded ICMP poruka <vreme>
Znaenje Karakter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show ip protocols
Ispisuje detalje za svaki konfigurisani protokol
rutiranja
Za RIP/IGRP prikazuje se:
perioda slanja oglaavanja
vreme za koje e se poslati sledee oglaavanje
povezane mree koje se oglaavaju
ruteri od kojih su dobijena oglaavanja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show ip protocols
(primer)
Rout er #show i p pr ot ocol s
Rout i ng Pr ot ocol i s " r i p"
Sendi ng updat es ever y 30 seconds, next due i n 14 seconds
I nval i d af t er 180 seconds, hol d down 180, f l ushed af t er 240
Out goi ng updat e f i l t er l i st f or al l i nt er f aces i s
I ncomi ng updat e f i l t er l i st f or al l i nt er f aces i s
Redi st r i but i ng: r i p
Def aul t ver si on cont r ol : send ver si on 1, r ecei ve any ver si on
I nt er f ace Send Recv Tr i gger ed RI P Key- chai n
Fast Et her net 0/ 0 1 1 2
Ser i al 0/ 1 1 1 2
Aut omat i c net wor k summar i zat i on i s i n ef f ect
Rout i ng f or Net wor ks:
192. 168. 1. 0
192. 168. 3. 0
Rout i ng I nf or mat i on Sour ces:
Gat eway Di st ance Last Updat e
192. 168. 3. 2 120 00: 00: 17
Di st ance: ( def aul t i s 120)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Komanda show controllers
serial (1)
Ispisuje detalje serijskog kontrolera
Najznaajnija informacija je tip prikljuenog
serijskog kabla (DCE ili DTE)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Debagovanje (debugging)
Omoguava run-time pregled rada rutera
Pokree se komandom debug <par amet r i >
Zaustavlja se komandama
undebug al l ili no debug al l
Panja: debagovanje znaajno optereuje
ruter i mora se paljivo koristiti!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Debagovanje primljenih paketa
(primer)
Rout er #debug i p packet
I P packet debuggi ng i s on
Rout er #
00: 11: 49: I P: s=192. 168. 1. 1 ( l ocal ) , d=255. 255. 255. 255 ( Fast Et her net 0/ 0) , l en 72
, sendi ng br oad/ mul t i cast
00: 11: 49: I P: s=192. 168. 3. 1 ( l ocal ) , d=255. 255. 255. 255 ( Ser i al 0/ 1) , l en 52, send
i ng br oad/ mul t i cast
00: 11: 50: I P: s=0. 0. 0. 0 ( Fast Et her net 0/ 0) , d=255. 255. 255. 255, l en 328, r cvd 2
00: 12: 00: I P: s=192. 168. 3. 2 ( Ser i al 0/ 1) , d=192. 168. 1. 1, l en 100, r cvd 4
00: 12: 00: I P: s=192. 168. 1. 1 ( l ocal ) , d=192. 168. 3. 2 ( Ser i al 0/ 1) , l en 100, sendi ng
00: 12: 00: I P: s=192. 168. 3. 2 ( Ser i al 0/ 1) , d=192. 168. 1. 1, l en 100, r cvd 4
00: 12: 00: I P: s=192. 168. 1. 1 ( l ocal ) , d=192. 168. 3. 2 ( Ser i al 0/ 1) , l en 100, sendi ng
Rout er #und al l
Al l possi bl e debuggi ng has been t ur ned of f
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Debagovanje RIP oglaavanja
(primer)
Rout er #debug i p r i p
RI P pr ot ocol debuggi ng i s on
Rout er #
00: 12: 16: RI P: sendi ng v1 updat e t o 255. 255. 255. 255 vi a Fast Et her net 0/ 0 ( 192. 168
. 1. 1)
00: 12: 16: RI P: bui l d updat e ent r i es
00: 12: 16: net wor k 192. 168. 2. 0 met r i c 2
00: 12: 16: net wor k 192. 168. 3. 0 met r i c 1
00: 12: 16: RI P: sendi ng v1 updat e t o 255. 255. 255. 255 vi a Ser i al 0/ 1 ( 192. 168. 3. 1)
00: 12: 16: RI P: bui l d updat e ent r i es
00: 12: 16: net wor k 192. 168. 1. 0 met r i c 1
00: 12: 37: RI P: i gnor ed v1 updat e f r ombad sour ce 192. 168. 2. 1 on Fast Et her net 0/ 0
00: 12: 37: RI P: r ecei ved v1 updat e f r om192. 168. 3. 2 on Ser i al 0/ 1
00: 12: 37: 192. 168. 2. 0 i n 1 hops
Rout er #und al l
Al l possi bl e debuggi ng has been t ur ned of f
Rout er #
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 9: Basic Router
Troubleshooting
CCNA Semester 2
9.3 Ispis poruka debagovanja
Podrazumevano, poruke debagovanja se
prikazuju samo na konzoli
Poruke debagovanja u telnet sesiji se prikazuju
komadom t er mi nal moni t or i uklanjaju sa
t er mi nal no moni t or
Postoji i mogunost zadravanja poruka u
internom baferu i slanja poruka na server
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
1.1 VLSM
1.2 RIP verzija 2
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 IPv4 adresiranje (1)
Klasno (classful) adresiranje
definisano u RFC 791 (1981)
podela adresnog prostora u klase (A, B, C)
svaka Layer 2 mrea se adresira posebnom klasom
Podmreavanje (subnetting)
definisano u RFC 950 (1985)
podela dodeljene klase u podmree fiksne veliine
svaka Layer 2 mrea se adresira posebnom
podmreom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 IPv4 adresiranje (2)
VLSM (Variable-Length Subnet Masking)
definisano u RFC 1009 (1987)
podela dodeljene klase u podmree razliith veliina
svaka Layer 2 mrea se adresira posebnom
podmreom odgovarajue veliine
CIDR (Classless Inter-Domain Routing)
definisano u RFC 1517-1520 (1993)
podela adresnog prostora u blokove razliite
veliine
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 VLSM (1)
Metod podele klase u podmree razliite
veliine
svaka podmrea ima 2
n
adresa
U VLSM podmreavanju ne postoji jedna
maska za sve podree, ve se za svaku
podmreu definie posebna maska
maska mree < maska podmree 30
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 Primer VLSM podele adresa (1)
192.168.1.0/24
192.168.1.128/25
192.168.1.64/26
192.168.1.48/28
192.168.1.32/28
192.168.1.16/28
192.168.1.0/28
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 Primer VLSM podele adresa (2)
Podmrea 192.168.1.0/28
ukupno 16 adresa (14 se moe koristiti)
maska 255.255.255.240
Podmrea 192.168.1.64/26
ukupno 64 adresa (62 se moe koristiti)
maska 255.255.255.192
Podmrea 192.168.1.128/25
ukupno 128 adresa (126 se moe koristiti)
maska 255.255.255.128
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 Prednosti VLSM podmreavanja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 VLSM podela klase (1)
Odredimo najveu potrebnu veliinu podmree
(najkraa maska)
Podelimo klasu na najvee podmree
Uzmemo jednu slobodnu podmreu i podelimo
je na manje delove
...
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 VLSM podela klase (2)
Primer: klasu 200.1.1.0/24 delimo na podmree od 16
(/28) i 64 (/26) adresa:
200.1.1.0/26
200.1.1.64/26
200.1.1.64/28
200.1.1.80/28
200.1.1.96/28
200.1.1.112/28
200.1.1.128/26
200.1.1.192/26
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 VLSM podela klase (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 VLSM podela klase (4)
Podmrea se ne moe nalaziti bilo gde u klasi!
Primer: 192.168.1.32/26
hostid(192.168.1.32/26) = 100000
2
!
/26 blok ima 64 adresa i moe poeti na etvrtom oktetu 0,
64, 128 ili 192
Primer: 172.16.22.0/20
hostid(172.16.22.0/20) = 1000000000
2
!
/20 blok ima 1024 adresa i moe poeti na treem oktetu 0,
16, 32, 48 224,240 (etvrti oktet je 0)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 Ogranienja kod podmreavanja
fiksnom maskom
RFC 950 je nametnuo odreena ogranienja
pri podmreavanju, zbog kompatibilnosti sa
clasful-only ruterima:
prva i poslednja podmrea se ne koriste
(subnetid=00..00 i subnetid=11.11)
subnetid mora imati minimalno dva bita
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 Ogranienja kod VLSM
podmreavanja
Kod VLSM-a ne postoje prethodna ogranienja
zvanino ukinuta u RFC 1812 (1995)
Kod Cisco rutera, korienje prve podmree
(subnetid=00..00) se mora navesti komandom
i p subnet - zer o u global configuration modu
ukljueno po default-u od verzije 12.0 nadalje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 Primer VLSM konfiguracije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 VLSM i protokoli rutiranja
Protokoli rutiranja koji se mogu koristiti kod
VLSM podmreavanja moraju uz svaki prefiks
prenositi i mrenu masku
OSPF
EIGRP
RIPv2
BGP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 CIDR (1)
Metod agregacije susednih mrea/podmrea u
jedinstven blok (supernet)
Primene:
dodeljivanje adresa ne samo u vidu A, B ili C klasa
oglaavanje agregirane rute umesto pojedinanih
ruta
Praktino, CIDR brie granice klasa, i definie
jedinstvenu emu oznaavanja IP blokova sa
prefiksom i mrenom maskom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.1 CIDR (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.2 RIPv2 (1)
Zajedniko u odnosu na RIPv1:
distance vector protokol koji koristi hop count
metriku (16 beskonana metrika)
slanje oglaavanja na svakih 30 sekundi
holddown i split horizon tehnike.
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.2 RIPv2 (2)
Poboljanja u odnosu na RIPv1:
podrka za VLSM
autentifikacija (cleartext i MD5)
eksplicitna next hop adresa rute
eksterna oznaka rute
multicast slanje oglaavanja (adresa 224.0.0.9)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.2 RIPv2 konfiguracija (1)
Slino RIPv1 konfiguraciji
r out er r i p
net wor k
RIPv2 oglaavanje se ukljuuje komandom
ver si on 2 u router configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.2 RIPv2 konfiguracija (2)
X X
ver si on 2
X X
ver si on 1
X X X Ne postoji
Slanje v2
poruka
Prijem v2
poruka
Slanje v1
poruka
Prijem v1
poruka
ver si on
komanda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 1: Introduction to
Classless Routing
CCNA Semester 3
1.2 RIPv2 pregled stanja i
troubleshooting
Iste komande kao RIPv1:
show i p pr ot ocol s
show i p i nt er f ace br i ef
show i p r out e
show r unni ng- conf i g
debug i p r i p
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
2.1 Link-state protokoli rutiranja
2.2 Single Area OSPF koncepti
2.3 Single Area OSPF konfiguracija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Open Shortest Path First
OSPF
Open-standard link-state protokol
Definisan u RFC 2328 (verzija 2)
Robustan i skalabilan protokol
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Oblasti (Areas)
OSPF mrea se deli na oblasti:
ruter poznaje kompletnu topologiju samo oblasti
kojoj pripada
Svaka oblast ima 32-bitni identifikator (Area ID)
Oblast 0 (Area 0) spaja sve ostale oblasti i
omoguava razmenu ruta izmeu njih
U sluaju manje mree, cela mrea je oblast 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Single Area OSPF
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Multiple Area OSPF
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 OSPF terminologija (1)
Link
interfejs na ruteru
Link-state
stanje interfejsa
Link-state database (topological database)
skup svih link-state-ova rutera u oblasti
Cost
metrika linka, koja se rauna prema njegovom propusnom
opsegu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 OSPF terminologija (2)
Routing table
tabela rutiranja koja se generie iz link-state baze podataka
SPF algoritmom
Adjacencies table
tabela susednih OSPF rutera
Designated Router (DR) i Backup Designated Router
(BDR)
izabrani ruteri na LAN segmentu koji komuniciraju sa ostalim
ruterima
OSPF ruter na LAN segmentu komunicira samo sa DR i BDR
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Poreenje link state i distance
vector protokola
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 SPF algoritam (1)
Shortest path first (SPF) algoritam odreuje
najkrai put prema odreditu kroz mreu
Ulazni parametar je graf mree:
vorovi
grane sa teinom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 SPF algoritam (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Tipovi OSPF mree (1)
Point-to-Point
leased line serijski linkovi (PPP, HDLC)
Broadcast Multiaccess
LAN linkovi (Ethernet, Token Ring, FDDI)
NBMA
Frame Relay serijski linkovi
Point-to-Multipoint
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Tipovi OSPF mree (2)
Manuelno (vie)
Automatsko/
Manuelno (vie)
Manuelno (vie)
Automatsko (vie)
Automatsko (1)
Odreivanje/broj
suseda
multicast Da broadcast
unicast Da NBMA
multicast Ne point-to-multipoint
broadcast
unicast Ne point-to-multipoint
non-broadcast
multicast Ne point-to-point
Slanje poruka DR/BDR
izbor
Tip mree
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 OSPF susedi
OSPF sused (neighbor) je ruter na istoj fizikoj
mrei sa kojim se razmenjuju link-state-ovi
Izmeu OSPF suseda se uspostavlja relacija
susednosti (adjacency)
susednost se uspostavlja samo ako se ruteri
dogovore oko osnovnih parametara (npr. ID oblasti)
ako se susednost ne uspostavi, ruteri ne razmenjuju
link state-ove!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 OSPF susedi na Broadcast
Multiaccess mrei (1)
Ako bi svaka dva rutera na Broadcast Multiaccess
mrei uspostavljala susednost, broj tih relacija moe
biti jako veliki
n*(n-1)/2
Reenje: definie se jedan izabrani ruter (Designated
Router DR) koji sa kojim svi ostali uspostavljaju
susednost
DR alje link-state-ove svim ostalim ruterima na
multicast adresu 224.0.0.5 (AllSPFRouters)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 OSPF susedi na Broadcast
Multiaccess mrei (2)
Zbog otpornosti na otkaze, osim DR bira se i
njegov zamenik (Backup Designated Router
BDR) koji preuzima ulogu DR kada se on
otkae
Ostali ruteri oglaavaju svoje link-state-ove na
multicast adresu 224.0.0.6 (AllDRouters)
DR/BDR se biraju i na NBMA mrei
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 OSPF susedi na Broadcast
Multiaccess mrei (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 OSPF paketi
Enkapsuliraju se direktno u IP paket
Tipovi:
Hello
Database Description (DD)
Link-State Request
Link-State Update (LSU)
Link-State Acknowledgement (LSAck)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Zaglavlje OSPF paketa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Hello paketi
Hello paketi slue za:
uspostavljanje susednosti
izbor DR/BDR
ispitivanje da li je sused aktivan
na svakih 10 sekundi na Point-to-Point/Broadcast
Multiaccess interfejsima
na svakih 30 sekundi na NBMA interfejsima
alju se na adresu 224.0.0.5
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Format Hello paketa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Stanja OSPF suseda (1)
Down
poetak uspostavljanja susednosti
Init
poslat inicijalni Hello paket
Two-way
dobijen inicijalni Hello paket; uspostavljena bidirekciona
komunikacija
ExStart
ruteri se dogovaraju ko je od njih Master u komunikaciji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.2 Stanja OSPF suseda (2)
Exchange
ruteri alju LSA zaglavlja sa opisom svoje link-state
baze podataka; ukoliko LSA ne postoji ili je zastareo
alje se zahev za LSA
Loading
ruter je zavrio slanje svoje link-state baze podataka
i sada prima link-state-ove od suseda
Full
link-state baze podataka su sinhronizovane
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Osnovna OSPF konfiguracija (1)
OSPF proces se startuje komandom r out er ospf
<pr ocess I D>
mogue je uspostaviti vie nezavisnih OSPF procesa na ruteru
(retko potrebno)
1 process ID 65535
Interfejsi se postavljaju u oblast komandom net wor k
<addr ess> <wi l dcar d> ar ea <ar ea I D>
jednom net wor k komandom moemo postaviti vie interfejsa
u istu oblast
<wi l dcar d>ima isti oblik kao kod ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Osnovna OSPF konfiguracija (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Router ID (1)
Svaki OSPF ruter mora imati jedinstveni
Router ID u formi IP adrese jednog njegovog
interfejsa
Po default-u Cisco ruter uzima najveu aktivnu
IP adresu interfejsa kao Router ID
U sluaju da interejs sa tom adresom nije
aktivan, OSPF proces ne funkcionie!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Router ID (2)
Zbog stabilnosti OSPF procesa treba uzeti
Router ID sa interfejsa koji je uvek aktivan
loopback interfejs
Ukoliko ruter ima jedan loopback interfejs,
njegova adresa e biti uzeta kao Router ID
Ukoliko ruter ima vie loopback interfejsa,
najvea loopback adresa e biti uzeta kao
Router ID
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Izbor DR/BDR (1)
U izboru DR/BDR uzimaju se dva parametra:
prioritet (primarni)
router ID (sekundarni)
Router sa najveim prioritetom na segmentu
postaje DR:
prioriteti mogu biti od 0 do 255
default prioritet je 1
prioritet 0 spreava ruter da postane DR/BDR
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Izbor DR/BDR (2)
Prioritet na interfejsu se postavlja komandom i p ospf
pr i or i t y <pr i or i t y>u interface configuration
modu
Ukoliko svi ruter imaju isti prioritet, DR postaje ruter sa
najveim Router ID
NE uzimaju se u obzir adrese na interfejsima!
Izabrani DR/BDR ostaju i ako se u meuvremenu
nekom ruteru konfigurie najvei prioritet
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Metrika (1)
Metrika interfejsa se rauna prema formuli
10
8
/<propusni opseg>
Propusni opseg serijskog interfejsa se definie
komandom bandwi dt h
ne mora da ima nikakve veze sa stvarnim
propusnim opsegom
Metrika interfejsa se moe eksplicitno definisati
komandom i p ospf cost <cost >u
interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Metrika (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Autentifikacija (1)
Po default-u, ruteri ne proveravaju da li je
poruka poslata od strane pravog rutera, ili da
nije menjana u putu
Mogue je konfigurisati autentifikaciju izmeu
rutera u oblasti na dva naina:
cleartext
MD5
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Autentifikacija (2)
Cleartext autentifikacija podrazumeva da su oba
suseda konfigurisana sa istim lozinkom
lozinka se alje u zaglavlju svakog paketa u cleartext-u
Cleartext autentifikacija za oblast se ukljuuje
komandom ar ea <ar ea I D> aut hent i cat i on u
router configuration modu
Lozinka se postavlja komandom i p ospf
aut hent i cat i on- key <password>u interface
configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Autentifikacija (3)
MD5 autentifikacija podrazumeva kreiranje hea
napravljenog MD5 algoritmom od poruke i tajnog kljua
u zaglavlju paketa se ne alje klju ve he (message digest)
MD5 autentifikacija za oblast se ukljuuje komandom
ar ea <ar ea I D> aut hent i cat i on message-
di gest u router configuration modu
Lozinka se postavlja komandom i p ospf message-
di gest - key <key-id> md5 <encryption-
type> <key> u interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Hello i Dead intervali
Hello interval definie periodu slanja Hello paketa
po default-u 10 sekundi na broadcast, 30 sekundi na NBMA
moe se promeniti komandom i p ospf hel l o- i nt er val
<seconds>
Dead interval definie koliko je susednost validna bez
dobijanja novog Hello paketa
po default-u 4 x Hello interval
moe se promeniti komandom i p ospf dead- i nt er val
<seconds>
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 esti razlozi za
neuspostavljanje susedstva
Jedan ruter ne alje Hello pakete
Hello i Dead intervali nisu isti na obe strane
Tipovi mree nisu isti na obe strane
Razliite lozinke za autentifikaciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Pregled OSPF statusa
show i p pr ot ocol
show i p ospf i nt er f ace
show i p ospf
show i p ospf nei ghbor det ai l
show i p ospf dat abase
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 2: Single Area OSPF CCNA Semester 3
2.3 Propagacija default rute
Ako je default ruta definisana, ona se propagira
OSPF susedima komandom
def aul t - i nf or mat i on or i gi nat e u
router configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
3.1 EIGRP koncepti
3.2 EIGRP konfiguracija
3.3 Troubleshooting protokola rutiranja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Enhanced Internal Gateway
Routing Protocol - EIGRP
Kreiran 1994. godine kao unapreenje IGRP-a
Cisco proprietary protokol
Kompatibilan sa IGRP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 IGRP EIGRP poreenje
Metrika
EIGRP metrika (32 bita) = IGRP metrika (24 bita) * 256
Maksimalni broj hopova
224 za EIGRP, 255 za IGRP
Automatska redistribucija
EIGRP proces e automatski redistribuirati rute IGRP procesa
sa istim brojem autonomnog sistema
Oznaavanje eksternih ruta
sve rute koje dobijene od drugih protokola e biti posebno
oznaene (D EX tip u tabeli rutiranja)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 EIGRP strukture podataka
Tabela suseda (neighbor table)
Tabela topologije (topology table)
Tabela rutiranja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Tabela suseda
Sadri listu svih susednih rutera
slino adjacency tabeli kod OSPF-a
Susedni ruteri periodino razmenjuju hello
pakete
U hello paketu svaki sused oglaava hold
period vreme za koje je susedstvo aktivno
bez dobijanja novog hello paketa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Tabela topologije (1)
Tabela koja sadri sva dobijena odredita
Na osnovu tabele topologije DUAL algoritam
odreuje najbolje rute i stavlja ih u tabelu
rutiranja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Tabela topologije (2)
Polja u tabeli topologije:
Feasible distance (FD)
Reported distance (RD)
Route Source
Interface information
Route status
Passive (P)
Active (A)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Pojam successor-a (1)
Successor je najbolja ruta prema odrediu
Successor rute se stavljaju u tabelu rutiranja
moe biti do etiri Succesor rute
Feasible Successor (FS) je druga najbolja ruta
ako interfejs Succesor rute padne i ako postoji FS on se
odmah instalira u tabelu rutiranja
da bi ruta postala FS njen RD mora biti manji od FD
Successor-a
ako interfejs Succesor rute padne i ne postoji FS, ruter stavlja
rutu u Active stanje i pita sve susedne rutere za to odredite
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Pojam successor-a (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Pojam successor-a (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Prednosti EIGRP-a u odnosu na
distance vector protokole
Brza konvergencija (DUAL algoritam)
Efikasno korienje propusnog opsega
Podrka za VLSM
Podrka za IP, IPX i AppleTalk protokole preko
PDM modula
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 EIGRP tehnologije (1)
Uspostavljanje susedstva
RIP/IGRP alju i primaju oglaavanja bez
uspostavljanja susedstva
susedni ruteri meusobno razmenjuju hello poruke
(default na svakih 5 sekundi)
putem susedstva, ruteri
primaju nove rute
identifikuju kada su drugi ruteri nedostupni
otkrivaju kada ruter koji je bio nedostupan ponovo postane
aktivan
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 EIGRP tehnologije (2)
Reliable Transport Protocol (RTP)
protokol transportnog nivoa koji garantuje pouzdan
prenos informacija izmeu suseda
EIGRP ne koristi TCP zato to mora biti nezavisan
od konkretnog Layer 3 protokola
neki paketi se prenose nepouzdano (npr. hello) dok
se same informacije o rutama prenose na pouzdan
nain
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 EIGRP tehnologije (3)
Diffusing Update Algorithm (DUAL)
pun naziv je DUAL finite-state machine (FSM)
algoritam kalkulacije ruta
ulaz u algoritam su tabela suseda i topologije
izlaz su Successor i Feasible Successor rute
obezbeuje da je svaka ruta loop-free
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 EIGRP tehnologije (4)
Protocol-dependent Modules (PDM)
EIGRP je napravljan da podri rutiranje bilo kog
Layer 3 protokola preko posebnih modula
trenutno postoje moduli za IP, IPX i AppleTalk
funkcije IP modula:
slanje/prijem EIGRP paketa koji nose IP podatke
notifikacija DUAL maine o novim IP informacijama
ubacivanje ruta koje izraunao DUAL u IP tabelu rutiranja
redistribucija ruta nauenih od drugih IP protokola za
rutiranje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Tipovi EIGRP paketa (1)
Hello
uspostavljanje, re-uspostavljanje i odravanje veze
izmeu suseda
alju se nepouzdano (bez potvrde prijema) na
multicast adresu 224.0.0.10 (IP)
u sluaju izostanka hello paketa, susedstvo se uva
hold period (po default-u 3x hello period)
ruteri mogu postati susedi iako nemaju isti hello i
hold period (za razliku od OSPF-a)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Tipovi EIGRP paketa (2)
Acknowledgements
potvrda prijema paketa kod pouzdanog prenosa
alju se nepouzdano (bez potvrde prijema) kao
unicast
Update
paketi koji nose informacije o rutiranju
alju se pri uspostavljanju susedstva (unicast) ili pri
promeni topologije (multicast)
alju se pouzdano (sa potvrdom prijema)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Tipovi EIGRP paketa (3)
Query
upit susedima za rutu ako ne postoji FS
alju se pouzdano (sa potvrdom prijema) kao
unicast ili multicast
Reply
odgovor na Query paket
alju se pouzdano (sa potvrdom prijema) kao
unicast
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Podrazumevani hello/hold
periodi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.1 Uspostavljanje susedstva
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Osnovna EIGRP konfiguracija (1)
EIGRP proces se startuje komandom r out er
ei gr p <AS- number >
svi ruteri u AS moraju biti konfigurisani sa istim
brojem AS
Mree koje pripadaju autonomnom sistemu se
konfiguriu komandom net wor k <net wor k-
number >
mree na koje je ruter direktno prikljuen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Osnovna EIGRP konfiguracija (2)
Propusni opseg na serijskim interfejsima se postavlja
komandom bandwi dt h <ki l obi t s>
vrlo bitno jer EIGRP odreuje metriku prema propusnom
opsegu
ukoliko se ne stavi eksplicitno koristi se default vrednost od
1.544 Mbps (T1)
Ispis poruka za svaku promenu statusa suseda se
konfigurie komandom ei gr p l og- nei ghbor -
changes u interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Automatska sumarizacija ruta (1)
EIGRP automatski oglaava sumarizovanu
rutu cele klase na granici sa drugom klasom
podmree jedne klase razdvojene drugom klasom -
nepoeljna situacija
Iskljuuje se komandom no aut o- summar y u
router configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Automatska sumarizacija ruta (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Manuelna sumarizacija ruta (1)
Ukoliko se eli sumarna ruta koja nije na granici klase,
ona se moe manualno podesiti
Sumarna ruta se konfigurie komandom
i p summar y- addr ess ei gr p <AS- number >
<i p- addr ess> <mask> [ <admi ni st r at i ve-
di st ance>] u interface configuration modu
U tabeli e se pojaviti sumarna ruta koja pokazuje na
Null0 interfejs i koja se efektivno nee koristiti
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Manuelna sumarizacija ruta (2)
RTC( conf i g- i f ) #i p summar y- addr ess ei gr p 100 2. 1. 0. 0 255. 255. 0. 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Pregled EIGRP statusa
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Komanda show ip eigrp
neighbors (primer)
Ci sco- RMF#show i p ei gr p nei ghbor s
I P- EI GRP nei ghbor s f or pr ocess 176
H Addr ess I nt er f ace Hol d Upt i me SRTT RTO Q Seq
( sec) ( ms) Cnt Num
0 194. 106. 179. 130 Se1 11 00: 08: 47 96 1140 0 109
Ci sco- RMF#show i p ei gr p nei ghbor s det ai l
I P- EI GRP nei ghbor s f or pr ocess 176
H Addr ess I nt er f ace Hol d Upt i me SRTT RTO Q Seq
( sec) ( ms) Cnt Num
0 194. 106. 179. 130 Se1 10 00: 10: 16 96 1140 0 109
Ver si on 11. 2/ 1. 0, Ret r ans: 1, Ret r i es: 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Polja u tabeli suseda
Neighbor address
adresa suseda
Smooth Round-Trip Timer (SRTT)
proseno RTT vreme izmeu suseda; koristi se za odreivanje
intervala za retransmisiju
Queue count (Q Cnt)
broj paketa koji ekaju u redu za slanje
Sequence Number (Seq No)
broj sekevence poslednjeg paketa koji je dobijen od suseda
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Komanda show ip eigrp
topology (primer)
Ci sco- RMF#show i p ei gr p t opol ogy
I P- EI GRP Topol ogy Tabl e f or pr ocess 176
Codes: P - Passi ve, A - Act i ve, U - Updat e, Q - Quer y, R - Repl y,
r - Repl y st at us
P 0. 0. 0. 0/ 0, 1 successor s, FD i s 2560256000
vi a Redi st r i but ed ( 2560256000/ 0)
vi a 194. 106. 179. 130 ( 21024000/ 20512000) , Ser i al 1
P 194. 106. 179. 0/ 25, 1 successor s, FD i s 20553728
vi a 194. 106. 179. 130 ( 20553728/ 297728) , Ser i al 1
P 194. 106. 181. 32/ 27, 1 successor s, FD i s 20540160
vi a 194. 106. 179. 130 ( 20540160/ 284160) , Ser i al 1
P 194. 106. 181. 32/ 30, 1 successor s, FD i s 20537600
vi a 194. 106. 179. 130 ( 20537600/ 281600) , Ser i al 1
P 147. 91. 5. 128/ 29, 1 successor s, FD i s 281600
vi a Connect ed, Et her net 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.2 Komanda show ip eigrp
interface (primer)
Ci sco- RMF#show i p ei gr p i nt er f aces
I P- EI GRP i nt er f aces f or pr ocess 176
Xmi t Queue Mean Paci ng Ti me Mul t i cast Pendi ng
I nt er f ace Peer s Un/ Rel i abl e SRTT Un/ Rel i abl e Fl ow Ti mer Rout es
Et 0 0 0/ 0 0 0/ 10 0 0
Se0 0 0/ 0 0 5/ 190 250 0
Se1 1 0/ 0 96 5/ 190 190 0
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 3: EIGRP CCNA Semester 3
3.3 Neki razlozi za neispravno
funkcionisanje EIGRP protokola
Layer 1 ili Layer 2 problem
Neusklaeni AS brojevi EIGRP procesa na
ruterima
Zaguen link ili link neaktivan
Izlazni interfejs neaktivan
Oglaeni interfejs nije aktivan
Automatska sumarizacija kod razdvojenih
podmrea (discontiguous subnets)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
4.1 Uvod u Eternet/802.3 LAN
4.2 Uvod u LAN sviing
4.3 Funkcionisanje svia
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Eternet
Najkorienija LAN tehnologija
Zasnovana na deljenom medijumu i CSMA/CD
emi
Originalno napravljena za brzinu od 10 Mbps;
kasnije doneti standardi za 100 Mbps (Fast
Ethernet) i 1 Gbps (Gigabit Ethernet)
Koristi vie medijuma, od kojih su najpopularniji
UTP i optiki kablovi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Eternet ureaji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Eternet ureaji: brid (1)
Spaja dva mrena segmenta
Svaki segment je poseban kolizioni domen (ne
prosleuje kolizije)
Oba segmenta su isti broadcast domen
(prosleuje broadcast okvire)
Prima kompletan okvir i proverava CRC pre
prosleivanja (store-and-forward),
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Eternet ureaji: brid (2)
Kreira briding tabelu u kojoj pamti sve MAC
adrese i segment na kome se nalaze:
okvir se prosleuje na drugi port ako adresa ne
postoji u tabeli ili ako ukazuje na drugi segment
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Eternet ureaji: svi (1)
Spaja vie mrenih segmenata
(mikrosegmenti)
Svaki segment je poseban kolizioni domen (ne
prosleuje kolizije)
Svi segmenti su isti broadcast domen
(prosleuje broadcast okvire)
Kreira CAM (Content Addressable Memory)
tabelu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Faktori koji utiu na smanjenje
Ethernet/802.3 performansi (1)
Broadcast nain prenosa okvira
CSMA/CD ema pristupa medijuma koja
dozvoljava samo jednoj stanici da alje okvir u
jednom trenutku
Multimedijalne aplikacije + broadcast priroda
Etherneta = zaguenje (congestion)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Faktori koji utiu na smanjenje
Ethernet/802.3 performansi (2)
Kanjenje u prenosu bitova okvira kroz mreu,
kao i kanjenje pri prenosu bitova/okvira kroz
LAN ureaje
Proirenje LAN mree putem ripitera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Half-duplex prenos
Standardni Ethernet predstavlja half-duplex
tehnologiju, tj. samo jedna stanica moe da
alje okvir u jednom trenutku
U sluaju da i druga stanica zapone prenos
okvira, deava se kolizija
obe stanice zaustavljaju prenos okvira i alju jam
signal
svaka stanica eka odreeno vreme (backoff time) i
pokuava da ponovo poalje okvir
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Propusni opseg multimedijalnih
aplikacija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Kanjenje u Ethernet mrei
Vreme prenosa okvira od izvorita do odredita
Tri izvora kanjenja:
kanjenje u NIC-evima (oko 1 s)
propagacija signala kroz medijum (oko 0.5 s na
100 m Cat 5 UTP)
kaenjenje u ureajima
meri se od prijema prvog bita do slanja poslednjeg bita
najvee u ruterima, najmanje u svievima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Vreme transmisije u 10BASE-T
mrei
10 Mb/s 1 bit se alje za 100 ns (10
-7
s)
1 bajt se alje za 800 ns
Najmanji okvir od 64 bajtova (sa zaglavljem) se
alje za 51.2 s
Najvei okvir od 1518 bajtova (sa zaglavljem)
se alje za 1.214 ms
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Full-duplex prenos (1)
Full-duplex prenos u Ethernet mreama
omoguava da stanica prima i alje okvir
istovrememeno
U full-duplex prenosu ne vai CSMA/CD
prenos i nema kolizija!
half-duplex koristi najvie oko 50-60% propusnog
opsega
full-duplex koristi 100% i to u oba smera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.1 Full-duplex prenos (2)
Full-duplex prenos je podran na sledeim
medijumima:
UTP kabl (10BASE-T, 100BASE-TX)
optiki kabl (10BASE-FL, 100BASE-FX)
Full-duplex prenos je mogu na relacijama:
raunar raunar
svi raunar
svi svi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 LAN segmentacija
LAN segmentacija predstavlja podelu mree na
vie kolizionih domena tj. LAN segmenata
LAN segmentacija se moe vriti pomou
brideva
svieva
rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Prednosti LAN segmentacije
Vie segmenata manji kolizioni domeni
manje raunara koji se bore za deljeni medijum
vei propusni opseg za svaki raunar
(manje zaguenje)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 LAN segmentacija sa
bridevima/svievima
Iza svakog porta svia/brida nalazi se posebni
kolizioni domen tj. segment
u sluaju full-duplex veza nema ni kolizija
Segmentacija sa Layer 2 mrenim ureajima je
potpuno transparentna za sve stanice na mrei
Bridevi poveavaju kanjenje u mrei 10%-30%
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 LAN segmentacija sa ruterima
Segmentacija sa ruterima nije transparentna za
stanice u LAN mrei jer mogu pripadati
razliitim Layer 3 podmreama
Slabije performanse od segmentacije sa
svievima
Ruteri poveavaju kanjenje u mrei 20%-30%
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Layer 2 i Layer 3 sviing (1)
Layer 2 sviing se odnosi na prosleivanje
okvira, preko informacija iz Layer 2 zaglavlja
(tj. MAC adresa)
Layer 3 sviing se odnosi na prosleivanje
paketa, preko informacija iz Layer 3 zaglavlja
(tj. IP adresa)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Layer 2 i Layer 3 sviing (2)
Prema tipu sviinga koji obavlja, ureaj moe
biti Layer 2 svi ili Layer 3 svi
Funkcionisanje rutera + arhitektura svia =
Layer 3 svi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Simetrini i asimetrini
sviing (1)
Simetrini sviing je prenos okvira izmeu
portova sa istim propusnim opsegom
Asimetrini sviing je prenos okvira izmeu
portova sa razliitim propusnim opsezima
zahteva bafere za privremeno smetanje okvira
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Simetrini i asimetrini
sviing (2)
Simetrini sviing Asimetrini sviing
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Baferi kod asimetrinog
sviinga
U asimetrinom sviingu, zbog razliitih
propusnih opsega portova, mora postojati bafer
gde se smetaju okviri koji ekaju da budu
preneseni na odredini port
Dva tipa bafera:
port-based memory buffering
shared memory buffering
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Port-based memory buffering
Svaki port svia sadri bafer u vidu reda za
ekanje
Svaki primljeni okvir na tom portu se stavlja u
bafer (na kraj reda)
Svi uzima okvire iz redova i alje ih na
odgovarajui izlazni port
jedan zaguen izlazni port poveava kanjenje i za
okvire koji ne idu na taj port
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Shared memory buffering
Postoji jedan bafer na nivou svia u koji se
smetaju svi prispeli okviri
jedan deo bafera se dinamiki dodeljuje svakom
portu
Svi okviri u baferu koji su predvieni za isti
izlazni port se povezuju u listu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Metodi sviinga
Metodi sviinga definiu kako svi prenosi
okvire sa izvorinog na odredini port
Tri metoda:
store-and-forward
cut-through
fast-forward
fragment-free
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Store-and-forward sviing
Svi primi ceo okvir, smesti ga u bafer i onda
ga prosledi na izlazni port
Karakteristike
vee kanjenje od ostalih metoda
CRC okvira se proverava u sviu i okvir se ne
prosleuje ako nije ispravan
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Cut-through/fast-forward
sviing
Svi primi okvir do polja destination address,
odredi izlazni port i prosleuje okvir na izlazni
port uporedo sa prijemom
Karakteristike:
najmanje kanjenje od ostalih metoda
CRC okvira se ne proverava u sviu, tako da se
prosleuju i okviri sa grekom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Cut-through/fragment-free
sviing
Svi primi prvih 64 bajtova okvira, odredi
izlazni port i prosleuje okvir na izlazni port
uporedo sa prijemom
Karakteristike:
neto vee kanjenje od cut-through ali znaajno
manje od store-and-forward ostalih metoda
CRC okvira se ne proverava u sviu, ali se
izbegavaju greke koje se deavaju u prvih 64
bajtova (npr. kolizija)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 4: Switching Concepts CCNA Semester 3
4.2 Adaptive Cut-through sviing
Hibridni mod izmeu cut-through i store-and-
forward:
inicijalno se koristi cut-through metod
ako broj greaka pree odreenu granicu (error
sensing) menja se na store-and-forward metod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
5.1 LAN dizajn
5.2 LAN svievi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Ciljevi LAN dizajna (1)
Funkcionalnost
LAN mrea mora da obezbedi rad korisnikih
aplikacija sa zadovoljavajuom brzinom i
pouzdanou (mrea mora da radi)
Skalabilnost
LAN mrea mora da omogui porast (saobraaja,
korisnika, aplikacija) bez znaajnih promena u
koncepciji (mrea mora da raste)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Ciljevi LAN dizajna (2)
Prilagodljivost
LAN mrea mora biti dizajnirana tako da se moe
prilagoavati buduim aplikacijama i protokolima
Upravljivost
LAN mrea mora biti dizajnirana tako da omogui
nadzor i upravljanje celom mreom (mrea mora da
bude upravljiva)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Kritine komponente LAN
dizajna
Smetanje servera
Kolizioni domeni
Segmentacija
Broadcast domeni
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Smetanje servera (1)
Serveri obezbeuju deljenje resursa (mrenih
diskova, tampaa, aplikacija)
Tipian server ne radi i kao obina radna
stanica
Prema funkciji, serveri se dele na:
korporacijske servere (enterprise servers)
servere radnih grupa (workgroup servers)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Smetanje servera (2)
Korporacijski server koriste svi korisnici na
mrei
DNS
e-mail
Korporacijski server se prikljuuje na svi u
MDF-u (poeljno najmanje 100 Mbps)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Smetanje servera (3)
Server radne grupe koristi odreena grupa
korisnika
specijalizovane baze podataka
specijalizovane aplikacije
Server radne grupe se prikljuuje na svi u
IDF-u (poeljno najmanje 100 Mbps)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Metodologija dizajniranja LAN
mrea
Prikupljanje zahteva od korisnika
Analiza zahteva
Dizajniranje Layer 1,2 i 3 strukture
Dokumentacija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Prikupljanje zahteva (1)
Potrebni podaci:
organizaciona struktura
istorija (budunost) organizacije
veliina
projektovani rast
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 Prikupljanje zahteva (2)
Pitanja:
ko e koristiti mreu?
kakav je nivo znanja korisnika?
koje su aplikacije od posebne vanosti (mission-
critical applications)?
ko je odgovoran za budue odravanje mree?
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 LAN dizajn: Layer 1 (1)
Najvaniji zadaci:
izbor kablova
optiki kablovi u backbone-u
UTP kablovi u horizontalnoj instalaciji
izbor topologije
jedna koncentracija (zvezda)
vie koncentracija (stablo)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 LAN dizajn: Layer 1 (2)
Rezultat dizajna:
odreivanje i imenovanje kablovskih vorita
tip i koliina kablova vertikalne instalacije
odreivanje kablova za dodatni (spare) kapacitet
lista svih kablovskih linija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 LAN dizajn: Layer 1 (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 LAN dizajn: Layer 1 (4)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 LAN dizajn: Layer 2
Najvaniji zadaci:
odreivanje L2 tehnologije
odreivanje broja potrebnih portova po koncentraciji
izbor modela svieva
odreivanje topologije povezivanja svieva
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.1 LAN dizajn: Layer 3
Najvaniji zadaci:
odreivanje L3 adresne eme
povezivanje na WAN mreu
sigurnosna politika
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Hijerarhijski LAN model (1)
Troslojni model mree:
Access sloj
Distribution sloj
Core sloj
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Hijerarhijski LAN model (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Access sloj (1)
Pristupni deo mree na koji se povezuju radne
stanice i serveri
Funkcije:
mikrosegmentacija
filtriranje na MAC nivou
switched/shared bandwidth
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Access sloj (2)
Tipian ureaj u Access sloju je L2 svi sa
velikom gustinom portova i niskom cenom
Modeli Cisco svieva za Access sloj:
Catalyst 1900
Catalyst 2820
Catalyst 2950
Catalyst 4000
Catalyst 5000
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Distribution sloj (1)
Srednji deo mree koji odreuje broadcast
domene i omoguava napredne Layer 3
tehnike (npr. paketski filtri)
Funkcije:
agregacija veza prema voritima Access sloja
definicija broadcast domena
inter-VLAN rutiranje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Distribution sloj (2)
Tipian ureaj u Distribution sloju je L3 svi sa
visokim performansama
Modeli Cisco svieva za Distribution sloj:
Catalyst 2926G
Catalyst 5000
Catalyst 6000
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Core sloj (1)
Centralni deo mree
Sve se podreuje to brem prenosu paketa:
nema ACL na interfejsima
Realizacija na L2 ii L3 nivou
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 5: LAN Design CCNA Semester 3
5.2 Core sloj (2)
Tipian ureaj u Core sloju je Eternet/ATM svi
(L2) ili ruter sa visokim performansama
Modeli Cisco svieva za Core sloj:
Catalyst 6500
Catalyst 8500
IGX 8400
Lightstream 1010
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
6.1 Startovanje svia
6.2 Konfiguracija svia
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 Cisco Catalyst svi
Specijalizovani ureaj koji spaja hostove na
Eternet mreu
Arhitektura specijalizovanog raunara
CPU
memorija
operativni sistem
Upravljanje preko konzolnog porta
Svievi tipino nemaju on/off prekida
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 LED diode na Catalyst sviu (1)
System LED
svetli ako sistem ima napajanje i ispravno
funkcionie
Remote Power Supply (RPS) LED
svetli ako se svi napaja iz udaljenog izvora
napajanja
Port Status LEDs
pokazuje status porta
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 LED diode na Catalyst sviu (2)
Port Mode LED
definie karakteristiku porta koju prikazuju
PortStatus LED diode
STAT (status)
UTL (iskorienost)
FDUP (dupleks)
100 (10 ili 100 Mbps)
menja se sa Mode dugmetom na prednjoj strani
svia
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 LED diode na Catalyst sviu (3)
Port je neakktivan jer je
softverski iskljuen ili blokiran
od Spanning-tree protokola
Neprekidna uta
Link u kvaru Naizmenino uta/zelena
Prijem/slanje okvira Trepue zelena
Link aktivan Neprekidna zelena
Nema linka Dioda iskljuena
STAT
Znaenje Boja Port Status LED diode Port Mode
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 LED diode na Catalyst sviu (4)
Ukoliko su sve diode ukljuene koristi se vie od 50%
ukupnog propusnog opsega
Ukoliko je iskljuena dioda sasvim desno koristi se
manje od 50% ukupnog propusnog opsega
Ukoliko su iskljuene dve diode sasvim desno koristi
se manje od 25 ukupnog propusnog opsega
Itd.
UTL
Boja Port Status LED diode Port Mode
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 LED diode na Catalyst sviu (5)
Full-duplex Neprekidna zelena
Half-duplex Dioda iskljuena
FDUP
Znaenje Boja Port Status LED diode Port Mode
100 Mbps Neprekidna zelena
10 Mbps Dioda iskljuena
100
Znaenje Boja Port Status LED diode Port Mode
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 LED diode tokom POST
System LED
dok POST traje System LED je iskljuena
ako se POST zavri uspeno svetli zeleno
ako se POST zavri neuspeno svetli uto
Port Status LED
u prvih 30 sekundi svetli uto
ukoliko se uspostavi link svetli zeleno
ukoliko se link ne uspostavi ne svetli
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 Podizanje svia
Proces podizanja svia se moe pratiti preko
raunara koji povezan na konzolni port i
HyperTerminal programa
Na kraju POST-a svi nudi mogunost
konfiguracije preko System Configuration
dijaloga
slian Setup dijalogu na ruteru ali jednostavniji
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.1 CLI kod Catalyst svieva
Veoma slian kao kod rutera:
User i Priviliged EXEC modovi
konfiguracioni modovi
dobijanje pomoi (?)
word help (kompletiranje zapoete rei)
command syntax help (lista moguih rei)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Default konfiguracija svia
Hostname je Swi t ch
Nema IP adresu
IP adresa svia se postavlja na interfejsu Vl an1
Nema lozinki na con i vty linijama
Svi portovi su istom broadcast domenu (nema
VLAN-ova)
Spanning-tree je ukljuen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Sadraj fle memorije
Default
IOS fajl
env_var s fajl
poddirektorijum ht ml
conf i g. t ext fajl sadri startup konfiguraciju
vl an. dat fajl sadri konfiguraciju VLAN-ova
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Komanda show version
(primer)
ci sco2950- uci oni ca#show ver si on
Ci sco I nt er net wor k Oper at i ng Syst emSof t war e
I OS ( t m) C2950 Sof t war e ( C2950- I 6Q4L2- M) , Ver si on 12. 1( 14) EA1a, RELEASE SOFTWARE ( f c1)
Copyr i ght ( c) 1986- 2003 by ci sco Syst ems, I nc.
Compi l ed Tue 02- Sep- 03 03: 33 by ant oni no
I mage t ext - base: 0x80010000, dat a- base: 0x805C0000
ROM: Boot st r ap pr ogr ami s CALHOUN boot l oader
ci sco2950- uci oni ca upt i me i s 4 weeks, 4 days, 43 mi nut es
Syst emr et ur ned t o ROM by power - on
Syst emi mage f i l e i s "f l ash: / c2950- i 6q4l 2- mz. 121- 14. EA1a. bi n"
ci sco WS- C2950G- 24- EI ( RC32300) pr ocessor ( r evi si on H0) wi t h 20710K byt es of memor y.
Pr ocessor boar d I D FOC0802X41R
Last r eset f r omsyst em- r eset
Runni ng Enhanced I mage
24 Fast Et her net / I EEE 802. 3 i nt er f ace( s)
2 Gi gabi t Et her net / I EEE 802. 3 i nt er f ace( s)
32K byt es of f l ash- si mul at ed non- vol at i l e conf i gur at i on memor y.
Base et her net MAC Addr ess: 00: 0F: 23: 3E: E8: 80
Mot her boar d assembl y number : 73- 7280- 05
Power suppl y par t number : 34- 0965- 01
Mot her boar d ser i al number : FOC08022627
Power suppl y ser i al number : PHI 075103K4
Model r evi si on number : H0
Mot her boar d r evi si on number : A0
Model number : WS- C2950G- 24- EI
Syst emser i al number : FOC0802X41R
Conf i gur at i on r egi st er i s 0xF
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Komanda dir flash:(primer)
ci sco2950- uci oni ca#di r f l ash:
Di r ect or y of f l ash: /
2 - r wx 273 J an 01 1970 00: 01: 24 env_var s
3 - r wx 3196 Mar 22 1993 00: 51: 14 vl an. dat
4 - r wx 3803 Mar 01 1993 00: 12: 17 conf i g. t ext
7 - r wx 110 Mar 01 1993 00: 02: 13 i nf o
8 - r wx 2958970 Mar 01 1993 00: 03: 51 c2950- i 6q4l 2- mz. 121- 14. EA1a. bi n
9 dr wx 2304 Mar 01 1993 00: 05: 02 ht ml
84 - r wx 110 Mar 01 1993 00: 05: 14 i nf o. ver
7741440 byt es t ot al ( 2475008 byt es f r ee)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Komanda show interface
(primer)
ci sco2950- uci oni ca#show i nt er f aces Fast Et her net 0/ 1
Fast Et her net 0/ 1 i s up, l i ne pr ot ocol i s up ( connect ed)
Har dwar e i s Fast Et her net , addr ess i s 000f . 233e. e881 ( bi a 000f . 233e. e881)
MTU 1500 byt es, BW10000 Kbi t , DLY 1000 usec,
r el i abi l i t y 255/ 255, t xl oad 1/ 255, r xl oad 1/ 255
Encapsul at i on ARPA, l oopback not set
Keepal i ve set ( 10 sec)
Hal f - dupl ex, 10Mb/ s
i nput f l ow- cont r ol i s of f , out put f l ow- cont r ol i s of f
ARP t ype: ARPA, ARP Ti meout 04: 00: 00
Last i nput never , out put 00: 00: 00, out put hang never
Last cl ear i ng of " show i nt er f ace" count er s never
I nput queue: 0/ 75/ 0/ 0 ( si ze/ max/ dr ops/ f l ushes) ; Tot al out put dr ops: 0
Queuei ng st r at egy: f i f o
Out put queue: 0/ 40 ( si ze/ max)
5 mi nut e i nput r at e 0 bi t s/ sec, 0 packet s/ sec
5 mi nut e out put r at e 0 bi t s/ sec, 0 packet s/ sec
112580 packet s i nput , 27550553 byt es, 0 no buf f er
Recei ved 1248 br oadcast s ( 0 mul t i cast )
0 r unt s, 0 gi ant s, 0 t hr ot t l es
40 i nput er r or s, 40 CRC, 0 f r ame, 0 over r un, 0 i gnor ed
0 wat chdog, 63 mul t i cast , 0 pause i nput
0 i nput packet s wi t h dr i bbl e condi t i on det ect ed
1163910 packet s out put , 198902898 byt es, 0 under r uns
0 out put er r or s, 4287 col l i si ons, 2 i nt er f ace r eset s
0 babbl es, 0 l at e col l i si on, 6248 def er r ed
0 l ost car r i er , 0 no car r i er , 0 PAUSE out put
0 out put buf f er f ai l ur es, 0 out put buf f er s swapped out
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Brisanje konfiguracije
Brisanje VLAN konfiguracije
del et e f l ash: vl an. dat
Brisanje startup konfiguracije
er ase st ar t up- conf i g
Restartovanje svia
r el oad
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Osnovna konfiguracija (1)
Lozinke
l ogi n (line configuration mod)
passwor d (line configuration mod)
IP adresa
i nt er f ace vl an 1 (global configuration mod)
i p addr ess (interface configuration mod)
i p def aul t - gat eway (global configuration mod)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Osnovna konfiguracija (2)
Konfiguracija porta
speed (interface configuration mod)
dupl ex (interface configuration mod)
HTTP server
i p ht t p ser ver (global configuration mod)
i p ht t p por t (global configuration mod)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Tabela MAC adresa
Pregled tabele se izvodi komandom show
mac- addr ess- t abl e
Svi ulazi u tabeli se briu komandom cl ear
mac- addr ess- t abl e
Ulaz u tabeli zastareva i uklanja se posle 300
sekundi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Komanda show mac-address-
table
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Statiki ulaz u tabeli MAC
adresa
Statiki ulaz se moe postaviti iz sledeih razloga:
ne zastareva
samo tano odreen raunar se moe prikljuiti na dati port
Cisco 2950 konfiguracija (global configuration mod):
mac- addr ess- t abl e st at i c <mac-address>
i nt er f ace <interface-id> {vl an <vlan name>}
Cisco 2900XL konfiguracija (global configuration mod):
mac- addr ess- t abl e st at i c <mac-address>
<in-port> <out-port-list> {vl an <vlan name>}
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Port Security
Mogunost limitiranja MAC adresa koje se
mogu nauiti preko odreenog interfejsa
komanda por t secur i t y max- mac- count
<br oj >u interface configuration modu
U sluaju prekraja mogue je zatvoriti port ili
poslati SNMP trap poruku
komanda por t secur i t y act i on
[ shut down| t r ap] u interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Konfiguracija novog svia u
mrei
Konfiguracija hostname-a
Konfiguracija lozinki
Konfiguracija IP parametara
IP adresa
adresa default gateway-a
Konfiguracija lozinki
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 6: Switch Configuration CCNA Semester 3
6.2 Upravljanje sviem
Odravanje konfiguracije
Backup-ovanje running konfiguracije
Backup-ovanje IOS fajla
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
7.1 Redudantne topologije
7.2 Spanning-Tree protokol
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.1 Redudantnost
Cilj: funkcionisanje mree uprkos otkazima
linka i/ili ureaja (fault tolerance)
dostupnost mree 99.999 % vremena (five nines)
Reenje: u dizajn mree uraunati dodatne
linkove i/ili ureaje (redudantnost)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.1 Redudantna topologija L2
svieva
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.1 Problemi kod reudantnosti L2
svieva
Broadcast storm
Viestruke kopije frejmova
Nestabilnost MAC tabele
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree (1)
Da bi mrea Etnernet brideva i svieva
funkcionisala, topologija prosleivanja okvira
mora biti aciklina (bez petlji), tj. u obliku stabla
spanning tree
Spanning-Tree se dobija od postojee mree
brideva/svieva, tako to se deaktiviraju
linkovi koji prave petlje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree (2)
vorovi su bridevi i svievi
Grane su linkovi koji ih povezuju
Ureaj na vrhu stabla se naziva root brid
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree (3)
Radna
Stanica
X
Root brid
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree (4)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree protokol
Spanning-Tree se odreuje putem
spanning-tree protokola (STP)
Standard IEEE 802.1D
Svievi i bridevi meusobno komuniciraju
putem BPDU (Bridge PDU) okvira
alju se svake dve sekunde
u stabilnom stanju alje ih samo root brid, dok ih
ostali bridevi/svievi samo prosleuju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree algoritam (1)
Izbor root brida
Raunanje najkrae putanje do root brida
Izbor svia najblieg root bridu za svaki LAN
segment (designated switch)
Selekcija root porta na svakom sviu
Selekcija designated portova; blokiranje ostalih
portova svieva na segmentu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree algoritam (2)
U Spanning-Tree mrei postoji:
jedna root brid
po jedan root port za svaki ne-root brid
po jedan designated port sa svaki segment
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree algoritam (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Izbor root brida
Root brid se bira na osnovu:
prioriteta (16 bita)
MAC adrese (48 bita)
Kao root brid se bira brid/svi sa najmanjim
konfigurisanim prioritetom
default prioritet kod Cisco svieva je 32768
Ako vie brideva/svieva ima isti konfigurisani prioritet
root brid postaje onaj sa najmanjom MAC adresom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Raunanje putanje do root
brida (1)
Cena putanje se rauna kao zbir cena svih
linkova do root brida
Cena linka se rauna prema propusnom
opsegu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Raunanje putanje do root
brida (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 STP stanja portova (1)
blocking
ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi
listening
ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi
traje 15 sekundi
learning
ne prosleuju se okviri, ue se MAC adrese
traje 15 sekundi
forwarding
prosleuju se okviri, ue se MAC adrese
disabled
ne prosleuju se okviri, ne primaju se BPDU-ovi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 STP stanja portova (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Spanning-Tree rekalkulacija
Traje 50 sekundi:
20s max age
15s listening forward delay
15s learning forward delay
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Rapid SpanningTree (1)
Standard IEEE 802.1w
Osnovne razlike:
jasnija definicija tipova portova
definicija tipova linkova koji odmah mogu otii u
forwarding stanje
svaki svi u konvergiranoj mrei alje BPDU
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Rapid SpanningTree (2)
Tipovi linkova:
point-to-point
full-duplex link prema drugom sviu
moe odmah u forwarding stanje
edge-type
link prema radnoj stanici
moe odmah u forwarding stanje
shared
half-duplex link prema drugom sviu
Nove uloge portova:
alternate
backup
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 7: Spanning-Tree Protocol CCNA Semester 3
7.2 Rapid SpanningTree (3)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
8.1 VLAN koncepti
8.2 VLAN konfiguracija
8.3 VLAN troubleshooting
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Tradicionalna LAN
segmentacija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 VLAN tehnologija (1)
VLAN je logika grupa ureaja ili njihovih
korisnika kreirana prema zajednikoj funkciji,
odeljenju ili aplikaciji, nezavisno od njihove
fizike lokacije
VLAN-ovi se softverski konfiguriu na sviu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 VLAN tehnologija (2)
Svaki VLAN predstavlja poseban broadcast
domen
okvir poslat na broadcast MAC adresu
(FF:FF:FF:FF:FF:FF) primaju samo stanice u istom
VLAN-u
Svaki VLAN ima jedinstveni VLAN ID
podrazumevani VLAN ID je 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 VLAN segmentacija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Osobine VLAN-ova
VLAN-ovi ograniavaju broadcast domene
Komunikacija izmeu VLAN-ova se obavlja
pomou rutera
Administrator odreuje pripadnost VLAN-u
VLAN se moe rasprostirati na vie fizikih
ureaja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Funkcionisanje VLAN-ova
Svaki svi porta pripada odreenom VLAN-u
Za svaki VLAN postoji posebna forwarding
tabela
Kada stigne okvir, trai se MAC adresa u
forwarding tabeli za taj VLAN; ako se ne nae,
okvir se prosleuje na sve portove koji
pripadaju tom VLAN-u (osim dolaznog)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Statiki VLAN-ovi (1)
Port svia se statiki postavlja u VLAN od
strane administratora
svi ureaji iza jednog porta pripadaju istom VLAN-u
Port-centric (port-based) VLAN-ovi
Prednosti:
sigurnost
laka konfiguracija
lako nadgledanje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Statiki VLAN-ovi (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Dinamiki VLAN-ovi (1)
Za svaki primljeni okvir se automatski odreuje VLAN u
zavisnosti od izvorine MAC ili IP adrese
ureaji iza jednog porta mogu pripadati razliitim VLAN-ovima
MAC address-based (protocol-based) VLAN-ovi
Potreban je server (Cisco Works 2000) koji e
odreivati VLAN za svaku MAC (IP) adresu
Prednosti:
automatska rekonfiguracija kada se stanica pomeri na drugi
port svia
notifikacija nepoznate adrese na mrei
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Dinamiki VLAN-ovi (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Funkcionisanje VLAN-ova
izmeu svieva (1)
Na linkovima izmeu svieva prolaze okviri koji
pripadaju razliitim VLAN-ovima (trunk link)
Okvir na trunk linku nosi oznaku VLAN--u
kome pripada
eme oznaavanja okvira:
IEEE 802.1Q
ISL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Funkcionisanje VLAN-ova
izmeu svieva (2)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.1 Prednosti VLAN-ova
Pomeranje i dodavanje stanice u mrei
poveemo stanicu na svi
konfiguriemo novi port tako da pripada istom
VLAN-u kao port na kome je stanica prethodno radila
za korisnika se nita nije promenilo!
Kontrola broadcast-a
stanica dobija samo broadcast iz svog VLAN-a
Poveana sigurnost
komunikacija izmeu VLAN-ova prolazi kroz ruter tako da se
mogu postaviti paketski filtri
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 End-to-End VLAN-ovi
Korisnici se grupiu u VLAN-ove nezavisno od
fizike lokacije ve zavisno od grupe ili funkcije
80/20 obrazac saobraaja (traffic flow pattern)
80% u okviru VLAN-a
20% izvan
Promena lokacije odnosno pristupnog porta ne
menja pripadnost VLAN-u
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 Geographic VLAN-ovi
VLAN-ovi se kreiraju prema geografskom
poloaju
20/80 obrazac saobraaja
20% u okviru VLAN-a
80% izvan
Predvidljiviji i kontrolisaniji pristup resursima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 Preporuke kod kreiranja VLAN-
ova na Catalyst svievima
Maksimalni broj VALN-ova zavisi od modela svia
VLAN 1 dolazi po default-u i ne mora da se konfigurie
VLAN 1 je Ethernet VLAN
Cisco Discovery Protocol (CDP) i VLAN Trunking
Protocol (VTP) oglaavanja se alju na VLAN 1.
Catalyst 29xx IP address je po default-u u broadcast
domenu VLAN-a 1
Svi mora biti u VTP server modu da bi kreirao/brisao
VLAN-ove
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 VLAN database mod
VLAN konfiguracija se izvodi u VLAN database modu
kreiranje/brisanje/modifikacija VLAN-ova
VTP konfiguracija
U VLAN database mod se ulazi komandom vl an
dat abase iz Privileged EXEC moda
Iz VLAN database moda se komandom exi t
prihvataju unesene komande i vraa u Privileged
EXEC mod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 Konfiguracija VLAN-ova (1)
VLAN se kreira komandom vl an <number >u
VLAN database modu
VLAN se postavlja na interfejs komandom
swi t chpor t access vl an <number >u
interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 Konfiguracija VLAN-ova (2)
VLAN se brie komandom no vl an
<number >u VLAN database modu
portovi koji su pridrueni VLAN-u koji je obrisan
postaju neaktivni
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 Pregled VLAN statusa
show vl an
show vl an br i ef
show vl an i d <number >
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 Komanda show vlan (primer)
ci sco2950- uci oni ca#show vl an i d 11
VLAN Name St at us Por t s
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
11 RCUB_CLASSROOM_LAN act i ve Fa0/ 1, Fa0/ 2, Fa0/ 3, Fa0/ 4, Fa0/ 5, Fa0/ 6, Fa0/ 7
Fa0/ 8, Fa0/ 9, Fa0/ 10, Fa0/ 11, Fa0/ 12, Fa0/ 13, Fa0/ 14
Fa0/ 15, Fa0/ 16, Fa0/ 17, Fa0/ 18, Fa0/ 19, Fa0/ 20
Fa0/ 21, Fa0/ 22, Fa0/ 23, Fa0/ 24
VLAN Type SAI D MTU Par ent Ri ngNo Br i dgeNo St p Br dgMode Tr ans1 Tr ans2
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
11 enet 100011 1500 - - - - - 0 0
Remot e SPAN VLAN
- - - - - - - - - - - - - - - -
Di sabl ed
Pr i mar y Secondar y Type Por t s
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.2 Komanda show vlan brief
(primer)
ci sco2950- uci oni ca#show vl an br i ef
VLAN Name St at us Por t s
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
1 def aul t act i ve Gi 0/ 1, Gi 0/ 2
10 RCUB_WI NDOWS_LAN act i ve
11 RCUB_CLASSROOM_LAN act i ve Fa0/ 1, Fa0/ 2, Fa0/ 3, Fa0/ 4, Fa0/ 5, Fa0/ 6, Fa0/ 7
Fa0/ 8, Fa0/ 9, Fa0/ 10, Fa0/ 11, Fa0/ 12, Fa0/ 13, Fa0/ 14
Fa0/ 15, Fa0/ 16, Fa0/ 17, Fa0/ 18, Fa0/ 19, Fa0/ 20
Fa0/ 21, Fa0/ 22, Fa0/ 23
1002 f ddi - def aul t act / unsup
1003 t oken- r i ng- def aul t act / unsup
1004 f ddi net - def aul t act / unsup
1005 t r net - def aul t act / unsup
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.3 VLAN troubleshooting
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.3 Potencijalni VLAN problemi
Razliit skup VLAN-ova je konfigurisan na svakom
sviu tj. na svakom kraju trunk linka
Razliite trunk enkapsulacije na krajevima trunk linka
Razliiti VLAN-ovi na krajevima non-trunk linka izmeu
svieva
VLAN sa istim imenom je konfigurisan na vie svieva
sa razliitim VLAN ID
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.3 VLAN troubleshooting:
scenario 1
Problem: trunk link izmeu svia i rutera se ne
uspostavlja
Metode provere:
proveriti da li su portovi povezani i da nemaju alignment ili FCS
greke ( show i nt er f ace)
proveriti brzinu i dupleks ( show i nt st at us, show
i nt er f ace)
proveriti IP adresu, masku i VLAN mapiranje za svaki interfejs
rutera ( show r unni ng- conf i g)
proveriti da li IOS na ruteru podrava VLAN trunking ( show
ver si on)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Module 8: Virtual LANs CCNA Semester 3
8.3 VLAN troubleshooting:
scenario 2
Problem: VLAN status ne propagira preko VTP-a
Metode provere:
proveriti da li su svievi povezani trunk linkovima ( show i nt
st at us)
proveriti da li svi svievi imaju isti VTP domen ( show vt p
st at us)
proveriti da li je svi u server ili klijent modu ( show vt p
st at us)
proveriti da li svi svievi imaju istu VTP lozinku
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
1.1 NAT i PAT
1.2 DHCP
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Privatne IP adrese (1)
Blokovi adresa koji su namenjeni za privatno
korienje
Definisani u RFC 1918
Ruta prema mrei sa privatnim adresama se
ne moe nai u tabelama rutiranja Internet
rutera
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Privatne IP adrese (2)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Javne IP adrese
Blokovi adresa koji su rutabilni na Internetu
Veliki blokovi javnih adresa se dodeljuju
Internet provajderima od strane regionalnih
Internet registara (RIR)
RIPE (Evropa, Bliski Istok, Afrika)
ARIN (Severna i Juna Amerika)
APNIC (Azija i pacifiki region)
ISP dodeljuju adrese svojim korisnicima
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Network Address Translation
(NAT)
Metod translacije izvorinih i/ili odredinih adresa u IP
paketu pri njegovom prolasku kroz ruter
Najee korienje NAT-a je povezivanje mree sa
privatnim adresama na Internet
ruter prema ISP-u translira privatnu izvorinu adresu paketa u
jednu od definisanih javnih adresa
u paketu koji dolazi sa Interneta se vri obrnuta translacija
translacije se uvaju u tabeli
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 NAT termini (Cisco)
Inside local address
Lokalna IP adresa hosta na unutranjoj (inside) mrei. Tipino
adresa iz privatnog bloka.
Inside global address
Globalna IP adresa u koju se translira lokalna adresa. Tipino
adresa iz javnog bloka.
Outside local address
Lokalna (najee privatna) IP adresa hosta na mrei van
unutranje mree (npr. Internet)
Outside global address
Globalna (najee javna) IP adresa hosta na mrei van
unutranje mree (npr. Internet)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Statiki i dinamiki NAT
Statiki NAT predstavlja fiksno mapiranje
izmeu lokalne i globalne adrese
definie se statiki
omoguuje hostu sa privatne mree da bude vidljiv
sa javne mree (Internet)
Dinamiki NAT predstavlja dinamiko
dodeljivanje globalne adrese iz skupa (pula)
javnih adresa
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Port Address Translation (PAT)
Metod translacije adresa gde se blok lokalnih
adresa translira u jednu globalnu adresu
Osim izvorine adrese PAT koristi i izvorini
TCP/UDP port:
u tabeli se uva mapiranje (lokalna adresa port,
lokalni port) (globalna adresa port, globalni port)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Prednosti NAT-a
Nije potrebno ponovno adresiranje kada
promeni ISP
Racionalnije korienje javnih IP adresa
npr. PAT omoguava da cela mrea izlazi na Intenet
sa samo jednom javnom adresom
Vea bezbednost
host sa Interneta ne moe poslati paket hostu na
privatnoj mrei (osim ako se ne definie statiko
mapiranje)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 NAT/PAT konfiguracija
Konfiguracija unutranjih/spoljanjih interfejsa
Konfiguracija statikog mapiranja
Konfiguracija dinamikog mapiranja
konfiguracije pula globalnih adresa
konfiguracija ACL lokalnih adresa
konfiguracija dinamikog NAT-a
Konfiguracija PAT-a
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija
unutranjih/spoljanjih interfejsa (1)
Interfejs se oznaava kao unutranji
komandom i p nat i nsi de u interface
configuration modu
Interfejs se oznaava kao spoljanji komandom
i p nat out si de u interface configuration
modu
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija
unutranjih/spoljanjih interfejsa (2)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija statikog
mapiranja (1)
Statiko mapiranje se definie komandom
i p nat i nsi de sour ce st at i c <l ocal
addr ess> <gl obal addr ess>
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija statikog
mapiranja (2)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija dinamikog
mapiranja (1)
Pul javnih adresa se definie komandom
i p nat pool <name> <st ar t I P> <end
I P> {net mask <mask> | pr ef i x- l engt h
<l engt h>}
Lokalne adrese se definiu standardnom ACL
Dinamiki NAT se definie komandom i p nat
i nsi de sour ce l i st <st d- ACL- number >
pool <pool - name>
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija dinamikog
mapiranja (2)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija PAT-a (1)
PAT sa vie javnih adresa se definie
komandom i p nat i nsi de sour ce l i st
<st d- ACL- number > pool <pool - name>
over l oad
PAT sa javnom adresom izlaznog interfejsa se
definie komandom i p nat i nsi de sour ce
l i st <st d- ACL- number > i nt er f ace
<i nt er f ace- name> over l oad
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Konfiguracija PAT-a (2)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Brisanje aktivnih translacija
cl ear i p t r ansl at i on *
brisanje svih dinamikih ulaza u tabeli
cl ear i p t r ansl at i on i nsi de <gl obal - i p>
<l ocal - i p>
brisanje specifinog NAT ulaza
cl ear i p t r ansl at i on pr ot ocol i nsi de
<gl obal - i p> <gl obal - por t > <l ocal - i p>
<l ocal - por t >
brisanje specifinog PAT ulaza
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Pregled NAT/PAT statusa (1)
show i p nat t r ansl at i on
prikaz aktivnih translacija
show i p nat st at i st i cs
prikaz broja aktivnih translacija, unutranjih i
spoljanjih interfejsa
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Pregled NAT/PAT statusa (2)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 NAT/PAT troubleshooting (1)
debug i p nat [ det ai l ed]
prikaz svih paketa nad kojima se radi NAT
detalji ispisa za paket:
izvorina adresa (s=a.b.c.d)
translirana adresa (x.y.z.w)
odredina adresa (d=a.b.c.d)
identifikacija paketa ([ID])
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 NAT/PAT troubleshooting (2)
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.1 Nedostaci NAT-a
Ukoliko protokol predvia da se adresa i(ili brojevi
portova prenose u aplikacionom sloju NAT ne
funkcionie
ureaj koji radi NAT mora prepoznati protokol u uraditi dodatnu
promenu podataka u paketu
Poveano kanjenje
Slabije performanse
Nemogunost praenja putanje sa hosta na host
Nemogunost direktnog saobraaja prema hostu bez
statikog mapiranja
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 Dynamic Host Configuration
Protocol (DHCP)
Protokol za inicijalizaciju mrenih parametara
radne stanice
Opisan u RFC 2131
Klijent-server protokol
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 Funkcionisanje DHCP-a
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 Prenos DHCP poruka
DHCP poruke se enkapsuliraju u UDP
datagrame:
zahtev (klijentserver) koristi port 67
odgovor (serverklijent) koristi port 68
Isti nain prenosa koristi i BOOTP protokol
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 BOOTP/DHCP razlike
BOOTP dodeljuje fiksnu adresu hostu prema njegovoj
MAC adresi, to mora biti predefinisano; DHCP
dodeljuje slobodnu adresu iz pula
BOOTP dodeljuje adresu na neogranien period;
DHCP iznajmljuje adresu na odreen period, posle
koga klijent mora ponovo da je zatrai
BOOTP inicijalizuje samo etiri osnovna parametra;
DHCP moe inicijalizovati preko 30 razliitih
parametara
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 Metodi dodeljivanja adresa
Automatska alokacija
permanentno dodeljivanje adrese klijentu
Manuelna alokacija
dodeljivanje predefinisane adrese klijentu
Dinamika alokacija
dodeljivanje adrese kljentu iz pula
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 DHCP operacija (1)
Klijent alje DHCPDISCOVER poruku kao
broadcast
Serveri odgovaraju DHCPOFFER porukom
(kao unicast) koja sadri predloenu
konfiguraciju
Klijent primi DHCPOFFER poruke, i izabranom
serveru poalje DHCPREQUEST poruku
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 DHCP operacija (2)
Ako server prihvata iznajmljivanje alje
DHCPACK poruku; ako je adresu u
meuvremenu iznajmio alje DHCPNACK
poruku
Ukoliko klijent zakljui da je dobijena adresa
ve dodeljena, alje DHCPDECLINE poruku
Kada klijentu vie ne treba IP adresa (npr.
ureaj se gasi) alje se DHCPRELEASE
poruka
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 DHCP konfiguracija (1)
Po default-u, na Cisco ruteru je ukljuen DHCP
server
DHCP server se iskljuuje komandom no
ser vi ce dhcp iz global configuration moda
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 DHCP konfiguracija (2)
DHCP pool se konfigurie komandom i p dhcp pool
<name>iz global configuration moda
Ova komanda prelazi u DHCP configuration mod gde
se definiu ostali parametri:
pul adresa sa komandom net wor k <pr ef i x>
[ <mask>| <pr ef i x- l engt h>]
default gateway sa komandom def aul t - r out er
<addr ess>
DNS server sa komandom dns- ser ver <addr ess>
i t d.
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 DHCP konfiguracija (3)
Adrese koje pripadaju pulu ali koje se ne
dodeljuju dinamiki se definiu komandom i p
dhcp excl uded- addr ess <l ow- addr ess>
<hi gh- addr ess>iz global configuration
moda
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 Pregled DHCP statusa
show i p dhcp bi ndi ng
prikaz dodeljenih adresa
show i p dhcp st at i st i cs
prikaz broja primljenih/poslatih poruka itd.
Module 1: Scaling IP Addresses CCNA Semester 4
1.2 DHCP troubleshooting
debug i p dhcp ser ver event s
prikaz svih dogaaja na DHCP serveru:
iznajmljivanje adrese iz pula
vraanje adrese u pul
provera isteka vremena iznajmljivanja
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
2.1 Pregled WAN tehnologija
2.2 WAN tehnologije
2.3 WAN dizajn
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Analogni modemi (1)
Prenos podataka preko telefonske mree
(Public Switched Telephone Network PSTN)
mrea namenjena za prenos analognih signala
(glas)
digitalni podaci se MOduliu pi slanju i DEModuliu
na prijemu
Tehnologija namenjena za povremenu vezu
malog kapaciteta za male koliine podataka
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Analogni modemi (2)
Propusni opseg zavisi od kvaliteta bakarne
parice do telefonske centrale (local loop) i
digitalizacije prenosnog puta:
do 33 kbps (standardno)
do 56 kbps (ako je jedan kraj veze digitalizovan)
Cena zavisi od:
razdaljine krajnjih taaka
vremena kada je izvren poziv
trajanja poziva
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Analogni modemi (3)
Prednosti:
jednostavnost
dostupnost (availability)
niska cena implementacije
Mane:
mali propusni opseg
dugo uspostavljanje veze
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 ISDN (1)
Tehnologija koja omoguava uspostavljanje kompletno
digitalnih circuit-switched veza
Lokalni deo (local loop) je digitalizovan i sadri kanale
dva tipa:
B kanal namenjen za prenos podataka
64 kbps
D kanal namenjen za signalizaciju
16 kbps (BRI) ili 64 kbps (PRI)
moe se koristiti za prenos podataka malog kapaciteta (npr.
tipinih X.25 veza od 9.6 kbps)
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 ISDN (2)
ISDN servisi
Basic Rate Interface (BRI)
2xB + 1xD
Primary Rate Interface (PRI)
u Evropi 30xB + 1xD (odgovara E1)
u SAD 23xB + 1xD (odgovara T1)
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 ISDN (3)
Vreme uspostavljanja poziva je manje od 1s
B kanali kod BRI servisa se mogu agregirati za
ukupni opseg od 128 kbps
este primene:
povezivanje malih mrea
dodatni propusni opseg iznajmljenim linijama
backup iznajmljenim linijama
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Iznajmljena linija (1)
Prekonfigurisana linija kroz TDM mreu servis
provajdera
Dostupna 24h
Cena zavisi od razdaljine krajnjih taaka i
propusnog opsega
generalno skuplji od paketskih servisa kao Frame
Relay
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Iznajmljena linija (2)
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 X.25
Prva paketska WAN tehnologija
Layer 3 tehnologija
Pristup mrei je mogu preko stalnih (PVC) ili
povremenih (SVC) veza odnosno virtuelnih
konekcija
Najvei propusni opseg je 48 kbps
Tipina aplikacija je POS ita kartica
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Frame Relay (1)
Paketska WAN tehnologija koja je nasledila
X.25
Najvanije razlike:
Layer 2 tehnologija
vei propusni opseg (do 4 Mbps)
manje kanjenje
prenos podataka i glasa
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Frame Relay (2)
Cena se odreuje prema:
kapacitetu veze prema Frame Relay mrei
garantovanom opsegu za svaku virtuelnu konekciju
(Commited Information Rate CIR)
Idealan za povezivanje vie geografski
udaljenih LAN-ova:
potreban je samo jedan serijski port na ruteru
daljina lokacija ne utie na cenu
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 ATM
Tehnologija namenjena za prenos podataka, glasa i
pokretne slike u javnim i privatnim mreama
Prenos podataka se odvija u elijama:
svaka elija je fiksne veliine od 53 bajtova (5 bajtova zaglavlja
+ 48 bajtova podataka)
pogodno za prenos saobraaja koji zahteva malo kanjenje
manje efikasno od paketskih tehnologija jer se skoro 10%
opsega troi na zaglavlja
Slina paketskim tehnologijama
virtuelne konekcije (PVC i SVC)
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 DSL (1)
Tehnologija koja omoguava prenos podataka preko
postojee lokalne linije sa velikim propusnim opsezima
(reda Mbps)
Servis dostupan 24h
Broadband tehnologija
prenos na vie frekvencija
Simetrine (SDSL) i asimetrine (ADSL) varijante
Propusni opseg zavisi od duine i kvaliteta lokalne
linije:
duina mora biti manja od 5.5 km (3.5 milja)
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 DSL (2)
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 DSL (3)
Neke DSL tehnologije omoguavaju korienje
opsega od 0-4 kHz koga koristi analogni
prenos glasa
DSL servis podrazumeva vezu prema Internet
provajderu
ukoliko se eli veza prema korporacijskoj mrei
mora se koristiti neka od VPN tehnologija
Glavni problem je raspoloivost servisa
Module 2: WAN Technologies CCNA Semester 4
2.2 Kablovski modem
Prenos podataka preko kablovskog sistema za
distribuciju TV signala
Ureaj za povezivanje je kablovski modem:
30-40 Mbps podataka u jednoj 6 MHz kanalu
Servis dostupan 24h
Svi kablovski pretplatnici dele raspoloivi
opseg
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
4.1 ISDN koncepti
4.2 ISDN konfiguracija
4.3 DDR konfiguracija
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN
Skup standarda koji definiu kompletnu circuit-
switched digitalnu mreu (end-to-end digital
network) preko postojee telefonskog
kabliranja
praktino, digitalni dodatak klasinoj telefonskoj
mrei
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Prednosti ISDN-a u odnosu na
POTS
Mogunost prenosa glasa, podataka i video
signala
Mnogo bre uspostavljanje veze (<1s)
Bri prenos informacija odnosno vei propusni
opseg (64 odnosno 128 kbps)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN protokoli
Rad na ISDN standardima je zapoet u kasnim
60-im, a objavljeni su 1984. godine od strane
CCITT (dananji ITU-T)
ISDN standardi su objavljivani u tri ITU-T
serije: E, I i Q
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 E standardi
E standardi definiu protokole i preporuke
standardne telefonske mree za ISDN:
E.164 - format adresiranja (format tel. brojeva)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 I standardi
I standardi definiu koncepte, terminologiju i
generalne metode:
I.100 generalna koncepcija i struktura ostalih
dokumenata iz I serije
I.200 ISDN servisi
I.300 mreni aspekti
I.400 UNI (User-Network Interface)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Q standardi
Q standardi definiu protokole za signalizaciju
i sviing:
Q.921 prenos podataka preko D kanala (LAPD)
Q.931 signalizacija poziva
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Tipovi ISDN kanala
B (bearer) kanal
kanal za prenos podataka
64 kbps
D (delta) kanala
kanal za prenos signalizacije
16 ili 64 kbps
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
5.4 ISDN servisi
Basic Rate Interface (BRI)
2xB kanal za prenos podataka (2x64 kbps)
1xD kanal za prenos signalizacije (1x16 kbps)
Primary Rate Interface (PRI)
30xB kanal za prenos podataka (30x64 kbps)
1xD kanal za prenos signalizacije (1x64 kbps)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN slojevi
ISDN standardi definiu tri sloja:
fiziki sloj (physical)
sloj veze (data link)
mreni sloj (network)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Odnos OSI i ISDN slojeva (1)
Za korisnika mree (B kanal):
IP e se koristiti na mrenom OSI nivou
PPP e se koristiti na drugom
ISDN e biti na prvom sloju
Za ISDN mreu (D kanal):
ISDN protokoli na OSI slojevima 1-3
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Odnos OSI i ISDN slojeva (2)
D channel B channel
Layer 3 DSS1 (Q.931) IP/IPX
Layer 2 LAPD (Q.921) HDLC/PPP/FR/LAPB
Layer 1 I.430/I.431
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN fiziki sloj
Fiziki sloj BRI servisa definisan je u
dokumentu I.430, dok je fiziki sloj PRI servisa
definisan u dokumentu I.431
Na fizikom nivou definie se raspored bitova
za raliite kanale (B1, B2, D):
NT frejm (NT TE)
TE frejm (TE NT)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Format NT frejma (1)
B1
2x8 bita za prvi B kanal
B2
2x8 bita za drugi B kanal
D
2x2 bita za D kanal
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Format NT frejma (2)
F (Framing)
prvi je uvek 1, a ostali slue za multiframing
L (Load balancing)
E (Echo)
S (Spare)
A (Activation)
za aktivaciju TE ureaja
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Format TE frejma
Nema Echo (E), Spare (S) i Activation (A) bitova
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 TENT komunikacija
NT frejm
TE frejm
TE frejm kasni dva bita u odnosu na NT frejm, zbog Echo
mehanizma kojim se omoguava multipleksiranje po D
kanalu (contention resolution)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Brzina na ISDN BRI linku
Frejm se ukupno sastoji od 48 bita:
4x8=32 bita za B1 i B2 kanale
2x2=4 bita za D kanal
12 ostalih bita
Frejmovi se alju 4000 puta u sekundi:
bitska brzina je 4000 x 48 = 192 kbps
korisna brzina (B1, B2, D) je 4000 x 36 = 144 kbps
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN sloj veze
ISDN sloj veze definie format frejmova koji se
alju po D kanalu LAPD (Link Access
Procedure on the D channel)
slian HDLC formatu
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Format LAPD frejma (1)
Flag
ekvivalentan sa HDLC Flag poljem
SAPI (6 bitova)
tip ISDN Layer 3 protokola
C/R
da li je frejm komanda ili odgovor
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Format LAPD frejma (2)
TEI (7 bitova)
adresa primaoca
sve 1-ice (127) predstavljaju broadcast
Control
ekvivalentan sa HDLC Control poljem
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN mreni sloj
Mreni ISDN sloj je definisan u dokumentima
I.450 (Q.930) i I.451 (Q.931)
Definie sigalizaciju za uspostavljanje i
raskidanje poziva, status veze itd.
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Uspostavljanje ISDN veze
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Raskidanje ISDN veze
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN ureaji (1)
TE1
terminalni ureaj u ISDN mrei
TE2
terminalni ureaj koji nije predvien za ISDN mreu
i koji zahteva adapter
TA
adapter koji omoguava TE2 ureajima da se
prikljue na ISDN mreu
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN ureaji (2)
NT1
ureaj koji se prikljuuje na local loop i koji se spaja
sa ISDN sviem
u SAD NT1 je CPE, dok ga u drugim delovima sveta
obezbeuje servis provajder
NT2
ureaj na koji se prikljuuju TE1 i TA
Najee su NT1 i NT2 jedan ureaj (NT1/2)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN referentne take (1)
S
taka povezivanja NT2 i TE1/TA
etvoroina veza (four-wire)
T
taka povezivanja NT1 i NT2
elektrino ekvivalentna sa S referentnom takom
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN referentne take (2)
R
taka povezivanja TA i TE2
U
taka povezivanja NT1 (NT1/2) i ISDN svia
dvoina veza (two-wire)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN referentne take (3)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN referentne take (4)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 ISDN BRI CPE
Ruter sa ISDN BRI portom:
S/T (Evropa)
U (SAD)
ISDN TA za PC raunar
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Tipovi ISDN standarda
Iako je ISDN definisan od strane ITU-T, mnogi
proizvoai su modifikovali odnosno
dopunjavali zvanini standard
ATT 5ESS (SAD)
Nortel DMS-100 (SAD)
NTT (Japan)
Net3 (Evropa)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.1 Service Profile Identifier (SPID)
Neki ISDN standardi zahtevaju da se ISDN
konekciji dodeli poseban identifikator SPID
SPID izgleda slino telefonskom broju, sa
dodatim ciframa na poetku odnosno na kraju
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 Konfiguracija ISDN-a (1)
Tipa ISDN svia
BRI konfiguracija
SPID
PRI
vremenskih slotovi
rejming
linijski kod
D kanal
definisanje interesantnog saobraaja
postavljanje statikih ruta prema ISDN odreditima
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 Konfiguracija tipa ISDN svia (1)
Tip ISDN svia se postavlja komandom
i sdn swi t ch- t ype <t i p> u global
configuration modu
Poseban tip svia je none, koji, praktino,
onemoguava korienje ISDN interfejsa
Posle promene tipa svia neophodno je
restartovati ruter
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 BRI konfiguracija
SPID za pojedine B kanale se definie
komandom i sdn spi d u interface
configuration modu
Format:
i sdn spi d<B kanal > <SPI D> [ <l dn>]
Argumenti:
<B kanal > - broj B kanala (1 ili 2)
<l dn> - lokalni ISDN broj
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 PRI konfiguracija (1)
Fizikih parametari PRI linka se definiu u
modu odgovarajueg E1/T1 kontrolera
U controller configuration mod se prealzi
komandom cont r ol l er {E1| T1}
<number >
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 PRI konfiguracija (2)
Slotovi koji sadre B i Da kanale se specificiraju
komandom pr i - gr oup t i mesl ot s <f i r st >-
<l ast >
Linijski kod se konfigurie komandom l i necode {ami
| b8zs | hdb3 }
HDB3 za E1, AMI ili B8ZS za T1
Frejming se konfigurie komandama:
f r ami ng { cr c4 | no- cr c4 } ( E1)
f r ami ng { sf | esf } ( T1)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 PRI konfiguracija (3)
Interfejs za D kanal se definie komandama:
interface serial <slot/port>:15 (E1)
interface serial <slot/port>:23 (T1)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 PRI konfiguracija (4)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 Pregled ISDN statusa (1)
show i sdn st at us
status svih slojeva ISDN interfejsa
show i sdn act i ve
pozvani broj
vreme do raskidanja veze
Advice of Charge (AOC)
jedinice za raunanje trokova
da li se AOC informacija daje tokom poziva ii na
njegovom kraju
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 Pregled ISDN statusa (2)
show di al er
trenutni status poziva
vrednosti tajmera
razlog poziva
ureaj sa kojim je ostvarena veza
show i nt er f ace br i
enkapsulacija na B kanalu i njen status
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 Pregled ISDN statusa (3)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 Pregled ISDN statusa (4)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 ISDN troubleshooting (1)
debug i sdn q921
prikazuje LAPD frejmove koji se razmenjuju izmeu
ISDN ureaja i ISDN svia
debug i sdn q931
prikazuje poruke o uspostavljanje i raskidanju
konekcije koje se razmenjuju izmeu ISDN ureaja
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.2 ISDN troubleshooting (2)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Dial-on Demand Routing (DDR)
Nain korieenja ISDN interfejsa:
definie se koji paketi mogu inicirati poziv
(interesantni saobraaj)
dok je poziv aktivan svi paketi mogu prolaziti kros
ISDN interfejs
posle odreenog vremena u kome nema
interesanntog saobraaja poziv se raskida
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 DDR operacija
Ruter prima paket i odreuje odlazni interfejs
Ako je odlazni interfejs DDR odreuje se da li paket
pripada interesantnom saobraaju
Prema adresi sledeeg hopa odreuje se broj na koji
se vri poziv; vri se poziv ako poziv na taj broj nije ve
aktivan
Kada je poziv aktivan kroz link se alje sav saobraaj
prema tom hopu
Svaki paket interesantnog saobraaja resetuje idle
tajmer; kada tajmer doe do kraja poziv se raskida
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Tipovi DDR-a
Legacy DDR
Dialer Profiles
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Legacy DDR konfiguracija
Definisanje statikih ruta
Definisanje interesantnog saobraaja
Definisanje informacija za poziv
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Postavljanje statikih ruta
prema ISDN odreditima
Za specificikaciju saobraaja koji ide preko
ISDN BRI linka, u DDR modelu se koriste
statike rute:
protokoli rutiranja nisu pogodni za DDR zato to
periodino alju pakete koji bi stalno uspostavljali
ISDN konekciju
Koriste se statike rute sa IP adresom kao
odreditem (IP adresa drugog kraja linka)
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Definisanje interesantnog
saobraaja (1)
Interesantni saobraaj se postavlja komandom
di al er - l i st u global configuration modu
Interesantni saobraaj se moe definisati na
dva naina:
svaki paket odreenog protokola
svaki paket koji prolazi ACL
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Definisanje interesantnog
saobraaja (2)
Format:
di al er - l i st <br oj di al er l i st e>
pr ot ocol i p per mi t
di al er - l i st <br oj di al er l i st e>
pr ot ocol i p l i st <br oj ACL>
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Povezivanje sa listom
interesantnog saobraaja
Povezivanje ISDN BRI interfejsa sa listom
interesantnog saobraaja (dialer listom) se
izvodi pomou komande di al er - gr oup u
interface configuration modu
Format:
di al er - gr oup <br oj di al er l i st e>
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Definicija ISDN odredita
ISDN odredite se definie komandom
di al er map u interface configuration modu
Format:
di al er map i p <I P adr esa odr edi t a>
<I SDN br oj >
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Konfiguracija tajmera za
raskidanje veze
Vreme posle koga se, ako nije bilo saobraaja
kroz ISDN konekciju, link raskida definie
komanda di al er i dl e- t i meout u interface
configuration modu
Format:
di al er i dl e- t i meout <vr eme u sekundama>
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Dialer Profiles
Razdvajanje logikog nivoa (L2/L3 parametri,
parametir poziva) od fizikog interfejsa
Elementi:
Dialer interfejs
pul fizikih interfejsa (dialer pool)
fiziki interfejs
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Dialer Profiles konfiguracija
Konfiguracija Dialer interfejsa
Povezivanje Dialer interfejsa sa fizikim
interfejsima
Konfiguracija fizikih interfejsa
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Konfiguracija Dialer interfejsa
i p addr ess
encapsul at i on
i dl e- t i meout
di al er - gr oup
di al er st r i ng
di al er r emot e- name
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Konfiguracija fizikih interfejsa
Fiziki interfejs se postavlja pul komandom
di al er pool - member <pool - number >
Na fizikom interfejsu se konfigurie L2
enkapsulacija (PPP) ali ne i L3 parametri
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Povezivanje Dialer interfejsa sa
fizikim interfejsima
Dialer interfejs se povezuje sa pulom fizikih
interfejsa komandom di al er pool <pool -
number >
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 Pregled DDR statusa
show di al er
show i sdn act i ve
show i sdn st at us
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 DDR troubleshooting (1)
debug di al er event s
poruka kada se DDR link uspostavi i prikaz paketa
koji je izazvao poziv
debug di al er packet s
prikaz svakog paketa koji prolazi kroz DDR interfejs
Module 4: ISDN and DDR CCNA Semester 4
4.3 DDR troubleshooting (2)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
5.1 Frame Relay koncepti
5.2 Konfiguracija Frame Relay-a
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Osnove Frame Relay-a
Paketski connection-oriented WAN servis
ITU-T i ANSI standard
Layer 2 tehnologija
LAPF format okvira (izveden iz HDLC)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Ureaji u FR mrei
FR pristupni ureaj (Frame Relay Access
Device FRAD)
DTE ureaj
FR svi
DCE ureaj
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 FR topologija
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Virtuelno kolo (Virtual Circuit -
VC)
Konekcija izmeu dva DTE ureaja
svaki ureaj moe imati vie virtuelnih kola prema
vie DTE ureaja kroz jedan fiziki link do DCE
svia
Tipovi:
PVC (permanentno virtuelno kolo)
SVC (virtuelno kolo koje se uspostavlja po potrebi)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Data Link Channel Identifier -
DLCI
Oznaka virtuelnog kola
svaki okvir nosi identifikaciju virtuelnog kola kome pripada
Ima lokalnu vanost
jedno virtuelno kolo nema jedisnstven identifikator ve svaki
ureaj na njegovom putu ga nezavisno oznaava
FR svi prosleuje frejmove na osnovu DLCI polja
okvira
sadri tabeli u kojoj se (ulazni port, ulazni DLCI) mapira u
(odlazni port, odlazni DLCI)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 VC u FR mrei
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 FR sviing tabela (1)
FR svievi sadre sviing tabelu, na osnovu
koje odreuju kako prosleuju FR okvir
Svaka FR sviing tablea sadri sledee kolone:
dolazni port
dolazni DLCI
odlazni port
odlazni DLCI
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 FR sviing tabela (2)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Propusni opseg virtuelnih kola (1)
Za svako virtualno kolo se definie garantovani
propusni opseg CIR (Commited Information Rate)
Moe se dozvoliti da virtuelno kolo zauzme i vie
opsega EIR (Extended Information Rate)
CIR+EIR <= fizika brzina DTE porta (port speed)
Okviri koji prelaze CIR se obeleavaju DE (Discard
Eligibility) bitom u zaglavlju
u sluaju zaguenja i potrebe odbacivanja okvira iz reda za
ekanje prvo e se prebaciti okviri sa DE bitom
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Propusni opseg virtuelnih kola (2)
Implementacija kontrole propusnog opsega
virtuelnog kola:
ulazni prametri: interval provere (Tc), broj bita u Tc
za CIR (Bc), broj bita u Tc za EIR (Be)
u svakom intervalu se broje bitovi okviri virtuelnih
kola; ako broja pree Bc, okviru se setuje DE bit;
ako broja pree Be, okvir se odbacuje
na kraju intervala broja se umanjuje za Bc i prenosi
u sledei interval
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Notifikacija zaguenja u FR mrei
U sluaju da FR svi odbaci okvir:
u zaglavlju okvira istog virtuelnog kola koji idu u
smeru odbaenog frejma se setuje FECN (Forward
Explicit Congestion Notification) bit
u zaglavlju okvira istog virtuelnog kola koji idu u
smeru suprotnom od smera odbaenog frejma se
setuje BECN (Backward Explicit Congestion
Notification) bit
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Format Frame Relay frejma (1)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Format Frame Relay frejma (2)
Flag (0x7E)
oznaava poetak i kraj frejma
Addressing
bitovi 0-9: DLCI
bitovi 13-15: FECN, BECN, DE
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Funkcionisanje FRAD-a
Preuzme se paket (IP, IPX itd.) koji treba da se
poalje preko interfejsa koji predstavlja FR
virtuelno kola
Formira se FR zaglavlje (koje sadri DLCI),
eksum i flag (0x7E)
Fiziki sloj poalje formirani okvir kroz serijski
link
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 FR topologije
point-to-point
star
full mesh
partial mesh
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 FR topologije - star
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 FR topologije full mesh
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 LMI
LMI je, kao dodatak dotadanjem standardu, usvojila
grupa proizvoaa kako bi obezbedila prenos
informacija o statusu mree
LMI poruke se prenose u standardnim frejmovima sa
posebnim DLCI vrednostima
Tipovi:
Cisco
Ansi T1.617 Annex D
ITU-T Q.933A Annex A
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Rezervisane DLCI vrednosti
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Format LMI frejma (1)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Format LMI frejma (2)
LMI DLCI (1023)
Fiksna polja (zbog uklapanja sa formatom
LAPD frejma)
Unnumbered information indicator (0x48)
Protocol Discriminator (9)
Call reference (0)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Format LMI frejma (3)
Tip poruke
status
status-enquiry
Podaci (Information elements)
IE type
IE length
IE data
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 LMI funkcije
Heartbeat mehanizam (verifikacija rada VC)
Multicast mechanism
Global addressing mehanizam (globalna
vanost DLCI-va)
Kontrola toka
Statusne poruke za VC
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 LMI funkcije: status VC i
heartbeat mehanizam
Po startovanju ruter alje status inquiry poruku
na FR interfejs
FR svi odgovara status porukom koja sadri
sva konfigurisana virtuelna kola na tom
interfejsu
Periodino, ruter alje status inquiry poruku, na
koje FR svi alje samo promene statusa
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 LMI funkcije: multicasting
Multicasting omoguava da se FR frejm
poalje na vie destinacija koje pripadaju
jednoj multicast grupi
Za multicasting su odvojeni DLCI od 1019 do
1022
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 LMI funkcije: global addressing
Globalno adresiranje omoguava da DLCI
dobije vanost na nivou cele FR mree
jedna PVC ima samo jedan DLCI
Globalno adresiranje omoguava da DLCI
postane analogan Layer 2 adresi
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Mapiranje izmeu DLCI i Layer 3
adresa (1)
Problem: ruter treba da prosledi paket drugom
ruteru preko FR mree koji PVC/DLCI
odgovara IP adresi sledeeg hopa?
Reenje: kreiranje FR mape tabele koja
spaja DLCI sa adresama susednih FR rutera
FR mapa se popunjava statiki ili dinamiki
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Mapiranje izmeu DLCI i Layer 3
adresa (2)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.1 Mapiranje izmeu DLCI i Layer 3
adresa (3)
Dinamiko popunjavanje FR mape se izvodi
preko Inverznog ARP protokola:
prvi ruter alje Inverse ARP zahtev preko svih
virtuelnih kola (u zahtevu navodi svoju mrenu
adresu)
po dobijanju zahteva svi drugi ruteri alje Inverse
ARP odgovor u kome navode svoju mrenu adresu
na virtuelnom kolu preko koga je primljen zahtev
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Frame Relay konfiguracija
Konfiguracija FR na fizikom interfejsu
Konfiguracija FR preko podinterfejsa
Konfiguracija rutera kao FR svia
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija FR na fizikom
interfejsu
Specifikacija Layer 3 adresiranja ( i p
adr ess)
Specifikacija Frame Relay enkapsulacije
Konfiguracija tipa LMI
Konfiguracija inverznog ARP-a
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Specifikacija Frame Relay
enkapsulacije
Frame Relay enkapsulacija na interfejsu se
postavlja komandom encapsul at i on
f r ame- r el ay {[ ci sco| i et f ] } u interface
configuration modu
Opcioni argument predstavlja format FR okvira:
ako se PVC pravi sa ne-Cisco ruterom onda je
obavezno i et f
default je ci sco format okvira
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija tipa LMI
Tip LMI signalizacije se postavlja komandom
f r ame- r el ay l mi - t ype
[ ansi | ci sco| q933a] } u interface
configuration modu
Od verzije 11.2 IOS je u stanju da sam odredi
tip LMI (LMI autosensing), tako da ova
komanda nije neophodna
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Frame Relay i IP adresiranje
Postoje nekoliko varijanti IP adresiranja na FR
mrei:
svi ruteri dostupni preko serijskog FR interfejsa su
na istoj IP podmrei
svaki PVC je posebna IP podmrea
grupa PVC-ova pripada jednoj IP podmrei
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Koncept podinterfejsa
Podinterfejsi predstavljaju logike interfejse koji
se kreiraju na jednom fizikom interfejsu
svi podinterfejsi imaju istu enkapsulaciju, koju
nasleuju od fizikog interfejsa
svaki podinterfejs ima svoju IP adresu, tj. pripada
posebnoj IP mrei
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Tipovi podinterfejsa
Point-to-point podinterfejs predstavlja vezu
prema drugom ruteru
svaki point-to-point podinterfejs pripada posebnoj IP
mrei
point-to-point podinterfejs se mora posebnom
komandom povezati sa PVC DLCI-em
Multipoint podinterfejs predstavlja vezu prema
grupi rutera
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija FR preko
podinterfejsa
Konfiguracija fizikog interfejsa ( i nt er f ace
ser i al <br oj >)
specifikacija Frame Relay enkapsulacije
( encapsul at i on f r ame- r el ay)
Konfiguracija podinterfejsa ( i nt er f ace
ser i al <br oj >/ <br oj podi nt er f ej sa>
[ poi nt - t o- poi nt | mul t i poi nt ] )
specifikacija Layer 3 adresiranja ( i p adr ess)
povezivanje podinterfejsa sa DLCI
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Povezivanje podinterfejsa sa
DLCI
Podinterfejs se povezuje sa PVC-om pomou
f r ame- r el ay i nt er f ace- dl ci <dl ci >u
subinterface configuration modu
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija inverznog ARP-a
Inverzni ARP je podrazumevano ukljuen na
fizikom interfejsu i multipoint podinterfejsu
na point-to-point podinterfejsu inverzni ARP se ne
koristi jer za tim nema potrebe
Inverzni ARP se iskljuuje komandom
no f r ame- r el ay i nver se- ar p
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija statikog FR
mapiranja
Statiki ulaz u tabeli FR mapiranja se definie
komandom f r ame- r el ay map u interface
configuration modu
Format (za IP):
f r ame- r el ay map i p <I P adr esa> <DLCI >
[ br oadcast ]
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija rutera kao FR
svia
Konfiguracija FR sviinga
Specifikacija Frame Relay enkapsulacije
( encpsul at i on f r ame- r el ay)
Konfiguracija DCE FR interfejsa
Konfiguracija statikog ulaza u FR sviing
tabeli
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija FR sviinga
FR sviing se ukljuuje komandom
f r ame- r el ay swi t chi ng u global
configuration modu
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija DCE FR interfejsa
Serijski FR interfejs se postavlja u DCE mod
komandom f r ame- r el ay i nt f - t ype dce
u interface configuration modu
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Konfiguracija statikog ulaza u
FR sviing tabeli
Statiki ulaz u FR sviing tabeli se postavlja u
komandom f r ame- r el ay r out e u interface
configuration modu
Format:
f r ame- r el ay r out e <ul azni DLCI >
i nt er f ace <nazi v i nt er f ej sa> <odl azni
DLCI >
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Pregled FR statusa
show i nt er f aces ser i al
prikazuje multicast DLCI, LMI DLCI
show f r ame- r el ay pvc
prikazuje status svih PVC-ova
show f r ame- r el ay map
prikaz FR mape
show f r ame- r el ay l mi
LMI statistika (broj primljenih/poslatih LMI frejmova)
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Prikazivanje statusa PVC-ova
(primer)
ci sco- bgp#show f r ame- r el ay pvc
PVC St at i st i cs f or i nt er f ace Ser i al 1/ 0 ( Fr ame Rel ay DTE)
Act i ve I nact i ve Del et ed St at i c
Local 1 0 0 0
Swi t ched 0 0 0 0
Unused 0 0 0 0
DLCI = 101, DLCI USAGE = LOCAL, PVC STATUS = ACTI VE, I NTERFACE = Ser i al 1/ 0. 2
i nput pkt s 141974838 out put pkt s 74049172 i n byt es 256327565
out byt es 2953633141 dr opped pkt s 0 i n pkt s dr opped 0
out pkt s dr opped 0 out byt es dr opped 0
i n FECN pkt s 4610 i n BECN pkt s 638 out FECN pkt s 0
out BECN pkt s 0 i n DE pkt s 14580830 out DE pkt s 0
out bcast pkt s 59171 out bcast byt es 18343010
5 mi nut e i nput r at e 43000 bi t s/ sec, 24 packet s/ sec
5 mi nut e out put r at e 49000 bi t s/ sec, 8 packet s/ sec
pvc cr eat e t i me 5w6d, l ast t i me pvc st at us changed 6d03h
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Status PVC-ova
ACTIVE
PVC je u ispravnom stanju i moe da prenosi frejmove
INACTIVE
PVC je konfigurisan na lokalnom sviu ali nije aktivan (problem
u udaljenoj strani)
DELETED
PVC nije konfigurisan na lokalnom sviu
STATIC
LMI nije konfigurisan
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Korienje PVC-ova
SWITCHED
ureaj se ponaa kao DCE (FR svi) za dati PVC
LOCAL
ureaj se ponaa kao DTE (ruter) za dati PVC
UNUSED
PVC nije definisan na ruteru
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 FR troubleshooting
debug f r ame- r el ay l mi
prikazuje primljene i poslate LMI poruke
primljene poruke mogu biti tipa 0 (kompletna
poruka) ili tipa 1
poruka tipa 0 sadri oglaavanje svih konfigurisanih
PVC-ova sa njihovim statusom:
0x0 - INACTIVE
0x2 ACTIVE
0x4 DELETED
Module 5: Frame Relay CCNA Semester 4
5.2 Prikazivanje LMI poruka (primer)
ci sco- bgp#debug f r ame- r el ay l mi
Fr ame Rel ay LMI debuggi ng i s on
Di spl ayi ng al l Fr ame Rel ay LMI dat a
J un 21 13: 04: 06: Ser i al 1/ 0( out ) : St Enq, myseq 4, your seen 6, DTE up
J un 21 13: 04: 06: dat agr amst ar t = 0x7DFAB14, dat agr amsi ze = 14
J un 21 13: 04: 06: FR encap = 0x00010308
J un 21 13: 04: 06: 00 75 95 01 01 01 03 02 04 06
J un 21 13: 04: 06:
J un 21 13: 04: 06: Ser i al 1/ 0( i n) : St at us, myseq 4, pak si ze 14
J un 21 13: 04: 06: RT I E 1, l engt h 1, t ype 1
J un 21 13: 04: 06: KA I E 3, l engt h 2, your seq 7 , myseq 4
J un 21 13: 04: 16: Ser i al 1/ 0( out ) : St Enq, myseq 5, your seen 7, DTE up
J un 21 13: 04: 16: dat agr amst ar t = 0x7A00FD4, dat agr amsi ze = 14
J un 21 13: 04: 16: FR encap = 0x00010308
J un 21 13: 04: 16: 00 75 95 01 01 00 03 02 05 07
J un 21 13: 04: 16:
J un 21 13: 04: 16: Ser i al 1/ 0( i n) : St at us, myseq 5, pak si ze 34
J un 21 13: 04: 16: RT I E 1, l engt h 1, t ype 0
J un 21 13: 04: 16: KA I E 3, l engt h 2, your seq 8 , myseq 5
J un 21 13: 04: 16: PVC I E 0x7 , l engt h 0x3 , dl ci 101, st at us 0x2
J un 21 13: 04: 16: PVC I E 0x7 , l engt h 0x3 , dl ci 102, st at us 0x2
J un 21 13: 04: 16: PVC I E 0x7 , l engt h 0x3 , dl ci 103, st at us 0x2
J un 21 13: 04: 16: PVC I E 0x7 , l engt h 0x3 , dl ci 104, st at us 0x0
J un 21 13: 04: 26: Ser i al 1/ 0( out ) : St Enq, myseq 6, your seen 8, DTE up
J un 21 13: 04: 26: dat agr amst ar t = 0x7A01254, dat agr amsi ze = 14
J un 21 13: 04: 26: FR encap = 0x00010308
J un 21 13: 04: 26: 00 75 95 01 01 01 03 02 06 08
J un 21 13: 04: 26:
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
6.1 Radne stanice i serveri
6.2 Upravljanje mreom
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Radna stanica
Klijentski raunar koji izvrava aplikacije
procesiranje teksta
tabelarna proraunavanja
Pristupa mrenim resursima na transparentni nain
pomou network shell softvera:
presree zahtev sa resursom (fajl, tampa);
odreuje da li je re o lokalnom resursu ili ne;
ukoliko je re u resursu koji nije lokalni, pristupa mu preko
odreenog protokola
Diskless radne stanice nemaju disk, ve dobijaju
operativni sistem od mrenog servera
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Operativni sistem na radnim
stanicama
Microsoft Windows
XP, Windows 2000, Windows NT (i klijent i server)
Windows 98, Windows ME (samo klijent)
Unix
za specifine funkcije:
CAD
dizajn elektrinih kola
kompjuterska animacija
upravljanje mree
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Server
Raunar kome pristupaju klijenti za pristup
resursima
aplikacije
fajlovi
tampai i sl.
Na serveru se instalira mreni operativni
sistem (Network Operating System - NOS)
Tipino sa monijim hardverom nego klijenti
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Klijent-server model
Veina operativnih sistema i protokola (WWW,
FTP i sl.) je napravljena u klijent-server
modelu:
na serveru se nalazi daemon aplikacija kojoj
pristupaju klijenti
radnim stanicama se nalaze klijentske aplikacije
koje kontaktiraju server i prikazuju traene podatke
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Mreni operativni sistem
(Network Operating System NOS)
Operativni sistem na serverima
Predvien za pristup velikog broja korisnika i
izvravanje vie procesa konkurentno (multitasking)
Glavne karaktristike:
performanse
nadgledanje i upravljanje
bezbednost
skalabilnost
robusnost
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Popularni mreni operativni
sistemi
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Microsoft Windows (1)
Windows NT 4.0
klijent i server verzije
svaki proces se izvrava u zasebnom okruenju
(virtuelna maina)
pojam domena:
svaki domen sadri jedinstvenu tabelu korisnika (SAM) i
resursa
SAM se uva na dva domenska servera (primarni i backup)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Microsoft Windows (2)
Windows 2000
verzije Professional (moe biti i mini server, do 10 konekcija),
Server i Advanced Server
plug-and-play tehnologija
podrka za enkripciju fajlova
pojam Aktivnog direktorijuma (server)
centralizovano mesto podataka o korisnicima, grupama, mrenim
resursima, bezbednosnim servisima
Windows .NET server
Server verzija zasnovana na Windows 2000 Serveru
Podrka za XML Web servise
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Unix
Istorijat
1969. poet razvoj u Bell Laboratories
u 70-im razvijan i na univerzitetima (University of
California Berkeley)
tokom 80-ih se pojavljuju i komercijalne varijante:
Hewlett Packard UNIX (HP-UX)
Berkeley Software Design, Inc. (BSD UNIX
Santa Cruz Operation (SCO) UNIX
Sun Solaris
IBM UNIX (AIX)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Solaris/SunOS
Proizvod firme Sun Microsystems
SunOS je osnovni operativni sistem je SunOS
Solaris je celokupno okruenje
64-bitni operativni sistem
Najkorienija verzija Unix-a u velikim
mreama i Internet sajtovima
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Linux (1)
Kreiran 1991. godine od strane Linusa Torvaldsa kao
Unix za Intel 80386 procesor
Open-source
Distribucije Linux-a:
Red Hat Linux
OpenLinux
Corel Linux
Slackware
Debian GNU/Linux
SuSE Linux
...
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Linux (2)
Prednosti:
pravi 32-bitni operativni sistem
podrka za preemptive multitasking i virtuelnu
memoriju
otvoren kod za poboljanja
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Apple Macintosh
Porizvod firme Apple (hardver i operativni sistem)
Popularan u obrazovnom okruenju, u grafikom
dizajnu
Operativni sistem je Mac OS X 10 (Apple System 10)
Kernel deo (Darwin)
zasnovan na Unix-u
GUI deo (Aqua)
kombinacija Microsoft Windows XP i Linux X Windows okruenja
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.1 Najei mreni servisi
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Nadzor i upravljanje mreom
Kako mree postaju sve kompleksnije, njihovo
odravanje postaje sve komplikovanije
ne samo odravanje mrene infrastrukture ve i
mrenih servisa
U jednom trenutku, postaje nephodno
uvoenje posebnih alata za upravljanje
mreom
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Zadaci u nadzoru i upravljanju
mree
Nadzor dostupnosti mree (Monitoring network
availability)
Poboljana automatizacija (Improved automation)
Nadzor vremena odgovora (Monitoring response time)
Bezbednost (Security features)
Prerutiranje saobraaja (Traffic rerouting)
Mogunost oporavka (Restoration capability)
Registracija korisnika (User registration)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 OSI model upravljanja (1)
Model upravljanja mreom donesen od strane ISO
(OSI grupa)
Sastoji se od etiri podmodela
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 OSI model upravljanja (2)
Organizational model
komponente sistema (NMS, agent itd.) i njihovi
odnosi
Informational model
struktura informacija (Structure of Management
Information SMI)
Communicational model
komunikacija izmeu menadera i agenta
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 OSI model upravljanja (3)
Functional model
NMS aplikacije
pet funkcionalnosti NMS aplikacija (FCAPS):
Fault
Configuration
Accounting
Performance
Security
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Standardi za upravljanje
mreama
Simple Network Managemnt Protocol (SNMP)
skup standarda za upravljanje
protokol
struktura podataka
skup objekata
standard (v1) od 1989. godine
verzija 2c od 1993. godine
Common Management Information Protocol
(CMIP)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Komponente SNMP
organizacionog modela (1)
Stanica za upravljanje (Management station NMS)
jedan ili vie raunara na kojima se nalazi aplikacija za
upravljanje (network monitoring application NMA)
NMA prima komande od korisnika i prosleuje ih agentima
Agent (Management agent)
komponenta mrenog ureaja (ruter, svi i sl.) koja komunicira
sa NMS
odgovara na zahteve NMS, ili joj alje podatke o nekom
dogaaju (trap)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Komponente SNMP
organizacionog modela (2)
MIB (Management information base)
standardizovna baza podataka na agentu
izmeu ostalog, sadri:
broj i stanje virtulenih kola
broj poruka o greakama odreenog tipa
broj primljenih/poslatih bajtova i paketa
maksimalna veliina reda za ekanje
broj primljenih/poslatih broadcast paketa
status interfejsa (up, down)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Komponente SNMP
organizacionog modela (3)
Protokol za upravljanje (Network management
protocol)
protokol aplikativnog nivoa za komunikaciju izmeu
NMS i agenta
koristi UDP (port 161 i 162)
tipovi poruka:
Get
Set
Trap
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Komponente SNMP
organizacionog modela (4)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 SNMP Two-tier i three-tier
modeli (1)
Ukoliko ureaj u svom softveru sadri agenta,
NMS ga kontaktira direktno (Two-tier model)
Ukoliko ureaj ne sadri agenta, potreban je
poseban ureaj (Proxy Agent) koga NMS
kontaktira i koji posebnim komandama upravlja
ureajem
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 SNMP three-tier model
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Centralizovano i distribuirano
upravljanje
Ukoliko postoji samo jedna NMS, upravljanje je
centralizovano
Ukoliko postoji vie NMS, upravljanje je
distribuirano:
glavna NMS i klijentske NMS
glavna NMS uva sve podatke
NMS sa podjednakom odgovornou
svaka NMS uva deo podataka
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 SMI
Struktura MIB se definie u SMI standardu
tipovi podatka
imenovanje objekata
kodovanje objekata za prenos preko mree
Objekti u MIB-u se imenuju prema hijerarhijskoj
strukuri
Naziv objekta se opisuju u ASN.1 notaciji
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 ASN.1 stablo objekata
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 MIB
MIB-ovi mogu biti standardizovani ili proprietary:
svaki ureaj treba da podrava standardizovane MIB-ove
ukoliko ureaj nudi funkcionalnosti koje nisu pokrivene
standardizovanim MIB-ovima, njima se moe upravljati preko
proprietary MIB-ova
Standardizovani MIBovi
MIB I
najvaniji objekti za fault i configuration upravljanje
114 objekata
MIB II
185 objekata
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 SNMPv1 poruke
Zahtevi od NMS prema agentu se alju u tri
tipa poruke:
GetRequest
GetNextRequest
SetRequest
Na svaki zahtev agent odgovara sa
GetResponse porukom
Agent alje Trap poruke NMS-u
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Autentifikacija SNMP poruka (1)
SNMP v1 i v2c sprovode autentifikaciju preko
community stringa
NMS i agent moraju imati isti community string
moe postojati vie community stringova, npr jedan
za read-only i jedan za read-write pristup
esto korienji community stringovi:
public (read-only)
private (read-write)
SNMPv3 nudi i druge autentifikacione metode
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Autentifikacija SNMP poruka (2)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 SNMPv2
Poboljanja u odnosu na SNMPv1:
64-bitni brojai
GetBulkRequest za prenos vie objekata u poruci
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Konfiguracija SNMP agenta
SNMP agent se ukljuuje komandom snmp-
ser ver communi t y <st r i ng> [ r o| r w] u
global configuration modu
Postavljanje SNMP varijable SysLocation se
izvodi komandom snmp- ser ver l ocat i on
<st r i ng>
Postavljanje SNMP varijable SysContact se
izvodi komandom snmp- ser ver cont act
<st r i ng>
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 RMON
MIB koji definie podatke vezane ne samo za jedan
ureaj, ve za segment LAN mree
RMON1 za sloj veze
RMON2 za slojeve od mrenog do aplikacionog
RMON probe je ureaj koji skuplja sve okvire na
segmentu i pravi bazu podataka koju dostavlja NMS
stanici
Deli sa na 10 grupa:
9 za Eternet
1 za Token Ring
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 RMON grupe (1)
Statistics
broj paketa, bajtova, greaka itd. za celu mreu
History
podaci iz Statistics grupe za jedan vremenski
interval
Alarm
slanje upozorenja ako odreeni parametar premai
zadati prag (threshold)
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 RMON grupe (2)
Host
broj paketa, bajtova, greaka itd. za svaki ureaj na
mrei
Host TOPN
tabela hostova koji imaju najveih N vrednosti
nekog parametra na mrei (npr. poslatih frejmova)
Matrix
statistika saobraaja izmeu dva ureaja na mrei
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 RMON grupe (3)
Filter
uslov koji treba da zadovolje frejmovi da bi uli u statistiku
Packet Capture
frejmovi na mrei u jednom vremenskom intervalu
Event
dogaaji koji su generisani od ostalih RMON grupa
Token Ring
specifini brojai za Token Ring mreu
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 RMON u MIB hijerarhiji
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Syslog (1)
Mehanizam za centralizovano uvanje poruka
koje generie ruter:
poruke se po default-u ispisuju na konzoli i mogu se
prikazivati u Telnet sesiji komandom t er mi nal
moni t or
pomou syslog-a ruter moe poslati poruku syslog
serveru
Baziran na Unix protokolu
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Syslog (2)
Svaka syslog poruka sadri:
vreme kada je kreirana (timestamp)
mesto gde se smeta (facility)
nivo poruke (severity)
tekst poruke
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Syslog nivoi
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Syslog konfiguracija (1)
Slanje poruka na sva odredita se ukljuuje
komandom l oggi ng on
Slanje poruka na syslog server se ukljuuje
l oggi ng <host name> | <i p addr ess>
Module 6: Introduction to Network
Administration
CCNA Semester 4
6.2 Syslog konfiguracija (2)
Najvei nivo poruka koji e se slati syslog
serveru se postavlja komadom l oggi ng
t r ap <l evel >
Ispis vremena generisanja poruke se podeava
komandom ser vi ce t i mest amps l og
dat et i me

You might also like