VATIKANSKE MILIJARDE

+ Dvije tisuce godina zgrtanja b aga +

“Jer gdje je vase blago, ondje je i vase srce” (Matej 6.21)

AVRO MANHATTAN

********************************
SADRZAJ 1. Poglavlje POVIJESNI POSTANAK CRKVENOG ZGRTANJA BLAGA 2. Poglavlje PORIJEKLO CRKVENOG SVJETOVNOG BLAGA 3. Poglavlje CRKVA KAO NASLJEDNIK BIVSEG RIMSKOG CARSTVA 4. Poglavlje CRKVA ZAHTIJEVA VLASNISTVO NAD ZAPADNIM SVIJETOM 5. Poglavlje CRKVA TRAZI VLASNISTVO NAD SVIM JOS NEOTKRIVENIM OTOCIMA I KOPNOM 6. Poglavlje SMAK SVIJETA GODINE GOSPODNJE 1000-te 7. Poglavlje PLATI DA BUDES KRSCANIN – ZIV ILI MRTAV 8. Poglavlje SVETI MASOVNI TURIZAM ZA SVE NARASTAJE 9. Poglavlje CUDA NA PRODAJU 10. Poglavlje BURZA OPROSTA

11. Poglavlje CRKVA ZAHTIJEVA AMERIKE 12. Poglavlje EKONOMSKI FAKTOR IZA REFORMACIJE 13. Poglavlje KATOLICKA CRKVA I BASNOSLOVNO BLAGO SPANJOLSKIH KOLONIJA 14. Poglavlje REVOLUCIJE I CRKVENI PRIHODI 15. Poglavlje KATOLICKA BOGATSTVA 16. Poglavlje KATOLICKA CRKVA POZDRAVLJA NASTANAK BOLJSEVIZMA 17. Poglavlje PRVI TEMELJI FINANCIJSKOG CARSTVA KATOLICKE CRKVE U 20. STOLJECU 18. Poglavlje TOTALNO BOGATSTVO SVJETSKOG RATA 19. Poglavlje VATIKAN INVESTIRA MILIJUNE U RATNU INDUSTRIJU 20. Poglavlje ZASTO JE KATOLICKA CRKVA NAJBOGATIJA CRKVA U AMERICI 21. Poglavlje CLAN KLUBA MILIJARDERA 22. Poglavlje KARDINALI BURZOVNI MESETARI 23. Poglavlje KATOLICKO URBANO SIRENJE U U.S.A. CRKVE PRIJE I ZA VRIJEME 2. CRKVA LISENA NAJVECEG DIJELA SVOG

24. Poglavlje NAJBOGATIJA DIVOVSKA TEOKRACIJA 25. Poglavlje TIP LEDENOG BRIJEGA 26. Poglavlje KATOLICKA CRKVA 20.STOLJECA 27. Poglavlje NEDOKUCIVE MILIJARDE KATOLICKE CRKVE 28. Poglavlje ARBITER ZAPADNOG SVIJETA KAO NAJVECA FINANCIJSKA SILA

********************************

NAPOMENA

R!A"S#OM $%"A"E&JS"!'(

#)j*ga !a+*,a)-,e M*l*ja./e 0"1e !a+*2a) 3*ll*o)-4 )*je )*,a/a 5.eve/e)a )a 1.va+-,* je6*,7 ,ol*,o je 8e)* 5o6)a+o. Z9og +oga -a8 o/l:2*la -voj 5.*jevo/ ,)j*ge -+av*+* )a %)+e.)e+ * +a,o o8og:2*+* * 1.va+-,*8 2*+a+elj*8a /a j: 2*+aj:. A:+o. ,)j*ge ;)a5*-a)e 1983.< je Av.o Ma)1a++a) ;191441990< 5o6)a+* -vje+-,* -+.:2)ja, 6a !a+*,a) * )jegovo /jelova)je : 5.o-lo-+*. #)j*ga je *6v.-)a7 6a)*8lj*va * *)=o.8a+*v)a7 5*-a)a : 9lago *.o)*2)o8 -+*l:7 +a,o /a vje.:je8 /a 2e * 2*+a+elj*8a 9*+* 6a)*8lj*va. Poglavlja 2e *2* : )a-+av2*8a 69og v.lo -5e2*=*2)e -*+:a2*je 5.evo/*+elja. ;Ja-)a A.!. > -+:/e)* 2009.<

PRED?O!OR

+a+:.o : -*.eB S+o -: * . Ova .e +*-:2e 8*4l*j:)a o)a /.oj* -: )je)* v*/lj*v* * )ev*/lj*v* =o)/ov* : vo/e2*8 * )ajja2*8 6e8lja8a -v*je+aB Na -va +a 5*+a)ja /o-a/a jo..e7 *)+e. Ova ...a4+a. %/e8oE Sa/E Av.o.e6lj*vo-+ 5oje/*)a2a7 l*14 va.e Revol:2*je : 18. @Njegova 2.#.a2)*1 v*je.e *8ov*)e )ego )aj8o2)*je .a8a * 2*)je)*2a8a. ?o+ovo 2000 go/*)a 6a5a)j:j:2eg -a.*8 * a8e.ova /o Re)e-a)-e7 Re=o.oj7 6.a).:v*je.a)*1 8..og 9lagaB #a/a je -ve +o 5o2eloB ?/jeB #a.o je-+e7 .*ve)je )ajve2eg =*)a)2*j-.o5e * A8e.a +vo.4+o87 /o 1.oj.o )e.e -+.o8a-+v:..a * 9laga7 .e+)*)aB #ol*.o %)/:-+.e=o../a -v*1 v.+.*8 9lago87 o)a 9:/e )ajve2* -a.a8aB Da *8a v*-e /ola.*)g:7 : +:.o je vel*.-+v:7 5a 2a. #.ov*D .e7 5ol*+*2.5o.*je5lje)o *8e)*8a7 /a+:8*8a7 9.)j*ga je je/*)-+ve)o .a)2:-.e.e6e.-.-+vo $.*8 9a).o )*je o/govo.og *84 5e.*7 -ve+* lj:/* * )*+.o 2a.-.o6 .a.o6 5ov*je-+7 o/ .ol*. -vje+-.:5lja2 * go8*la+elj ovo6e8alj-.*v*/)o 6ao.oB S+o je 9*lo e.a7 : .o-lo-+*B "*-:2:7 5e+-+o *l* -+o go/*)a :)a+.ev*)a * :+v.:5lje)a )e9e-.e7 *)+e.o)+.8a2*je7 o/ C.og . * : -ve8*.+*v)a o+*8a)ja7 6le 5o/lo-+*7 /a.e.a6o+.e2*): +o+al)og 9oga+-+va Ev.oje -: 5. 3.ve7 go.a4)2:-. Sve je 5o+.-+vo7 a . -+olje2a .o)*2* * *)6e)je.lj*v* .o /*o)*2a7 6aloga7 o9ve6)*2a7 v..*o..5o4 .evol:2*je : 19.6*B #ol*.*ja8a )a=+e7 8o+o.)e .o.a7 3elg*ja7 %+al*ja * !.e8e)aB A.ve : 5.*ja .o5lov)oj7 : ele.+vova4 )ja7 .*68: * 1o+el*je.a 6.vaA je 8:l+*48:l+*48:l+*48*l*ja. : 5:)o8 5ogo):.e e.a+a7 9olj-ev*68a : R:-*j* * 2.ela+*7 5o9:)je)e 2.o6 o-o9): 5o1le5: * jav): =*la)+.aB #ol*.o 5.*8 *-+.+a)ja /o9a.*.-+olje2:7 5. -vje+-. #a.ol*.o)+*)e)+al)e .)j*ga -a/a )a )j*1 o/gova.8a+o.-.o /a)a-B Da l* je 8og:2e * *-+*)*+o7 /a je o)a )aj8o2)*ja =*)a)2*j-..e .a6*va)j*8aB Da l* je *-+*)a7 /a #a+ol*2.o5*j:7 -ve+a2.evol:2*je * /*.ve )ego C.8a2*je * P.o Ma)1a++a) &o)/o) ******************************** .-./e.o je /o-lo /o +oga7 /a *a.o)o8-.a2*je * glo9al*6a8 : )a-e /o9a..aje8 20.a.*je/)o-)*1 5a5*..*-+ je 9*o .a $..*2.)*+.va *8a gole8e /e5o6*+e 6la+a : -v*2a.*+a)*ja 6aje/)oB % /a 2e .oj* je -v*je+ *.og .oj* je jo.e=o.a2*je : 'SA 6aje/)o7 * ve2e 8o)e+a.a/a v*/*o7 a .aljev*7 5.ovo/*l* 5a5e7 .)a2*o)al)e 9a).e8*j-. % o/ +a/a 5a /o -a/a-)je -ve8*.o /*o)*2a : *)/:-+.*j-..:5lja)ja * 6g.agB #ol*.o/je)7 6*v*o je * :8.a+* )aj8a)je +.o+:.ole.

a da bi bila tolerirana i ignorirana cak i od najravnodusnijih vjernika. -uprotnost je tako uocljiva i bezocna.rkve u direktnoj je suprotnosti sa ucenjem (rista o siromastvu.rkva ih je jednostavno ignorirala sve dok su njezini prihodi bili sigurni i neugrozeni.#. da je religiozni rad . ni kraljevi nisu bivali postedjeni.*-+.rkve postao tako isprepleten s njenim novcanim interesima. Poglavlje PO!%JESN% POS"ANA# $R#!ENO? Z?R"ANJA 3&A?A %-:. Njegova crkva je najbogatija medju bogatima. nego si skupljajte blago na Nebu gdje ni moljac ni hrdja ne izgriza i gdje lopovi ne kradu. 0ilo je to casno i pohvalno. . ) proslosti doduse. 3olitika nije bila glavna preokupacija . kardinala i papa jos uvijek grme sa sarenih stranica anala zapadne povijesti.rkva je ustvari branila i stitila svoje +inancijske i teritorijalne interese. . gdje je vase blago ondje je i vase srce”.rkva kao “nevjesta (ristova” treba biti cista i siromasna kao i njezin )citelj. sela i gradova. pa sve do +izickih. pompi. luksuzu i svjetovnim navikama biskupa. izopcenja isl. Jedna njena znacajka. industrijskih superdivova i globalnih korporacija svijeta.rkvu kojoj su pripadali.rkve samo u nekim kritickim ili neuobicajenim periodima crkvene povijesti. I tako naizgled braneci i stiteci svoje duhovne prerogative. ali se nisu slagali s njezinom praksom. Isus je rekao: “Ne sakupljajte sebi blago na Zemlji gdje ga moljci i rdja kvare i gdje lupezi otimaju i kradu. a sto je ovisilo o stupnju i oz% biljnosti prijetnje. !atej ".1. dolazili su od osoba ciji je vjerski interes i cilj bio gotovo zanemariv. (ako je do toga doslo i zasto je to tako* /o su pitanja koja odzvanjaju vijekovima. 4na je postala njezina stalna i neprekidna aktivnost kroz cijelu njenu povijest. jer su ti ljudi imali postenja i hrabrosti optuziti . osnivac krscanstva bio je najsiromasniji medju siromasnima. Jer. nego cijelih cehova.'. 1ko ih nije usutkavala. Njihove optuzbe o bogatstvu. -upresivne mjere kretale su se od onih duhovnih anateme. . da jedna takva institucija vladajuci i ime istog onog skromnog )citelja postane tako bogata. da . Zapravo. . najbogatija institucija na Zemlji. ne samo protiv pojedinaca. 2ezultat je bio taj.rkva nije oklijevala da usutka svakoga tko bi mogao pokrenuti sile koje bi ju lisi% le njenog bogatstva.rkva se pak ponasala bahato.#$%&#' (ako je doslo do toga. -ilno bo% gatstvo . oglusujuci se i omalovazavajuci glasove ljutnje svojih sinova koji su vjerovali. oni najubojitiji gro% movi protiv takovog mamutskog nagomilavanja bogatstva. koja je stalno zalostila njene najodanije sljedbenike i u isto vrijeme postala izvor bezbrojnih rasprava i sukoba u kraljevstvima ovoga svijeta koja je ona izazivala trazenjem i zahtijevanjem sve vise i vise njihovih davanja i . a njeno postupanje totalno suprotno (ristovim uputstvima. Ni princevi. (adgod bi se pak dogodilo da su oni bili u opasnosti ili ugrozeni. da ni sama ne zna koliko joj je bogatstvo* I da moze posramiti kombiniranu moc vecine +inancijskih trustova. da su biskupi i pape vrlo cesto prijetili. grmili anateme i ekskomunikacije.

pobune. jednostavno zanemarujuci i preskacuci one dijelove 6vandjelja koji govore o tome. revolucije i destruktivne ratove koji su ranjavali zapadni svijet kroz mnoga stoljeca. 1rgument je bio. uzrokova%lo je revolte. kada je . stoljecu krscanstvo postalo drzavna i respektirana reli%gija .rkve. I taj argument je izgledao sasvim opravdan i nimalo protu%rijecan. I tako je apostolska tradicija siromastva i zajednistva napustena. 0ilo je nekada davno i takvo vrijeme.rkva i bogatstvo. ) Njemac%koj je udruzivanje njemackih knezova s luteranizmom bilo potaknuto istim ekonomskim +aktorom. /ako je zajednica dijelila sva dobra za kolektivnu dobrobit.rkvu koja im je bila vjeciti takmac i protivnik zbog neugasi% ve zedji papinstva za univerzalnom vlascu i podvrgavanjem svjetovnih vla% dara sebi. prouzrokovalo je nepopravljivu stetu duhovnim interesima cjelokupnog krscanstva. sjeme crk% venog svjetovnog blaga izraslo je u monstruozno divovsko drvo gorusice koje je zamracivalo svijetlo nad 6vropom vise od tisucu godina.rkva djelovala po uputstvima svoga )citelja stavljajuci na prvo mjesto nebesko blago. upravo je ekonomski +aktor ucinio 2e+ormaciju mogucom. rezultat je razli% citih ekonomskih interesa koji su lezali skriveni iza zestokih teoloskih rasprava i neslaganja. bi li svjetovni mocnici podrzavali podjele i pobune protiv . 3o% sebna briga posvecivala se siromasnima.rkva je postupno postala glavni cuvar blaga. /ako oni zapravo slijede primjer same . Nakon krstenja prikljucili su se zajednici donijevsi sa sobom i svoja dobra. No. 4ni su uskladili svoje posjedovanje svjetovnih dobara i bogatstva s (ristovim ucenjem. 7eliki apostol 3avao je rekao: “-rebroljublje pohlepa za novcem' je korijen svih zala”. !edjutim. da krscani mogu posjedovati zemaljsko blago doklegod je ono u sluzbi religije. #. /ijekom #.8 3lemstvo je podrzavalo njegovu politiku spram 2ima gledajuci mogucu ekonom%sku korist i nove povlastice u preraspodjeli crkvenog bogatstva. Iako je on bio prividno drugorazredan. i jos gore od toga. jer su one slabile . Jos i u =.rkva je radila u skladu s (ristovim nalogom o siromastvu.njihovih dobara. stoljecu . 3odjela monolitnog krscanstva na tri dijela 5 2imska crkva na Zapadu. moc i politika 5 kategorije koje nikako nisu isle zajedno te su bile u stalnom sukobu.stoljeca rani krscani djelujuci i radeci na takav nacin sacuvali su cistom apostolsku tradiciju. 3rema tome. 89inasticke stvari engleskog kralja :enrika 7III. vrlo je upitno. krscani naravno vise ne prodaju svoja dobra nakon krstenja i pristupanja . ono prvo sitno sjeme koje je netko posijao. )pravo to crkveno uporno ignoriranje temeljne zapovijedi njenog 4snivaca u odnosu na blago ovoga svijeta.3oslanica /imoteju ". koliko je to bila ekonomska motivacija i +aktor. bolesnima i neslobodnima. nisu bile toliko presudne za raskid s 2imom. ali i njegov upravljac i raspodjeljitelj. i &. (ada je u >. /ada se jos nije moglo naslutiti kuda to .#<' 1li nije uvijek tako bilo. pa sve do nasih dana. 7ladari su podrzavali crkvene razdore i podjele. 3rvi krscani slijedili su primjer apostola i prve i druge generacije (risto% vih ucenika. ortodoksna na istoku i protestantizam na sjeveru 6vrope.rkve da je ona ostala apostolski siromasna i skro% mna. udovicama. .rkvi.

vodi. 7idljivi nagov%jestaj buducih de+ormacija u .rkvi bio je povijesni dogadjaj od najvece vaz%nosti, napose za 6vropu. .ar (onstantin 7eliki =<$%==?' odlucio je iskoristiti rastuce sile krscanstva u svoju korist. 3obozna legenda kaze, da je on sanjao kriz kao znak u kojem ce pobijediti. (ada je zaista i pobijedio u jed%noj bitci, on je priznao i proglasio krscanstvo drzavnom religijom u 2imskom .arstvu =#= g.' /ako je zapocela nova +aza u razvoju .rkve. 9rzava i vladar postali su njezini zastitnici, a sa time je dosla moc i bogatstvo. .rkva je dobila novi status, pa je i njezino bogacenje postalo vidljivi dokaz njenog ugleda i ras% tuce moci. /o se odrazavalo u podizanju veleljepnih crkava, raskosnoj odje% ci njenih svecenika i bljestavoj liturgiji. )sporedo s time rastao je i neobuz% dani svjetovni ponos i tastina, kao i sve veca pohlepa za zemaljskim blagom i uzicima. /astina i pohlepa gotovo uvijek idu zajedno i tako skupa guse milosrdje i sazaljenje. ) .rkvi se to ubrzo pretvorilo u otvorenu neto% leranciju spram drugih. Novac kvari ljude, a od toga nisu imuni ni crkvenja% ci. 3oganski hramovi su pretvoreni u crkvena svetista i njihovo bogatstvo je postalo crkvena bastina. 0lago drugih religija bilo je oduzeto, a njihovo svecenstvo ukinuto ili protjerano. Novi drustveni status, ali i politicki, omo% gucio je .rkvi da postane dobitnik i trium+ator. Istodobno sa ubrzanim rastom ugleda, moci i bogatstva .rkve, na sceni se pojavljuje novi “+enomen” 5 redovnicke zajednice. 3ocetci ovih ostaju nam tajnom, ali je malo vjerojatno da su postojale u vrijeme dok je krscanstvo bila proganjana religija. -ada je polozaj .rkve bio izuzetno povoljan za umnozavanje njezine hijerarhije. 2edovnicke zajednice postajale su sve brojnije, a tvorili su ih pobozni pojedinci koji su se odvajali od ovoga svijeta napustajuci njegova zadovoljstva i tako zeljeli osigurati sebi ona nebeska blaga. 1li, za razliku od svojih prethodnika anonimnih pustinjaka, ovi njihovi imitatori zakljucili su da je izuzetno tesko slijediti tako stroga pravila pustinjackog zivota, pa su krenuli svojim laksim stazama. Nasljedstva poboznih ljudi, darovana zamljista i imanja, pokloni novoobracenih imucnih pogana, darovi zahvalnosti pokajanih grijesnika, sve to doprinjelo je da su redovnicke zajednice u 6vropi postajale cuvari i pristavi zamaljskih dobara. 3rema tome, .rkva je vrlo brzo “pronasla sebe” u cvrstom zagrljaju s mocnicima ovoga svijeta izjednacujuci se s njima u mnogocemu. !edju ostalim postajuci njihov glavni takmac i suparnik u sabiranju blaga ovoga svijeta. 1postolska tradicija siromastva i jednostavnosti postala je cista apstrakcija i tek povremeni tekst za neku poboznu propovijed. I dok su hrabri po%jedinci govorili o tome i upozoravali, .rkva zdruzena s glavarima ovoga svijeta drsko je ignorirala i oglusivala se o te prigovore. I konacno, potpuno zaokupljena +inancijskim stvarima ona je bestidno “zacepila usi” napustajuci oboje 5 i apostolsku teoriju i apostolsku praksu.

*****

2. Poglavlje PO!%JES" $R#!ENO? S!JE"O!NO? 3&A?A

) razvoju krscanstva tijekom prvog tisucljeca bilo je vise odlucujucih +akto% ra, a medju njima jedan od najvaznijih bio je 5 uvodjenje kultova i

hodocasca. 7rlo rano, jakom i upornom propagandom i promocijom legendi o svecima i mucenicima te cudima povezanim s njima, izazvana je prava najezda poboznih hodocasnika mjestima gdje su sveci zivjeli, bili muceni i bili pokopani. .rkve i samostani, svi oni su imali po nekog svojeg sveca i njegove relikvije kojima su privlacili pobozne vjernike. 4vi su tamo, osim raz%nih zavjeta ostavljali dakako i raznovrsne darove i prinose. I sto popularniji svetac i svetiste, to bogatija kolekcija u njemu ostavljenih darova u zlatu i srebru. 0ez sumnje, najmocniji i najbasnoslovniji kult kojeg je .rkva proizvela, bio je kult -vetog 3etra 5 Nebeskog (ljucara. /aj kult je zahtijevao putovanje u 2im gdje se navodno nalazi njegov grob. 3rema legendi i crkvenoj predaji 3etar je ondje bio razapet i pokopan, sto dakako nikada nije moglo biti i dokazano usprkos svim iskapanjima, nadjenim kostima i racunanjima o nji% hovoj starosti i pripadnosti. 3roces identi+ikacije +ragmenata ljudskih kostiju zapoceo je papa 3io @II, a dovrsio ga 3avao 7I. koji je sluzbeno objavio da su “nekoliko dijelova ljudskih kostiju nadjenih ispod bazilike -v.3etra autenticni apostolovi ostaci”, 3a sad, tko zeli vjerovati... (ako je ta “identi+ikacija” obavljena u situaciji kada su stotine i tisuce tijela tokom stoljeca bile tamo pokapane, nije naravno objasnjeno. (ao uostalom ni cinjenica, da ne postoji ni povijesni, a niti biblijski izvjestaj i dokaz da je apostol 3etar ikada bio u 2imu. )sprkos tomu, rimski biskupi njegovali su upravo taj kult s najvecom revnoscu i ne bez razloga. Naime, upravo taj kult pribavio im je najveci autoritet, a s njim i +antasticne prihode i dobitke. 7jerovanje da je 3etrov grob u 7jecnom gradu privuklo je prave rijeke hodocasnika u 2im iz svih krajeva 6vrope. 9anas to zovemo prozaicnim imenom “masovni vjerski turizam”. 3etrovi Nasljednici su imali posebne “programe posjeta” za najbogatije i najmocnije persone doticnog vremena, a to su bili oni koji su im darovali skupocjene darove, zemljista i povlastice. Nikakova cijena nije bila previso% ka za dobijanje otpusta grijeha od samog -vetog 3etra, /ako je primjerice papa Argur I. B$<%"<>' obecao kraljici 0runhildi oprost svih grijeha i pot% puno ociscenje u ime -v.3etra sve dotle, dok ga ona bude darivala onime sto on od nje trazi. 1 to je prvenstveno bilo zlato, srebro, imanja i nekretnine. /aj Argur je isao i dalje u svojim trazenjima i lucidnim idejama 5 jednom je ugledniku poslao kriz i nekoliko “karika s lanca kojim je sv.3etar bio okovan dok jos nije bio -veti”. 3orucio mu je da kriz nosi na svom grlu, jer to je “kao da nosi okove samog -v.3etra sto ce ga zauvijek osloboditi od svih grijeha”. 3oklon svakako nije bio besplatan i imao je svoju zlatnu cijenu. Inace taj isti Argur je bio vrlo dosjetljiv covjek, pa je poceo prakticirati slanje kopija “kljuceva sv.3etra” bogatim i uglednim osobama, a koji su takodjer osiguravali otpust svih grijeha. I ovaj je poklon podrazumijevao svoj protupoklon, u gotovini ili naturi. !oderni pape to rade na mnogo sup%tilniji nacin, nego njihovi davni kolege. 1 onda nova “bomba”. 3roculo se naime, da relikvije sv.3etra u kombinaciji s duhovnom silom njegovih nasljednika, jos bolje ciste od grijeha, pa su krscani diljem 6vrope poceli silno ceznuti za odlaskom u 2im. I odlazili su, /o je bila nova vrsta hodocasca prozvanog “oprost sv.3etra ili 3etrov oprost”. Najvise su ga prakticirali 1nglo%-aksonci koji ce nekoliko stoljeca kasnije potpuno raskinuti s 2imom i papama. I tako, ovo novo vjerovanje je kazivalo ovako; dolaskom u 2im hodocasnici se mogu direktno obratiti sv.3etru, Nije ni cudo da su ovi jednostavno nagrnuli u 7jecni grad. ) djelu “9e gloria martCrum” nalazimo detaljan opis ceremonije koja je trebala biti izvedena, a da bi se moglo govoriti osobno sa sv.3etrom. 6vo kratkog opisa: hodocasnik kleci nad 3etrovim grobom

koji je prekriven sa jednim vratima, podize malo vrata i gura svoju glavu u otvor te glasno govori o svrsi svoje posjete grobu i svecu, a nakon toga ostavlja svoje darove ispod vrata. 3osto je to obavio odlazi odati svoje postovanje i pokloniti se 3et%rovom nasljedniku papi. 2ezultati ove prakse, koja je bila niska i nepostena prijevara lakovjernih i uplasenih ljudi, bili su +antasticno pro+itabilni za papinstvo. i svjetovni vla% dari nagrnuli su u 2im. 9va anglosaksonska princa odrekli su se svojih kruna i svega i otisavsi u 2im sa skupocijenim poklonima sproveli ostatak svog zivota u blizini 3etrovog groba. (ralj .anute takodjer nije mogao odoljeti 3etrovom pozivu. Jednom u 2imu, odlucio je obavijestiti svoje velmoze i podanike da ostaje u 3etrovu gradu sve dok ne izmoli oprostenje za sve svoje grijehe od samog 1postola, posto on ima kljuceve kraljevstva nebes%koga. /ako je ovaj dobro iskalkuliran, mocan i djelotvoran kult donio neizmjernu dobit rimskim papama i +unkcirao je kao “perpetuum mobile” za proizvodnju novca. 1li, ubrzo je postao i mocan instrument podvrgavanja ljudi i njihove pokornosti papama. I on savrseno +unkcionira do dandanas. -akupljanje ovozemaljskog blaga postala je stalna znacajka i obiljezje (atolicke .rkve kroz sva stoljeca. 1 to je stvarno i zapocelo od vremena (onstantina 7elikog >.stoljece' kad je taj car izdao Zakon o pravu .rkve na zemlju =&#.g. /o pravo na zemljiste omogucilo je .rkvi stvaranje ogro% mne bastine, koju posjeduju, kontroliraju i njome upravljaju rimski biskupi. 3osjedovanje imovine sto je suprotno (ristovu nalogu svojoj .rkvi' donjelo je sa sobom neizbjezno kvarenje i korupciju svecenstva i same .rkve. -ve% cenici su poceli traziti novac i druge vrijednosti za svoje usluge i pronalazili razne nacine zarade i izvan .rkve. 7idjevsi zedj crkvenjaka za stvarima ovoga svijeta mnogi su poceli slijediti njihov primjer. 3od ponti+ikatom Argura I. svecenici su uzimali protuvrijednosti kao naknadu za grobno mje% sto, ali je on to zabranio. .esto su klerikalci prodavali skupocjene crkvene sudove i pribor, pa je Argur odredio da svaka crkvena zajednica mora napraviti tocan popis svojine koju posjeduje crkveni pribor, zemljiste i nekretnine'. 3o prvi puta je napravljena jedna takova evidencija crkvenog vlasnistva i sam Argur je bio vrlo iznenadjen saznavsi koliko mnogo njego% va .rkva posjeduje. .rkveno vlasnistvo je obuhvacalo ne samo zemljiste i crkvene zgrade, nego i citava naselja i utvrde u juznoj Italiji, -iciliji, -panjolskoj, na 0alkanu i u sjevernoj 1+rici. -ve je to tada prozvano “0astina ili Nasljedstvo -v.3etra”. /aj Argur je inace zivio vrlo skromno i bio je strogi vjernik koji se pridrzavao evandjeoskih pravila o siromastvu. 4n je bio prvi papa koji je sebe nazvao “sluga slugu 0ozjih” 5 -ervus -ervorum 9ei %, 7ladao je .rkvom mudro i obilno davao siromasnima i nevoljnima. .rkva ga naziva Argur 7eliki. 1li, plima korupcije i gomilanja svjetovnog blaga nesmetano je rasla. /a% ko je samo =<< godina nakon cara (onstantina, .rkva postala jedan od najvecih zemljoposjednika na Zapadu, a u vremenu koje je dolazilo 0astina sv.3etra stalno se povecavala, da bi do naseg vremena dosegla nezamisli% ve razmjere. 9oduse, uvijek je bilo onih pojedinaca cak i u samoj .rkvi' koji su vjerovali u potrebu evandjeovskog siromastva .rkve. /akvi su upu% civali prigovore i povratak apostolskom nauku i tradiciji. No, .rkva ih je jednostavno ignorirala, a one opasnije usutkala. nastavljela je praksu aku% mulacije bogatstva i sto je vise imala 5 to je vise zeljela imati. !udra izreka kaze: “0ogatstvo i moc su slicni morskoj vodi 5 sto vise pijes, to si zedniji,” I tako, u jednom stadiju procesa akumulacije blaga, neki crkveni lideri su pokazali toliku drskost, da su jednom kralju predocili pismo koje je “sam -v.3etar napisao s Neba”. /o je tzv. N606-(4 3I-!4 % jedna bezocna kri%

votvorina, koja je imala dalekosezne posljedice za povijest 6vrope. 1li jao, (ralj je nasjeo tom pismu. No, prije opisa spomenutog 3isma osvrnut cemo se malo na dodadjaje koji su mu prethodili i omogucili mu uspjesan ishod. Nakon smrti pape Argura 7elikog crkveno bogatstvo se stalno povecavalo u narednih stotinjak godi% na. 1 onda, na uzas papa doslo je do preokreta. ) D.stoljecu pojavili su se neprijatelji% poluobraceni -laveni i oni su poceli ugrozavati 3etrovu 0astinu na 0alkanu. 1li jos gore, novi pljackasi pojavili su se s juga 5 1rapi, koji su pljackali sv.3etra u ime boga kojeg su oni zvali 1lah. 4ni su imali gadan obicaj, tako sto su svojim bodezima%krivosijama boli papine podanike i oduzimali im imovinu govoreci, da radije promijene svoju idolatrijsku vjeru, a sto je vecina brzo i ucinila. Na taj nacin papinstvo je izgubilo mnoge kolonije, ukljucujuci -panjolsku, juznu Erancusku, sjever% nu 1+riku, Istru i 9almaciju. Nasljednici (onstantina “najkrscanskijeg cara” pogorsali su stvari i oduzeli 3etrovim nasljednicima -iciliju, -ardiniju, (orzi% ku i (alabriju. ) nekoliko desetljeca sv.3etar je orobljen, tako da mu je ostala samo centralna Italija okolo 2ima. I papinske kase slabo su se punile. 1li, ni to nije bilo sve zlo. Najgori djavoli od svih, Fombardi iz sjeverne Italije, opasno su ugrozavali ostatke 3etrove 0astine. Zato je trebalo brzo nesto uciniti. /adasnji papa -tjepan II. ?B&%?B? odlucio je pozvati u pomoc nikoga drugoga, do samog 5 1postola 3etra, 4riginalna ideja. 9a li samo njegova, ili i njegovih kompanjona, nije dakako poznato. 0ilo kako, -tjepan je zatrazio od 3etra da mobilizira najmocnijeg vladara tog vreme% na, +ranackog kralja 3ipina !alog ?B#%?"D'. Iste godine kad je 3ipin pos% tao kralj, Fombardi su zauzeli 2avenski 6gzarhat i zaprijetili papi u 2imu. Zato je -tjepan odmah na pocetku svog ponti+ikata, a suocen s takvom opasnoscu, morao poduzeti hitne korake. (aze papa 5“3ipin mora obraniti i zastititi crkvene posjede sto bi bilo za neiskazanu duhovnu dobrobit kralje% vu. (ao i darivanja .rkvi 3etrovoj, osobito od nekih kraljevih posjeda”. 3apina molba 3rincu 1postola je bila cuta i sv.3etar je udovoljio, (ako* Jednostavno napisavsi pismo. 9irektno s Neba. 3ipinu !alom, Nebesko 3ismo je naravno najprije stiglo papi -tjepanu, koji ga je onda po posebnom izaslaniku poslao 3ipinu. 3ismo napisano cistim zlatom na naj+inijoj pergameni. .ita se kako slijedi: “3etar izabrani 1postol od Isusa (rista -ina 0ozjega....Ja 3etar pri% mivsi apostolat od (rista primio sam takodjer misiju prosvijetljenja cijelog svijeta..... 3ipin je pobozno klecao pred papinim poklisarom koji je citao 3etrovu poru% ku. “-vi koji su culi moju propovijed i ravnaju se po njoj moraju apsolut% no vjerovati da su po 0ozjoj odredbi njihovi grijesi ocisceni i da ce uci u vjecni zivot.... 9odjite u pomoc rimskom narodu koji je meni 0og povjerio i Ja 3etar u 9an -uda pripremam divno mjesto za vas u kraljevstvu 0ozjem. 3otpisani 3etar 3rinc 1postola.

g. )skoro je 3ipin !ali porazio Fombarde i poklonio papi mnoge posjede. (ako bi uopce mogao odbiti hitnu molbu “nebeskog kljucara”* 3ismo je postiglo zeljeni cilj. 0ilo kako. sto nije ucinio nikad prije i nikad poslije. 4vo je bio novi poticaj 3ipinu i njegovim nasljednicima za nova darivanja papama.harlemagne' potvrdio je 9arovnicu ??>. /ako je sv. sve do #D?<. bit ce najmocniji od svih vladara.3etar adresirao svoje pismo: 3etar izabrani 1postol (ristov nasem najdrazem sinu kralju 3ipinu. ali 3ipin je umro prije nego je mogao sjesti na tu stolicu.3etra. njegovoj junackoj vojsci. 3ipinova 9arovnica udarila je temelj 3apinskim Zemljama ili 3apinskoj 9rzavi i od tada ona pocinje stvarno postojati.3etra pribavila sebi ogromne teritorije. % “(ako je 3ismo stiglo na Zemlju* 5 pitao je 3ipin. 3obozni i beskompromisni EleurC u svojoj poznatoj velikoj 3ovijesti . 3ipin kao pobozan covjek nije imao izbora doli udovoljiti zeljama samog sv. ) 3apinskim Zemlja%ma pape su vladale kao apsolutni vladari. 3api 3avlu 7I. sela. ***** . Zauzvrat. % “-veti 3etar je osobno sisao s Neba i dao pismo svom nasljedniku”. papa je proglasio 3ipina i njegove nasljednike zastitnicima 3etrove -tolice i udijelio im titule rimskih patricija. a njegov sin (arlo 7eliki iako okrunjen za cara u 2imu D<<%te godine. a ne iz #. a s njima i njihova bogatstva i tako postala najjacom +eudalnom ekonomskom silom. da je uspjeh Nebeskog 3isma potaknuo njegove autore na nove korake. gradove i utvrde. 3akt 3rijatelj%stva izmedju pape i dinastije +ranackih kraljeva. jer propaganda je isla ovako i bila je vrlo djelotvorna 5 ako kralj bude okrunjen na toj stolici. “3etrova stolica” je postala jedna od najskupocjenijih relikvija . /o je tzv. Na toj stolici sjedio je sam 3etar kad je bio u 2imu 5 govorili su pape.rkve i predmet stovanja kroz naredna stoljeca. 3apama je ostao samo 7atikan. )skoro je “rimska radionica” proizvela prijestolje 5“stolicu sv. /reba napomenuti.stoljeca.3etar napisavsi ovo 3ismo ucinio nesto.g. 1li koja je naza%lost imala dalekosezne i tragicne posljedice za povijest citave 6vrope. 2avenski 6gzarhat i 3entapolis. takodjer nije sje% dio na njoj. biskupima i kleru i svem narodu. dopalo je da odluci sto ce s njom i gdje ju smjestiti nakon tisucugodisnjeg stovanja. 3ipinov nasljednik (arlo 7eliki . /ako je papinska teritorijalna drzava nestala zauvijek s karte 6vrope. objas% nio je papin izaslanik.3apin izaslanik pokazivao je pismo cijelom dvoru svecano se pozivajuci na 3etrov originalni potpis. Zatim je pokazao kralju kako je sv. 3osebna komisija ispitala je starost 3etrove stolice % prijestolja i ustanovila da ona potjece iz $. 4 njezinoj autenticnosti raspravljali su neki katolicki autoriteti u "<%tim godinama &<. 1 u svojoj velikoj skrbi za svoju zemaljsku bastinu.rkve nije mogao suzdrzati svoje gnusanje nad “3etrovim nebeskim pismom” otvoreno ga proglasivsi jednom besprimjernom prijevarom.stoljeca. /ako je . /ada je talijanska vojska zauzela 2im i sve papinske teritorije proglasivsi 7jecni grad prijes%tolnicom novo +ormiranog )jedinjenog (raljevstva Italije.rkva pomocu kul%ta -v.3etra”.

1 o v ) a v l a . sto joj je pak povecavalo ugled i moc koji idu uz to. tako je (onstantinova 9arovnica krivotvorina podmetnuta njegovom sinu (arlu 7elikom ?"D%D#>' od pape :adrijana I. a to je % duhovna i politicka nadmoc. I tada godine Aospodnje ??>. sto zeli 3etrov nasljednik.ar (arlo 7eliki je priznao 3ipinovu 9arovnicu i nije okrenuo ledja rimskim papama.3. te ih ucinio legalnim nasljednicima bivseg 2imskog . 4sim toga. )spjesan pocetak ostvarenja tih teznji bila su darivanja te% ritorija . (onstantonove 9arov% nice. tadasnji papa :adrijan I. I uspjelo u tome. >. 3ojavila se niotkuda.rkvi teritorijalnu i pravnu osnovu od nezamislivog znacaja i vaznosti. Nova krivotvorina papinske kancelarije. . Zbog njezinog dubokog odraza na cjelokupan zivot i prilike u 6vropi. Najdublja teznja rimskih papa bila je obnova bivseg 2imskog . Znacenje i posljedice toga bili su zlokobni za citav zapadni svijet. a to je 5 kopija tzv. podmetnuta 3ipinu !alom.rkvi od strane 3ipina !alog cime je stvorena jezgra buducih ogromnih 3apinskih Zemalja ili 9rzave. ali i sire. 4vom krivotvorinom pape su sebe postavile iznad svih civilnih autori%teta uzurpirajuci vrhovnu vlast i arbitrazu u cijelom krscanskom svijetu. /ako se na sceni iznenada “sluzbeno” pojavila cuvena #ONS"AN"%NO!A DARO!N%$A 4 najspektakularnija od svih krivotvotina u analima krscanstva.% )mjesto dijademe koju je car zelio staviti na papinu glavu. . koji% ma je glavni cilj bio dati i osigurati moc. ali on je odbio. odnosno njegova teritorija darovanog 3etrovim nasljednicima. odnosno v . I kao sto je “Nebesko 3is%mo” bila krivotvorina pape -tjepana II. jer je pa%pinska dominacija u 6vropi oblikovala i socijalnu strukturu i politicke prilike u narednih tisucu godina. . 4vaj dokument je jednim majstorskim udarcem stavio pape iznad careva. 4vaj dokument za razliku od drugih izrazavao je precizno i nedvos%misleno.arstva i udjeljuje joj carsku moc i cast.% (onstantin zeli uzdici “3etrovu stolicu” vise od . 9arovnici su prethodila i slijedila ju razlicita krivotvorena dokumenta. kraljeva i naroda.njime je papinstvo napravilo najdrskiji pokusaj u ostvarenju svojih teznji za svjetskom dominacijom. kao raskosno ruho i drugo znakovlje carskog dostojanstva. =#>%==B' cetiri stoljeca ranije. Poglavlje $R#!A #AO NAS&JEDN%# 3%!SE? R%MS#O? $ARS"!A Stvaranje 3apinskih Zemalja pribavilo je . ??&%?$B'. !edjutim. 1 koju je navodno sam (onstantin =<"% ==?' napisao papi -ilvestru I. zanimljivo i korisno bi bilo pogledati glavne tocke ove +amozne krivo% tvorine: #. apetit raste s jelom. (onstantin mu daruje /I12) i Forum.+. 4tada pa nadalje to joj je omogucavalo da sprovodi politiku neprekidnog stjecanja zemlje i drugog blaga. teritorije i bogatstvo rimskim pa% pama. &. pre% docuje (arlu nesto posve novo.arstva. njima se darovani teritorij cinio premalim za “3etrove nasljednike”.arstva sa 2imom kao prijestolnicom u kojem bi pape stolovale kao njihovi prethodnici 5 rimski cezari.% 4na ce biti sudac u svemu sto se odnosi na sluzbu 0ozju i krscan% sku vjeru. v r h o v n i a u t o r i t e t nad svim =.% 3etrova stolica ce imati crkvama u svijetu.

3etim clankom je rimski kler postavljen na isti nivo sa senatorima i patriciji% ma .% 2imsko svecenstvo ce uzivati visoke privilegije od carskog -enata slicne privilegijama najviseg plemstva i ima pravo odijevati se i uresavati se poput carskog plemstva. to jest 5 iznad svih. -a &. provincijama. clankom papa postaje suvladarom (onstantina. ?. nitko to ne moze onemoguciti. /recim clankom papa postaje jedinim sucem krscanske vjere.% 2imsko svecenstvo ce jahati konje pokrivene bijelim pokrivacem i nosit ce bijele sandale kao i senatori.B. . (raljevi i carevi su postali vazali papa. /im vise. a njihove zemlje +eudalna lena . 9eveti clanak je najvazniji zbog dalekoseznih i nesagladivih posljedica na povijest Zapada. 4vo dvoje odigralo je najvecu ulogu u buducnosti u svim trazenjima i zahtjevima 2imske . D. 88888 -a #. 4smi clanak naprosto podvrgava -enat volji pape. Iako nema dokaza da je dokument “proizvod” samog pape. gradovima i naseljima cijele Italije i svih Zapadnih 2egiona. -toljetni san rimskih papa postao je stvarnost. jer isticu izjednacenost visokog klera sa plemstvom. Njemu takodjer pripadaju najvise titule i cast. 4n je ucinio papu teritorijalnim vladarem i gospodarom zapadnog dijela 2imskog .% 2imska hijerarhija ima pravo na poslugu i tjelesnu gardu. $.rkve.12-/74 cudesno uskrsnulo i postalo nasljedstvo 2imske . 4vim clankom je udaren temelj izopcenju ekskomunikacija'. jaha% nje konja prekrivenog bijelim pokrivacem i nosenje bijelih sandala bile su specijalne privilegije u D. ". -esti i sedmi clanak iako naoko sporedni i gotovo nevazni.% 1ko clan -enata zeli cinGorden a papa se slozi. stoljecu.rkve.arstva. sto se . koji su bile da% rivani samo pojedinim istaknutim clanovima plemstva i vojske.rkve za posjedima i blagom. 3rema tome.arstva. stil je bez sum% nje onaj iz 3apinske (ancelarije sredinom D.arstva. a (onstantinova 9arovnica e % & ' e. prokletstvu anatema' i naj% strasnijim kaznama 5 Inkviziciji. clankom papa je postavljen za jedinog poglavara cjelokupnog krscan% stva i svih crkava. ipak su bili veo% ma vazni. i njegovim nasljednicima suvere% nitet nad 2imom. /ako je uz pomoc (onstantinove 9arovnice 2I!-(4 . 3ipin !ali i (arlo 7eliki nacinili su pape vladarima e ! " # t $. Napr.etvrtim clankom papa ima pravo da se kiti i okruzuje raskosi i simbolima carskog dostojanstva kao vanjskog odraza i znakova njegova uzvisenog statusa. kao i njenim tvrdnjama o njenom pravu na poseban polozaj i status u krscanstvu. ako se netko pojedinac ili zajednica' ne slaze s njim i njegovim ucenjem postaje heretik i kao takav mora snositi sve posljedice toga. njegov nasljednik i prema tome nasljednik i 2imskog . stoljeca.% (onstantin daje papi -ilvestru I.

!edjutim. tako su i biskupi tre% bali uciniti s lokalnim autoritetima. 4ko pola stoljeca kasnije DB<. Najbolji nacin da ih se podvrgne pokornosti bila je kontrola civilne vlasti % administracije i uprave. )zdigavsi sebe iznad svih autoriteta postalo je prakticki 5 svemocno. G4 pobijanju vjerodostojnosti (onstantinove 9arovnice bit ce rijeci u B. gdje ga je papa Feon III. I takova je ostala do dandanas. poglavlju. da je . Aodine Aospodnje D<<. stigao je u 2im. da je on osobno sudjelovao u njegovom izmisljanju. Na taj nacin kler je stekao neku vrstu neobicne “svetosti”. 4p. -voj prvi konkretan ucinak 9arovnica je postigla.prev.g' pojavila se nova krivotvorina tzv. ?$B%D#"' sveca% no okrunio kao prvog cara -vetog 2imskog . opet niotkuda. /ako bi papa uz pomoc slijepo poslusne hijerarhijske masinerije mogao kontrolirati prakticki cijelo . 9enis gdje je papa -tjepan sproveo zimu ??>.arstva. kad je (arlo 7eliki porazio grabezljive Fombarde i darovao nove teritorije 3apinskoj 9rzavi. /a serija raznih papinskih krivotvorina silno je ojacala papinstvo ucinivsi ga vrhovnim autoritetom i potpuno neovisnim od svih svjetovnih autoriteta.arstvo. /ako je papinstvo majstorskim udarcima jednostavno uzurpiralo vrhovnu vlast i sve povlastice koje uz to idu. Jedna religiozno%politicka tvorevina ogro% mne moci i bogatstva. (ao sto je papa nacinio cara svojim vazalom. koja ga je uzdigla iznad obicnih ljudi.dokument prvo pojavio u 4patovini -t. /ako je svecenstvo imalo osobnu nepovredivost. a ona mu je davala ogromne prednosti u svem njegovom djelovanju i eventualnim sporovima sa civilnim vlastima. 3roblem su bile udaljene provincije. sto ju je stavilo izvan dodira i nadleznosti svih sudova.rkva medju ostalim privilegijama pri% bavila sebi i ( ) & * ( t e t pred civilnim sudstvom i zakonom. podjarmljivanje carske krune nije bilo papama dovoljno. ***** . 3seudo%Izidorske 9ekretalije bolje poznate kao Fazne 9ekretalije. 1 to je dodatni dokaz. 2ezultat je bio taj. koje nisu slijedile carski primjer.

sao je tako daleko.Vatikanske Milijarde (2) 2. a tako i njihovi zahtjevi.ape su djelovale u skladu s tim argumentom kao temeljem za stalno povecanje njihovih teritorija i akumulaciju %laga. -leksandriji i u samom Konstantinopolisu 4podsjetimo da je stocna #rkva vec %ila odvo. da je Konstantin izjavio )kako dva cara ne mogu vladati u jednom gradu* pa je premjestio svoj dvor i prijestolnicu u stari +izantij koji ce nazvati Konstantino. !ato se u pogodnom trenut.nja Kristovog gro%a* on je mo%ilizirao cijeli zapadni svijet $vrope u jednu veliku voj. Generacije nadolazecih teologa davale su razlicita tumacenja Darovnici. .$T"O/OG DO1 2 O2-. a to je nova tvr. samo zato jer su im pape dopustili da to %udu@* . .apa Grgur / . izjavio je . ulozio je svu svoju energiju u taj cilj. -ntiohiji.ape su sjedile u "imu kiteci se lovorikama. -li. sto znaci da ostali vladari moraju njemu placati porez.rancusko i 2jemacko. Osvajanje Jeruzalema i drugih gradova. 3 konacnom sazetku 0 suma sumarum 0 one su glasile ovako? )kraljevi posjeduju kraljevstva kao dar od pape. a kraljevi su kraljevi. sve to nije %ilo dovoljno . dnja koja je glasila 0 svjetovni vladari tre%aju #rkvi placati p o r e z.etra 0 . da je upravo ona dala najvecu moc i autoritet rimskim papama.to je znacilo nove izvore prihoda i povecanje %ogatstva. vornik toga %io je Otto von . ako su toj po%jedi doprinjeli ponajvise odusevljeni krizari iz raznih evropskih zemalja.. govori da 0 Konstantin %uduci je papama darovao carsku cast i znakovlje i otisao u +izantij ostavljajuci #arstvo . no svi su se slagali u tome. )carevi su carevi.7 . tako su tvrdnje rimskih papa o njihovoj vrhovnoj vlasti i njihovom vlasnistvu nad !apadom postajale sve smjelije i drskije. .etrovu nasljedniku. ku pojavljuje novi :aktor u interpretaciji Konstantinove Darovnice. Krizarskog rata pri%avili su ogroman ugled papama. polis ostavivsi tako rimski teritorij i druge provincije pod vlascu -postolske stolice. da Konstantinova Darovnica doslovno i stvarno podrazumijeva darovanje )zemaljskog i ne%eskog kraljevstva rimskom kraljevskom svecenstvu*.reisingen koji u svojim Kronikama 559<. da je Konstantin dao sve !apadne regije "imskoj #rkvi.g. 45(&&. . nastavak 4.jena od !apadne nakon /elikog crkvenog raskola 5(89. Ona je uz sve ostale lazne i krivotvorene dokumente postala cvrst kamen temeljac na kojemu je pocivala cjelokupna struktura papinstva u Srednjem vijeku.rema tome. . zuzetak od toga %ila su dva :ranacka kraljevstva.apa 3r%an . . . dok su drugi za njih ratovali. $neas pariski %iskup o%jasnjavao je oko &'(. Jedno stoljece ranije papa =eon >. 5(667 slijedeci njegove stope odlucio je pokoriti #rkve u Jeruzalemu.atrijarhu 1ichaelu #elulariusu. Tako je papa Hadrijan .g. da je otvoreno govorio kako je njegov konacni cilj 0 us. tvrdio.etrovim nasljednicima. postava svjetske vlasti Sv. /atreni zago.sku koja se poput uragana srucila na Svetu !emlju.g. Poglavlje CRKVA ZAHTIJEVA VLASNISTVO NA ZAPA O! Jednom ukorijenjena u tradiciji i ojacana tijekom vremena Konstantinova Darovnica je postala kao divovsko drvo koje je stitilo papinski apsolutizam. te opceniti uspleh 5.apa Hadrijan u . #rkva je to spretno iskoristila kao jos jedan mocan instrument za jacanje i sirenje svoje duhovne i svjetovne nadmoci na stoku.od parolom )oslo%adja. posto je on njihov stvarni vlasnik*.

. nakon sto je prokleo engleskog kralja vana %ez !emlje ovaj mu se pokorio i priznao njegovim vazalom o%ecavsi mu godisnji danak od 5((( :unti sre%ra.njem %altickih pogana.apa nocencije /.ridrihu +ar%arosi govori o carskoj kruni kao o njegovu daru . ustvrdjuje? -postolska stolica je imala svjetovnu vlast i prije Konstantina. a tome je najvise pripomoglo njezino uvrstenje u Kanonsko . pa se proglasio i vladarem krscanskih pokrajina koje su osnovali krizari u Siriji i . u svojoj enciklici 4papina poslanica7 iz 5A98. . On je ostavio svoj Dominion svom predstavniku na !emlji apostolu . Sr%ije i +ugarske. . Te se teorije i tumacenja mogu :ormulirati i sazeti ovako? Krist je Gospodar cijelog svijeta. ili nocencije 4556&. Sve to nije %ilo dovoljno nocenciju. . . mog )Kristovog namjesnika*. -li.g.ridriha jako razljutilo. .od njegovom vladavinom papinstvo je doslo do najvece moci. kao uostalom i u proslosti. da je Darovnicu tumacio kao doslovnu )a%dika. panjem #rkvi on je do%io legitimni autoritet dopustenjem i ustupkom sa. #rkveni otac Toma -kvinski otisao je tako daleko. no koristio tu vlast sve dok je %io izvan #rkve 4dok se nije pokrstio7. posto je +og Gospodar i kraljeva i careva.oljske i #eske do 3garske.ri kraju njegovog ponti:ikata #rkva je vladala ogromnim teritorijem. ljudi inace privrzeni #rkvi osporavali su takove zahtjeve.etrovoj Stolici. da je planirao i aneksiju 4pripojenje7 i samog +izanta. a mnogi njegovi podanici su se %unili protiv pape..ape. .svom pismu njemackom caru . !ato je pokrenuo /. te da je on 4Hadrijan7 stvarni vlasnik 2jemacke jer je stavio krunu na carevu glavu. !ato punina sve duhovne i svjetovne vlasti i jedinstvo svih prava i povlastica lezi u rukama .ravo 4crkveno pravo7. -li nisu se samo vladari %unili i protivili papinskim zahtjevima za vrhovnom i univerzalnom vlascu. /ecina evropskih vladara priznavala je papu kao )seniora* i njegovu vrhovnu lensku vlast. 3 to vrijeme.. gotovo cijelu Spanjolsku. da je on kao nasljednik Sv. /jerovanje u Darovnicu s vremenom je ojacalo. . koji je o%uhvacao veliki dio talije. a ne covjek 0 rimski papa.apinske kurije. nocent .ristu.rincipi vladanja.apinski teolozi su neprekidno jacali vjerovanje u Darovnicu. Gerhoh von "eigers%urg tvrdio je. papino prihvacanje Darovnice %ilo je samo vanjski vidljivi znak njegovog suvereniteta nad cijelim svijetom.etru i njegovim nas. usprkos neuspjesima s Germanima pape nisu nikada priznavali 2jemacko #arstvo izvan papinske domene. Otada pa nadalje najutjecajniji %ranitelji ove izmisljotine %ile su generacije teologa i pravnika . ali joj dodavali i sve smjelija i drskija tumacenja u korist papa. postao je i vladar $ngleske.ridrihu. . !a vrijeme nocencijevih nasljednika .etra. cak i onaj najmocniji posjeduje samo onoliko moci i teritorija koliko .etra automatski i vrhovni poglavar krscanstva i vladar cijelog svijeta. 2aravno da je to . ciju Konstantina /elikog u korist pape Silvestra . To je %ilo 2jemacko #arstvo.alestini. ljednicima rimskim papama.rema tome. .apinski Dominion prosiren je i na +altik pokrstava. . a Grcka Ortodoksna #rkva %ila je prisiljena priznati vrhovnu vlast "ima izgu%ivsi tako svoju samostalnost 4autoke:alnost7. 2aime. Krizarski rat u kojem je zauzet #arigrad i dijelovi +izantskog #arstva od kojih je osnovano tzv.5A5B7 najenergicniji %orac za univerzalnom vlascu rimskog ponti:eksa.apa je vladao $ngleskom preko svojih poslanikaCnamjesnika =egata. jedna zemlja vise od svih ostalih opirala se papinskoj vlasti i podvrgavanju . nego samo kao vazan sastavni dio +astine Sv.rije svog odlaska na 2e%o. stoljeca na papinsko prijestolje zasjeo je nocent . Svaki vladar.apa prenese na njega i koliko mu dozvoljava.ocetkom 5<. On je %esprav. +izantinci su postali vazali pape. On je gromoglasno porucivao $vropi. da je to uzdizanje papa iznad careva i kraljeva protiv %ozanskog reda.* Tako o%jasnjava dominikanac Tolomeo de =ucca u svom djelu .ortugal. =atinsko #arstvo. On je isao tako daleko. slavenske zemlje od .

i !apadnim "egionima papi Silvestru i njegovim nasljednicima* 0 postale su kamen temeljac na kojemu je papinstvo zahtijevalo suverenitet.867. uvjeravali i tvrdili da su njihova prava utemeljena na legalitetu Konstantinove Darovnice. poza%avit cemo se tim :amoznim dokumentom jos malo. a moc papa se povecavala.. Tvrdnja da je sam Krist povjerio . a tako je %ilo i sa Korzikom. rijan /.apinstvo je odlucilo privesti poganske rce pod cvrstu ruku 1ajke #rkve. donose najdalekoseznije i najtragicnije posljedice.. da su oni preko Darovnice :eudalni gospodari svih otoka u Oceanu i poceli su raspolagati njima po svojoj volji. !%og neizmjernih i sud%onosnih posljedica koje je Darovnica imala na povijest $vrope.. duhovnu i svjetovnu.ape su tvrdili. 2a pa. 2ajpoznatiji primjer takove trgovine je zeleni otok rska.. +ilo kako. postala je cvrsto vjerovanje i samih papa.. """"" #. pape su rekli da njihova vlast pokriva takodjer i Siciliju. da je nekoliko pogodnih :aktora islo na ruku ovoj nakani "ima... pinsku stolicu zasjeo je jedan $nglez po imenu 2ickolas +reakspeare poznat kao Had. radi se o jednom clanku u Darovnici. -pelirajuci za podrskom. . . stva..Ova teorija podrzavana i ojacavana od vecine srednjovjekovnih teologa. To je %ila vrlo spretna politicka trgovina tudjim teritorijama u kojoj su pape %ili vrhunski majstori. .. kao i o%a kraljevstva 0 zemaljsko i ne%esko. te ih ucinio svojim )namjesnicima na !emlji* dakako nije %i%lijski utemeljena. i to pomocu engleskog kraljev.etru i )njegovim nasljednicima* o%je vlasti . 2ajcesce su ih nudili vladarima u zamjenu za njihovo priznanje papa svojim gospodarima i sirenje katolicke vjere u tim zemlja.. ucjenama i akcijama %ez milosti.etru i sve zemlje na moru. Ovo su te rijeci u zadnjem clanku Darovnice 0 )Konstantin daje suverenitet nad "imom. Desilo se.ni svim misticnim autoritetom #rkve. nego i svim otocima na morima i oceanima. tocnije o samo nekoliko rijeci koje su oni tumacili na svoj nacin. tvrdeci da je Konstantin dao Sv. . provincijama. te da se zaklinju da ce ih %raniti svojim macem.. Kao i u slucaju njihovih zahtjeva za $vropom i ovi zahtjevi rasli su kako je vrijeme prolazilo. ni najdrskiji cezari starog "imskog #arstva. Kralj i papa su poceli pregovarati. zahtjeve i prava. a i sire. rijecima.. Poglavlje CRKVA ZAHTIJEVA VLASNISTVO NA SVI! OTOCI!A I KOPNO! KOJI S$ JOS NEOTKRIVENI Svoje zahtijeve za svjetskom vlascu pape su poduprli svojom novom zapanjujucom teorijom o njihovu pravu na takovu univerzalnu svjetsku vlast.45589. On je omogucio podvrgavanje rske $ngleskoj svojom -nglicana -::ectione..apa je %io spreman dati rsku engles. Kraljevi i carevi pak %ili su natjerani 4a neki su i do%rovoljno pristali7 da priznaju te tvrdnje. a koje iako na prvi pogled %eznacajne.. naoruza. i zavrsetak. !apravo. ma. lukavstvom... zahtjevi papa za svjetskom vlascu i svjetskim %lagom %ilo je nesto sto se nisu usudili zahtijevati ni najam%iciozniji. Kad su pape proglasili svoj suverenitet nad 2apuljem oni su ukljucili u to i male o%liznje otoke. diplomacijom. Od Sicilije i Korzike na jugu $vrope. ne samo nad citavom $vropom. Kasnije. Darovnica se okrenula daleko prema Sjeveru 0 ka rskoj. oni su u isto vrijeme dokazivali.

u punoj mjeri to se ocitovalo i ostvarilo kad su hra%ri moreplovci otkrili nove i nepoznate zemlje i kontinente. Da %i se iz%jegli stalni medjuso%ni suko%i. koji je. Slucaj rske je %io samo pocetak u veliko papinsko trgovanje sa prekomorskim zemljama i njihovim ziteljima. Kada je pocela utrka za osvajanje zapadne hemis:ere.ence7. Tako je engleski kralj Henrik .ortugalu dalo +razil koji je otkriven 58((. Jer. usprkos rivalitetu. pa rska postaje katolicka zemlja stoljecima vjerna papinskom "imu. prema nekoliko rijeci iz Konstantinove Darovnice. te +liski i Daleki stok.. iako su o%a naroda %ili katolicke vjere.ortugalci su potpisali 3govor u Tordesillasu 45969. Ovo darovanje rske $ngles. Kao sto je engleski poklonio engleskom kralju. ljednika nad svim otocima. 3 njemu on. darovao je engleskom kralju nasljednu vlast nad rskom. 4+orgia7 596A. Hadrijanov nasljednik papa -leksandar . pa prema tome i novootkriveni 2ovi Svijet. <.ortugalu uskoro ce %iti prekrsene od strane po%unjenih naroda protestantske $ngleske i Holandije i katolicke .kom kralju Henriku . pokloni papa spanjolskoj i portugalskoj kruni %ili su sasma dovoljni da AC< 2ovog Svijeta stave pod duhovnu domenu "ima.0Kralj ce uciniti sve sto je u njegovoj moci da propagira katolicku religiju u rskoj. dice ne samo po cijelu $vropu.lja novih teritorija. 1edju njima je vladalo suparnistvo nakon otkrica -meri. nazvan ). otkrica 2ovog Svijeta otvorila su i jednima i drugima :antasticne mogucnosti teritorijalne. Da %i ucvrstio svoje kraljevstvo on se okrenuo Hadrijanu /. .godine.ortugalci. a sto znaci da kralj $ngleske postaje papin vazal.eterDs .7 kojim su podijelili nekrscanski svijet u A svoje interesne zo. sto je . sve novootkrivene zemlje daruje 0 spanjolskom kralju@ Spanjolski papa poklanja spanjolskom kralju. ekonomske i politicke ekspanzije. Ovi uvjeti ce %iti ispunjeni kroz papin autoritet i kraljev mac. -li.2ijedna povlastica i imunitet #rkve nece %iti povrijedjeni ili ugrozeni. Tako je Konstantinova Darovnica sadrzavala u se%i nesagledive i zloko%ne poslje. Tri vazna uvjeta %ila su ukljucena u darovanje rske engleskoj kruni? 5. Kada je sporazum postignut. da je rska prodana od papa jednoj zemlji.g. nego i po -merike. godinu dana nakon otkrica -merike izdao je jedan od najzapanjujucih papinskih dokumenata. koj spominje se u dokumentu nazvanom +ull =auda%iliter koji se nalazi u "imskom +ullariumu.etrovih nas.rancuske. koja ce nekoliko stoljeca kasnije potpuno raski. +ila je to jedna od ironija povijesti.etrovoj Stolici godisnji porez od jednog penija. jan /. djelujuci kao jedini zakoniti vlasnik svih otoka i kopna. pape su dosli u prvi plan i preuzeli ulogu gospodara i djelite. A. Spanjolci i .g.Svaki kraljev podanik ce placati . pod uvjetom da ovaj prizna doktrinu o papinoj vrhovnoj vlasti.apinske dodjele novootkrivenih i jos neotkrivenih teritorija Spanjolskoj i . Spanjolski papa -leksandar / .etrovim 2asljednicima. Divno je %ilo to rodolju%lje )namjesnika Kristovih@* -li na %erijskom poluotoku o%itavao je osim Spanjolaca jos jedan pomorski i pus..58(<. %uduci i sam $nglez. pomogao kralju u njegovim teznjama. u svojim pismima izrazava odo%ravanje zauzeca rske nazivajuci kraljevu ekspediciju misionarskim pothvatom i hvaleci ga kao sampiona #rkve. Hadri.etrov 2ovcic* 4. priznao vrhovnu vlast . oni su pomakli demarkacionu liniju <'( morskih milja zapadno od otoka #ape /erde. rski vodje su priznali Henrijev suverenitet i papin autoritet. Ovaj sporazum drzan je u tajnosti sve dok se kralj nije iskrcao u rskoj 55'A. -li. . svi !apadni "egioni pripadaju . tolovni narod 0 . nuti s "imom i postati sampion protestantizma. ke. ne. a njegova vjerodostojnost je prihvacena od rimokatolickih i protestantskih povjesnicara. 1edjutim.

ismu7. 2a njemu tre%a %iti o%javljena nevjerodostojnost te krivotvorine. da pape ne. maju pravo niti na ijednu zemlju u $vropi. kardinal #uza i iznad svih =orenzo /alla.sto..iccolomini prepo.1nogi su se %unili protiv Darovnice i ne tre%a misliti.ridrihu . nego 0 papa@ 2azvao se . ni manje ni vise.7 $nglez Eetzeld pise caru .ridrihu? ..io . u 5A. Tako na pr.7 da sazove koncil po pitanju tog Dokumenta )koji uzrokuje smutnju i uznemirenost mnogih dusa* i koji ce rijesiti to pitanje. To su "eginald . 2akon proklamacije neautenticnosti Darovnice. . da je Darovnica krivo. """"" . Jedan od najzescih protivnika Darovnice izvjesni -eneas Silvius .stoljecu 4558A. -li taj .g. Ovaj zadnji je dokazivao 4po Sv. tvoreni i prevarantski izum. niti u samom "imu. tako je prozirna i razo%licena da ju cak i najo%icniji ljudi mogu po%iti. te da uopce nemaju pravo posjedovati #rkvenu Drzavu ni u taliji. da nije %ilo po%ijanja tog :amoznog Dokumenta. a papa i njegovi kardinali %i se tre%ali sakriti od stida@ . ljeca. 4599<..) 1oje kraljevstvo nije od ovoga svijeta*. sus Krist je rekao? .o%ijanje vjerodostojnosti Konstantinove Darovnice nastavljeno je do polovice 58.ta lazna i hereticka prica o tome da je Konstantin dao carska prava papi Silvestru i njegovim nasljednicima. Trojica ljudi vise od svih ostalih dokazivali su cinjenicu. Jer.iccolomini je kasnije postao.. rucio je caru ..g.ecock %iskup od #hichestera. te otvoreno od%iti sve papinske zahtjeve za vrhovnom vlascu nad vladarima i narodima.ridrih tre%a preuzeti sve teritorije spomenute u njoj.. Dante nije oklijevao da mnoge pape smjesti u pakleni oganj 4u svojoj +ozanstvenoj Komediji7. Stoljece prije njega. i njegov zar za o%javom istine je nestao..

da su ljudi toga vremena bili nepismeni i neuki. !vandjelja koja su govorila o “sadasnjem narastaju” koji ce zivjeti prije dolaska +ina Covjecjega na Zemlju i +udnjeg . s obzirom na veliku poboznost. pa tako i prorostva o priblizavanju *raja +vijeta. pa ne cudi sto je neuki puk povjerovao. oni su postali sakupljaci istog. *njige i literatura izvan crkava nisu ni postojali. crkvena propaganda bila je tako silna. $n je nabrojao niz dogadjaja koji se imaju desiti prije %jegovog dolaska i dao je i niz znakova po kojima ce vjernici prepoznati da je to vrijeme blizu.*ako je evropsko stanovnistvo tako lakovjerno i masovno vjerovalo u tu tvrdnju Crkve. da su vrlo uspjesno izvlacila i cijedila od vjernih i njihova dobra i njihov novac.isma u svoju korist i sirenjem straha od strasnih dogadjaja koji se trebaju uskoro dogoditi. $sim sto su bili tradicionalni cuvari zajednickog crkvenog blaga. $sim tih obaveznih davanja i doprinosa. i (). $ni su bili jedini izvor znanja i tumacenja . Crkvena obecanja o raju i izbjegavanju “paklenog ognja” bila su tako lukavo srocena. Crkva je sve to uglavnom preskocila i iz cijelog konteksta izvukla recenicu o “sadasnjem narastaju” koji ce dozivjeti +udnji . nesto je vec samo po sebi razumljivo. pa je ona i vrlo uspjesno lisavala materijalnih dobara i blaga one koji su ih nastavali. To je cinila kroz pohlepu gramzivih svecenika. ali i veliko neznanje ljudi onog vremena. $sim toga. 0edina kategorija ljudi koji su imali pristup +vetom .Vatikanske Milijarde (3) 3. li jedna nova posast-epidemija pojavila se u krscanskim zemljama !vrope. li naravno onako kako ih je tumacio lukavi kler. To su bile razne pokore za grijehe.ana podrzavala su vjerovanje u kraj svijeta.isma. /edjutim. Poglavlje SMAK SVIJETA GODINE GOSPODNJE 1000. & '. stoljecu nakon *arla Velikog bogatstvo Crkve se silno povecavalo propagiranjem praznovjerja.ismu "1ibliji# bili su redovnici i nesto svecenstva. a to su redovnicke zajednice "muski i zenski samostani#. %aime. %e treba zaboraviti. *rist jeste rekao da “ovaj narastaj” nece proci prije nego $n ponovo dodje na ovu Zemlju i dade svakom placu po njegovim djelima”. Vlasnistvo Crkve nad ogromnim teritorijem. zavjetni darovi i sl.an. iskrivljavanjem +vetog . a sve vise i korisnici crkvene desetine i ostalih davanja i doprinosa koja su vjernici morali davati Crkvi. . jer je pismenost bila privilegija jednog dijela klera i najviseg staleza. SMAK SVIJETA GODINE GOSPODNJE 1000 te bio je najuzasniji dogadjaj koji je ocekivao nasu Zemlju i njene stanovnike. prakticki nad citavim Zapadnim svijetom nije joj bilo dovoljno. Crkvena svojina se neprekidno povecavala. nastavak 6. zlouporabom religije iskoristavanjem lakovjernosti i praznovjerja masa i zastrasivanjem uz prijetnje svakovrsnim kaznama. darovi zahvalnosti za naklonost %eba.a je kler zloupotrebljavao tu svoju prednost . opatije. vjernici su davali Crkvi i dobrovoljno. biskupije i slicne ustanove ciji se broj rapidno povecavao. u novcu i materijalnim dobrima. li.

a njihovi stanari sve ugojeniji i pokvareniji.anu godine 6ospodnje ())). *ako se godina ())). +chmidt u %jemackoj. Crkva nije to ni malo smirivala. a ovo potonje su postali dajuci i poklanjajuci Crkvi sve sto su imali. 4 konacno. ona je bila spremna da pomogne uplasenim vjernima koji su se zeljeli otarasiti svojih zemaljskih dobara prije +udnjeg . oni su se sve brze odricali i lisavali svojih zemaljskih dobara. svjedocima i sl. kad se .a li kao dokaz pred 1ogom na +udnjem .rzati ljude u neznanju i strahu najlaksi je nacin da se njima vlada. da i dalje treba solidno platiti dolje na Zemlji da bi se stekle zasluge gore na %ebu. /nogi krscani koji su do tada ignorirali i odbacivali ovo *ristovo ucenje o zemaljskom blagu. blizila. da ce krscani na kraju 8). iako postedjeni kolektivnog suocavanja sa 6ospodinom ()))-te godine i dalje su umirali pojedinacno. 4 tako se dogodilo najspektakularnije odricanje i poklanjanje u povijesti . da je tisinu i svetost samostana. To se moglo vidjeti narocito prije. za vrijeme i nakon . li. Vjernici su dolazili i odlazili. negoli bogatas u %ebo”. bit ce poznato tek na stvarnom +udnjem . /nogi su postali totalni siromasi i beskucnici. 4 kako se on nije pojavljivao mnogi su se poceli oporavljati od soka i osjecati zalost. a s njime i moci. ne samo da ispovijedaju svoje grijehe i tako se pripreme za Veliki +ud ne samo cisti. +to se proreceni dan sve vise blizio panika je sve vise obuzimala krscanski svijet. godine.a i *rist je rekao da ce bogati tesko uci u 1ozje *raljevstvo i da ce “deva lakse proci kroz iglenu usicu. ali i ljutnju sto su sve podijelili i poklonili te ostali bez icega. . stoljeca slijediti primjer svojih prethodnika od prije ())) godina i da ce sva svoja dobra dati Crkvi.ana.anu. $va tradicija je prezivjela sok godine ()))-te i dalje je nastavljena s nesmanjenom revnoscu od strane Crkve..ravedni +udac nije pojavio ni slijedecih dana.reko svog svecenstva i redovnistva Crkva je rado primila sva ta zemaljska dobra od svojih podanika. koju dokazuje ponasanje Crkve kroz citavo tisucljece i vise. nastupila je strasna noc zadnjeg dana mjeseca prosinca '''. ni govora. li. nego i siromasni.%ego kao konkretan dokaz. jer sto ce im sve to kad ce svijet uskoro propasti.anu. . li.pred neukim pukom poznata je cinjenica. ())). $5. kuce. da to nije vise njihovo. /udjutim. nikakva iznenadjenja nisu nemoguca. da se +mith u !ngleskoj. ona se u nadolazecim stoljecima silno razgranala i rasirila. . kad ce 1og “svaku tajnu iznijeti na vidjelo”. . pa je “sveta mati Crkva” postala poput dobro opskrbljene trznice gdje mozes kupiti sve sto ti treba i ne treba. to je znacilo. usla je u novo tisucljece bogatija nego ikada.ali su joj svoj novac.%a najvece zaprepastenje i nevjerovanje vjernih podanika Crkve. $na ih je uredno i propisno registrirala s potvrdama. 6odina 6ospodnja 8)))-ta se priblizava.osto Crkva nije vratila vlasnicima ono sto je primila. . . a za koji se pak ona sama nije ni malo pripremala. opatije i biskupije bile krcate svim mogucim dobrima. cemu sve te neduhovne radnje i administrativne mjere predostroznosti2 .. . sada su to najozbiljnije shvacali. $sim toga. Tesko je povjerovati. podijelivsi sve sto su imali oni su stekli veliku zaslugu u ocima Velikog +uca. a da bi si olaksali dusu. mnogi krscani su povjerovali da je 6ospod 1og odgodio Veliki $bracun kao odgovor na njihove molitve. opatija i biskupskih palaca zamijenila silna strka i metez. svugdje im je bilo receno. +tavise. imanja i druge vrijednosti. 7ezultat je bio taj. da su samostani. *oliko je Crkva zaradila zahvaljujuci +udnjem . *rscanski svijet je malo odahnuo.ohrlili su u crkvene centre da bi svoje dobili natrag. *ako2 0ednostavno poklanjajuci ih *ristovoj nevjesti na Zemlji 3 %jegovoj Crkvi4 tako se desilo. +ve sto je Crkva radila bilo je motivirano njezinom nezasitnom gladju za povecanjem i gomilanjem blaga. Vjernici. %o.onovan u 4rskoj ili mundsen u +kandinaviji uistinu odrekao svoje zemaljske svojine2 %aravno da ne. pogresno bi bilo misliti da je Crkva bila zadovoljna svojom bogatom “milenijskom zetvom” i da je sabiranje blaga za nju zavrsilo.reko svojih svecenika i redovnika Crkva je razglasavala skorasnji +mak +vijeta. a da se nista strahovito nije dogodilo. da su sva poklonjena dobra otada pa nadalje 3 vlasnistvo Crkve. 4 kad je osvanuo prvi dan ()))-te godine i kad je prosao.

a svjetovne vlasti su u tome suradjivali s Crkvom. a nerijetko i zivot. da je papinsko krscanstvo dobilo :enomene poput sv. izopcenja i zabrana prisustvovanja crkvenim obredima "interdict# pridruzili su se k!"#" "$ %&#"l"sta " %"!"s s'alje n"( lj&)sk"( tjelesa.> $ve papine instrukcije izvrsavane su svugdje gdjegod je Crkva vladala.ko je svecenik bio ubijen biskup bi cijeli okrug stavio pod . $sobito je napadao visoki kler i same pape zbog raskosi u kojoj su zivjeli. 4 dogodilo se tako. jer je znacio tamnicu.etrovu +tolicu. %asli su se i sljedbenici.ranje siskog u 4taliji i sv. da su se neki odani i privrzeni sinovi Crkve poceli otvoreno buniti i negodovati protiv toga. tako je jedan biskup izopcio svog kralja. nazivajuci papinsku kuriju “lopovskom jazbinom”.otadasnjim izumima za izvlacenjem i iznudjivanjem novca i drugih dobara.apa 4nocencije 444. a tu je bila cesto i brojna gramziva rodbina. heretici su bivali razvlasteni od svoje imovine. nego i protiv heretika. dodan je novi izum . $n nije stedio kler i grmio je protiv obilja i bogatstva u kojemu su oni zivjeli. 4 tako je osudjivanje i spaljivanje inovjeraca imalo dva vidljiva e:ekta 3 (. . muciliste i smrtnu kaznu. koji bi odbio progoniti neprijatelje Crkve. 1ernard je propagirao svoje pravilo totalnog siromastva i izvan samostanskih zidina. 1iskupi su postali poznati po svojoj pohlepi. $nda je osnovao novi crkveni red. .rancuskoj. *leo je Crkvu koja je napusti-la *ristovo ucenje i optuzivao ju da sluzi /amonu "bogatstvu# umjesto 1ogu. $sim papa i biskupi su mogli izopciti svakog svjetovnog vladara. li sv. po njemu nazvan “:ranjevci. jer im je donjelo propast. . 6romovima anatema. jer nikad se ne zna kad bi se 6ospodin mogao pojaviti. & . %jihove palace i dvorovi su puno kostali. Za mnoge je bogatstvo postalo pravo prokletstvo.$ptuzba za krivovjerstvo -. Crkva je brzo pocela kopirati njegovo postupanje s hereticima i u tome pronasla novi izvor prihoda. eliminacija opasnih od djavla inspiriranih ljudi i 3 8. pa su oni tako postali vrlo pro:itabilni za Crkvu.9 stoljeca novog tisucljeca bile su tako negativne. +ve je to donosilo :antasticne prihode kleru. 1ernarda od Clairvou<a u . a od toga nisu bile postedjene ni okrunjene glave. Vrlo cesto nitko nije znao. .4 tako. cije je najupadljivije obiljezje bilo siromastvo i odricanje od blaga ovoga svijeta. osudjeni i spaljeni na javnim trgovima upravo njegovom zaslugom.ovoljno je bilo samo jedno potkazivanje pa da izgube sve. 0er. . iako se nije dogodio +udnji dan vjernici su i dalje nastavili davati svojoj Crkvi. kad je “optuzba za herezu” pretvorila crkvene strukture u glomaznu i zastrasujucu masineriju u sluzbi pokvarenih i :anaticnih redovnika i svecenika.ape. a kazne relativno blage. ali uz cijenu 3 tanjur cistog zlata velicine biskupovog lica. 1io je strah i trepet za crkvene disidente. ili zbog pohlepe za njegovom imovinom. a kad je ovaj zatrazio da biskup ponisti izopcenje ovaj je to i ucinio. %itko vise nije bio siguran. & sluzbenoj knjizi papinstva 3 Corpus 0uris 3 dat je ovaj detalj= >4movina heretika ima biti sva zaplijenjena i ona ide u crkvene trezore. ali puno opasniji i strasniji. 1ogati i imucni ponajmanje. 1io je njihov nemilosrdni neprijatelj i mnogi su zatvarani. . nego i za sebe.ape su izricale izopcenja i anateme protiv svakoga tko bi povrijedio povlastice Crkve. dao je narocita uputstva po pitanju imovine krivovjeraca. 1ernard nije bio samo protiv takve bogate i ugojene Crkve. . ili su morali placati visoke globe. . muceni.rancuskoj se pojavio +veti 1ernard i takodjer sebi odredio kao pravilo zivota totalno siromastvo. & pocetku su potkazivanja i odavanja krivovjeraca bila sporadicna. $davanje krivovjerca bilo je obicno anonimno. dodavanje novih dobara stalno rastucem bogatstvu 7imske Crkve. 4nace. onda je doslo vrijeme.rvi korak . da li je optuzenik uhicen zbog odstupanja od prave vjere "katolicke#.osljedice tog neprekidnog procesa zgrtanja svih vrsta materijalnih dobara u naredna 8. kardinali i biskupi koristili su svoj polozaj za “pravljenje novca” ne samo za . sv. pa onda odricanje od svih zemaljskih uzivanja i dobara i posvecivanje zivotu totalnog siromastva.ranje siskog ka svetosti bio je odricanje od odjece koju je nosio. pa se rodio novi samostanski red.

+ve te zloupotrebe. ***** . da je to izazivalo sve otvoreniji revolt.“interdikt” "zabrana dolaska u crkvu# sve dok zitelji ne bi sakupili novac za odredjenu kaznu. rasireni i skandalozni. negodovanje i pobune. zlocini i otimanja potaknuti gramzivoscu i pokvarenoscu konacno su doveli do i izazvali eksploziju pocetkom (?. li. gonija bezbrojnih stradalnika diljem krscanskog svijeta bila je izrazena u kriku 7e:ormacije. stoljeca. +vi ti nacini koje je ona koristila za zadovoljenje te neugasive zedji postali su tako ucestali. pohlepa Crkve za novcem i zemaljskim blagom bila je neutaziva i nezasitna.

odnosno oporezivanje2 #a naravno. Osim teritorijalnih poklona koja je primila od raznih kraljeva tijekom 7.iciliju. taktike i izumi nisu se pokazali dostatnima da bi donosili stalne i redovne prihode Crkvi.Vatikanske Milijarde (4) 4. On je jedan od kreatora tzv.tolici u /imu. nego i za zanemarivanje postova i razne nemoralne cinove. da ovu praksu ugrade ugrade u strukturu crkvenjastva koje je sve vise raslo i sirilo se. #apa . 1li sve te mjere. stoljeca. Od 1 . i 9. 1 to je uvijek bilo isto + interdictum + . nastavak 7. 1li kako je vrijeme prolazilo. saznali bi da se trazi neka svota novca. bila je bez sumnje omrazena c r k v e n a d e s e t i n a. #rodao je 9uznu (taliju jednom 1nzuvincu za godisnji porez od 8 unci zlata. to je postalo nepisano pravilo i kao neka duznost vjernika. uglavnom novcanim kaznama. #ape su bili vrlo brzi. kao i suspenzija svecenika. . . ucinio je jos bolje 1678. nego i trgovci.ama. ! tome je jedan od najrevnijih papa bio &rgur '((. a visi kler i laike i nizi kler. Onda ju je poklonio *rancuzu 5arlu de 'aloa pod jedinim uvjetom. 5aznja" vanje je postalo normalna stvar. on ima silu zakona. Poglavlje PLATI DA BUDES KRSCANIN – ZI ILI !RTA Na kraju prvog tisucljeca Crkva je vec imala nagomilano veliko bogatstvo. cezaro + papizma. stoljeca njena ekonomija postaje sve vise sistematizirana i ustaljena. tj. #osto se ova taktika pokazala vrlo uspjesnom i korisnom mnogi pape su ju prakticirali. darivanja Crkvi postaju obvezatna. 8. +$pravima koja imaju #etrovi nasljednici3% #ape su povremeno trgovale i citavim kraljevstvima. 1li ne samo seljaci i 0armeri.mora platiti godisnji porez od jednog denariusa #etrovoj . ali ne samo za izostanak s mise. a sto bi moglo biti casnije nego da vjerni krscani daruju &ospodinu dio svog novca3 (ma povelika doza cinizma u tome. .zabrana sluzenja sluzbe :ozje i zatvaranje crkve-. prodavaci i drugi. Oni su morali davati Crkvi zato sto su bili njeni cla" novi. 1li najucinkovitija stalna metoda izvlacenja novca i materijalnih dobara. koji se najkrace de0inira kao oponasanje rimskih cezara od strane rimskih papa. ali i niza hijerarhija. #apa 4artin ('. No. da mu placa godisnji danak. sto je ono postalo bitan sastavni dio velike crkvene masinerije. i 11. Oni su sa samog $vrha% upravljali dobro isplaniranim operacijama sakupljanja novca u svekolikom krscanskom svijetu.ato su kreirana pravila za pripadnike Crkve. njezino bogatstvo se povecavalo ponajvise zahvaljujuci poboznosti njenih vjernika. 5ad bi svecenici i vjerni dosli vidjeti kakvu im poruku papa upucuje.upnici su onda na razne nacine $disciplinirali% svoje zupljane. #apa 5lement ('. a od 1=. <o su na prvom mjestu darovanja prilikom sluzenja mise. dobrovoljno i neobavezno. rezultat je bio taj.iksto ('. .uoceni s takvom odmazdom i crkveni pastiri i njihovo stado bi ubrzo prikupili trazeni iznos. #obozan svijet nije sada vise davao za $ono sto su primili%. Novo je bilo to. <o svoje $pravo% svecenici su branili ovako + ako je neki stari obicaj castan i hvalevrijedan. Na kraju obavijesti stajala je opaska sto slijedi u slucaju neposluha i neizvrsavanja. to veca pohlepa.vete 4ajke Crkve.vi neproizvodjaci su . 1li. nego za $ono sto jos nisu primili%. Odsada pa nadalje. kao uostalom i u mnogim drugim praksama . Nizi kler je kaznjavao laike. imao je ovaj obicaj + cesto bi dao prikucati obavijest na vrata neke crkve. zanatlije. Ovaj doprinos za svecenike bio je najprije neobavezan. koristeci svoj autoritet i duhovni pritisak razvlastio je kralja #edra 1ragonskog i oduzeo mu . stoljeca + svecenicko pravo. ! proslosti pri" hodi su dolazili od siromasnih i poniznih koji su davali iz religioznih pobuda. uvijek i neprestano na isti nacin. Nacelo nije bilo novo. 1 kako je papa opravdavao takovu $monetarnu politiku%. da su mnogi poceli izostajati s mise da bi izbjegli davanja. 'jernici su morali davati Crkvi desetinu svega sto su proizveli. On je dao naredbu svojim )egatima u *rancuskoj da + svaka kuca nastanjena krstenom osobom. sto veci dobitak.

da je polako ali neizbjezno paralizirala vitalne strukture krscanskih zemalja >vrope. O kakav strasan grijeh prema (zabranom narodu nose na sebi nasljednici sv.vecenici su poticali i silili vjernike da si kupe $bijeg i spas od izopcenja% sto su mnogi i cinili u panicnom strahu od tih strasnih kazni + izopcenja i prokletstva + a koje su znacile siguran put $ravno u vatru pakla%. vec prema uzajamnom dogovoru. 97F svih papa bili su <alijani-.#etra + . a njihova imovina pripala Crkvi i kralju.. 1li osim davanja desetine za vrijeme zivota. (zopcenik koji se ne bi vratio u Crkvu duze od E dana morao je platiti globu od E livri.zatvaranje Crkve. ! svom revoltu spram Crkve :ozje. 9er.veta 4ati Crkva ne moze primiti doprinos $najstarijeg zanata na svijetu% u svoje cestite kase i sanduke. a ne sirotinja. svecenici su to proglasili smrtnim grijehom. da su ovi pribjegli nekim nekrscanskim postupcima.prev.panjolska (nkvizicija bila je okrutnija i necovjecnija i od same /imske (nkvizicije.. 5ako2 #a ovakoA covjek bi u svojoj oporuci ostavljao Crkvi deseti dio svog nasljedstvaBimovine.op. ! >ngleskoj u >?eteru seljaci su d o s l o v c e shvatili i primijenili rijeci svecenika. (nace. <ako bi dug bio namiren. donoseni su u trajnijem stanju + kao sirevi. dok je >vropa nazadovala. >konomska snaga . 1 sto je bilo najgore. ali vise kao nevjernici koji ne priznaju (susa negoli kao heretici. Ona se sve vise pretvarala u instituciju talijanskih papa i njihovih rodjaka. 1li.. <u je (nkvizicija narocito bila neumoljiva i bez milosti.. jer je dio kon0iscirane imovine isao i njima.. da je veci dio >vrope bio gotovo paraliziran posto je Crkva izrazito parazitska ustanova. $i najpobozniji njeni clanovi ponekad su propustili izvrsiti svoju obavezu%. .panjolskoj u kojoj je postojala vrlo brojna zidovska populacija. 'eliko bogatstvo koje je Crkva stekla na te nacine dosegao je takove razmjere.eljaci su morali donositi svoje $desetke% u kuce svecenika. umjesto da se drze starog obicaja u donosenju najboljih sireva. trebalo ga je prinuditi da trazi oprostaj tako. #otresa koji je uzdrmao citavu >vropu.. Coduse i svjetovne vlasti su podupirale (nkviziciju. Osim svih ovih iznudjivanja postojao je jos jedan nacin na koji je Crkva stjecala prihode i bogatstvo. Ovaj uznemireni i raz" ljuceni njemacki redovnik prikucao je svoje <eze na vrata jedne njemacke crkve i uzdrmao temelje /imske crkve. 1li. Nije stoga cudno sto su za herezu najcesce optuzivani bogati i imucni ljudi.idovi su inace narod koji je stoljecima trpio progonstva i zlostavljanja upravo od ruke papinstva. te talijanskih 0eudalaca za sistematsku pljacku >vrope.izopcenje iz Crkve-. da su se ljudi poceli sve vise zaliti i buniti protiv njih. zanatlije i dr. kaze Crkva. >ngleski biskup @uivil zapisao je krajem 1=. . dodali su oni . <aj redovnik je bio 4artin )uther. tako da su udarci njegovog cekica odzvanjali >vropom u narednim stoljecima.. 9er. a koji je dosao prikriven i neocekivan u redovnickoj odjeci jednog nezadovoljnog pripadnika te iste Crkve... !zimanje Cese" tine nije cak mimoislo ni prosjake i gubavce. (talija se razvijala i napredovala usprkos politicke rascjepkanosti i razjedi"njenosti.i sad evo pravog teoloskog $bisera%. izbjegavali su davanja i placanja na razne nacine i kad je to poprimilo masovnije razmjere. vjerni su morali davati i kad bi umirali. tezaci.desetinu davali u novcu. (nkvizicija je uglavnom birala bogate ...idova u samo nekoliko dana.idove i prakticki ih polako istrebljivala.panjolski muslimani + 4auri + takodjer su bili na udaru.. jedna od najvecih zloupotreba izopcenja bila je + izopcenje i susjeda nekog izopcenika3 1 rezultat je bio ovaj + kad bi konacno obitelj izopcenika bila prognana i njegova imovina oduzeta.. <ako na primjer ako je izopcenik ostao nepomiren i van Crkve citavih godinu dana. pa tako napr. 4ocno oruzje bile su (nterdikcija . ! vremenima oskudice mnogi 0armeri. 4ozda je zanimljivo kako su svecenici o svemu vodili racuna. stanovnistvo poubijano ili protjerano. <ako je Crkva postala smrtonosni teret koji je nakon dugog odlaganja izazvao takav revolt. ! . izlili su ga pred oltarom.vete 4ajke Crkve bila je takva. . <o je bila kon0iskacija imovine krivovjeraca. (zopcenja i anateme koji su pljustali na sve strane bili su rezultat neizmjerne pohlepe papa i njihovih svecenika. lako pokvarljivi proizvodi poput mlijeka. te kad su bili mrtvi. neki zlobni 0armeri donosili su mlijeko u crkvu $direktno :ogu% i posto nije bilo nikoga da ga primi. da njihovi darovi $idu :ogu%.i >kskomunikacija . Oni su postali tako cesti i skandalozni. Crkveni i civilni zakoni bili su isprepleteni medjusobno i po tom pitanju bez milosti. ali i nasljednik je morao dati desetinu od svog nasljedstva. da je on eksplodirao jacinom potresa. . . stoljeca ovoA.idova3 1li idemo dalje s opisom iznudjivanja novca od vjernih. . 1 sto je bilo s prostitutkama2 :ataljon teologa nezenja raspravljao je o tome i odlucio. covjek je mogao biti izopcen i za najbanalniju gresku. ( tako je grabezljivost i otimacina Crkve i njenog klera dosegla necuvene razmjere. $smrtovnina% i ona je visila kao teski mlinski kamen nad imovinom svakog mrtvog clana Crkve. <ako je to bilo sa omrazenom crkvenom desetinom. ( u tome je svjetovna vlast suradjivala s Crkvom.. Ovo je bila tzv. i nevracanje u Crkvu pretpostavljalo je mogucu herezu. #oznati su slucajevi citavih zidovskih zajednica koje su doslovce desetkovane. tuce njegovih susjeda bilo bi kaznjeno na slican nacin $jer je zlo zarazno%. 'eliki (nkvizitor <homas de <orDuemada dao je u <oledu spaliti 6 . da . Ovaj namet je tako raspalio neke seljake. dok su te posrnule nesretne zene bile u nepokajanom stanju. sto bi mu se oduzela imovina. posto su oni bili narod $koji je razapeo naseg &ospodina%.samo tako dugo. .

ardinal Gaietano papin necak ka e.. 3li. Poglavlje SVETI MASOVNI TURIZAM ZA SVE NARASTAJE I desilo se tako. nastavak 8. Vecina je p"tovala pjesice. ob nanio slijedece ! posjecivanje crkava sv. (ve " svem". da oslobode i cistilista d"se i oni$ koji ne bi stigli " #im nego bi "mrli na p"t". Bonifacij" je sin"la ideja i a$valio je Bog" sto m" je to receno na samom pocetk" novog stoljeca. to i bog "sestalog obicaja onog vremena. 0aime. posto je polj"bio njegovo stopalo. +sim toga. 3 on kao papin necak je po" dan i vor.lement IV. Petra i preko 20. doslo je vrijeme kad s" $odocasca i pobo nosti Petrov" grob" silno opali. ar ne& Povjesnicar Vent"ra kao ocevidac koji se i sam molio kod sveti$ oltara opis"je. 3li Bonifacijevi nasljednici s" se d"boko amislili. sto bog starosti. 1vropa je do ivjela masovne pokrete kao nikad dotada i sve to bijeno " jedn" kalendarsk" godin". I tako pocetkom 1343..000 od oltara sv. I jednog dana Providnost je nada$n"la pap" Bonifacija. )obra djeca 'ajke -rkve nis" $tjela prop"stiti ovakv" ivotn" prilik" a oprostenje svi$ nji$ovi$ grije$ova i nis" oklijevali poci " #im. . papa . i daje B"l" " kojoj ob nanj"je. -"vsi to. da bog kratkotrajnosti lj"dskog ivota skrac"je ra mak i medj" 2 /"bilarne Godine sa 100 na ! 50 godina. ra bojnici i lopovi vrebali s" " asjedama. B"d"ci covjek od akcije. a glad i bolesti s" napadali citavim p"tem.akvo otkrivenje je dobio. +lafson i (kandinavije. svaki . tek poneki na konjima. da je njegov "jak Bonifacije dobio vise od 30. jedan s"vremenik ocevidac je i javio da je nalo biti i do 200. donosi krscanima potp"ni oprost od svi$ nji$ovi$ grije$a. Pavla. a latni dani naje de naivni$ (aksonaca nepovratno prosli.Vatikanske Milijarde (5) 5. i po$lepni i avidni necaci s" nali svoje "jake i striceve pape naprasno poslati na onaj svijet.g. signore Bernini i . 0a c"djenje. kako je i njegov pradjed dosao " #im prije sto godina da dobije oprost od sv. odma$ je objavio /"bilej ili Jubilarnu Godinu !"". kako s" dva c"vara danonocno stajali i sak"pljali be brojne novcice kojima s" oltari bili asipani.Petra s" bile obilno pop"njene.-te Petrov nasljednik papa Bonifacije VIII. senor +liveras i (panjolske. (to je potakn"lo Pap" Bonifacija da i nenada donese takv" ob nan"& . Petr" i Pavl".Petra i Pavla " #im" i to od Bo ica do Bo ica svaki$ 100 godina pocevsi od "pravo nast"pile 1300. " (veti grad.000 $odocasnika dnevno " #im". -$arles 'anfroide i Pari a. rekao m" je. +nda 1346. neki od nji$ se nis" mogli ni nadati da ce vidjeti pocetak novog stoljeca.i tis"ce dr"gi$ i nenada kren"lo " istom pravc" i s istim ciljem ! " #im. grof (tanisla* i Poljske. jer treba podsjetiti da s" p"tovanja " ono vrijeme bila opasna i riskantna. da on ima kontrol" nad b"d"cim ivotom. pa da je tako sirom otvorio vrata nebeski$ ri nica& Vrlo jednostavno ! naime. Petra. Preko jednog starca od stoti-njak godina.lementova obavijest postigla je golem "spje$. +va . 'anfredo )omino sa (icilije. i daje nov" B"l" " kojoj tvrdi. velik" radost i divljenje svi$ " #im". jos se pojavila i -rna (mrt 7k"ga8 koja je desetkovala p"canstvo 1vrope. %ko bi mogao tom" odoljeti& I tako je B"rg$er 'ackiren i (kotske. nego i da odaj" svoj" a$valnost sv. I svoji$ sela. $odocasnici nis" dola ili " #im samo po oprostenje i odrijesenje od grije$a. da se ivoti papa skrac"j" " pomoc otrova ili bode a. )a stvar b"de gora. /"bilarna Godina pape Bonifacija postigla je fantastican "spje$ i ri nice sv. gradova i emalja tis"ce s" kren"le p"t #ima. da je pocetkom godine Gospodnje 1300.irence. )odatna alosna cinjenica je bila i to. #i nice sv. sto s" lokalne $ijerar$ije diljem krscsnskog svijeta postale bogate i "gojene. dok je sveti otac " src" #ima bio sve siromasniji. +vaj.000 latni$ florina od oltara sv. Pa tako on mo e narediti andjelima. %o je bilo nesto dotada jos nec"to. nego i " srebrenjacima i latnicima. . 'nogi s" bili naprosto prega eni " opcoj g" vi i mete ".Petra s" bile gotovo pra ne i nesto je trebalo "ciniti. 0e samo " molitvama..

)a bi aradio sto vise 3leksandar je "veo i dr"ge novosti. Ipak. opt" "j"ci i$ da s" Bo j" k"c" pretvorili " ra bojnick" spilj"? 0e adovoljan s pri$odma 3leksandar je 1501.. Papa je sl"sao. bila je adnja /"bilarna Godina prije #eformacije. Pa je tako "veo ceremonij" :otvaranje sveti$ vrata. -rkvi s" od toga pristi ali po amasni i nosi koji s" ovisili o stat"s". koliko bi event"alno p"tovanje kostalo. na kojoj s" prodavani.atolick" crkv" nei mjerno "nosna. asl"ge i dr"ge religio ne privilegije. papa i njegovi ar$itekti s" na br in" prepravili i "desili jedna vrata kako nadola eci pokajnici ne bi bili ra ocarani. vrlo br o se poka alo da sto je neobicnije i spektak"larnije :c"do. pa je papa 'artin V. Papa Pavao II. poceo sak"pljati novac po 1vropi i to tako. da plate koliko bi to nepod" eto p"tovanje kostalo. kao i dr"ge lo"porabe i pokvarenost " -rkvi bili s" veliki :trn " ok". aprijetio i opcenjem svakom bisk"p" koji bi proglasio bilo kakav /"bilej.antastican "spje$ /"bilarni$ Godina potakn"o je $ijerar$ij" i " dr"gim emljama da kopira pape i slijedi nji$ov primjer. vjerovanje i mentalitet oni$ koji s" bili pod . . 9a vrijeme /"bileja godine 1500. 9bog svi$ prednosti i koristi koje s" imale obje strane. ra misljao. sto je posv"da ra aslao svoje legate da prodavaj" i rasprodavaj" indulgen#ije 7oprostajnice8. "stanovljena je praksa :i " ece od $odocasca. godine 14=0. +tkad je crkvena praksa komercijali acije :c"da. Godina Gospodnja 1500. c"da. i kretali se od cetiri latna florina a vise plemstvo i svecenstvo do jednog florina a obican p"k. Profitabilnost c"da ovisila je ne samo o neobicnosti dogadjaja i njegovog c"dotvorca. +va eksploatacija individ"alne i kolektivne lakovjernosti krscanskog svijeta bila je a . Besramna prodaja ind"lgencija po 0jemackoj. tako sto s" one platile onoliko. vladaj"ci papa 3leksandar VI. 3li "sprkos ovim mjerama /"bilej 14=5. +vi kraljevi i kraljice s" se papi kraljevski i a$valili a posted" od napornog i d"gotrajnog p"tovanja i to sa dare ljivim posiljkama solidnog lata i srebra. Bo ja dare ljivost i intervencije mogli s" biti dijeljeni i poka ani " nebrojenim sit"acijama i okolnostima. -rkva je i to iskoristila a stjecanje pri$oda. 0akon " al"dnog tra enja takvi$ vrata " ba ilici sv. . pa je ba ilika sv. a vjerne c"da s" bila doka Bo je intervencije " narocitim prilikama. bila je opet vrlo "spjesna i plodna. i crkvena i pokajnicka. .ako& /ednostavno tako. 3li mnogi nis" mogli doci " #im po oproste "sprkos nji$ovoj ce nji. ova praksa je br o sa ivjela i rasirila se krscanskim svijetom. Ipak i "sprkos svem" tome i ovaj 2. +n je i " eo od $odocasca tridesetak osoba. c"dotvorci i Bo je intervencije bili s" veoma ra noliki i ra novrsni. je i dalje nastavljena. da je papa 0ikola V. postala naj a$valniji i vor novca.ranc"ske. odl"cio je dodati neke novotarije a $odocasnike. . jednom njemackom redovnik". dao iskovati prigodan novac na van :j"bilarac. %ako s" bisk"pi i nadbisk"pi proglasavali /"bileje sa istim oprostima koji s" se inace dobijali samo " #im".. Papin veleposlanik na (iciliji prvi je sproveo ovaj nap"tak. /er. Petra postala prava :b"r a. ova praksa :i " eca o$ $odocasca. skratio je ra mak i medj" dva /"bileja sa 50 na 25 godina. (ve to potaklo ga je da prik"ca svoji$ @5 %e a na vrata katedrale " Aittenberg". )a bi stim"lirao dola ak $odocasnika " #im 7jer i$ je previse ostajalo kod k"ca bog :i " eca. +ni s" odra avali narav. a da nikome nije bilo jasno sto je to "stvari. nego i o koristima koje s" imali oni koji s" " nji$ vjerovali. a sto se moglo lako i rac"nati. Petra. i " svojoj ocinskoj bri i a d"$ovno dobro svoje "daljene djece dosjetio se rjesenj". $$$$$ %. Po njegovoj pros"dbi njima s" bili dostatni redovni lokalni pri$odi. <garske i -ipra. nije postigao narocit "sple$. Petnaest stoljeca ranije . to je veci i pri$od njegovog promicatelja.rist je rastjerao trgovce i >rama. 0aime. Poglavlje &U'A NA PRO'AJU Bj"di vole c"da i ce n" a njima. %ijekom (rednjeg vijeka i kasnije. %o je vec postalo vrlo ne"godno a pape. 7Borgia8 po nat po svojoj po$lepi a novcem i nemoralnosti.deseti $odocasnik mogao je rac"nati da ce se k"ci vratiti iv. /"bilej nap"nio je papinske ri nice i nad svi$ .. Pri$od je bio toliki. preprodavani i ra mjenjivani oprosti i otp"sti. bogatstv" i dostojanstv" :i " etog $odocasnika.8 on je "kin"o sve dr"ge dodatne oproste.lementovi$ snova i nadanja.. %o je papa apoceo s okr"njenim glavama ! kraljem 1ngleske. 9a$valj"j"ci papinom s$vacanj" i ra "mijevanj" da nas "vijek nesto mo e sprijeciti " dobrim nakanama. i oni mog" dobiti oprost grije$a i to be p"tovanja " #im. /"bilarna 1450.

3 sto je bilo vise stetni$ i napasni$.oignD !j" bio je stalno prekidan rojevima dosadni$ m"$a. ali i kako s" se oni preokren"li " doga-djaje kojima je -rkva bogato profitirala. stoke i njiva. Vincent .'i. )a bi i$ sprijecio i a"stavio " l" na"m". " 0ormandiji svecenici s" i opcili agresivne skakavce i komarce. godine bisk"p i Baona ekskom"nicirao je 7i opcio8 g"sjenice koje s" p"stosile bisk"pij". I nepo nati :sveci. )akle. 9ato s" pobo noati svecima postale sig"ran i obilan i vor blaga a -rkv" " cjelini i asebno a nje in kler. +na je pristala. 0ad njegovim grobom sagradjena je crkva koja je postala mjesto $odocasca. dovoljno govore o nji$ovoj naravi. I g"bio je svoje svetacko strpljenje i ekskom"nicirao i$. te obisao vise mjesta gdje je "tjesio "mir"ce. da je njegov otac " Biabon" os"djen a "morstvo. dar"jemo grijesnici oprostenje i ona ce biti " raj" a vrlo kratko vrijeme? )a bi se adovoljio cini am oni$ s"mnjicavi$ i manje lakovjerni$. a to doka "j" i obilnija darovanja -rkvi " )esetinama i florinima. a a$valni seljaci s" ga a to nagradili na ra ne nacine. a sv. tako s" se "mno avala i nji$ova svetista. (veto%rojstvo. +dredjeno im je. I kako s" se kro generacije "mno avali sveci i nji$ova c"da. godine. < tok" svoje propovijedi dobio je krila i odletio " rak. )ok je sv.ad je papa c"o o masakr". na apovijed sv. 1120. 3nt"na je andjeo vratio natrag " Italij". i javlj"je da s" ona bila akonita i korisna.errier 7135=-141@8 "cinio je jos bolje. m"$a. (ve ove manifestacije " vremen" " kojem s" se :dogodile. 0a njem" je pisaloE . bacio je intrerdict na (aint-(avin. cak ni oni najsiromasniji.ranc"skoj i vrsili s" i nenadan napad na svoje s"sjede " mjest" (aint. spomen"o je dogadjaj " svojoj B"li i 153=. da ce joj pribaviti oprostenje s 0eba ako ispovijedi svoje grije$e. s" cinili c"da. +ne s" se dogadjale a$valj"j"ci svecima. Vincent je napisao pismo kako slijediE . pod prijetnjom ekskom"nikacije.Brat Vincent moli (veto %rojstvo da dar"je ovoj grijesnici oprostenje grije$a. 'edj"tim. dogadjaj je bio potvrdjen od strane nikog dr"gog do ! papina sobara. < (alamanki je postojalo c"dno vono.. < 13. a $odocasca s" bila obave an oblik pobo nosti stoljecima. 3 oni nikada ne dola e pra ni$ r"k" i be darova.. da s" bili po"bijani be ikakvog otpora. a papa Pavao III.ad je papa 3leksandar IV.njegovim "tjecajem. -rkva je p"no vise profitirala kad bi a"tenticni sveci st"pili " akcij". a nakon kraceg vremena palo natrag. da se sk"pe " pripremljeno mjesto sto s" one i "cinile. ali ! samo a -rkv". +n je dao potvrd" ove :cinjenice. ali i d"$ crkve " kojoj s" c"da nastajala. i " to jos i imena 14 visoki$ prelata koji s" to posvjedocili. (vetiste kao mjesto narocite pobo nosti je pravi magnet a $odocasnike. da je citava 1vropa bila nacickana svetistima. /ednog dana itelji mjesta 3spe " . g"sjenica i skakavaca te nji$ovi$ i opcenja. to je p"k obilnije darivao svoj" -rkv".g. 1516. Bernard propovijedao " . ! Pismo je odletjelo ravno " nebo. koje je vonilo :da "po ori lj"de na dola ece c"do. sva vona crkve " 3vignonet" pocela s" voniti :sama od sebe. a koji je vjerno placao sve do . (aint-(avin je pristao placati papi godisnji danak od 30 s"a. < Pampel"ni je jednoj "mir"coj eni rekao. bile s" " imane vrlo o biljno. opat i (aint-(avina popeo se na drvo i i govorio odgovaraj"c" molitv". anatema i s"djenja. . bisk"p i Ba"sanne odredio je s"djenje mnostv" pijavica koje s" "gro avale ribe " je er". ali i darivana obiljem novca..3nt"n pitao "morenog covjeka ! da li je istina da ga je "bio njegov otac& 'rtvac je odgovorio negativno i 3nt"nov otac je bio oslobodjen. (to se tice crkveni$ vona moramo spomen"ti ovaj c"veni sl"caj. nego s" vonila cijeli dan i noc iako se nis" mogla c"ti skoro 40 godina? +vo svjedocanstvo s" dali stanovnici 3vignoneta i 12@3.ranc"ske #evol"cije 1=C@. %reba podsjetiti. 0akon s"djenja je adovoljna strana je dostojno nagradila lokaln" crkv" i to sa poprilicnim dijelom dobivene nekretnine. te tako parali irao napadace. $$$$$ . a primljen" nagrad" sv. tako da je to nacilo neprekidan dotok pri$oda -rkvi. +svrn"t cemo se na samo nekoliko karakteristicni$ koji vec :sami po sebi. %o se najcesce dogadjalo kad bi darivanja " katedrali bila manja od ocekivani$. I ne samo to. (v. (pomen"t cemo samo nekoliko najbi arniji$ sl"cajeva. 9ato s" svetista "vijek bila "krasena i latom i srebrom i dragim kamenjem. . 9a$valni lj"di obilno s" darivali -rkv". I po onoj cistoj logici. crkveni s"d " mjest" 3"t"n i opcio je vojsk" g"sjenica i odredio lokalnim svecenicima da ponavljaj" anateme sve dok g"sjenice ne b"d" "nistene. 1451. 3nt"n " Italiji c"o je. (lijedece godine " mjest" 'acon i opceno je veliko mnostvo p" eva. skin"o ka n" ekskom"nikacije. %a pisma s" dosegla i " etno visok" cijen". Bernard dao je najbli em samostan". gdje $odocasnici i danas odla e i ostavljaj" bogate darove. naje de napasni$ ivotinjica bile s" vrlo po eljne. 14C0. +vaj dogadjaj je i a vao prav" epidemij" :nebeski$ pisama. (tanisla*a neki Petar koji je bio mrtav. )a bi dobio odrjesenje. (lijedeceg j"tra rojevi m"$a s" nadjeni mrtvi. Bart$olome* -$assance koji je apisao brojna takva :s"djenja i i opcenja. amoljeni od naseg Vincenta. #e "ltat je bio =-godisnje prokletstvo nad mjestom " vid" neplodnosti ena. komaraca. %amo je sv. koja s" ac"do "vijek sti ala kler". "stao je i groba i pojavio se na s"d" kao svjedok " prodaj" nekretnine.(avin. jedan andjeo prenio ga je " Biabon. stoljec" sv.

Ali ova moda je postala predobra. . # pocetku oprostajnica je bila vrlo bezazleno oruzje u duhovnom naoruzanju Crkve i vrlo rijetko koristeno. *a primjer. %a bi potakli ljude da stanu pod zastavu svetog kriza. ao i mnoge druge crkvene prakse i ova se tokom vremena izopacila. pape su poceli darezljivo i siroke ruke dijeliti indulgencije. ipak su bili nepredvidljivi i rizicni. pa prema tome i nesigurni i nepouzdani. itd. a da bi ostala ogranicena samo na Portiunculo.rancuske. *akon oslobodjenja ristova groba u jeruzalemu. I ostali )ranjevci su pozeljeli imati tako nesto. Zato je trebalo smisliti nesto sigurnije i solidnije. Pa sad. 5ve je to s vremenom doseglo takve dimenzije. to su oprosti svih grijeha. to vise oprosta dobijes.ranjo Asiski imao viziju bila je obogacena novom vrstom indulgencije nazvanom !koliko-toliko". crkveni redovi i mjesta. A to nesto je zapravo bilo papama na dohvatu ruke. naredio je da se +ngleska bori protiv . # ocima krscana to je bila velika povlastica za njihovo rasterecenje od svih mogucih grijeha. posto je . Nastavak 10. stoljecu bio je velik dogadjaj kad bi papa darovao oprostaj-nicu od samo sedam dana oprosta. da pomogne pokajniku kao otpust nakon ispovijedanja grijeha. %a pojasnimo. ako se ne zaboravi ostaviti opipljiva zahvalnost tom svecu. cudotvorci. *e treba se cuditi. pa je uskoro svaka )ranjevacka crkva imala svoj Portinculo-%an.rancuska podrzavala njegovog suparnika papu lementa -II. %a bi stimulirao dobrovoljce #rban je obecao potpune oproste svakome tko uzme oruzje za !njegovu stvar"/ papa Ivan 00II. da je ova malena crkva u Portiunculu postala jedna o najposjecenijih. hodocasca i Jubileji proizvodili i donosili velike prihode Crkvi. sto vise puta udjes u crkvu. $ala crkva u kojoj je . doslo je vrijeme rizarskih ratova i oni su bili )aktor koji je indulgenciju gurnuo u prvi plan. koji se mogu kupiti za odredjenu svotu novca. Posto su se indulgencije pokazale izuzetno pro)itabilnima svi su zeljeli tu privilegiju. A to je ta cudesna moc Petrovog nasljednika i ristovog namjesnika da !svezuje i razvezuje" na Zemlji. $edju ostalim radnjama ta je moc pokazala svoju punu djelotvornost u praksi kupo-prodaje oprostajnica iliti i n d u l g e n c i j a . 2o je znacilo. i '(. a u rukama papa neiscrpno sredstvo za neiscrpnu primjenu.Vatikanske Milijarde (6) 6. papa je odlucio da to pravo zadrzi samo za sebe. papa #rban -I. *avest cemo samo dva primjera. Ali. Poglavlje BURZA OPROSTA Iako su cuda. &na je bila smisljena tako. posjecivanje nekog svetista i crkve nekog sveca moglo je donijeti puno oprosta. A svaka opetovana posjeta povecavala je broj i duzinu oprosta. da svatko tko posjeti crkvu u mjesecu kolovozu u narocitom svetom danu dobiva plenarnu ili punu oprostajnicu s v a k i p u t a kad udje u crkvu. # ''. ucinio je istu stvar proglasivsi !krizarski rat" protiv *apulja. pojedinci. da bi prihodi dolazili redovno. 2ko bi tomu odolio3 4odocasnici su doslovce opsjedali neke crkve i svetista. Ali posto su svecenici poceli to zloupotrebljavati. *jihova prodaja imala je razlicite oblike i nacine. da su indulgencije prakticki postale !masine za proizvodnju novca". koji je podrzavao njegovog protivnika anti-papu 1rgura. ali ne praznih ruku. # pocetnom stadiju ona je bila jedna povlastica koja se darivala vrlo rijetko i stedljivo i samo u izuzetnim prilikama. indulgencije su se okrenule protiv neprijatelja Crkve u +vropi. i onih buducih.

usmjeravanje i kontrola sirokih masa. a gore rist koji oduzima grijehe svijeta". tako je rasla i njihova duljina i apsurdnost. *jihova prodaja za novac postala je jedan od najvecih skandala u krscanstvu. prastanjem i spasenjem3 -rlo strogo@ A to cemo i saznati ako ne prije. -ise nego gramzivost samih papa. Ali njihova ekstravaganci-ja se i dalje nastavljala. Ako i jesu u vrlo rijetkim prilikama imale pozitivnu ulogu i djelovanje. izopacenosti ove cisto pro)iterske prakse doprinjela je pokvarenost svecenstva i redovnika uvijek spremnih da se dokopaju novca na bilo koji nacin. Apsurd je isao tako daleko. # toj borbi svjetovna vlast je bila uskracena za duhovna oruzja koja su bila u rukama papa.irenci povlasticu da svi koji ju posjecuju svake subote mogu steci tisucu godina oprosta. =io je to sudbonosan dan za krscanstvo.'B. pape su mogli po volji proglasiti rizarski rat. sto i vise godina. Papa je rekao. $ise za mrtve su postale nepresusan izvor prihoda za Crkvu.. istrazivanja. ipak su najvise doprinjele ogromnoj pokvarenosti i izopacenosti Crkve. -elicina i dimenzije blaga kojeg su tokom stoljeca indulgencije donijele Crkvi naprosto se ne mogu izracunati ni izmjeriti. zlouporaba i uvredljivost sluzila je samo jednom cilji.itd.(?: A kako 5vevisnji gleda na trgovinu *jegovom miloscu. listopada '. kraljevi i carevi morali dobro promisliti prije nego li se usprotive rimskom Ponti)u. $ali njemacki uznemireni redovnik izrekao je glasno i jasno ono sto ga je silno tistalo i ljutilo A !8imska crkva je od =ozje milosti nacinila sramnu trgovinu@" &n je tu praksu prodaje oprosta nazvao teoloskom monstruoznoscu. oprosti riznog puta. !%olje cistiliste i mrtvacke mise koje prazne djepove. *e manje vazno bilo je pokretanje. Postaje !kriznog puta" takodjer u 8imu bile su pune kompletnih oprosta i krscanin je mogao skupiti i do stotinu godina oprosta u jednoj kalendarskoj godini. !povlasteni oltar". ma kolikogod to kostalo. ako sv. . pa su i dominikanci.. deset. ako su vremenom indulgencije rasle brojcano. Cak su i najpobozniji poceli sumnjati u njihovu djelotvornost. da sluzenje mise za tim oltarom u korist neke duse moze odmah osloboditi tu dusu iz cistilista. prikucao je svojih cuvenih C. pa su princevi.g. tri. . pokrstavanja i dominacija nad poznatim i nepoznatim zemljama i rasama bila su znatno ubrzana duhovnim oruzjem Crkve. ao sto to cesto cini. oprosti 5vetog %uha. pet. nedeljni. za jednu godinu. &svajanja. Apostolskih blagdana. augustinci i drugi slijedili njihov primjer.. medju kojim su indulgencije bile vodece. 2eza na vrata crkve u Dittenbergu i tako se usprotivio onome pred kojim su drhtale i okrunjene glave A rimskom papi. da je proglaseno da tzv.. 5vaka obitelj je zeljela pomoci izbavljenju dusa svojih dragih pokojnika iz vatre cistilista. karmeliti. Pilatovih stuba.. 2aj redovnik. !svete stube" u 8imu 9koje su navodno one iste na kojima je rist stajao pred Pilatom: donose neizmjernu dobit dusama u cistilistu. praksa se nastavljala i dalje. u godini '..'<. jer si vjerovao da dar =ozji mozes dobiti za novac". %ominantan )aktor srednjovjekovne povijesti u +vropi bila je stalna borba papinstva sa svjetovnim vladarima za prevlast.. pa nije cudno da je 6atimer u '7. Zatim dalje. *jihov uspjeh je bio velicanstven.#sprkos njihovu zavjetu siromastva i odricanja srebroljublje je nadvladalo i ugusilo taj svecani zavjet. oprosti na crkvene blagdane. #skoro je svaka crkva bila opskrbljena i ukrasena takvim oltarom i sluzenje takovih misa se silno rasirilo. %jelomicni oprosti. Providnost je i ovaj puta za veliki zadatak izabrala malog covjeka. smisljen je i tzv. *aravno da su krscani desetljecima svugdje negodovali i mrgodili se protiv pokvarenosti svecenstva i njegovih nekrscanskih praksi. 2ako je papa 6eon 0. 6ista bi bila predugacka za nabrajanje. darovao kapeli sv. Jedno od njih su bile i indulgencije. dr. Ali i druge redovnicke zajednice nisu mogle odoljeti ovom izazovu. Anunciate u . dosao je protest. $artin 6uther <'. 9%jela Apostolska >. #skrsni. I onda konacno. &sim toga. puni oprosti.. otvoren i snazan. Cak i nakon sto je koncil u 2ridentu odredio ogranicenja takvom neumjerenom dijeljenju duhovnih povlastica.stoljecu grmio. a to je povecanje prihoda i blaga Crkve.Petar gleda na to koristenje svog imena za bogacenje nije nam poznato. I na tome se nije stedjelo. Ali nam je poznato sto je veliki Apostol rekao covjeku koji mu je ponudio novac za jednu duhovnu povlasticu. *jihova uporaba. =ozicni. a Petar mu rece. &ne su odigrale najvecu ulogu u oblikovanju kljucnih dogadjaja u povijesti +vrope."*eka ide u propast tvoj novac zajedno s tobom. a ono u veliki i strasni %an 5uda A %an 1ospodnji..

. dao je Irsku engleskom kralju ''. pozurio je da podijeli *ovi 5vijet na temelju svog !legalnog prava" posto je to temeljem %arovnice ionako sve bilo njegovo vlasnistvo. i glase. najplemenitijima princevima. I tako je to islo stoljecima. 6egiona Aragona. polaganje prava nad Amerikama izronilo je nakon sto je olumbo vec stavio nogu na novo tlo. 5panjolskojn pripadaju osim novootkrivenih zemalja i one jos neotkrivene. *ajmocniji srednjovjekovni pape =oni)acije -III. 5luga 5lugu =ozjih nasem najvoljenijem sinu u ristu kralju . kako su ju tumacili njezini glavni cuvari A rimski pape. 2etzel koji je bio ujedno i papin delegat.." %o otkrica Amerike Zapadni 8egioni su obuhvacali +vropu.. i 1rgur I0. 9'EC(-'. &n je zelio da njegova 5panjolska dobije sve.?<: 5luga 5lugu =ozjih..BB. %akle.Petra bio je ne samo nasljednik autoriteta svih svojih prethodnika.erdinandu. i nad Zapadnim 8egijama papi 5ilvestru i njegovim nasljednicima". # skladu s tim 1rgur je izjavio da je !poznato je da je onstantin smatrao.g. pa je aktualni papa Aleksandar -I. trgovao je indulgencijama u okolici Dittenberga. nego apsolutno vlasnistvo nad Amerikama. uzdigli su papinsku vlast iznad kraljevske i carske postavivsi tako glavne temelje Crkve. !Papina =ula astilji o *ovom 5vijetu" Aleksandar =iskup.: da prodaje indulgencije i tako namiri svoje dugove.. Zato je odredio da Amerika pripada spanjolskoj kruni i da nitko drugi ne moze dobiti nijedan dio tog teritorija bez dozvole zakonitog gospodara pape. papa 4adrijan I-. kraljici astilje. nego i kao spanjolski papa. tvrdnji i dogmi utemeljenih na zlokobnoj onstantinovoj %arovnici.!-rhovni svecenik ili Ponti)eF $aFimus 9papa: pravom datim od =oga ima puninu vlasti nad cijelim svijetom". pozdrav i Apostolski blagoslov. a koje nalazimo u zadnjem clanku.Italijom. godinu dana nakon otkrica *ovog 5vijeta 'CE<.g. .Papa 6eon 0. 8avnajuci se po ovom nacelu. Poglavlje CRKVA PO AZ! PRAVO V AS"#STVA "A$ A%!R#KA%A Papa Aleksandar -I. dao je nadbiskupu grada $einza dozvolu 9'. da onaj kojemu je =og povjerio brigu o nebeskim stvarima treba takodjer vladati i zemaljskim stvarima i zato je zelio da ristov namjesnik ima takodjer kraljevstvo i na Zemlji. 5ukladno tomu pape su trazili. sto je tada u *jemackoj bila uobicajena praksa. &vaj papin dokument neobicno je vazan i zanimljiv. *ajznacajnije rijeci iz %arovnice koje se odnose na teritorije su one ranije vec citirane. kao vikar ili namjesnik prijestolja sv. pa zasluzuje da ga bolje upoznamo. izdao slavnu !=ulu astilji o *ovom 5vijetu". I morala je biti izvrsavana i sprovodjena onako. toliko da sprijeci 5panjolsku i Portugal da zauzmu nove zemlje bez prethodne dozvole njihovog gospodara i vlasnika A pape. -ladajuci papa cim je saznao za otkrica. *o bez pisanog dokumenta to ne bi islo. 8ezultat 6utherovog gadjenja nad tom praksom izazvao je konacno ono sto je bila ***** 11. ! onstantin daje suverenitet nad 8imom. a objavljena je '. a to je vrhovna duhovna i svjetovna vlast . koliko da u jasnim izrazima potvrdi papinsko vlasnistvo nad tim teritorijima.. ni manje ni vise. koja je bila izvoriste svih papinskih zahtjeva za teritorijalnim suverenitetom. +ngleska verzija potjece iz originala.'B. # ovom slucaju Aleksandar je djelovao ne samo kao papa. %ominikanski )ratar J.. 6ondon '7(. ili sto god je vise moguce. *akon otkrica *ovog svijeta oni su se prosirili na sve otkrivene i jos neotkrivene otoke i kopna. i nasoj dragoj kceri u ristu Izabeli. 5icilije i 1ranade. nego i njihovih dekreta. $oze se naci u 4akluGtus Posthumus. Aleksandar je napisao taj dokument.

odredio. oba )aktora.. prema Zapadu i Jugu linijom od Pola 5jevernog do Pola Juznog od 5jevera do Juga. stovise.. hodaju goli i ne jedu meso.. baca najjasnije svijetlo na temeljnu motivaciju ove papine poduzimljivosti. !*ijedan covjek da ne prekrsi.. =ila je pod utjecajem. I konacno. da trazi morem gdje dosada nijedan covjek nije plovio.. nego nasom slobodnom pobudom i nesto znanja. prilike su bile vrlo povoljne za papino drsko prisvajanje novootkrivenih zemalja. i religiozni i ekonomski bili su odlucujuci za )inanciranje olumbova putovanja.. $i smo dalje obavijesteni da je gore spomenuti risto)or olumbus podigao i tvrdjavu s oruzjem na jednom od tih otoka.$i smo istinito obavijesteni da buduci ste vi odredili da trazite i nadjete izvjesne otoke i cvrsto kopno. i svojom voljom.. covjeka koji je bez sumnje odgovoran za mnoge njezine odluke. sa autoritetom od =oga 5vemoguceg nama darovanog po 5vetom Petru i kao namjesnici ristovi. # svakom slucaju.. Pa tako i za prvu odbijenu olumbovu molbu za pomoc.. poklanjamo i odredjujemo vama i vasim nasljednicima kraljevima astilje i 6egiona. dolazi na ono glavno.. 5vi ostali )aktori ma koliko bili vazni. Aleksandar zakljucuje svoj cin darivanja sa prijetnjom svakome tko bi se usudio prekrsiti njegovu volju. &dlucujemo ovom nasom %arovnicom i #redbom da se od nekrscanskih vladara koji posjeduju gore spomenute otoke i kopno oduzmu njihova prava. kao i one koji ce tek biti otkriveni. =ila je vrlo pobozna osoba. !$i velikodusno podupiremo ovaj vas hvalevrijedan cilj. niti da se usudi raditi suprotno ovom Pismu nase . *akon sto je odlucio.. sve otoke i kopna sa njihovim naseljima. dajemo.. ili bolje receno pod vlascu svog ispovjednika. daleke otoke i kopno dosad nepoznate. darovao i potvrdio sve spomenuto papa Aleksandar je istaknuo mogucnost i prijetnju izopcenjem svakoga tko bi se usudio nepostovati njegovu odredbu. daleke i nepoznate koje jos nitko dosada nije nasao... . !-i ste uz velik trud i cijenu izabrali naseg dragog sina risto)ora olumba kao najboljeg i najpogodnijeg za takav podvig. !dovesti ... i opremili ga ljudstvom i brodovljem i ostalim potrepstinama. bila je )anatik i vjerovala je apsolutno u sve dogme i misiju Crkve. Prema tome. ona je u otkricu novih zemalja vidjela veliku mogucnost da popuni ispraznjene kraljevske riznice. po #tjelovljenju naseg 1ospodara Isusa rista. ne na vasu molbu niti molbu bilo koje osobe. &va zadnja )raza... darujemo i odredjujemo vama i vasim nasljednicima s v e otoke i kopno vec pronadjene i otkrivene.privesti domoroce u katolicku vjeru".. i sa puninom Apostolske vlasti. tim vise sto se govorilo o basnoslovnom blagu i bogatstvu tih dalekih zemalja.. 5panjolska kraljica shvatila je to najozbiljnije.udaljeni od gore narecene linije pomaknuto sto 6ega 9morska milja: prema Zapadu i Jugu od otoka nazvanih 6os Azores i apo -erde. ali i one koja je omogucila lov na heretike koji je rezultirao mucenjima i spaljivanjima pod vodstvom !svete inkvizicije". papa govoreci kao gospodar i vlasnik onoga sto su istrazivaci vec otkrili i onoga sto ce tek otkriti u buducnosti. u nasu katolicku vjeru. #kljucuju se u ovu %arovnicu sva pronadjena kopna i otoci prema Indiji i drugdje.. !$i. dajemo. %akle svi otoci i kopno od narecene 6inije prema Zapadu i Jugu a koji nisu u vlasnistvu bilo kojeg krscanskog princa ili kralja do ove godine 'EC<. covjeka koji je marljivo istrazujuci -eliko $ore i nasao neke otoke gdje zive 9kao sto je receno: mnogi narodi u miru. *akon spomenutog uvoda papa Aleksandar nastavlja.. sa namjerom da privedete stanovnike. kao i sva prava i ovlasti... Jos jednom Aleksandar oznacuje demarkacionu liniju posjedovanja i istrazivanja spomenutih teritorija. &sim kraljicine zelje da sluzi Crkvi. Zatim njegova 5vetost Papa jos jednom utvrdjuje svoj autoritet ukazujuci na izvor tog autoriteta. &vo su njegove nezaboravne rijeci.." *akon ovog.

***** Nastavlja se. Pobozni sinovi Crkve 5panjolci i Portugalci zahvaceni istrazivackom groznicom nastavili su ploviti uzduz i poprijeko &ceana. ine. slijedece godine 'ECE.. . #govor u 2ordesillasu pomaknuo je papinu demarkacionu liniju jos dalje na Zapad. jedan svecenik clan ekspedicije usao je u valove drzeci raspelo u rukama i vicuci A !uzimam ovaj ocean u ime Isusa rista i *jegovog namjesnika na Zemlji rimskog ponti)eksa A pape@" *ovi 5vijet je tako postao apsolutno vlasnistvo papa. od sjevera do juga. odredbe.. od istocnih do zapadnih obala. 2o je dovelo do nastanka =razila. jer je najveci dio uskoro otkrivenog !brazilijanskog pupka" bio ukljucen u portugalski dominion. neka zna da ce okusiti srdjbu 5vemoguceg =oga i njegovih svetih Apostola Petra i Pavla". opomene. Zbog suparnistva 5panjolske i Portugala. zapovijedi i zabrane. $oluka i Japana. I tako su papina darovanja katolickim krunama spanjolskoj i portugalskoj bila sasma dovoljna. Ako bi se itko drznuo ne postovati ili povrijediti ovo isto.. ada je otkrivena Panamska Prevlaka i nakon njenog prelazenja otkriven 2ihi &cean. i tako je dodan onom 5tarom 5vijetu koji je vec dugo bio pod trostrukom krunom rimskog cezara i svecenickog poglavara. 5tigli su tako i do Indije. odluke. cetvrti dan mjeseca petog u prvoj godini naseg papovanja. Izdato u 8imu u godini utjelovljenja naseg 1ospodara 'EC<.. da (H< *ovog 5vijeta stavi pod duhovnu vlast 8ima. darovnice.preporuke i zelje.

podmicivanje. koliko zlovoljne i uvrijedjene populacije koja nije vise mogla trpjeti silnu izopacenost i degeneraciju Crkve. njena pokvarenost takodjer. Ta Crkva je vladala preko iskvarenih lopova. Poglavlje EKONOMSKI FAKTOR IZA REFORMACIJE Krikovi ljutnje. negodovanja. Tako su stoljecima konklave bile obican (pazar) na kojem se papinska stolica kupovala i prodavala po najvisoj mogucoj cijeni.Vatikanske Milijarde (7) 7. bogatih raskalasenika i hordi crkvenih i laickih parazita koji su zivjeli na grbaci te iste populacije. Ti krikovi su trazili i ponavljali zahtjev za reformom papinskog krscanstva. . To su radili drsko i bez imalo stida. . "er uistinu. -isoke i unosne crkvene polozaje su skupo prodavali ili dod jeljivali svojim rodjacima. bogatstvo Crkve bilo je divovsko. *askosne palace crkvenih dostojan stvenika odavale su nacin zivota njihovih stanara ciji je glavni interes bio ! koliko prihoda donosi neka dijeceza ili opatija+ Kardinali su njima otvoreno trgovali. a mnogi i u raskalasenosti. 'artin Luther. $ bilo je pravo cudo. kupovali ih i prodavali. %enomen Martina Luthera nije bio posve neocekivan.ami pape sa svojim dvorom davali su los primjer drugima.sim kardinalskih sramnih muckanja. pobunjenika i reformatora koji su karali Crkvu zbog njenih stranputica nikada nisu prestali odjekivati kroz proteklo tisucljece. te se ugojili i silno ulijenili. pa su izbori novog pape postali najobicnije pogodbe bazarskog tipa. nerijetko nezrelim mladicima koji su preko noci postajali kardinali. tu su bili i agenti princeva i kraljeva koji su se otvo reno ubacivali u konklave nudeci zlato i posjede za kandidata svog vladara. Kad je neki papa bio na samrti. tj. kardinali koji su trebali izabrati novog papu prakticirali su kupovanje i prodaju (glasova). To svjedoci pepeo svih onih koji su spaljeni na javnim trgovima srednjovjekovnih gradova Evrope. a da toga nije bio ni svjestan. ravnodusnom mnostvu i gluhoci vladajucih papa i njihove hijerarhije. Legije revnih i slavnih heroja nestale su nakon uzaludnog krika ali i opomena o nado lazecim nevoljama i mnogostrukim ! "ao# $ kada je konacno izbila eksplozija potaknuta od sila koje su kljucale na samom dnu. . cijenkanje i sl. postao je glasnogovornik te i takove populacije. a pape i kardinali su bili pijuni u toj svetogrdnoj igri. jer su zivjeli u luksuzu i obi lju. a upucivani odusevljenim istinskim vjernicima. &jemacki redovnik postao je glasno govornik. on je ubrzo bio vatrom ugusen. ali uzalud. otpora i agonije svih svetih. Ako je i bilo trenutnog ucinka. ali i njeno odstupanje od apostolskog nauka i prakse. /bog svega toga rezultat je ovisio o visini mita datog kardinalima. mo nolitna crkvena gradjevina se pocela urusavati. ne toliko sebe samog i svojih sumnji i nedoumica. Evropa je bila preplavljena muskim i zenskim samostanima i opatijama ciji su stanari vodili parazitski zivot uzimajuci (crkvenu desetinu) i svakojake namete i poreze. nastavak 12. sto eksplozija nije izbila vec mnogo ranije.

>io je pravi djavo. $mao je puno nezakonite djece. a papinski dvor je bio umnozen lijepim zenama i mladezi. Bstvari. 8apa koji ga je naslijedio nije bio bolji. da ce uze ti ime %ormoso $.ve crkvene casti i polozaji bili su na prodaju.vijet darovao . Kao spanjolski papa radio je u korist svoje zemlje. . Taj narcisoidan i tast covjek se oblacio u najfiniju odjecu. Kao mladi kardinal vodio je razuzdan zivot sto je nastavio i u kasnijoj zivotnoj dobi. :%ormoso znaci Lijepi= zbog toga sto je bio najzgodniji covjek koji je ikada nosio papsku krunu. $pak. primao i davao velika mita za ostvarenje svojih planova i ciljeva.pomenimo samo nekoliko9 8apa 8avao $$. . kruh.vijet) ! dokument kojim je citavi &ovi . 'nogi su dovodili sa sobom ci jelu svoju kamarilu ! glavnog sekretara.vima koji bi zatezali s placanjem prijetio je paklom. a koji je imao neogranicenu crkvenu i svjetovnu vlast. molitava i pokore za pomoc u izboru novog nasljednika sv. Aleksandar -$. Leon C. . samo da se domogne papinske stolice. Kad je 232A. &jegova najveca strast su bili dragulji i skupocjeno kamenje sa kojima se volio igrati i oni su ga naprosto fascinirali.vi drzavni poslovi i financije prolazili su kroz njegove ruke. &jegov jedini interes bile su zene i njegova brojna nezakonita djeca. .ne koji ne bi platili dao je muciti i vjesati. Kardinali ovog tipa kad bi se okupljali radi izbora novog pape. :24?4 2465= otvoreno je kupio glasove kardinala. . :2465 23@A=. 7avao je razne povlastice za najvisu cijenu. kitio se dra guljima. da je davao oproste za najteze zlocine. 8ape koji su ovako bili izabrani i od ovakovih kardinala. .panjolac imenom *odrigo >orgia postao je cuveni papa Aleksandar -$. pa je tako izdao famoznu (>ulu Kastilji za &ovi .veti Kolegij. A sve to umjesto poniznosti. $zdrzavanje brojne djece. 8apinsku krunu dao je ukrasiti s izabranim draguljima. . 8apa $nocencije -$$$. .8etra. &ametao je svakovrsne poreze i takse na pucanstvo. a sve to za potrebe &jegove Eminencije. i 23. -enecijanskim prelatima je prijetio da ce ih prodati Turcima kao robove. Kao kardinal i kasnije papa.ilno se udebljao. $nocencije je bio covjek koji je volio zivotne radosti i tjelesna zadovoljstva. izabran papa 'edici ili Leon C. dolazili bi u velikoj pompi. unucadi i rodbine kostalo je enormne svote i pa pinske riznice su se praznile.luge su takodjer nosile bljestave uniforme dok su posluzivale svoje Eminencije. Trosio je velike sume novaca. je bio agnostik. stoljeca ovi kardinali prije ulazenja u konklave nisu sa sobom donosili slamnjace.ni su se ponasali poput mocnika koji su dosli da izaberu drugog mocnika od kojeg bi mogli izvuci sto vise koristi. . vikom i grajom. gore opisani nacini crkvenog poslovanja su bili dobro uhodani i Crkva je postala poput neke trznice ili burze. Taj . 8apinski dvor je bio ispunjen djecom. svog ispovijednika.Treba se podsjetiti da u to vrijeme kardinali nisu bili samo (princevi Crkve). gdje se sve moglo kupiti i prodati. je jedna od najsramnijih figura u dugackom nizu rimskih papa. ne budu li redovno placali 8etrovoj . vodu i molitve . apotekara. 'nogi su bili stvarni princevi ili su zauzimali visoke svjetovne polozaje. &a primjer. on ju je nosio i trpio bolove. sakristana. pisara. *imljani su gledali povorke gala kocija koje su dolazile iz kardinalskih palaca. dok tora. &aslijedio ga je jos poznatiji kardinal >orgia.no sto ga je ucinilo (besmrtnim) u analima krscanstva. a svoj utjecaj je prodavao za dobre novce. a to nisu nimalo skrivali. luk suzu i pozudi za novcem i cascu. . 0olse1 je bio prototip princa Crkve. naj vjerojatnije ni Engleska crkva ne bi bila rodjena. to je otvorena i javna prodaja rasprodaja indulgencija u svrhu skupljanja novca za gradnju ba .g. pa se smatra da je ona uzrokovala apoplekticki napad od kojeg je umro. . . :24. bogatstvo i pocasti.n sam zivio je u kraljevskoj raskosi u ogromnom dvorcu. 7vaput je bio vrlo blizu papinskoj stolici i da je postao papa. ali je poznat kao otac legendarnih Lukrecije i Cesara >orgie.iksto $-.tolici. sluge. $sao je tako daleko. engleski kardinal kancelar 0olse1 bio je vrlo mocan i zapravo je vladao Engleskom od 2324. bili su jos gori. &i to nije bilo sve. a sto mu je konacno i uspjelo. brijaca i tako dalje. Kardinali su se pobojali javnog skandala i odgovorili su ga od toga. a kojima su upravljali kocijasi u raskosnim livrejama.panjolskoj i manje 8ortugalu.nda je poceo podmicivati sve i svakoga. do 2356.vetom 7uhu za dobar izbor.4 24<2= odmah nakon nominacije obavijestio je . :24<2 24?4= je vodio stalne (ratove za stjecanje novca). pa je on postao 8avao $$. on je sprovodio noci u gozbama i pijankama. 7rsko i besramno je koristio crkveno blago za osobne potrebe. tako da je ona postala preteska za nosenje na glavi. &ije onda ni za cuditi se kakav je bio rezultat takovih izbora. pa je postao (brdo mesa) koje se jedva kretalo sto je vjerojatno i ubrzalo njegovu smrt. >io je zrtva vlastite tastine i svojih strasti. Tokom 24. on je i kupio svoj kardinalat.

da su Lutherova snaga i us pjeh dosli zbog podrske vecine njemackih knezova koji su zeljeli sekularizaciju crkvene imovine. B Engleskoj je bitka za razvlastenje Crkve bila predvodjena samim kraljem. bi li se laicki elementi u to upleli i podrzali protestantske reformatore samo zbog teoloskih razloga+ 7akle. 8ovoljna prilika je trebala biti iskoristena. Teoloske rasprave bile su za njih sporedne i nevazne.2A=. . $ tako se desilo. pozude i okrutnosti imao opravdanje u silnoj zelji za muskim potomkom na prijestolju. 7a nije bilo tog ogromnog crkvenog bogatstva. prikriveni rasni antagonizmi i sukob kultura koje su se mijenjale. prinudan rad i uvijek prisutan i obavezan (8etrov novcic). $nace. razne (desetine) i namete. &jezin uspjeh uvjetovan je pogodnim zbrojem i zreloscu prilika. ekonomska motivacija. Te sile bile su9 pohlepa za blagom. ona je pos tala VELIKA REFORMACIJA.ne su im davale opravdanje za osvajanje i zaplijenu imovine i zemljista koje je Crkva drzala stoljecima. &jegovi dinasticki problemi doveli su do sukoba s papom. postala bi tek zabiljezba u analima crkvene povijesti.. poput nekog neprekidnog gusenja koje je za nize slojeve bilo pojacano jos i dodat nim nametima i porezima kralju. ili bar dio istoga. oni su se lako odrekli pape i njegove crkve. ostat ce poz nat kao papa za cijeg je pontifikata zapocela -elika *eformacija. 7a nije. postalo je glavni uzrok za gubitke koje je Kato licka crkva dozivjela od *eformacije. ali kao poslane od 8rovidnosti.n je takodjer vidio i veliku ekonomsku korist koju bi mogao imati od *eformacije. &jezin stisak je bio jak i nepopustljiv bez obzira na situaciju. nepopustljivo i tvrdoglavo zgrtanje i gomilanje materijalnih dobara i ovo zemaljskog blaga na najbezobzirnije nacine. postale centar zanimanja za sile koje su dugo pruzale ruke za privlacnim bogatstvom Crkve. jer mozda vise nikad ne bi dosla. materijalna dobra Crkve postala su glavni razlog njenog gubitka tih istih dobara. da je u tom periodu Crkva bila najveci.. te novi faktori. nekretnina i blaga. Bpozorenje drevnog mudraca glasi9 ($ vidjeh veliko zlo pod suncemE skupljeno blago koje je na propast svom vlasniku. je za svoje grubosti. Ali. $ako su *eformaciju inspirirale primarno teo loske pobude i pitanja. prezivjeti. tako i u &jemackoj. bi li *eformacija mogla biti rodjena. Treba podsjetiti. hrabrost i revnost Luthera i njegovih suradnika. /apadno krscanstvo je puklo na dva dijela. . osim kod visih slojeva drustva postojala je i kod nizih. B 24. *eformacija je za njih bila jedna transakcija u kojoj su oni bili glavni dobitnici.. lokalnim princevima i gradskoj upravi. a to su9 krajnja korupcija Crkve.zilike sv.) >iblija :8ropovjednik 3. ona je bila prva koja je uspjela :svi raniji pokreti i pokusaji zavrsili su bezuspjesno= i zato sto je uspjela. stoljecu taj teret je postao skoro nepod nosljiv. umjesto da malo popusti zeljezni stisak i pokaze milosrdje postala je jos grabezljivija. &jemacki knezovi pali su u iskusenje. 8odsjetimo. odnosno njihovi zameci. 8robu djena nacionalna svijest je pitala ! zasto da placamo poreze strancu u dalekoj stranoj zemlji i nase blago da odlazi u drugu zemlju+ /ar ne bi bilo bolje da ostane kod nas u nasoj zemlji+ >uduci je takvo raspolozenje prevladalo. osobito crkvenim i njegova preraspodjela. To je izazvalo iskru koja je zapalila reformacijski pozar. da nije bilo one silne zudnje za povecanjem materijal nih dobara i bogatstva pitanje je. Engleska Crkva je tako mogla biti rodjena. Crkva. To je bio mamac koji je privukao sve one koji su se okupili u isti tabor protiv *imo katolicke crkve. uzrasti i konacno uspjeti. a to su nacionalizam. jer je (fiskalna politika) Crkve pritiskala sve. 8ohlepno englesko plemstvo je stalo uz njega da bi se domoglo posjeda.8etra. zapravo svi su bili motivirani i imali su neki svoj interes. da su teoloske rasprave koje u obicnim okolnostima zanimaju samo manje i ogranicene skupine u drustvu. ne manje vazne sile dale su joj pokretacku snagu i priliku da bude uspjesna. . kako u Engleskoj. ali jos vise od toga ! mocan faktor laickih svjetovnih elemenata koji su htjeli preuzeti ogromno bogatstvo Crkve. Leon C. &e smije se zaboraviti. Ekonomski potstrek je prema tome odigrao izuzetno veliku ulogu za uspjeh *eformacije. Denrik -$$$. i 23. jer je ona njihovo gomilanje stavila u prvi plan svoje cjelokupne djelatnosti. da ova *eformacija nije bila prva u povijesti. najbogatiji i najmocniji feudalac u Evropi i da se nijedan vladar nije mogao ni usporediti s njom# $ da zakljucimo. plemstvo i gradjani. isto kao i razni mocnici u drugim zemljama. pitanje je. a vrsila ga je kroz godisnje poreze papi. Kraljevi i princevi. &o.

skrbi za njega i bude dobar pastir Kristovu duhovnom stadu. Bmjesto da sluzi. da pazi.. ***** Nastavlja se ..$ to je optuzba.. . kao sto je to i naredio sam Bcitelj i .snivac svoje Crkve $sus Krist. naj bogatije i naj pokvarenije institucije na /emlji koja sluzi bogu 'amonu povezana s vladarima ovoga svijeta. ali i osuda naj materijalistickije..

* posljedice bi osjetio i 3adrid i (im. Bula (upucena) Kastilji o Novom Svijetu . koji su u to vrijeme bile dvije najutjecajnije sile na americkom kontinentu. vodila je neizbjezno u sukobe kao sto je to bilo i u Staroj Evropi. crkvenog i svjetovnog (civilnog$. 1aime. /o je bilo nezakonito i potkralj je naredio zatvaranje. 1adbiskup je odbio rekavsi da potkralj nema vlast nad vrhom hijerarhije. /a koncesija dvama iberijskim narodima bila je uskoro pretvorena u ono sto je zapravo i bila. a sto je naravno izazivalo silnu srdjbu papa.#-. 2skra koja ih je zapalila bila je naoko banalna. izmedju dva sukobljena gramziva autoriteta . Sa raskolom Katolicke Evrope na dva neprijateljska tabora ( !"#. 3edju raznim poslovi-ma kojima se bavio bila je i njegova klaonica u pomocnim prostorijama nadbiskupske palace. stoljecu samo nekoliko decenija nakon sto je Kolumbo stao nogom na novo tlo. nacrti neizmjernog znacenja i nesagledivih posljedica se stavljaju u pokret bez i najmanjeg upozorenja o njihovoj znakovitosti za vrijeme koje dolazi. %atim se ljutito okomio na kolonijalnu vlast. Poglavlje KATOLICKA CRKVA I BASNOSLOVNO BLAGO SPANJOLSKIH KOLONIJA Putovi Providnosti su nepredvidljivi. 2 tako su se americke kolonije ubrzo nasle izmedju dvije vatre. 1adbiskup grada Perez de la Sena trosio je velik dio svoje energije za napredak svojih osobnih interesa i svog materijalnog stanja. ne bi propustili priliku da interese svoje krune stave ispred one papinske.Vatikanske Milijarde (8) 8. * to je znacilo ucestale trzavice i medjusobne svadje. &spjeh je bio )antastican. pape su krenule u osvajanje novih bezgranicnih horizonata. * ona je uvijek bila preokupirana zgrtanjem blaga.g. Samo godinu dana nakon otkrica *merike. +d samog pocetka 0rkva i drzava (kraljevstva$ bile su medjusobno povezane i ovisne. nego i za sebe. *merike su odista postale ogroman papinski leno i to visestruko veci nego je to bila Stara Evropa. tada bi izbio sukob. Konkvistadori su dobro obavili posao.g. 3oc 0rkve lezi u rukama njezine hijerarhije. 2 dok je 0rkva u to vrijeme u Evropi bila na gubitnickoj strani. /akvi vladari. duhovno i svjetovno uzdizanje premjesteno je na %apad gdje je napredovalo neslucenom snagom. naime u monopol 0rkve za evangelizaciju novog kontinenta preko dvije katolicke nacije. nastavak 13. Spanjolskoj i Portugalu. papa je napravio prvi odlucujuci korak u tom pravcu. kojom daje *merike iskljucivo dvjema katolickim zemljama. kad bi crkvena hijerarhija postala pregramziva. +n je izdao slavni dokument . 2 tako dugo dok je spanjolska kruna suradjivala nije bilo vecih problema.. jer je prakticki cijeli americki kontinent uspjela pretvoriti u prostrani katolicki imperij u kome je njezina uloga bila superiorna. od vremena (e)ormacije cak i katolicki kraljevi sve su cesce trazili svoju neovisnost od papa i oslobodjenje od papinskog jarma. +pisat cemo ukratko velike pobune koje su zahvatile grad 3eksiko '4#. /akovu njezinu aktivnost civilni autoriteti su tolerirali dotle. ovdje je bila na pobjednickoj. sukob je bio neizbjezan. ako bi se i borili za interese 0rkve. ne samo za 0rkvu kao ustanovu. . 1o. ali kad to ne bi. Jer dok se oplakuju gubici prividno apokaliptickih razmjera. dok su imali podjednaku korist. neispitljivi i neshvatljivi ljudskom umu. & '. %adatak naravno ne bi mogao biti obavljen bez pune suradnje i podrske svjetovnih vladara. iako neizmjerno korisna za obje strane.g$ crkveno. a Evropa s (e)ormacijom skoro samljela stari Katolicki Svijet. %a samo jedno stoljece papinski simboli su se kocoperili od vrha Kali)ornije do repa Juzne *merike. * izbijao je uvijek kadgod bi ekonomski interesi Katolicke crkve bili ugrozeni. 1jihova suradnja.

0rkva je to iskoristila tako. kao i njegovog religijskog autoriteta. da je Katolicka crkva diljem spanjolske *merike imala bezgranicnu moc. dok se 0rkva enormno bogatila stanovnistvo je siromasilo. gardu i cijelu 8ladu. rekao im je da budu spremni krenuti s njim protiv onih koji su navukli prokletstvo na grad. kao i druge poklone od darezljive spanjolske krune. Jedan svecenik na konju je vikao . Kralj je poslao istrazitelje i nakon provedene istrage. 5rzava se nasla u udavskom zagrljaju koji je onemogucavao svaki razvitak i napredak. +sim toga. neprekidne razne 6desetine7. Sve crkvene sluzbe i sakramenti su bili zabranjeni. .. a drzava i narod su sve opremali i snabdijevali sa svime. Kler je grmio anateme. podbadao ga u pruzanju otpora i cak planirao njegov bijeg. druziti se ili pomoci onima koje je nadbiskup izopcio. svi crkveni objekti i sve sto pripada 0rkvi gradilo se obaveznim dobrovoljnim radom pucanstva. *li. Ekonomsko bogatstvo Katolicke crkve je rapidno raslo zbog njenog povlastenog drustvenog statusa. a prijetio mu je i zatvor.5ok se ovo dogadjalo. Ponovo je izopcio cijelu 8ladu i stavio grad pod novi interdikt. . koja je dobijala prostrana zemljista i posjede. (6Pasi ovce moje7 . nadbiskup je zedjao za osvetom i nije mirovao. Kaznjen je novcano. jedan poznati pro)iter i trgovac hranom osumnjicen je za nezakonite poslove. vojnike. 5oduse.. Pobijedivsi tako 6neprijatelje 0rkve7 nadbiskup je trijum)alno usao u grad nocu i u pratnji velikog mnostva koje je nosilo goruce baklje. *li desilo se. pobune u gradu 3eksiku pokazale su civilnim vlastima da je mudrije dijeliti vladanje s 0rkvom. raznih prigodnih skupljanja. 2 poveo je puk ka 8rhovnom sudu. prihodi od svakodnevnih misa.. palaca potkralja je bila opkoljena. Kad su im svecenici rekli da bi i oni mogli biti osudjeni na vjecne muke u paklu. /ada ga je sud dao uhititi. ne toliko politicku. 0rkva iako bescutna i nemilosrdna. crkvene takse prilikom vjencanja. nego je dao zakljucati sve crkve u gradu i proglasio interdict. pa je naokolo rasporedio oruzanu gardu da bi sprijecio bijeg krivca.rece 2sus Petru. te poceo provocirati i poticati na nasilje. & svome bijesu optuzio je potkralja za povredu 6svetista samostana7 i prava 0rkve. koliko ekonomsku. /o je bila taktika na 6duge staze7 koja se pokazala izu-zetno uspjesnom. kako u njoj vladaju civilni autoriteti. a kamenje i cigle su pljustali po njoj. Kada konacno uzasnuti puk to vise nije mogao izdrzati i kad je nadbiskup bio siguran da ce on uciniti sve sto mu on kaze.. suce. pet svecenika je osudjeno na galiju.itd. & dalekoj Spanjolskoj pobune su izazvale veliku uznemirenost. +d samog pocetka kler je bio povlastena klasa. 9judi su se uplaseno okupljali na ulicama pitajuci sto se dogadja kad sva zvona tako zlokobno zvone. Potkralj je bio potpuno opravdan i rehabilitiran. darovi i zavjestanja u novcu i nekretninama. sto je prijetnjama i ucjenama zadobila golemi utjecaj u spanjolskim kolonijama sve dok konacno nije preuzela kontrolu u svim s)erama zivota. /reba dodati i to. Posljedice takove visestoljetne taktike bile su te. kao da obznanjuju najvecu nesrecu. bila je dovoljno lukava i mudra da ostavi drzavu u uvjerenju. /ako je ovaj problem morao biti rijesavan autoritetom samog kralja. oglobiti i protjerati iz grada.arda je otvorila vatru i mnogi su poginuli. jer je praznovjeran puk u strahu od novih izopcenja i anatema stao na stranu religije. +sim toga. pojajuci korale i obiljezavajuci kuce izopcenika. nego ju imati protiv sebe. 1itko nije smio razgovarati. sto pokazuje izuzetnu aroganciju crkvene hijerarhije koja je manipulirala uplasenim i praznovjernim pukom za svoje ciljeve i interese. a sva zvona su zvonila polako i potmulo. a to je uzrokovalo stalne bune i ustanke. Potkralj je morao spasavati glavu i sklonio se u jedan prijateljski )ranjevacki samostan. da su crkveni prihodi i kapital bili oslobodjeni od svih poreza. krstenja. Potkralj se nije usudio upasti u samostan. Potkralj nije htio pogorsavati situaciju i obratio se apostolskom sucu. /o je bio pocetak otvorene pobune. 0rkva se bogatila i na razne druge nacine . koji je naredio da nadbiskup povuce sve ekskomunikacije. itd. 1adbiskup nije poslusao. da je trgovac bio blizak s nadbiskupom i ovaj ga je pred policijom sklonio u jedan dominikanski samostan. %ivio Krist: Smrt hereticima: Potom su krenuli u napad na sjediste 8lade i zapalili zgradu. 2 tako. +dgovor je dat tako sto su svecenici isli u procesijama noseci veliki kriz omotan u crno i svijece. mirazi dati zenskim samostanima. 1adbiskup je svaki dan posjecivao svog prijatelja. Pucanstvo se silno uplasilo. Populacija je bila koristena i upotrebljavana za odredjene ciljeve vec prema potrebama i okolnostima. pokopa. to je izazvalo opci uzas. a ne 6plasi ovce moje7$. a arogantni nadbiskup smijenjen. a protiv potkralja i civilne vlasti. +nda je nadbiskup izopcio potkralja. <orba izmedju 0rkve i drzave u 3eksiku i diljem spanjolske *merike nastavljala se i dalje. *li vlada nije popustila.

(<onaparte$. Poruka Sjeverno-americke i ?rancuske revolucije nije mogla mimoici najmonolitniji i najjzaostaliji dio 1ovog Svijeta. a to je princip Odvojenosti Crkve i Drzave. ?rancuska (evolucija dodala je jos drasticnija nacela i stavila Staru Evropu na vatru i to sa doktrinama. Kada je 1apoleon postao carem on je smeksao takvu politiku spram 0rkve. da se katolicka crkva nakon 6mirovanja7 od nekoliko desetljeca pocela opet dizati i oporavljati ubrzanim tempom. da je 0rkva u ?rancuskoj prije (evolucije bila najveci zemljoposjednik u zemlji. +sim rusenja prijestolja uspostavljenih na svetoj )ormuli o 6bozanskom pravu kraljeva7 koje je katolicka crkva tako dugo blagosiljala. koliko zbog religiozne lakovjernosti i zatupljenosti njegove zene carice Eugenije. +sim toga. Kolumbije. a to je Spanjolsko. oni su trazili razvlastenje 0rkve od njenog nagomilanog bogatstva. ako su se i otresli monarhije nisu se mogli otresti i Katolicke crkve. i pocetkom -. ***** 14. 2 tako se 0rkva poput ?eniksa opet oporavila i dosegla svoj zenit pod 1apoleonom 222. 1jihova prostrana imanja i zgrade vraceni su drzavi i narodu. koje su bile jos neprijateljskoje po ustrojenu i ucvrscenu religiju kakva je bila katolicka. koji je bio karikatura 1apoleona 2. 1e treba zaboraviti. a ciji je glavni cilj bio prikupljanje )ranaka. 8rijedno je spomenuti jedan primjer takove crkvene politike i prakse. ostaje cinjenica. 3nogobrojni samostani. zlata i srebra. +vaj primjer je bio tipicna pilot-shema za one druge koji ce doci. *mericki-2bero-Katolicki zatvoreni prostor koji se protezao od Kali)ornije i ?loride do +gnjene %emlje. opatije i biskupije bili su reducirani ili ukinuti. a pogotovo zatrta. /o su takodjer bila tri zlosutna kamena medjasa u povijesti Katolicke crkve. +na nije mogla biti neutralizirana. +poravak 0rkve bio je moguc ne toliko zbog briljantne osrednjosti i nesposobnosti 1apoleona 222. a to su> Sjeverno*mericka (evolucija. ?rancuska (evolucija lisila je 6Petrovu stolicu7 najveceg dijela kolosalnog bogatstva. Spanjolske kolonije pod utjecajem revolucionarnih principa pocele su zbacivati evropski jaram s razlicitim uspjehom.Pri kraju kolonijalnog perioda Katolicka crkva je posjedovala i kontrolirala polovinu totalnog blaga 3eksika. & Evropi je proces razvlastenja 0rkve bio drasticniji nego drugdje. sterlinga. &sprkos razvlastenju 0rkve kojeg su sprovele nove centralno i juznoamericke republike. ali je istovremeno stavio u prvi plan jedan princip toliko omrazen Katolickoj crkvi. Poglavlje REVOLUCIJE I CRKVENI PRIHO I 1a kraju =. ?rancuska (evolucija i Spanjolsko-*mericki rat. nova svetista i unosna hodocasca. Slicno je bilo i u ostalim latinoamerickim zemljama u kojima je ta ista 0rkva bila neosporna gospodarica njihovih dusa. ukazanja. dolara i drugog dobrog novca. Perua. stoljeca tri velika uragana uzdrmala su crkveno grandiozno gomilanje blaga i to u kratkom vremenu od samo jedne ljudske generacije. a s time i njihovog blaga. +vo nacelo ugradjeno u temeljno zakonodavstvo novih *merickih 5rzava postalo je integralni dio jedne nove neovisne protestantske nacije. to nacelo postalo je uzor za primjenu i drugim nacijama zapadne hemis)ere. Paragvaja i Ekvadora. &brzo je 0rkva u ?rancuskoj zaljecila rane i nadoknadila gubitke koje joj je zadala (evolucija. /o nisu bili samo znameniti dogadjaji u povijesti zapadne civilizacije. . S druge strane. 0rkva je u tome vidjela svoju veliku i sretnu priliku i maksimalno ju je iskoristila. *li. (evolt sjevero-americkih kolonija doveo je do stvaranja Sjedinjenih *merickih 5rzava. posto je trebao crkvenu podrsku svojim politickim i dinastickim ambicijama. Stara dobro isprobana i djelotvorna politika stavljena je u puni pogon> cuda.

voda. rimski narod je svrgnuo papu kao svog kralja i proglasio (epubliku. Aodocasca su krenula. izvor. je izgubio svoje prijestolje. 1etko je vec imao pripremljenu bocu s takvom vodom. /o je kostalo nesto novca. vidjelo i govorilo s djevicom 3arijom. Pojava 5jevice i njezina cudesna prisutnost bili su sluzbeno priznati. 1ajveci promotor novog kulta bila je ona ista lakovjerna dama najviseg polozaja. 2 jos uvijek dobro radi. 0rkva je trpjela novi gadan udarac u ?rancuskoj. izgubio je rat s Prusijom i papa je izgubio svog glavnog zastitnika. *li u susjednoj 2taliji zbio se dogadjaj od najveceg znacaja. L u r d (9ourdes$. postali su sponzori i propagatori novog kulta. da je potekao iz suhog i tvrdog tla spilje u kojoj je 5jevica govorila sa jednom djevojcicom. cemu zabrinutost@ 9urd. 2 nitko zapravo ne zna. . papa Pio 2C. *li kad se male svote umnoze u tisucama. proglasivsi Dogmu o nepogresivosti pape. ?rancuska (epublika. a onda i nacionalno. zena 1apoleona 222. 8atikanski koncil. varalice i konacno prihvacanje. Papinska teritorijalna drzava koja je utemeljena u =. 8isoka dama nije bila nitko drugi do carica Eugenija. a cudotvorno mjesto . nevjerica. 1e dugo nakon toga 1apoleon 222. +nda je 5jevica rekla 0atherini da treba napraviti medalje sa takovim otisnutim srcima. *li ne bilo kojeg. +sim 8atikanskog grada povrsine != akri (rala$. pa je uskoro 6sveta voda iz spilje7 postala najtrazeniji artikal. dvoje-troje bolesljive bosonoge djece reklo je. patnja.4. 2nace. cudotvorna medalja bila je samo uvod u zapanjujuci udar samo dva desetljeca kasnije. 5osjetljivo: /ko bi odolio tome. i -. Papinske %emlje usle su u sastav novo-ujedinjenog Kraljevstva 2talije =B!. je sazvao . a plemenita je gospodja obznanila kako je od cudotvorne vode dobila veliki dusevni i tjelesni mir. 1esto sto se nijedan covjek nije nikada usudio uciniti. svjetskog rata. Jednog tmurnog dana ="'. koliko je prihoda i blaga 0rkvi donio ovaj kult. one postaju velike. stoljecu darivanjima Pipina 3alog i njegovih nasljednika. da je culo. Jos =#=. Papa je apelirao na katolicke narode za 6oruzanu intervenciju i oslobodjenje crkvene drzave od nitkova i sektasa7. +na je pod vodstvom svog ispovijednika i nekih osoba sa dvora pozeljela imati bocu vode sa jednog izvora. Papinska teritorijalna drzava je tako zauvijek nestala s karte Evrope i sa povijesne pozornice. 1apoleon 222.g. a da ne zrtvuje nesto novca za takovu divnu zastitu@ 2 desilo se tako. 8ise nije mogao nista uciniti. 5va crkvena reda . otada cudotvorna tvornica prihoda uspjesno je pustena u pogon. * Parizanke su umjesto novog par)ema trazile svetu vodu: 1aravno da voda nije stizala u Pariz zabadava. da je =. Prijatelji su ju slijedili. bilo napravljeno "!! takvih medalja.!. * rezultat@ & prve cetiri godine proizvodnje ove medalje prodano je preko ! milijuna komada i to samo u Evropi: * ovaj biznis i dandanas dobro ide u katolickim zemljama.g. 1o.g.spilja. pa se demonstrativno zatvorio unutar vatikanskih zidina. bez kvarova i prekida. nego sa onog za kojeg je 0rkva uvjerila vjernike. 2 tu je jednim majstorskim udarcem uzdigao sebe iznad svih ljudi. S druge strane dodatno su se pojavila srca 2susa i 3arije. slijedila su uobicajena dogadjanja sumnje. odusevljenje. bit ce posebno zasticen. prestala je postojati. 5jevica i mjesto gdje se pojavila bili su ucrtani na zemljopisnu kartu. 0rkva vise nije imala svoj zemaljski 5ominion. Svatko tko bude nosio takvu medalju. jer je 1apoleonovo 0arstvo zamijenila agnosticko-ateisticka neprijateljica 0rkve . najprije lokalno. a ucvrscena pomocu krivotvorenih dokumenata (Konstantinova 5arovnica$. Kceri 3ilosrdja i 9azaristi naslucujuci zamasan )inancijski pro)it. sugestije. & toj istoj godini u kojoj je drasticno pao njegov svjetovni ugled i autoritet i izgubivsi svoje zemaljsko kraljevstvo. djevicu 3ariju u jednom ovalnom okviru.(edovnica 0atherine 9aboure vidjela je jednog suncanog dana u lipnju =. gdje su ostali i njegovi nasljednici bez 6sluzbenog7 izlaska i nastupa sve do 22. +tada pa nadalje . 1akon toga.

..N S! "L# S$. ..

Vatikanske Milijarde (9) 9. * sjevero%americkom. kako duhovnu tako i svjetovnu. neizbjezno ju je gurnuo u nove tvuizazove i prisilio na stvaranje i zgrtanje novih vrsta blaga i bogatstva. ubitak Papinskih Zemalja ma kako bio gorak za !rkvu. Evropski anti%klerikalizam se brzo prosirio cijelom zapadnom hemis-erom i u !entralnoj i 0uznoj Americi bio je poput tempirane bombe spremne da eksplodira na najmanji dodir. * &eksiku je 'atolicka crkva drzala u svojim rukama vise od trecine ukupnog bogatstva zemlje. gubitak teritorijalnih Papinskih Zemalja a sto znaci papine svjetovne drzave i vlasti. !rkvi su zaprijetile i nove #kuzne$ teorije i ideologije poput li% beralizma. organizirani rad. bio i proces razvlastenja pre% bogate 'atolicke crkve. Antiklerikalne latino%americke administracije dosle su na vlast kao rezultat reakcije protiv crkvenog iskljucivog monopola na svim poljima drustvenog zivota. cinio se onda kao smrtonosan udarac. Industrijska revolucija je preobrazavala zapadni svijet. Ali. tek nakon svrgavanja pape kao vladara i ukinuca papinske teritorijalne drzave u srcu Italije. Izgradnja tvornica sa uvecanom industrijskom proizvodnjom. * +jemackoj je . Poglavlje KATOLICKA CRKVA PONOVO LISENA SVOG BOGATSTVA Dogma o nepogresivosti uzdigla je papu iznad svakog smrtnika i na razinu bozanstva. +ajjaca eksplozija bila je ona u &eksiku pocetkom 23. posto se zapadno drustvo rapidno mijenjalo. Italija je nakon tisucu i po godina rascjepkanosti konacno mogla biti uje% dinjena. vojsci i drugim s-erama drus% tvenog zivota. &nogi narodi na Zapadu su uspostavili drzave ciji je glavni cilj uz ostale procese. a bogatstvo kon-iscirano. nastavak 15. anglo%saksonskom drustvu zbog predominacije protestantizma i djelo% tvornosti principa "dvojenosti religije i drzave. Zajedno sa svojim . gubitak teritorija nije vise bio tako sudbonosan kao u prijasnjim stoljecima. * susjednoj novo%ujedinjenoj Italiji neprijateljski raspolozene )lade ogranicile su djelovanje !rkve svuda gdje je ona superiorno i monopolisticki vladala toliko dugo vreme% na. stoljeca. koristenje novih materijala i eksploatacija radne snage mijenjali su sliku Evrope i Amerike. jer bogatstvo nije vise bilo tako usko povezano sa vlasnistvom nad zemljom – zemljoposjedom. * (atinskoj Americi 'atolicka crkva je imala neogranicenu vlast. demokratske. "sim gubitka svjetovne drzave. 1aj monopol je bio razbijen.rancuskoj poluateisticki republikanski rezimi sprovodili daljnju neutralizaciju !rkve smanjenjem i ogranicenjem njenog utjecaja u skolama. "gromni crkveni zemljoposjedi razdijeljeni su seljacima bezemljasima. A onda je dosla eksplozija. Doduse. agnosticke i otvoreno neprijateljske )lade ci% nile su to diljem prosvijetljene Evrope. 1o joj je omogucilo da tamosnje narode drzi u cvrstom zagrljaju koji je gusio svaki napredak. otvaranje i povezivanje trzista. anti%klerikalizam nije bio tako snazan i razo% ran. / druge strane. te njenog kolosalnog boga% tstva.izmarkova #'ulturkamp-$ paralizirala !rkvu. ona je bila stvarna vladarica. Iako su se razne oligarhije smjenjivale. )rlo znakovito. demokracije i socijalizma. a koje su generirale anti%klerikalizam. one izrazito pasivne katolicke nacije koje nisu sudjelovale u revolucionarnim pokretima i procesima i nadalje su ostale u papinskom jarmu koji ih je stalno vukao natrag. dok su u . (iberalne.

Ipak su dio svog eksploatacijom stecenog bogatstva morale vratiti mek% sickoj drzavi. nego i u Evropi. i korporacije koje se bore za duhovne i materijalne interese #jedine prave religije$: "vaj nesveti savez gotovo je doveo do intervencije /jedinjenih Drzava u &eksiku. Ali americka )lada je izdrzala pritisak i postupila mudro i – nije vojno intervenirala. nego bi izazvalo sumnju i neprijateljstvo ostalih latino %americkih zemalja. pa cak i redovnice. I zapravo u cjelokupnom zapadnom svijetu. 'ato% licka crkva je organizirala atentat na Predsjednika &eksika. 'atolicki biskupi. da je sve prirodno bogatstvo zemlje narodno vlasnistvo. aktivno su ucestvovali u svemu tome. ona je uistinu bila najveca kocnica cjelo% kupnog razvitka meksickog naroda. #/veta majka crkva$ koja se bori za interese */A korporacija s jedne strane. Ali. nego odraz neceg puno veceg i znacajnijeg. 1o je bio odraz prilika u Evropi gdje su se pripremali veliki i sudbonosni dogadjaji. ***** 16. ustancima. otada je na vidjelo izisao jedan savez izmedju prividno suprotstavljenih sila. to bi ugrozilo ne samo dobrosusjedske odnose dviju zemalja. 'atolici u /jedinjenim Drzavama bili su mobilizirani. * atentatu na meksickog predsjednika Alvaro "bregona 5629. Prezivjele evropske monarhije bile su zaokupljene snovima o staroj nekadasnjoj velicini i sjaju poticani nacionalistickim militarizmom i ekonom% . Ali. "na je potaknula vrlo destruktivan gradjanski rat koji je gurnuo &eksiko unazad i obiljezio cijelo desetljece 45623%738 bunama. * suprotnom. redovnici. masakrima i atentatima. svecenici. * nadolazecim desetljecima ovo partnerstvo je postalo tako cvrsto i mocno.laickim partnerima % krupnim zemljoposjednicima. da se /jedinjene Drzave ne trebaju mijesati u unutarnje stvari i kon-likte u &eksiku. neslavno propali. odnosno zbog obrane i zastite tih interesa. srebro8 digle su silnu graju. Predsjednik . bakar. a to su bila 'ato% licka crkva i velike korporacije. Poglavlje KATOLICKA CRKVA POZDRAVLJA RODJENJE BOLJSEVIZ A +eprilicno partnerstvo izmedju 'atolicke crkve i mocnih komercijalnih divova u */A tokom meksicke #oluje$ -enomen je. 1o nije bio samo lokalni ili regionalni savez.g. ekonomske i ideoloske prilike. I tako su pokusaji 'atolicke crkve da vrati svoje bogatstvo u &eksiku. &eksiko je 5626. jer su im interesi u &eksiku bili ozbiljno ugrozeni. "na je isla i dalje i trazila pomoc i intervenciju */A. na te drzavne poteze !rkva nije reagirala samo vikom i galamom. glavni organizator je bila #majka$%nadglednica jednog samostana. a taj savez i danas odlicno -unkcionira. da je u velikoj mjeri utjecalo na politicke. pa se mogao vidjeti neobican i bizaran spektakl. a cime cemo se pozabaviti u narednim poglavljima. /jeverno%americke korpo% racije 4narocito za na-tu. ne samo u */A. iako one nisu namjeravale ukinuti religiju. kao i povecanja dobiti. kao i uvjerenje. +akon udarca na crkveno bogatstvo. uveo 'onstituciju 4*stav8 koja deklarira. hijerarhija je digla galamu do neba i okrivljavala revolucionarne snage za progonstvo religije. 1o su bile neke americke divovske korporacije koje su imale velike interese i pro-ite u &eksiku i koje su se duboko uvukle u ekonomski zivot nacije kontrolirajuci mnoge sektore. pa makar i po cijenu gradjanskog rata i prolijevanja krvi. a neki su cak trazili #preventivni rat$ protiv &eksika. I tada su na svijetlo dana izasla dva dotada tajna partnera. a americke korporacije su poma% gale politickim spletkama i mitom. Iza tih poziva stajala je jedna mocna sila sa kojom je meksicka )lada u zadnje vrijeme ratovala. pritisak )atikana. americka katolicka hijerarhija i novac korporacija doveli su javno mnijenje gotovo do tocke usijanja. 'ad je drzava pocela sprovoditi kon-iskaciju i ekspropri% jaciju bogatstva !rkve. koji je nastao zbog njihovih slicnih interesa. a to su 'atolicka crkva i mocne americke korporacije 4koncerni8. 0aka propaganda.oosevelt je interese svoje zemlje stavio na prvo mjesto.

* +jemackoj. usred opce kon-uzije izronio je jedan novi snazan pokret. velicinom i sjajem i isto takva nezasitna glad za ze% maljskim blagom. a sto je konacno survalo taj kontinent u krvavi 5. I tako. da je 'atolicka crkva potajno podrzavala boljsevicku revoluciju. +jezino bogatstvo je bilo kolosalno. ugledu i bogatstvu. partije. dok su njeni vanjski napori i anti%komunisticka aktivnost bili stvarni i vidljivi. 'omunizam je propovijedao ateizam i totalno nesta% janje organizirane i institucionalizirane religije. 0er. a to je – davanje slobodne ruke 'atolickoj crkvi u eliminaciji pravoslavlja u . ali one su bile nesposobne da zaustave plimu !rvenih. jer se boljsevizam deklarirao ateistickim. ali sa mnostvom malih glava napunjenih brojnim nemogucim%utopijskim shemama za novo drustvo.usiji: Plan je napravljen i tako se desilo. 'atolicka crkva je osnovala 'atolicke partije da bi domi% nirala demokratskim masinama. moc i vlast koju su takove religije imale. "na se bila identi-icirala s carizmom i bila je odmah iza krune po moci. kulturi i religiji. 1e aktivnosti bi bile gotovo nevjerojatne. 'omunisti su dosljedno svojoj rijeci razvlastili "rtodoksnu crkvu 4ruska pravoslavna8. a s druge zapoceo tajno pre% . odnosno krscanstva.io je to -asizam. Za 'atolicku crkvu koja je vodila speci-ican rat protiv Istocne crkve od velike /izme u 55.usije i dolaskom ateistickog komunizma ona je vidjela veliku panoramu mogucnosti za sebe. 1akva dvo% struka politika sprovodjena godinama istovremeno na svim razinama. za novog covjeka i novu buducnost. politicki i diplomatski napori izmedju dva svjetska rata bili su inspirirani i usredoto% ceni na ovu veliku strategiju. crkve. stoljecu.imu.usenje religije je bio jedan od njegovih glavnih ciljeva. bila je dokazana njenim ponasanjem i aktivnoscu. kao crkvu i kao entitet sa svojim golemim intresima. Prva -asisticka diktatura vladala je u . da ce 'atolicka crkva u slucaju da komunizam osvoji Evropu. intenzivne. pad njenog rivala bila je predobra stvar kad bi bila i istinita. tako su i njene taj% ne aktivnosti spram komunizma bile takodjer stvarne. Zato je pad carizma doveo do neizbjeznog pada i drzavne crkve. iako zvuci apsurdno. svjetski rat. . "rganizirano krscanstvo predvodilo je juris. ali naravno uz jednu proviziju.skom pohlepom. !injenica da se 'atolicka crkva vise brinula za svoje zemaljsko blago nego za nebesko.avarskoj uz blagoslov 'atolicke crkve. Za nju kao takvu pravi uzas je bio to. / padom carske . Zato je savez s -asizmom bio prirodan. odmah do prijestolja svetog Petra. organizacije. 1o organizirano krscanstvo sa svim svojim svjetovnim bogatstvom glatko je stalo na stranu svih slicnih ustroja koji su bili u opasnosti da sve izgube. bila je rezultat dva temeljna pokretacka motora 4sile8 koji su ju uvijek vodili u njenom dugom postojanju. 'atolicka crkva je brzo snimila situaciju i uvidjela velike mogucnosti -asizma te pronasla zajednicki jezik s njime. +jeni motivi za to izgledali su logicni. +acisticka partija napravila je svoj prvi pokret u katolickoj . Da se ovo cudoviste pojavilo u nekoj maloj zemlji bilo bi vec dovoljno opasno. kako u Italiji. biti lisena svog bogatstva zajedno sa drugim crkvama. 1o je pak ubrzalo pojavu najdjavolskijeg grijeha dotad – . Pojedinci. . vlade i narodi ujedinili su se u zajednicki -ront da uniste !rvene. ali nevidljive. a to su< nazasitna glad za crkvenom prevlasti. 1o je znacilo. staroj ekonomiji. "vo cudoviste koje je u proslom stoljecu postojalo samo u glavama boema i sanjara. kad ne bi bile konkretno i dokumentirane. "sim sto je prijetilo svemu i svace% mu u #svome dvoristu$ ono je zaprijetilo i cijeloj Evropi svojim kuznim crvenim bacilima. "no je imalo snagu mitoloskih koklopa. !rkvu nije puno zabri% njavao ateizam komunista. a parazitizam njenog klera nevjerojatan. +akon pocetne obamrlosti i pokusavajuci se podici iz rusevina. Istina je. I kao kuriozitet – on se rodio u jednoj katolickoj zemlji u kojoj je bilo tisucljetno sjediste papa % u Italiji.usiji. ali ono je izniklo u jednoj ogromnoj i mnogoljudnoj zemlji – u . samo ako to moze zaustaviti komunizam. Evropa je pocela pripremati obranu od ruskog boljsevizma koji je brzo metastazirao po Evropi. /vi njezini religiozni. * tom slucaju zlo komu% nizma bi moglo biti prihvaceno. *brzo su se pojavili imitatori. iznenada je izronulo iz rusevina Evrope kao neki zastrasujuci div prijeteci svemu.uske crvene revolucije ili boljsevizma. 'atolicka crkva je smatrala da je njeno pravo i duznost uzvratiti udarac i zastititi sebe kao religiju. /vemu sto je pripadalo starom redu i poretku. Demokracija je svugdje zatajila. da je )atikan istovremeno grmio protiv komunizma s jedne strane. tako i izvan nje. A medju prvima na udaru je bilo bas crkveno bogatstvo. koliko njegovo neprijateljstvo i hajka na bogatstvo. 0er -asizam je nastao da bi se suprotstavio komunizmu i zatro ga. A ona je bla% gosiljala i podrzavala bilo koga i bilo sto. sto je komunizam htio ukinuti privatno vlasnistvo i preraspo% dijeliti bogatstva.

on i njegovi nasljednici (eon @III. (enjin i njegovi nasljednici upozoreni su na ovu dvolicnu igru )atikana.%73. (ateranski *govor je znacio kraj jedne ere i pocetak druge. /lijedece godine 'ato% licka stranka je ukinuta.enedikt @). i Pio @I. "na je cak napustila svoje tradicionalne nacine zgrta%nja blaga ovoga svijeta i savrseno se prilagodila nacinima na koje se to radi u suvremenom drustvu. /a (ateranskim *govorom pape su priznale njihov bivsi teritorij kao sastavni dio Italije. +aplata je bila vrlo solidna.asisticka Itali% ja platila joj je ?=3 milijuna lira 4u ono vrijeme vrlo velik novac8 i razlicite postotke u drzavnim obveznicama i papirima. koja je zauzimala povrsinu manju od kvadratne milje.. a narocito njenih golemih imanja i blaga sto je trebalo uslijediti u drugoj -azi pothvata. Papine komisije predvodjene visokim prelatima bile su poslane u .g. Pio @. . ubrzo se )atikan preusmjerio ka -asizmu i prihvatio ga. Iznos koji je primila od svoje domicilne zemlje kao kompenzaciju za izgubljeni teritorij. Pocetak novog perioda u kojem ce buduce bogatstvo !rkve nezamislivo nadmasiti ono proslo i to u kratkom vremenu od samo nekoliko desetljeca. a to je potpisivanje (ate% ranskog *govora 5626. 'atolicka crkva nikada ne daje #nesto za nista$. je tvrdio da je zarobljenik.govaranje s komunistima. jer je polozio temelje dvama glavnim smjernicama vatikanske politike< prva je bila identi-ikacija 'atolicke crkve s dva ekstremna utjelovljenja zapadnog desnicarskog konzervatizma – -asizmom i nacizmom.g. (enjin i papa su se slozili. a njezini clanovi su savjetovani da podrze novi rezim. kad su tajni pregovori sa 'remljom propali. a sto joj daje ogromnu snagu zajedno s kolosalnom -inancijskom moci koju posjeduje. trustovi i korporacije.usiju pod krinkom humanitarnih misija. Papinske Zemlje... Papa je u tom podrucju apso% lutni vladar sa svom ovlascu. +apravljen je tajni dogovor s &uso% linijem – papa ce podrzati -asizam. otimala i pljackala dobra i pustosila. . A to su veliki industrijski i -inancijski koncerni. pa se demonstrativno zatvorio u )atikan8. a on ce se boriti protiv komunizma.g. 1aj *govor je bio sluzbeni pecat kraja crkvene teritorijalne drzave koje se ona konacno i sluzbeno odrekla. .g. !ak je osnovao 'atolicku partiju nasuprot -asizmu. bio je sjeme buducih milijardi koje ce ona zgrnuti u narednim desetljecima. Prostorno smanjena na najmanju drzavicu na svijetu ova neovisna crkvena teokratska ma% sina ima na stotine milijuna lojalnih drzavljana sirom svijeta. )rhunac suradnje pape i &usolinija bio je potpisivanje LATERANSKOG UGOVORA I KONKORDATA 5626.imu i drugdje katoli% cki svecenici su ubrzano poducavani ruskoj pravoslavnoj teologiji i liturgiji. Inace. ciji je glavni cilj bio unistenje komunizma> druga je bila ona od najveceg znacaja za buduce dogadjaje i za nasu sadasnju paznju. Prostrani teritorij kojim je !rkva tokom citavog jednog tisucljeca lose vladala zlouporabljujuci svoju vlast. .8 tzv. * . *govor je sklopljen u veljaci 5626. Zaruke )atikan– . sada je bio reduciran na mikroskopsku drzavicu – grad )atikan. Doslo je do poteskoca i konacno je #tajno ljuba% kanje$ 'remlj%)atikan bilo naglo prekinuto 562=. postao Premijer u )ladi. odine 5626. ***** NASTAVLJA SE. 1ome je vjerojatno doprinjela i situacija u Italiji. godine. * zamjenu za to trazili su naplatu i – dobili je. zatvorili su se unutar vatikanskih zidina u protestu protiv te #kradje$ tvrdoglavo odbijajuci izlazak van. Ali. Italija je priznala suverenitet #/vete /tolice$ ili drzave )atikan. * pocetku )atikan ga je hladno primio. &usolini je 5622. "vaj katolicko%-asisticki savez bio je dogadjaj od krajnje vaznosti za Evropu i Zapad. bile su velika prekretnica u analima 'atolicke crkve.asizam tako su postale i sluzbeni brak. /misljene su grandiozne sheme za preuzimanje Pravoslavne crkve.ilo kako. !rkva je mireci se sa svojim gubi% tkom trazila svoju #-untu mesa$ pokusavajuci dobiti sto vise od ove pogodbe. "na je napravila pogodbu po svom arsinu i dobila cvrste i opipljive zemaljske vrijednosti u novcu i drzavnim obveznicama. 'ada su 1alijani 59?3. 4Pio I@. oduzeli papi 4Pio I@.

$ekoliko godina nakon . Proces je bio ubrzan i olaksan zbog prijateljski# i srdacni# odnosa 2atikana s fasistickim rezimom. 6isku! pi i svecenici skropili su svetom vodicom trupe oruzje i ratne planove. S ovom agencijom Katolicka crkva zapocela je novu financijsku politiku a to su ! internacionalne investicije. "o je bio korak koji je vodio opasnim putevima inernacionalni# spekulacija i financijski# skokova saltova i rizika.ateran! skog . Kao i svaki ulagac kojemu je . naredni# 1(!tak godina nakon sklapanja . Poglavlje PRVI TEMELJI KATOLICKOG FINANCIJSKOG CARSTVA 20. )gencija Pia XI.govora 1929. I konacno vjesto ispletena vatikanska mreza koju su tvorili visa #ijerar#ija i laici na kljucnim polozajima u financijskom svijetu opskrbljivali su vatikanske ulagace s visoko povjerljivim informacijama koje nisu bile dostupne nikome drugome. %rkva je drektno ili indirektno kontrolirala nekoliko banaka medju njima 6anku Svetog -u#a i veliku i jaku 7imsku 6anku. .prava -obara Svete Stolice a osnovao ju je papa . bila je moglo bi se reci pocetak nove nove ere u ekonomiji Katolicke crkve. &odina 19'(. pa do izbijanja II. STOLJECA Lateranski Ugovor iz veljace 1929. $a taj nacin vatikanski novac je brzo pronasao put u sve tokove talijanskog financijskog svijeta trgovine industrije nekretnina i dr. 2atikan je dobar dio svoji# lateranski# milijuna investirao u fasisticku ratnu industriju odlicno procijenjujuci unosnost takovi# ulaganja. svjetskog rata 19'9.Vatikanske Milijarde (10) 10.govora izvrsio je agresiju na . Posto se ona ideoloski identificirala s fasizmom 8antikomunizam5 ovaj je to i nagradio 9 financijski. $o %rkva se perfektno snasla i uklopila u taj milje. $o osim takove podrske %rkva je pomagala i na razne druge nacine. %rkva je sada imala milijune lira na raspolaganju pa je odma# krenula u velike investicije u samoj Italiji. :er 3ussolini je krenuo putem agresije. "reba obavezno spomenuti podrsku koju je %rkva imala od strane diktatorskog rezima. )li i drugi ne manje vazni faktori pridonjeli su uspjesnim financijskim operacijama. milijuni su bili vrlo vjesto investirani i donijeli su ogromne profite. 3ussolini se slozio da vecina vatikanski# investicija bude oslobodjena poreza a to je dodavalo nove miijune lira onim vec primljenim. 1/0/.godine. 7ast i napredak industrije bio je rezultat ratnicke politike glavnog vatikanskog partnera 9 fasisticke Italije. nastavak 17. da oformi posebnu agenciju koja ce upravljati novcem kojeg je fasisticka Italija stavila u vatikansku blagajnu. 1na je oformljena da se bavi financijskim poslovima promjenjene papinske ekonomije nakon gubitka teritorijalnog dominiona 1/0(. ) to je 2atikanu dalo prvenstvo u vrlo unosnim poslovima i spekulacijama.ateranskog .tiopiju 819'<5 sa blagoslovom Katolicke crkve. Papinsko!fasisticka suradnja i politika bila je vrlo uspjesna.eon XIII. 3edju njima ova tri su bila od kapitalnog znacaja4 a5 %rkva je imala svoje vlastite banke b5 bila je izuzeta od oporezivanja c5 imala je u svojoj sluzbi inteligentnu i spretnu masineriju. potaknuo je tada vladajuceg papu Pia XI. 6io je to prizor koji je sokirao i cinicne nevjernike. nije bila sasvim nova nego je zapravo bila potomak *starog roditelja+ koji se zvao .

g.glavni cilj zarada tako je postupao i 2atikan. $ova fasis!ticka kolonija . "o je bio slucaj s Poljskom 3adjarskom )ustrijom %e#oslovackom 6elgijom i drugim zemljama gdje su interesi %rkve bili sigurni te su imali svijetlu buducnost. :er nji#ova imovina bila je raznovrsna i oni su bili najmocniji i najbogatiji crkveni red. samo nekoliko godina Sveta 3ajka %rkva je postala vlasnik veliki# stambeni# blokova razni# nekretnina i zemljista osobito na periferiji grada gdje se naj!vise gradilo. I tako je za#valjujuci svom financijskom umijecu predvidjanju i kalkulacijama a uz pomoc fasistickog rezima i svoje razgranate crkvene i laicke masinerije 2atikan za samo jedno deset!ljece izgradio svoje novo financijsko carstvo. Katolicka crkva stala na stranu jednog gotovo nepoznatog generala koji se pobunio protiv Spanjolske 7epublike. Stoga je 2atikan zauzeo strog stav spram vlade $arodnog ?ronta. Inace %rkva je u Spanjolskoj bila najveci i najbogatiji veleposjednik veci i od dekadentne aristokracije s kojom je bila tako prisno povezana da je uglavnom bilo tesko razlikovati jedne od drugi# osim po odjeci koju su nosili. -akle. 7epublika je i jedne i druge lisila nji#ovi# dobara tako da je dobila oko 1' milijuna akri zemljista koje je isparcelirala i razdijelila siromasnim seljacima. I to na prvom mjestu oni# opipljivi# zemaljski# interesa. "ome su doprinosile nacionalne #ijerar#ije i naklonost razliciti# vladajuci# garnitura. &lavni motiv takovu ponasanju je onaj isti prastari i vjecito prisutan u dugoj povijesti %rkve a to je 9 zastita i obrana njeni# interesa ponajprije oni# zemaljski# kao sto su privilegije i bogatstvo. 1n je i buknuo ali u susjednoj Spanjolskoj gdje je slicna vlada propala. . "ako je 2atikan 8%rkva5 zaboravio po tko zna koji puta vlastiti princip a to je da vjernici moraju postivati uspostavljenu vlast. -a li je 7epublika zasluzila smrt da li je ona bila preteca komunizma i anar#izma da li je ?ranco bio u pravu u svojoj pobuni protiv republikanaca 9 prosudit ce povijest. onoj istoj Italiji koja ga je pola stoljeca ranije lisila njegovog teritorijalnog kraljevstva. 3ussolini je pak bio vrlo darezljiv u obecanjima doklegod je imao podrsku %rkve za svoje avanture.es %roi@ de ?eu. Spanjolska 7epublika ucinila je 19'1. $e treba se stoga cuditi da je 19'<. . Kad je Spanjolska 7epublika konfiscirala crkvenu imovinu bilo je sluzbeno potvrdjeno da je vrijednost iznosila oko < milijardi peseta i to prije inflacije koja je uslijedila.konomska kriza politicki kaos i atentati postali su svako!dnevica. $arodni ?ront je imao polu! komunisticki program i izgledalo je da ce biti preteca komunisticke ?rancuske. 1sjetio se zada# moguceg gradjanskog rata. protestantskim zemljama poput >olandije i $jemacke vodio je svoju politiku stjecanja izbjegavajuci bilo kakve napadne poteze jer su tisina skrovitost i nenametljivost bile najbolje metode za prodor u eventualno neprijateljske i nesklone sredine. &djegod je njegovo bogatstvo i svojina bilo sigurno 2atikan se rijetko uplitao direktno u domace poslove doticne zemlje. ono isto sto su vec ucinili ?rancuzi i 7usi u svojim revolucijama 9 lisila je %rkvu njene imovine. . 3oral je pritom bio sporedna i nevazna stvar. :edna od prvi# akcija 7epublike bila je oduzimanje svega sto su posjedovali vodecem crkvenom redu :ezuitima 8Isusovci5.5 po :o#nu &unt#eru bila je vrijedna oko A(( milijuna dolara a vecinu toga kontrolirali su upravo :ezuiti. $o nepobitna je cinjenica da je Katolicka crkva podrzavala pobunu i to maksimalno. -ok je agresija trajala 2atikan se bavio raznim poslovima narocito u samom 7imu koji je ubrzano rastao i sirio se. $o osim u Italiji 2atikan je bio vrlo aktivan i izvan nje.tiopija bila je vrlo privlacna %rkvi i religiozno i financijski. $o gdje je takva stabilnost bila poljuljana i imovina %rkve ugrozena tada je 2atikan intervenirao raznim oblicima pritiska 9 religioznim politickim i diplomatdkim a sve poradi obrane svoji# interesa. . $asuprot njemu u prvi plan je dosla organizacija katolicke desnice modelirana po fasizmu a zvala se . Imovina Katolicke crkve u Spanjolskoj u tom vremenu 8oko 19''. 1na joj je zapravo kumovala i bila jedan od glavni# kovaca planova za rusenje 7epublike. ) komunisticka ?rancuska bila bi gora nego ?rancuska revolucija ili ateisticka ?rancuska 7epublika s pocetka stoljeca. 2eliki gradjevinski bum donosio je 1((= a gdjekad i 1(((= profita. 1n se zvao general ?ranco i gradjanski rat je mogao zapoceti uz blagoslov %rkve. . ) ta kolosalna vrijednost je ostala i nakon sto je imovina %rkve vec bila reducirana u proslom stoljecu u dva vala antiklerikalizma. kada je u ?rancuskoj sredinom trideseti# vlast preuzeo poluanar#ijski komunizmom inspiriran $arodni ?ront 2atikan se prepao.

..5 9kad je 2atikan odredio njemackom %entrumu 8Katolicka partija5 da bude raspusten sto je i ucinjeno u srpnju 19''. %rkva je vrlo takticno pripremala i pomagala ucvrscenje nacizma i >itlera.5 !kada je lider njemacke Katolicke Partije ?ranz von Pappen postao vice!kancelar nacisticke $jemacke 8drugi do >itlera5 u sijecnju 19''. Stoga je kardinal Pacelli kasniji papa Pio XII.prije nego biskupi preuzmu svoje dijaceze 8biskupije5 trebaju dati zakletvu odanosti predstavniku 7aj#a. >valjen budi 6ogB ***** 1 . svjetski rat je izbio u rujnu 19'9... postao glavni promotor politike direktne ili indirektne podrske dvama ekstremnim anti!komunistickim pokretima tog vremena talijanskom fasizmu i njemackom nacizmu. 1n je zapravo bio najbolji bra! nitelj %rkve i njeni# milijardi pa bilo rata ili ga ne bilo. Poglavlje !K!PNO "LAGO CRKVE PRIJE I #A VRIJEME II. za dobrobit 7aj#a nacisticke $jemacke. SVJETSKOG RATA Jedva sto je spanjolski gradjanski rat zavrsio II. ovog konkordata. !...vropuC &dje ce %rkva sada stati i kako ce se postavitiC Katolicka crkva iako uznemirena nije se izgleda trebala puno plasiti.. 6io je to isti onakav *nesveti brak+ kakav je %rkva sklopila s fasistickom Italijom cetiri godine ranije. 2. $o u ono vrijeme cinila se ispravnom zbog komunisticke opasnosti. I to od sami# nji#ovi# pocetaka.. Sagledavajuci sve cinjenice %rkvi se cinilo da >itler makako mogao biti neugodan moze ustvari biti koristan kao veliki protivnik Staljina i boljsevizma. :er komunizam je ne samo negirao religiju nego je jos vise ugrozavao bogatstvo cvrsto organizirani# religija 9 na istoku 1rtodoksne 8pravoslavne5 a na zapadu Katolicke.. specijalne molitve nedeljom ce se odrzavati. )li kao vjera .. )li sta sada kad je >itler izazvao cijelu . >itler usprkos povremenim manjim svadjama s njemackom katolickom #ijerar#ijom nikada nije prijetio lisavanjem %rkve njenog blaga. :os ozbiljniji je bio clanak 1<. 1vako dobri odnosi bili su moguci zbog cinjenice da su se Katolicka crkva i nacizam slozili o uzajamnoj podrsci. Svecenici su se morali zakuniti da nikako nece naskoditi niti se suprotstaviti nacistickoj diktaturi. toj njenoj taktici mogu se prepoznati D koraka4 1.. I dok je >itler garantirao %rkvi njeno vlasnistvo i razne privilegije ona je naredjivala svom kleru da prisegne lojalnost i odanost nacizmu. $asuprot tome on je osigurao vlasnistvo i sigurnost Kato! licke crkve u nacistickom 7aj#u jednim svecanim konkordatom sa Papom u lipnju 19''. Prema clanku '(. Iako je imala znatne stete %rkva je u Spanjolskoj spasila svoje kolosalno bogatstvo.. . svega nekoliko mjeseci nakon sto je postao Kancelar $jemacke u sijecnju.5 9kad su 2atikan i >itler potpisali konkordat u ljetu iste godine. D.$akon krvavog gradjanskog pokolja 819'<!'95 sa oko milijun mrtvi# nacionalisticko! klerikalne snage su pobijedile.g.5 !kada su zastupnici Katolicke Partije u Parlamentu glasali za davanje apsolutne moci >itleru u ozujku 19''. %rkva je pjevala "e -eum sirom Pirinejskog poluotoka. 8Svi detalji ove politike i odnosa 6erlin!7im po prvi puta su objavljeni u knjizi *2atikan u svjetskoj politici+ koju je napisao autor ove knjige5 &ledano unatrag ta 2atikansko!>itlerovska suradnja izgleda kao ogromna greska i pogresna prosudba %rkve.. $je! zina imovina u Spanjolskoj nije vise bila u opasnosti... '.. Stoga ova potonja nije oklijevala komu ce se prikloniti i koga ce podrzati.

presao ruske granice u 2atikanu je nastalo veliko veselje. Spanjolska je poslala svoju Plavu -iviziju a dobrovoljci su nagrnuli iz gotovo svi# katolicki# zemalja. 2elicina udjela 2atikana u velikom biznisu izisla je na svijetlo dana kad su neki dokumenti pali u ruke talijanski# socijalisticki# lidera.Katolicka crkva je trebala ostati neutralna. 2rlo brzo vjernici su bili iznenadjeni kad su saznali koliko puno nji#ova %rkva posjeduje u raznim kompanijama bankama tvornicama plantazama i rudnicima i drugim nedu#ovnim djelatnostima. Kada je dakle >itler u lipnju 19D1. Iako je to bilo poznato u to vrijeme ono sto je bilo veliko iznenadjenje nakon rata to je bila velicina i opseg ti# ulaganja. Spanjolska #ije!rar#ija je koristila sve dostupne nacine da nadoknadi izgubljeno i poveca svoje blago. .vropi tako jos vise u $ovom Svijetu. Posebna je prica vatikansko investiranje u republike %entralne i :uzne )merike. ) onda je >itler izgubio rat. 2atikan sretan sto se crvena zastava nije zavijorila na sv. Pisano je 9 *trazi i dobit ces+. 3a koliko to ona vjesto skrivala uvijek se nasao neki *ventil+ na koji bi povjerljive stvari procurile van. ***** 1$. . $akon gradjanskog rata zemlja je bila polurazrusena i on se bacio na obnovu zemlje. Petru mogao je sa sigurnoscu gledati u buducnost. iznosi oko 1<( milijardi lira. Ea vrijeme II. . I %rkva je tako i postupala. Poceo je investirati ne samo u juzno!americke katolicke zemlje nego i u protestantske Sjedinjene -rzave. Kako u staroj . %rkva je bila za#valna Providnosti na takvoj zastiti ali je znala i to da je takva zastita jos sigurnija kad je ojacana solidnim milijardama u gotovini ili raznim drugim vrijednostima. iznosila vrijednost crkvene imovine u Italiji a sto po vrijednosti i tecaju talijanske valute u 19<9. $ajprije je crkvi vratio svu konfisciranu imovinu i to je bila velika pobjeda za 2atikan. je s druge strane podrzavao >itlerov Krizarski rat. I dok je s jedne strane igrao ulogu . :er ona je bila podjed! nako aktivna u svojoj obnovi i umnozavanju kapitala i u drugim katolickim zemljama 9 6elgi! ji Italiji ?rancuskoj Poljskoj. 1sim njega to su cinile i druge katolicke zemlje. Katolicka crkva je intenzivno krenula u svoju obnovu kupujuci i investirajuci narocito u nekretnine i dionice. $o vjerovati da je tako bilo samo u Spanjolskoj bilo bi pogresno. nekima je Katolicka kontrolirala gotovo sve 9 zemljiste i nekretnine bankarstvo komercijalno poduzetnistvo gradjevinarstvo i dr. 1ni su dokazivali kolosalne vatikanske investicije sirom Sjeverne )merike a koje su vjesto bile skrivene iza laicki# koncerna i laicki# pojedinaca. Eapravo podugo vremena prije pocetka samog rata on je poduzeo uspjesne korake u tom pravcu.vropa je lezala u rusevinama dok je Staljinova %rvena )rmija okupirala trecinu kontinenta.niverzalnog 1ca papa Pio XII. svjetskog rata Katolicka crkva u Spanjolskoj posjedovala je i kontrolirala oko 1F' ukupnog bogatstva zemlje. 3olitve su umnozene a ozivljen je i ?atimski kult koji je bio utemeljen na obecanju -jevice 3arije da ce *sveti otac njoj posvetiti 7usiju+. -a bi pripomogle ispunjenju tog obecanja neke katolicke zemlje su slale svoje vojne kontingente na rusku frontu.vropi 2atikan je smatrao da bi bilo mudro i dobro ucvrstiti svoje financijske interese i preko 1ceana. 1sim toga dok se oslanjao na nacionalne armije da bi sacuvao svoje blago od komunista na domacem terenu u . Poglavlje VATIKAN !LA#E MILIJ!NE ! RATN! IN%!STRIJ! I PRE"AC!JE I& ! !SA. $e treba zaboraviti da je Spanjolska primjerice na celu s ?rancom bila zdusno uz >itlera. ?rapantna je primjerice brojka od oko D milijarde lira koliko je u 19'9.

$jegova Svetost se vrlo zabrinula. "ako je Institut za religiozne poslove prenosio sve vece sume novca iz 2atikana u Kanadu i . . ) sto bi bilo bolje nego skloniti blago na sigur!nije mjesto. Ea nji# nisu postojala ogranicenja.vropi sta oni mogu ako talijanski komunisti uspostave diktaturu u ItalijiC Komunisticka Italija ?rancuska ili $jemacka sasma sigurno znaci ovo 9 razvlastenje %rkve od njenog bogatstva u tim zemljama. ) on nije bio nista drugo do fleksibilan instrument za raznovrsne financijske aktivnosti.Vatikanska banka 8Institutio per la 1pere di 7eligione5 bila je osnovana s temeljnim ciljem da *upravlja kapitalom namijenjenim vjerskim zajednicama+. 3edjutim to je bila klasicna kamuflaza za aktivnosti koje nisu imale gotovo nikakve veze s opisom djelatnosti. I gdje bi to bilo bolje nego unutar udaljeni# sigurni# granica . $ogara. Sto je to znacilo u jeku rataC Kao sto je to objasnio jedan autoritet to je znacilo da je *ova banka omogucavala Svetoj Stolici da radi transfere preko zatvoreni# granica a sto je donosilo bogate profite kroz tu rijetku privilegiju prenosenja stranog novca u tadasnjem podijeljenom svijetu+. Sirio je poslove i izvan Italije u $jemacku polu!fasisticku :ugo!slaviju i )lbaniju. nije osobno sudjelovao u svemu tome.govora 1929. "ako su vatikanski milijuni bili rasprseni u unosne poslove medju ostalim u kemijsku i ratnu industriju koje su opskrbljivale 3ussolinijevu vojsku. I 9 2atikan je pomogao direktno ili indirektno.S). ?inancije 2atikana nisu bile direktno u njegovim rukama nego u rukama grupe *specijalista za financije+ koji su radili po svojoj volji. "ako su napr.. :er od samog osnutka njezin zadatak je bio da transferira crkveni kapital i novac iz okupirane . "aj covjek je kontrolirao i igrao se s crkvenim novcem poput madji! onicara stostruko umnazajuci njezine milijune. 2jerojatno je istina da Pio XII. S evropskog bojista u mirnu Kanadu .vropi. I zato zbog promjene situacije najbolja politika je bila poduzeti preventivne mjere u zastiti bogatstva %rkve i tako pomoci samoj Providnosti. Ipak on nije nikada strogo ukorio talijansku %rkvu zbog njene umijesanosti u invaziju )besinije.. &lavni inzenjer vatikanske upletenosti u ratno profiterstvo bio je legendarni financijski carobnjak Sgr. :er veza %rkve s ratnom masinerijom nije bila nesto novo. Sa politickim pritiskom na politicare. I kako je operacija transfera novca iz . $ositelji du#ovne utje#e ali jos vise nositelji banknota vrijednosni# papira zlata i srebra. 1na je pocela ubrzo nakon potpisivanja .g. 1ve crne misli potakle su Pia XII. na osnivanje ovog Instituta koji je pametno i lukavo integriran u crkvenu masineriju. Sta ako udju u sam 7imC %ak iako to saveznici sprijece ne zeleci imati 7use u zapadnoj .. ) njegov motto je bio jednostavan 9*posao je posaoB+ Preuzeo ga je od pape 6enedikta X2.vrope u )meriku napredovala tako se sve vise zainteresirani# stranaka ukljucivalo u nju. Pio XII. $ogara je nastavio investiranje u ratnu industriju i poslije abesinske pustolovine. Sjedinjene -rzave su usle u rat a to je promijenilo odnos snaga. osnovao papa Pio XII. svjetskog rata kad je >itler nakon uspjesnog priblizavanja 3oskvi bio zaustavljen. $jegovo glavno pravilo je bilo 9 iskljuciti re! ligiju i teologiju od financijski# stvari. 2atikanski autoriteti su naravno sutjeli i prikrivali svoj udjel u tim izuzetno unosnim poduzetnistvima. )mericka moc se pocela osjecati svugdje i ako se ne dogodi cudo >itler bi mogao izgubiti rat. $itko nije mogao slobodno prolaziti osim jednog izuzetka 9 predstavnika 2atikana.S)C $a kraju krajeva 6og bi mogao napustiti >itlera a Staljin i njegove boljsevicke #orde razmiljeti se po . Institut je 19D2. "aj delikatan posao obavljale su vrlo povjerljive osobe iz nacionalni# #ijerar#ija tzv. :er podijeljeni svijet je zaista bio podijeljenB S milijunima naoruzani# ljudi sa zatvo! renim granicama s bodljikavim zicama s tenkovima i topovima. *nomini di fiducia+ kako i# nazivaju u 2atikanu.vrope. -io dobivenog kapitala ona je ulozila u tvornice oruzja koje su radile punom parom zbog pripremani# 3ussolinijevi# agresija. Kao emisari religije i delegati suverene drzave *sluzbeno neutralnog 2atikana+ mogli su se kretati po svojoj volji od jedne do druge drzave i od jednog kontinenta do dru! gog. "rebamo se prisjetiti cinjenice da je Katolicka crkva u tom periodu bila usko povezana s ratnim zbivanjima ne samo zbog njene podrske fasistickoj . americke korporacije i pojedinci s dionicama i novcem u $jemackoj zatrazili pomoc 2atikana da bi spasili sto se spasiti moglo iz prijeteceg debakla.vrope.S) i :uznu )meriku. i zaprimanja stotina milijuna lira od 3ussolinijeva rezima.ateranskog . u jeku II. jos uvijek vjerujuci u >itlerovu pobjedu poceo je sumnjati u konacan is#od velikog pot#vata. ) takodjer i razne druge vrijednosti ne samo iz 7ima nego iz cijele Italije ?rancuske pa cak iz #itlerovske $jemacke.vropi protiv komunizma nego i zbog milijardi koje je ulozila u razlicite tvornice diljem .

3edju ostalim informirao je bivseg vodju Katolicke Partije o svojoj *dubokoj tuzi+ sto je tako puno vatikanskog novca investirano u ratnu industriju Italije ali da on nije mogao nista uciniti oko toga otkad su financijski poslovi bili u rukama *izvjesni# laika+ koji su radi! li sto su #tjeli. Pokusao je nesto i popraviti ali uzalud.8citirano iz memoara )ntonG . %ini se da je ovo odgadjanje spasilo 2atikanski grad jer su jugoslavenske zracne snage ubrzo bile onesposobljene od nacisticki# bombardera. $ogarine tajne transakcije postale su *zlatni rudnici+ za %rkvu. $ezavisnu -rzavu >rvatsku koju su zdusno pomagali 2atikan i 3ussolini i koja je postala >itlerov saveznik. -om Sturzo je bio covjek odredjen da razotkrije povezanost 2atikana s fasizmom. Iz neki# financijski# i diplomatski# dokumenata otkrio je povezanost talijanski# financijski# interesa nacisticke ratne masinerije i jugoslavenske manufakture oruzja a sve to usko povezano s 2atikanom odnosno njegovim carobnjakom $ogarom. . Kolika je bila stvarna velicina vatikanske upletenosti i sudjelovanja u ratnoj industriji i profitersrvu . "o je potvr! djena realnost kojoj nazalost nedostaju detalji. 3irkovica. proljece 19D1. )li jedan covjek je bio toliko ogorcen na ulogu 2atikana u tom strasnom ratu da je bio spreman na jedan cin ne . Pio XI. >rvatskoj su katolicki .uigi Sturzo imao je informacije o vatikanskim ratnim makinacijama od Pape osobno sto ce reci od Pia XI. 1n je odma# reagirao i sazvao generale i komandante svoji# satelitski# saveznika i obavijestio i# o odgodi operacije 6arbarosa za D tjedna 86arbarosa je bila sifra za napad na 7usiju5. Po Karlu 7itteru visokom oficiru u nacistickoj komandi odgadjanje od D tjedna bilo je presudno za cijeli rat. $ogara je povezao vatikanske financije s nekim velikim . &eneral 3irkovic je bio ogorcen i planirao je prikupiti sve inkrimirajuce dokumente o upletenosti Katolicke crkve u rat.S) korporaci! jama koje su bile ukljucene u ratnu industriju pa je 2atikan poceo ostvarivati profit i s druge strane )tlantika. Sve je bilo tako isprepleteno i pomijesano da su tri partnera 9 Italija $jemacka i :ugoslavija cinila jedan pravi *nesveti trio+. "ako se cinilo da Katolicka crkva duguje spas svog sjedista )dolfu >itleru i 9 losem vremenuB . Poslije rata Sturzo se vratio u Italiju i obnovio Katolicku Partiju koja je nazvana Krscanska -emokratska Stranka. "razio je susret s -om Sturzom.nistenje 2atikanskog grada sa svim njegovim religijskim umjetnickim i povijesnim riznicama bilo bi nepopravljiva steta po zapadnu civilizaciju. &odinu!dvije prije izbijanja rata Pio XI. :ugoslavija je potpisala Pakt s >itlerom.vrope+. 20. Papa je takodjer rekao da se talijanske tvornice pripremaju za rat.Prema tome prije II. 2aznost tog preokreta bila je ogromna jer je utjecala na tok II.stase osnovali tzv.dena5 )utor ovo naglasava jer ono sto je otkrio general 3irkovic nije bilo neozbiljno blebetanje bez dokaza a ticalo se glavnog predmeta ovog poglavlja 9 vatikanskog financijskog sudjelovanja u ratnoj industriji. . "o je potvrdjeno i na $urnbeskom procesu.kspedicija je morala biti odgodjena za koji dan. u skladu s tajnim politickim dogovorom s 3ussolinijem naredio je da Sturzo raspusti stranku sto je ovaj i ucinio te otisao u emigraciju. Prijatelj autora ove knjige -om . 1n je papa koji je potpisao . svjetskog rata. )li najneobicniji dokaz o umijesanosti 2atikana u ratne industrije dosao je iz jednog vrlo neobicnog izvora 9 ovaj puta iz :ugoslavije od generala 6. Kad je to saznao Pio XI. 1no je rezultiralo *zimskom bitkom+ pod 3oskvom i tu je zapravo >itler izgubio rat. ozujka general 3irkovic je destabilizirao 2ladu raskinuo Pakt i stavio :ugoslaviju na stranu saveznika.govor s 3ussolinijem i koji je u trenutku us#icenja nazvao -ucea *covjekom poslatim od bozanske Providnosti+. $o i nadalje je bio dobro informiran o najvaznijim vatikanskim aktivnostima za#valjujuci svojim vezama u 7imu. -om Sturzo je bio osnivac talijanske Katolicke Partije jedine politicke stranke koja je mogla sprijeciti da 3ussolini postane diktator. . svjetskog rata 2atikan je imao mnoge svoje milijune u proizvodnji ratnog materijala. >itlerov ratni plan bio je skroz poremecen. je realizirao da je napravio politicku gresku u podrzavanju fasizma. $a um mu je cak dosla i jedna nevjerojatna misao a ta je bila da nekoliko eskadrona posalje na 2atikan i bombardira gaB :edan eskadron je i pripremljen ali u noci planiranog napada doslo je do pogorsanja vremenski# prilika sto je onemogucilo polijetanje. zabranio mu je da se *paca u stvari proslosti i ometa %rkvu u *njenoj obnovi nove .vrope i )merike nije nikada bilo potpuno razotkriveno i vjerojatno nece ni biti.

. . $e smije se zaboraviti da 2atikan nije placao nikakve poreze kako u Italiji tako i u mnogim drugim zemljama pa je na taj nacin bio u nepostenoj prednosti pred ostalima. 1vaj koncern je jedan od najjaci# u Italiji i u njemu je 2atikan veliki dionicar. i mnoga druga poduzetnistva i djelatnosti koja s religijom nemaju nikakve veze. ***** . 2atikan je bez ikakove zadrske ili stida ulagao crkveni novac u #otele i kasina na 7ivi! jeri a napose u gradjevinarstvo preko Societa &enerale Immobiliare.C 7ezultat ratne politike Katolicke crkve ili bolje receno vjesti potezi koje je ona poduzela kad je nacisticki uspje# postao poraz bio je ovaj4 kad se >itler konacno ubio pred invazijom %rvene )rmije Pio XII.. "o je izazvalo negativne reakcije u jav! nosti..razmisljajuci o svim mogucim negativnim posljedicama takvog cina. svjetskog rataC 1dgovor na ovo pitanje je vrlo tezak jer je 2atikan jedina drzava koja uporno odbija otkriti svoj budzet i pri#ode vanjskom svijetu. 1n je uzimao od novca porezni# obveznika 8kroz drzavni aparat5 a sam nije placao nikakve poreze. %rvena )rmija je zaustavljena a Sjedinjene -rzave su postale protektor .. -ok je obuzdavao komunisticku prijetnju 2atikan se istovremeno poceo obazirati po cijeloj . $esluzbene procjene talijanski# 2lada u raznim periodima a na temelju oskudni# informacija do koji# se moglo doci bile su blizu nejasnim i maglovitim nagovjestajima koji bi kapnuli iz 2atikana.vropi koja je silno uznemirivala 2atikan. Katolicke investicije nisu prestale s prekidom neprijateljstava nego su nesmanjeno nastavljene u narednim godinama. u totalnom kolapsu >itlerovske katolicke . Pio XII.vrope imao je bar zado! voljstinu u spasavanju milijuna dolara transferirani# u . 7azlicite grupe i pokreti su trazili da Katolicka crkva takodjer placa poreze ali nji#ovi napori su bili bezuspjesni zbog dominacije Katolicke stranke u 2ladi. Eapravo gdje bi oni mogli donijeti najvecu zaraduB . 7anije smo spomenuli da sva velicina i opseg vatikanske ukljucenosti u profitabilan ratni biznis vjerojatno nikada nece biti u potpunosti rasvijetljeni i razotkriveni.vropi da bi pronasao gdje ce moci naj! bolje investirati svoje milijune.ngleskoj. $ino . samoj Italiji tako sto je naredio glasanje za Katolicku stranku. "omu je pogodovala stalno prisutna komunisticka opasnost u .S). ) vatikanske investicije u Italiji predstavljaju tek izmedju 1F1( i 1F2( njegovi# svjetski# investicija. Sudjelovanje i ukljucenost 2atikana u ekonomiji industriji i financijama Italije bio je jedan od glavni# faktora u razvitku i prosperitetu talijanskog poluotoka. I buduci da su komunisti u ?rancuskoj i napose Italiji prijetili uspostavom svoji# 2lada u 7imu i Parizu Katolicka crkva je zapocela uspjesno politicko!ideolosko partnerstvo s .S). 7adi se o neki# 1A!2(= vatikanskog vlasnistva svi# dionica na talijanskoj 6urzi. "u su jos i grupa Italcementi finan! cijski koncern 6astoggi Italgaz %eramica Pozzi velika osiguravajuca kompanija )ssicurazi! oni &enerali Pantanella koncern....vrope. %rkveni finan! cijski eksperti su se dali na posao. "o su bile prosperitetne in! dustrije kompanije i sve veci i mocniji koncerni privatni i drzavni manji i veci. )li tko zna.vropa je dozivjela pravi ekonomski *bum+ i procvat a ekonomska cuda su zaredala. Konacno 19</. Svatko tko bi glasao za komuniste ili cak socijaliste bio bi ekskomuniciran iz %rkve. Koliki je tamo bio *portfelj+ 8portfolio5 Katolicke crkve 2A godina nakon II. I to ne sa! mo u Italiji nego takodjer i u ?rancuskoj $jemackoj Svicarskoj i cak u .o 6ello ekonomsko!financijski korespondent *$eH Iork >erald "ribune+!a detaljno je prikazao velicinu vatikanski# investicija i ekonomske moci u knjizi *"#e 2atican . postigli su neki uspje# 9 2atikan se naime *podvrgao+ djelomicnom oporezivanju svoji# glavnica a to je drzavi donjelo milijarde lira. je nastojao smanjiti tu opasnost pa je intervenirao na razne nacine. 1svrnuli smo se na ovu pomalo bizarnu epizodu jer je ona sire nepoznata.mpire+ 82atikansko %arstvo5.. I opet se pokazala vrlo uspjesnom vjestina i intuicija %rkve u pronalazenju i izboru najbolji# i najunosniji# ulaganja. Ebog svog privilegiranog polozaja 2atikan je dobivao sve a davao 9 nistaB 1n je samo uzimao a davao nije zauzvrat nista.

...NASTAVLJA SE. .

Iako najveca pojedinacna religija. Ovdje se sada bavimo blagom kojeg je Katolicka crkva nagomilala u "S#. ona je istovremeno i Crkva i zgrtanje njenog bogatstva proizlazi naprosto iz toga sto je – Crkva.) 20. Katolicka crkva je najveca pojedinacna religiozna jedinica u Sjedinjenim Drzavama. ali i najbogatija od svih crkava u "S#. nego i u cijeloj sjevero$zapadnoj hemis%eri. /eligioz$nost u Sjedinjenim Drzavama. Ona je drustveno i politicki najmocnija. Objasnjenje se svakako moze naci u elementarnoj %ormuli* – +odjela stvara slabost.('asna $. +uno vise nego 0vropa. Cak i kad prihvatimo istinitost ovoga. I ne samo u "S#. a jedinstvo jakost. .Vatikanske Milijarde (11) 11. katolicki %enomen uopce nije lako i jednostavno razumjeti. ili bolje receno multi$korporacija po uobicajenom znacenju te rijeci.er. iako ideoloski. Ipak. $ s time knjiga nimalo ne gubi na in%ormativnosti i !animljivosti. Poglavlje ZASTO JE KATOLICKA CRKVA NAJBOGATIJA CRKVA U AMERICI Sjedinjene Drzave su nominalno protestantska zemlja koja je ponosna na svoje temeljno ustavno nacelo – Odvojenost Crkve i Drzave. /eligija jos uvijek izuzetno prozima drustvo. Ona je utociste brojnim protestantskim zajednicama. &revoditelj. Ona je ujedno i najzatvorenije klupko! sa izuzetkom zidovske zajed. V. kao i sektama od kojih su neke gotovo na granici ludila. Katolicka crkva osim sto je korporacija. Stoga su ta poglavlja skracena na nacin da su i!neseni samo neki naj!animljivi podaci" kao i i!ostavljeni oni dijelovi gdje se autor ponavlja.nice. najveci utrosak energije na . ona je brojcano manjina sa oko '( milijuna pripadnika u populaciji daleko iznad )(( milijuna. &jezin spektakularan status u tom podrucju nije moguce shvatiti tek jednim brzim pogledom ili pregledom. instrumenti u njemu koristeni i njegovi rezultati zahtijevaju pojasnjenje. # to je. teoloski i crkveno raznovrsna i cak kontradiktorna ima jedan zajednicki nazivnik. -aj proces . "S# iako najprosperitetnija zemlja svijeta vrlo duboko su prozete religioznoscu. nastavak Napomena: Slijedi nekoliko poglavlja koja se bave Katolickom crkvom u Sjedinjenim r!avama i koja obiluju podacima o tome" a !a koje sam pretpostavila da nece biti posebno !animljivi #rvatskom citateljstvu.

zatim kla$ nizma i osjecaja posebnosti. kao ?itlerovog suradnika treba suditi kao radnog zlocinca. zedj za uspjehom. kojim mogu posramiti velike industrijske i %inancijske korporacije na njihovu terenu i u njihovoj igri1 Odgovor je dvostruk* On se moze naci u temeljnim karakteristikama americkog covjeka* a2 $ energija. # sve to je rezultiralo stvaranjem Homo Americanusa koji je najdarezljiviji dobrotvor svojoj Crkvi. biljezi da su +rotestantske crkve prijavile oko 7 milijarde dolara godisnjeg prihoda. te stalno ubiranje dolara i investiranje na ogromnom trzistu po cijeloj zemlji.. papa +io :II. a ni zidovske zajednice. Dakle..ili 8atikanska <anka drugim imenom2 sa preciznom zadacom. +a tako i Crkve.zgrtanje materijalnog blaga i vjestog stjecanja brojnih. On je spreman identi%icirati sebe i svoj osobni uspjeh sa onim svoje Crkve. je poslao vatikanske milijune u S#D. +rava majstorica na tom polju. Ove poslovne i %inancijske operacije su pokretane. on se nakon rata okrece ka pobjedniku – Sjedinje$ nim Drzavama i ubrzo konsolidira svoju poziciju. #li sada e 8atikan bio na pravoj strani i sredio je svoj polozaj. Iako je 8atikan stalno i dosljedno podrzavao hitlera. Osovina 8atikan $ >ashington sve se vise ucvrscuje. razboritosti. one maksimalno i nemilosrdno iskoristavaju elementarnu emocionalnost americkog vjernika. skupih zdanja..2. =asto je on izabrao bas Sjedinjene Drzave1 &e toliko zbog udaljenosti i sigurnosti S#D od boljsevicke armije i evropskih crvenih bukaca poslijeratnog vremena. godisnjak americkih Crkava biljezi za 4566. b2 – nasljedna sentimentalnost i religiozna naivnost. Katolicka crkva po svom starom obicaju ne objavljuje svoje sluzbene bilanse americkoj javnosti. +rimjerice. da i +ia :II. pa su ta$ . spro$ vodjene i vrsene od raznih vjera! koje djeluju u okviru tzv. Ovaj %enomen %antasticnog bogatstva americkih crkava ipak ne moze biti potpuno razumljiv i shvacen. produktivnost.dobri poznavaoci prilika kazu.. I zgodna predstava je pocela. osnovao Instituto . poduzetnost. organizirane religije. kao i na mnogim drugima. da su se S#D zbog toga oglusile na zahtjeve koji su se tada mogli cuti. upravo je Katolicka crkva. po starom obicaju svete Stolice!. &ovac je moc. ako je on postao bogat. eksploata$ cija urbanih podrucja. ali i velika darezlji$ vost u isto vrijeme.g. Slijedece godine prema nesluzbenim vladinim izvorima. sto je Crkva tamo vec bila milijarder i kao takva imala je autoritet na %inancijskom polju. # ovo dvoje je cvrsto prozeto i jedno gura drugo uvijek prema gore. a one su posudile! milijune 8atikanu. posto je Katolicka crkva tamo vec bila ekonomska i politicka sila sa svojim pravima koja se in%iltrirala u drzavne strukture poistovjecujuci interese Crke sa interesima drustva. zasto i njegova Crkva ne bi imala udjela u tome1 Institucije su ogledalo drustva koje ih stvara. 8ec smo ranije spomenuli kako je 459). "pravo to dvoje imala je Katolicka crkva u Sad. +io :II. suma je gotovo udvostru$cena sto je nevjerojatan rast u tako kratkom vremenu koji nije nikada nigdje za$biljezen. osobito ona ekonomska u jedno veliko i mocno %inancijsko partnerstvo. Doduse. naime. a to je slanje novca preko #tlantika u "S#. +rema tome. # to donosi %antasticnu dobit americkim crkvama. tada sve skupa cini neiscrpan izvor za eksploataciju. #ko tomu dodamo jos i veliku dozu patriotizma.. ali u njoj su trebala stoljeca da bi organizirana religija stekla kontrolu nad vecim dijelovima kolektivnog blaga raznih evropskih naroda. jedan od glavnih razloga zasto je 8atikan izabrao S#D kao svog bankara bio je taj. on je prisutan i u 0vropi. . Kako je to onda u S#D koje su mlada jucer rodjena! drzava bilo moguce da Crkve postignu takav nivo bogatstva. 3edjutim. 8atikan je poslao milijune u S#D. Sve je uglavnom bilo dobro kamu%lirano.

. spomenut cemo samo neke* #mericka <anka. Seabord. koji su djelovali kao agenti 8atika$na.kaucuk.ko pojedinci. BoG -heatar. &jezina %inancijska moc je zapanjujuca.. u "nited &ations >orld 3agazine. .po unci2 negoli je bila njegova cijena na trzistu. ipak je to procurilo u javnost i bilo poznato. trustova i banaka. ipak je realnost u ekonomskom i politickom zivotu ze$ mlje. "slijedila su negiranja. Poglavlje CLAN KLUBA MILIJAR!ERA U USA.zeljezo2. <ethlehem Steel . +aci%ic AasD0lectric. da je papi omogucena kupovina tog skupocjenog metala dolar je%tinije . navest cemo samo jedan primjer poznat kao vatikansko zlato!@ prve vijesti o toj slavnoj kupo$prodaji zlata pojavile su se 45'). dobro je za S#D! i obratno..bakar2. " 0vropi su se cule glasine. banke i korporacije sluzili kao statisti koji su stitili Crkvu od mogucih poteskoca i zapreka.. industrijskih kolosa. "S /ubber . Katolicka crkva u #merici je pravi ekonomski div.. Ona je prakticki postala jedan od glavnih %aktora u vecini velikih ameri$ ckih korporacija. demantiji. te kontrole institucija cija materijalna vrijednost cini od nje ekonomskog diva. cak i u najdemokratskijoj zemlji svijeta. =atrazeno je objasnjenje u S#D i ubrzo je potvrdjeno. Alasnogovornik Crkve biskup 3cShea to je otvoreno priznao za samog sebe. SavoC +laza ?otel . Ovaj opisani slucaj je samo jedan od mnogih kojima obiluje partnerstvo 8ati$kan – Sjedinjene Drzave. itd.gradjevinarstvo2. ***** 2 . BoG +laChouses. Sintagma sto je dobro za Katolicku crkvu. da su dijelovi drzavne administracije bili pod utjecajem i kontrolom izvjesnih americkih gradjana $katolika. <altimore –Ohio //. da se radi o kupo$prodaji teskoj oko )) milijuna dolara. da nije istina da je zlato proda$ no po nizoj cijeni. #naconda Copper Co.Crkve2 i americke drzave. Iako su cinjeni veliki napori da to ostane u tajnosti. Sinclair Oil Co. gume2. ali samo onako opcenito. Sveta Stolica je vazan dionicar u mnogim americkim kompanijama i korpora$ cijama. SFuire <uilding . /adi ilustracije. <rooklCn 0dison. Kasnije su se pojavile i precizne detaljizirane in%ormaci$je. &apis je tvrdio. sutnja.. on je negirao da 8atikan ulaze u americku industriju. a njezin utjecaj ogroman. Birestone. Sve moguce djelatnosti i Crkva tu nije birala u koju ce vrstu poduzetnistva investirati. banaka..itd. Ovaj slucaj je otkrio. da je 8atikan kupio u mnogomilijunskoj vrijednosti zlatne poluge od S#D zlatnih rezervi. da bi konacno 3inistar %inancija izjavio. koliko zbog nagomilanog i zgrnutog blaga u obliku zemljista.. Katolicka crkva je postala najveci institucionalizirani skupljac blaga u zemlji. iako nikada izrecena otvoreno. -akva praksa je postala dominantna u biz$ nisu izmedju 8atikana . ne toliko zbog toga sto se uvu$ kla u ekonomske zile divovskih korporacija. 3ontana +oEer Co. 3edjutim. trustova. kako je 8atikan kupovao je%tinije zlato i onda ga proda$ vao skuplje stekavsi tako veliku dobit. Otkrilo se takodjer. nekretnina.zabava i razonoda2.. -ako se ona duboko penetrirala u %inancijski i industrijski kostur americkog drustva. +oslovi su obavljani kao privatni i tajni dogovori izmedju vi$ sokih drzavnih sluzbenika i katolicke hijerarhije.. pa je tako 8atikan bio izuzetno povlasten u tim transakcijama.

revnih religioznih mjesecara. Cuda cine sveci ili sam <og. u slobodi i demokraciji #nglo$#merike oni su ubrzo stekli sigurnost i samopouzdanje. povezivanje njihovih religioznih i ekonomskih snaga zajedno. Ovi i dru$ gi %aktori doprinjeli su jedinstvu raznorodnih katolickih manjina koje su imale jed$ nu zajednicku kariku – njihovo katolicanstvo i pripadnost svetoj majci crkvi!. nego i u svijetu. a s bogatstvom i njegove moci. b2 – granitno vjerovanje da je jedino Katolicka crkva. njihovo samopouzdanje i si$ gurnost se preokrenulo u agresivnost.pridobijanje novih sljed$ benika2 I njenom silnom zedji za dominacijom i moci I vjerovanjem da kao jedi$ na prava crkva ima duznost i obavezu obratiti S#D na rimokatolicizam. praznovjerne i ignorirane od drugih dijelova drustva. Katolicanstvo je nerazvijenoj katolickoj zajedni$ ci davalo i jacalo osjecaj jedinstva. I dok su protestantske Crkve ostale stabilna i pouzdana ekonomska snaga u zemlji. sto ovisi o velicini necije vjere. -o ju je ubrzo ucinilo jednim od najvecih urbanih vlasnika u Sjedinjenim Drzavama. &jegova temeljna strategija nije samo katolike odrzati katolicima. -akvo vezivo$cement je sastav$ ljeno od ) glavna sastojka* a2 – univerzalni protektorat Crkve. -aj proces se jos uvijek primjecuje. Ovaj sistem je postao ego$ centrican i okrenut i okrenut samom sebi na svim razinama i svim poljima. pohlepa i agresivnost za nekretninama. " tome lezi snaga ove Crkve. on ga zeli integrirati u svoju zajednicu. &aprotiv. Katolicke emigrantske grupe koje je 0vropa slala u Sjevernu #meriku bile su siromasne. prava crkva. sto je i postigla s veli$kim uspjehom. Ili vrlo cesto o iz$ nosu koji se stavlja u kotaricu. Kada '( milijuna ljudi ima takav stav i vjerovanje. I kad su jednom katolicki imigranti pustili svoje korijenje i poceli postizati prve uspjehe. Katolicka crkva je postigla svoje americko cudo majstorskom kombinacijom protestantske teoloske naivnosti i katolickog jedno$ umlja predanih. nepismene. nego i napraviti katolike od nekatolika i to na sve nacine.mlade naro$ cito treba katolicki usmjeravati2 Crkva je htjela imati i kontrolirati i svoj medicinsko$zdravstveni sustav. utjecaja i sirenja. 3isionarski nadahnut sistem je sposoban za neogranicenu ekspanziju. Kako je to bilo postignuto1 <ilo je to napravljeno po kombiniranom obrascu drzanja vjere istom i nepromijenjenom I prozelitizmom . Osim toga. instituta i sveucilista. Ona to cini osnivanjem i otvaranjem vlastitih skola. postigla je u S#D u najkracem mogucem vremenu. Ono za sto su joj u 0vropi trebala stoljeca. Katolicka crkva zahvaljujuci svojoj strukturi i vjestim manevrima postala je najbogatija vjerska organizacija. koji se tvrdoglavo odbija integrirati u vecinsko nekatoli$ cko drustvo. Alavno obiljezje "S# katolicizma je %enomenalan rast njegovog bogatstva. =a taj cilj je kupovala zemljista i podizala gradjevine. %inancijskom. ne samo u S#D. Osim posjedovanja i kontrole svog vlastitog obrazovnog sistema . Otuda jedna gotovo mahnita potreba Katolicke crkve u "S# da kontrolira svoj vlastiti kulturni sistem. a njima ma$ nipulira hijerarhija iz jednog centra –/im – onda dobijamo jedan veliki dinamican i kljucali katolicki sistem. =ato je njena trka. buduci zivimo u doba vladavine mas$ medija Crkva je zeljela zadobiti nadmoc i kontrolu i na tom polju. Katolicka crkva jedina moze dati taj osjecaj jedinstva kao vrstu duhovnog veziva i to najraznolikijim grupama i interesima. te su se osjecale manje vrijednima. &ajvece cudo u stoljecu spektakularnih cuda svake vrsti. # rezultat je bio. zgradama i imanjima postajala sve veca i veca. &o. svoje bolnice i klinike.-o je uistinu nevjerojatno ekonomsko cudo za jednu religioznu organizaciju koja je stigla na sjeveroamericki kontinent siromasna koH crkveni mis!. kulturnom. religi$ oznom. . jer u J($tim godinama polovica katolicke populacije odraslih u S#D su imigranti ili njihova djeca.

da vecina korporacija daje doprinose za Katolicku crkvu. Kljucevi sv. -o joj je davalo izuzetnu prednost u odnosu na njene poslovne partnere. koji zdruzen sa sebi ravnima uvelike utjece na ekonomski zivot zemlje..poput ?enrC$ja Borda2. itd. <ez poreznog tereta to je bilo jos lakse i jednostavnije. 3nogobrojne zupe i biskupije te lokalna hijerarhija aktivno se ukljucuju u tu shemu stjecanja vlasnistva i sudjelovanja u raznovrs$ nim prijektima i poslovima. dakako zahtijeva i di$ vovska sredstva i novac. americka Katolicka crkva djeluje kao divovska korporacija. nego otvaraju i mnoga vrata zatvorena svim drugim kljucevima. Spomenut cemo samo neka – suverenitet 8atikana kao jedine religioz$ ne . kao %inancijaki div. 8rlo brzo Crkva je postala multi$milijuner u raznim sektorima. ona istovremeno nije placala nikakve poreze. c2 – poistovjecivanjem opcih interesa velikih korporacija sa svojim vlastitim interesima. I tako je cudesna ekspanzionisticka energija "S# korporacija postala zlatna lokomotiva za poslovnu Katolicku crkvu. medicinski i dr.crkvene2 drzave na svijetu. /ezultat je bio taj. drzavne i %ederalne administracije nekatolickih 8lada. od lokalne do %ederalne. =aronila je u ekskluzivan bazen multi$milijunskih poslova odlucna da uveca svoj kapital na ovaj ili onaj nacin. a koji su donosili ogromne pro%ite. ogromne religiozne. Oni su morali placati velike poreze i to ih je tjeralo na stalnu aktivnost. da je Crkva u najkracem vremenu iz kluba milijunera presla u puno ekskluzivniji klub milijardera. a oni zauzvrat pronalaze sebe u K. izuzece od oporezi$ vanja. ona je pocela kampanju kako bi taj klub prikljucila sebi. Krajnji rezultat je bio potpuna uzajamna identi%ikacija interesa. jer su oba partnera istovremeno i medjunarodni entitet. ali i kao moguci podrzavatelj ili rusitelj politicara na svim razinama. ali i mnogo sire. Kupuje dionice u najprosperitetnijim granama i djelatnostima i sudjeluje u transakcijama i biznisu koji donose najvece dobiti. ***** .edan aspekt takovog uzajamnog povezivanja i pomaganja u praksi je izgledao tako. -ako je taj njihov zajednicki internacionalizam izvanredno koristan i blagotvoran za oba partnera – crkvenog i svjetovnog. politicke i drustvene mogucnosti i utjecaj Katolicke crkve u svijetu.crkvi kao vodecoj religioznoj i po$litickoj sili u americkom drustvu. i tako u beskraj. osobito onim ideoloskim i politickim. ona naprosto nije mogla mirovati u tako izazovnom okruzenju. Oni su se nanovo investirali i donosili nove dobiti. dok je Crkva mogla ostati i neaktivna. I opet Crkva postaje veliki poduzetnik.-akav crkveni divovski sistem. I dok je tako stjecala na stotine milijuna dolara uz pomoc lokalne. imunitet njezine hijerarhije. a to je znacilo – ekstremno bogata Katolicka crkva pronalazi sebe u pro%itu i ekspanziji ekonomskih divova. #li. a ova zauzvrat investira svoje milijune u te iste korporacije – ja tebi. postao je zlatni kljuc za korporacije izvan "S# jer je ona pravna osoba s svojim posebnim pravima!. +ostavsi njegovim clanom. # to ce imati dalekosezne i nesagledive pos$ljedice po to drustvo. -o uzajamno prepoznavanje interesa nije ostalo samo na tlu i u granicama S#D.. +etra nisu samo kljucevi riznica i trezora.. nego se rasirilo i izvan. =bog svega toga. . Crkva se nije puno brinula sto milijuni poreznih obveznika nekatolika svojim porezima potpomazu njezino od poreza oslobodjeno poduzetnistvo sirom S#D. ti meni i obratno!. b2 – svojim vjestim prodiranjem u poslovne krugove milijarderskog bratstva! kao partner sa svojim posebnim pravima!. S druge strane. a da se njeni milijuni i dalje umnozavaju. -o je cinila na 7 nacina* a2 – konstantnom %inom manipulacijom religioznim osjecajima katolickih clanova divovskih korporacija . obrazovni.

daleko prije negoli bi one dospjele u javnost. -o joj %antasticno uspijeva zbog dobrih veza! u elitnim visokim kru$ govima i ogromne kolektivne energije koja se na to trosi. pa je taj covjek u 8atikanu dobio nadimak $KardinalI8reca$S$ . =ahvaljujuci svojim vezama s visokom drzavnim sluzbenicima i %inancijskim magnatima Spellman je dolazio do povjerljivih in%ormacija u svijetu velikog biznisa. Ova cinjenica izuzetne poslovnosti . kardinala.edan visoki crkveni prelat mogao se zato ponosno i oholo pohvaliti* $3i smo veci nego Bord 3otori. Shell &a%ta i <ethlehem Celicane zajedno.edan dopisnik &<C$a posjetio je /adio 8atikan gdje mu je vodic objasnio da se putem radija svakodnevno salju kodirane poruke kardina$lima. izgradio je 47( katolickih skola. bez sumnje je kardinal Spellman. &jezini clanovi su vrhunski racunovodje i knjigovodje svoje Crkve i prava su crkvena kopija najuspjesnijih %inancijskih operatera divovskih korpora$ cija. # ovaj mali vic odrazava opce visoko misljenje o kardinalovim poslovnim spo$ sobnostima. Kardinal Spellman je bio 8eliki 3estar 8elikih +oslova 8elike Crkve. privrzenim i odusevljenim osob$ ljem. /ezultat ovog ekstremnog naboja kolektivne energije usmjerene ka jednom cilju jeste taj. Spellman je imao ogroman utjecaj. Osim sto je bio glavni diplomatski savjetnik 8atikana u bezbrojnim diplomatskim misijama. . nuncijima i svecenicima sirom svijeta. nego i u samom 8atikanu. izabrao stolicu i sjeo. &a tom polju oni su stekli veliki ugled i reputaciju i to potpuno opravdano. ne samo na religioznom polju. i +avla 8I.22. redovnika. &ijedna dru$ ga korporacija ne moze racunati s tako brojnim. On je bio nesluzbeni +rimat americke Katolicke crkve za vrijeme ponti%ikata +ia :II. Aodisnje je papi donosio milijun dolara od tzv. I ne samo to. Spellmanove nadbiskupije donosile su godisnji prihod od 4'( milijuna dolara. Kad je dosao u raj . otisao medju njih. redovnica. nego i materijalnom i politickom.umro je 456J. ne samo u americkim politickim i vojnim krugovima. Ivana ::III.. 8jerojatno najslavniji slucaj krajnje uspjesnog crkvenjaka i biznismena u istoj osobi. #mericka hijerarhija je uistinu jedinstvena i nenadmasna u izuzetno vjestoj promociji i ostvarenju svojih svjetovnih$opipljivih interesa u ime duhovnih$ neopipljivih. O teologiji ona zna malo.2 pregledao je redove blazenih. kupo$prodajama i investicijama dao je silan doprinos povecanju imovine i bogatstva Crkve. Sveti +etar je namrstio obrve i rekao* $ =ao mi je vasa 0minencijo. ali zato o biznisu zna izuze$ tno mnogo. Poglavlje KAR!INALI " BURZOVNI MESETARI USA hijerarhija – vodstvo Katolicke crkve u Sjedinjenim Drzavama je novi %eno$ men u analima katolicizma.biznis iznad svega2 prozima cijelu struktu$ ru crkvene masinerije americke Katolicke crkve i to od vrha do dna.$ I pokazao na red burzovnih agenata. ucitelja i raznih pomocnih djelatnika motivirano je jednim ciljem. &a tisuce svecenika. ona je prestigla i nadmasila sve ostale. Do 4569. on je bio podjednako vrijedan /imu i na %inancijskom polju. da je Crkva stekla status ekonomskog mastodonta. ali vase mjesto je tamo prijeko. a to je – uspjeh i napre$ dak Crkve.!+et$ rovog novcica!. nego obratno. biskupa. Koliku je vaznost imao Kardinal Spellman zgodno ilustrira ova mala epizoda. &a to je dopisnik u sali upitao* $Dakle tako kardinal Spellman dobiva naredbe iz 8atikana1 &asto mu je vodic ma$lo podrugljivo odgovorio* $&e gospodine. Svojim spretnim transakcijama. . -ako je Crkva mogla pro%itabilno ulagati u najunosnije poslove sto je i njoj i 8atikanu donijelo mnoge milijune dolara. 7J crkava i ' velikih bolnica.

Binancijsko carobnjastvo americke Crkve narocito zadiv$ ljuje njegovu administraciju.edan dio dajem siromasnima. Drzavni sekretar pape +ia :II. a americkoj je hije$ rarhiji priskrbio poseban status unutar 8atikana. 8atikan je najvise orijentiran upravo prema Sjedinjenim Drzavama. Cjelokupna americka katolicka hijerarhija djeluje poput crkvenih brigada u stalnim marsevima stjecanja novca i zarade. I razgovor je zapoceo* /ecite mi gospodine Smith.Chicago2 i njujorske . Osnivao je nove zupe. Stoga je vjerojatno tocna tvrdnja jednog katolickog %inancijskog autoriteta. .Isusovacki red2. no ne mogu biti potpuno pod nadzorom. kako i sto vi cinite s prikupljenim novcem –pitao je otac OH<rien. i on i Spellman su postali legende %antasticno uspjesnog biznisa i proizvodnje novca. kojima se divio i sam /im. nije mogao sustegnuti dva uzvika koja se najrijedje cuju u 8atikanu* $ Cudesno. katolicki svecenik i zidovski rabin. &eovisno o vladajucem papi. Chushing je skupio milijun dolara u samo nekoliko dana. &evjerojatno.ezuita u provinciji &ova 0ngleska bio obavezan odsluziti tri mise za Cushingovu dusu. " tome ju potpomazu bezbrojni po$ jedinci i organizacije – religiozne i laicke. Od 4599. On je takodjer slao milijune dolara u 8atikan. do 4565. On je stoga imao izuzetno veliki utjecaj u 8atikanu. Cushing je bio blizak klanu KennedC i osobni prijatelj predsjednika KennedC$ ja. odmah poslije same Drzave. #ko tomu dodamo prakticki neogranicene mogucnosti i dimenzije za poslovanje ipoduzetnistvo. =ivot i karijera jednog drugog americkog prelata kardinala Cushing$a je slicna i gotovo tipicno americka. ***** 2#. a osobito je davao puno novca . te da je po bogatstvu koje posje$ duje i kontrolira – druga. &jegov uspjeh je mozda bio pretjerano uvelicavan od strane ulizivackog katolickog i nekatolickog tiska. +oceo je kao zupnik.&ovcem. njegova nadbiskupija povecala se na ) milijuna katolika. onda imamo situaciju u kojoj katolicka crkvena i ekonomska hobotnica operira na svim poljima i razinama americkog ekonomskog ustrojstva. =bog toga je svaki . I bio je u pravu. +odijelim ga na tri jednaka dijela. na podsticaj senatora /oberta KennedC$ja. DellH #cFua slusajuci o spektakularnim uspjesima Crkve u S#D. Aodine 4567. +od njegovom kontrolom bilo je vise od )'( milijuna dolara vrijednosti nekret$ nina ukljucujuci 9 moderne bolnice. a koje rade za Crkvu. 3sgr.ezuitima . crkvene redove.&eE Kork2. pa je bila treca po velicini nakon cikaske . da je Katolicka crkva najveca korporacija u S#D. a zbog svojih poslovnih sposobnosti brzo je napredovao na hijerarhijskoj ljestvici. Ipak. jedan dio . 5( zupa i oko 47( osnovnih i visokih katoli$ ckih skola. Poglavlje KATOLICKO URBANO SIRENJE U USA Desilo se tako da su tri klerika jednom zajedno rucala* protestantski pastor.

&avest cemo nekoliko primjera koji pokazuju tipican model za poslove i spekulacije u stjecanju nekretnina i zemljista. # to je slogan Katolicke crkve u Sjedinjenim Drzavama. poznatoj po njihovu vinu i konjaku. +o svemu sudeci. – # vi rabine1 . – odgovori otac OH<rien. uzmi koliko trebas. a ona ga neprekidno dalje uspjesno umnozava. Kardinal Spellman je svojim spretnim umijecem i vezama pribavio Crkvi mnoge hektare vrijednog urbanog zemljista. transakcije Svete 3atere Crkve u Sjedinjenim Drzavama nemaju gra$ nica. veliki projekt gradnje je%tinih kuca preusmjeren je u korist St. Kasnije je sve sredjeno na diskretniji i tisi nacin. 3anhattan College koji pripada Krscanskoj braci.isusovci2. 3nogi od tih pod$ micenih i oni koji ih podmicuju su katolici laici i zahvaljujuci tome. dobio je veliku tvornicu i sredstva za njezino preuredjenje za pot$ rebe koledja. Ovo sveuciliste i jos )J drugih . " St. &jezin kler je specijaliziran u individualnom i kolektivnom dodvoravanju i zadobijanju naklonosti prominentnih licnosti na kljucnim polozajima u javnom ekonomskom i politickom zivotu. Smith.opet . Sada rabin postavlja ovo vitalno pitanje i prikupljeno dijeli na tri dijela. papa +avao 8I.edan dam Crkvi. gdjegod se moze napraviti dobar pro%it. da On svoj dio konstantno daje njoj . on je jedan od glavnih korisnika americkog crkvenog %inancijskog cuda. a je projekt bio povucen. a ostatak ostavi meni. sto su sudionici zamijenili mjesta. +rimjeri su dokumentirani. americka hijerarhija i njeni laicki agenti imaju priliku za nadzor cjelokupne situacije. .Crkvi i jedan ostavim sebi – odgovorio je gosp. I zaista.e$ zuiti .ezuitskog2 i kampusa u njegovu sastavu.hijerarhiji2 i jos s kamatama. $ # vi1 . Otac OH<rien je sada taj koji podize kotaricu uvis uz malu molitvu* $ Aospodine. Da li je Svemoguci zadovoljan s ovakvom raspodjelom. – rekao je jedan americki prelat zacudjenim evropskim novinarima. nije poznato. . =a nevjerne -ome dokaz vise je i to. "stvari.Louis sveucilista . /imokatolicka strast za stjecanjem vrijednog javnog zemljista najbolje se moze vidjeti u samom &eE Korku. 0verett 3cKinleC$ja. sto je izazvalo veliko iznenadjenje i cudjenje. a drugi zadrzim za sebe. -o je puklo u javnosti koja je burno reagirala. sto &jegov predstavnik na =emlji – papa nikada nije imao prigovor toj rastucoj plimi dolara.Louisu 3o. =a vrijeme svoje posjete &eE Korku. Cini se da svi tabui nestaju. " nasem kontekstu ovaj mali vic ima znacenje utoliko. a uz pomoc pro$katolickih senatora u Kongresu$ +aul Douglasa.a ga podijelim na dva jednaka dijela.ezuitskih koledja u S#D organizirani su na isti nacin. -u je izvanredno vrijedan i atraktivan prostor na Lincoln SFuaru pripao jezuitskom sveucilistu Bordham. a ostatak ostavi meni. uzmi koliko trebas. – objasnio je rabin. Aospodin Smith ostaje na istom mjestu. na lokalnoj i drzavnoj razini. " Chicagu su trazili i dobili najatraktivniji prostor za svoje LoCola sveuciliste. Sto1 =ar vi ne znate da je Stadion takodjer nas1. koja zahtijeva da katolicki studenti pohadjaju samo katolicke koledje.a podignem uvis cijelu kolekciju i izmolim molitvu* $ O <oze. #li ne$ kako izgleda. najuspjesniji u stjecanju vrijednog zemljista su americki . Skola je platila samo dio vrlo povoljne cijene ovog atraktivnog zemljista i onda dobila %ederalnu pomoc za ostalo. sto znaci da su im upravite$ lji jezuitski svecenici i djelovanje im je pod strogom katolickom kontrolom. drzao je misu na cuvenom Kankee Stadionu. Da bi povecao upis kardinal /itter je izdao odredbu.

Katolicka Osiguravajuca Drustva. po$ gotovo urbanog.2 darovao Katolickoj crkvi jednu povrsinu koja je pripadala rezervatu ChippeEa Indijanaca. a koje sve rade u korist Katolicke crkve. Poglavlje NAJBOGATIJA !IVOVSKA TEOKRACIJA Katolicka crkva u S#D je nacija unutar nacije!. &ajimpresivnije su rimo$katolicke obrazovne i medicinske ustanove. Katolicki Klubovi. #mericka Katolicka crkva nesumnjivo ide ka svojoj duhovnoj rusevini. Kardinal Cushing je dobio 9( akri javnog zemljista za gradnju crkve i skole. direktno ili in$ direktno. kad je imala previse. a svi %inancijski poslovi su vodjeni zatvoreno i u tajnosti. a sto potvrdjuje staru izreku da apetit raste s jelom!.er sto je vise imala. &agon Katolicke crkve za stjecanjem i zadobijanjem vrijednog zemljista. . pod administracijom L. &jihova %inancijska vrijednost dosize na milijarde dolara. Katolicka crkva gradi svoje carstvo u S#D i vise niti nema ozbiljne opozicije koja bi ugrozila njezinu ekspanziju i konacnu prevlast. oni uvijek misle na katolicku slobodu i demokrscansku demokraciju!. Katolicki -isak. a medicinska od najmanjih ambulanti do najvecih i najmo$ dernijih bolnica i sanatorija. -o je postignuto zaobilazenjem "stava. I to nije samo %igurativni govor. vjerojatno ce imati i svoj dramatican kraj. od djecjih vrtica do sveucilista . ***** 2$. legalnim i polulegalnim manipulacijama i pritiscima prikrivenih katolickih grupa u drzavnoj administraciji.45MJ. Ovaj proces se ubrzava i kao svi slicni procesi. da su prakticki sve drustvene strukture prozete katolickim elementom i katolickim strukturama.. rastao je sve vise i vise. -akav kraj koji ce doci neocekivano i uzrokovat ce tragedije.. Cak je i Kongres .temeljita in$ doktrinacija mladih2. # sve su one potpomagane na razne nacine i po religioznoj osnovi. /ezultat njezinih aktivnosti na svim razinama americkog drustva jeste taj.. Katolicka 3ajka Aodine. Katolicki /adio i -8. odgovor je prilicno zvucno – &0. &jezina obrazovna masinerija obuhvaca sve. zatim ustupanje javnih skola i bolnica postalo je gotovo uobicajena pra$ksa. Dijeljenje i prodaja javnog zemljista Katolickoj crkvi po cesto tek simbolickim cijenama.. Katolicki /atni 8eterani.er. +oput divovskog hrasta koji je isprepleten cvrstim zilavim brsljanom. +rimjerice. -o vise nije samo apstraktno razmisljanje posto je proces u toku i dobiva sve veci zamah. kao sto se to cesto dogadjalo u 0vropi. to je vise htjela imati... . ?oce li ona zastati u toj ludoj trci za dobicima1 Sudeci po njenim aktivnostima. -aj brsljan cine bezbrojne katolicke organizacije i institucije. i bezbrojne slicne. navedimo samo ne$ ke* Katolicka Legija Cudoredja. Kada primjerice americki katolici govore o americkoj slobodi i demokraciji. Kolo$ salna materijalna dobra i prevelika %inancijska moc strovalit ce ju u kon%likt s drustvom. . nego cvrsta i nepobitna cinjenica americke stvarnosti.<oston u 3assachusettsu je poznat kao utvrda Katolicke crkve u S#D. onda je gubila najvise.. a kojoj je konacni cilj Katolicki #mericki "stav kao zadnji stadij ka totalnoj Katolickoj #merici.

novinar &eE Kork ?erald -ribune!$a i strucnjak za ekonomska podrucja. stovarista. rasprostranjene i kompleksne. =a odrzavanje i %inanciranje istih Crkva prima zamasne svote od Drzave.. najcesce izdavastvom i osiguranjima. 3ilijuni dolara su prosli kroz crkvene kase. mljekaru. da pod kapom raznovrsnih %ederalnih programa i projekata milijuni americkih nekatolika doprinose milijune dolara za kupovinu. pretezno medicinskih ustanova. hotele. da je potpuno nemoguce dobiti jasnu sliku o tome! . kao i %amoznom izuzecu od oporezivanja po religijskoj osnovi! imovina Katolicke crkve je u neprekidnom porastu. morao je priznati da su vatikanske investicije tako velike.Djelo <ozje2. ali i pilanu i kamenolom.. I to one koja se ponosi svojim dva stoljeca uzdizanim "stavnim nacelom o potpunoj Odvojenosti Crkve od Drzave . od kojih neka dobivaju velika sredstva od drzave.. pravi su %inancijski divovi sa svojim posebnim pravima. <roj zupnih crkvenih skola raste brze od drzavnih. kolaci. &adalje.+avla imaju tiskaru. vec prema najpovoljnijim prilikama. do 4569. magazine.. Kartuzijanci super liker Chartre$ use itd. Kceri Sv.brandC2. =asigurno najpoznatija od tih grupa je – Opus Dei –. /edovnici opatije &asa Aospa od Aetsemanije bave se unosnim poslovima – sirevi. +oseban %enomen su razne i mnogobrojne katolicke grupe – #kcije. Krscanska braca . kao napr. samo stoga sto su religij$ske organizacije i nose vjerski predznak.ezuiti. =apa$ njuje cinjenica. nije nikakova tajna da se neki crkveni redovi bave proizvodnjom alko$ holnih pica. nakon visegodisnjeg istrazivanja vatikanske ekonomske moci. Cisterciti u IoEi imaju goveda.2 na stotine %ederalnih programa pribavilo je ogromne svote drzavnog novca crkvenim agencijama.itd. liberalni katolik.4567$65. premasila 7(( milijuna dolara. povecavanje i odrzavanje imovine Katolicke crkve. ili . &ino Lo <ello. &eke od njih koje su vise laicke . Od 459J.svjetovne2 nego vjerske. dok su sve ostale protestantske i zidovska dobile 46M milijuna. kobasice. sto znaci da Kato$ licka crkva dobiva sve vece donacije od i sredstva od vecinski protestantske zem$ lje. koje su intimno udruzene s Crkvom i koje takodjer imaju svoja posebna prava.. One se takodjer bave biznisom i ostvaruju pro%it. preko J((( projekata je odobreno. usprkos cinjenici da je /ed ukljucen direktno ili indirektno u vrlo uno$ . semi$ nara i sveucilista. =a razliku od vecine velikih koncerna 0vrope i #merike koji su pod kontrolom svojih drzava i 8lada.ohnsona . Katolicke obrazovne ustanove obuhvacaju oko )'(( skola. kao Kolumbovi 8itezovi cija je imovina u 4566. Inace.osip na svojoj velikoj %armi proizvode sireve i kreme..citat iz knjige 8atikansko carstvo!2. dvorane.a sto podrazumijeva sve religije2. vecinom katolickim. Ono drzi )M katolickih sveucilista. najvazniji po svom znacaju i uticaju je svakako isusovacki red – Druzba Isusova. Samo za jedan projekat Katolicka crkva je dobila 7(' milijuna dolara. 8ecina vatikanskog novcanog kapitala je deponira$na u americkim i svicarskim bankama i nitko ne zna o kolikom se kapitalu radi. 7(( koledja.. Drustvo je mocno na obrazovnom. 8atikanske %inancijske aktivnosti i unosna poduzetnistva su isto tako raznovrs$ ni kao i ona najuspjesnijih svjetskih poslovnih korporacija. #mericki redovnici i redovnice su vrlo zauzeti stvaranjem pro%ita. =ahvaljujuci tome. %inancijskom i politickom planu. Crkveni redovi kupuju i posjeduju zgrade. 8ecina ovih kvazi$religioznih grupa bavi se raznovrsnim komercijalnim poslovima.. itd. # svi ti mnogobrojni crkveni redovi koji se bave unosnim poslovima ne placaju ni centa poreza. Cini se kao da americki gradjani nisu uopce svijesni ove tako ocite anomalije. 8atikan je potpuno slobodan da prebacuje ogromna sredstva gdjegod zeli i kadgod zeli. a mnogi i ostali u njima. -ako -rapisti opatije Sv.

. # upravo to bi trebalo biti na samom vrhu svih njenih djelatnosti. da prave svoje budzete. da li i koliko ona uopce slusa Isusa Krista1 Spomenut cemo dva$tri primjera onih nevidljivih milijuna Katolicke crkve. sve religiozne organizacije oslobodjene su od oporezivanja.2 njeno bogat$stvo ograniceno samo na religioznu %unkciju. I naravno. ali se racuna s godisnjim mnogomilijunskim iznosima. njoj je izgleda sasma normalno da nekatolici placaju poreze i tako doprinose bogacenju Katolicke crkve. Dva pouzdana istrazitelja. odnosno njene kompanije i pod$ruznice. Od ukupnog bogatstva svih crkava u S#D vise od polovice pripada samo jednoj – /imokatolickoj. saveznog i lokalnog..sne poslove. Spomenimo jos i <ingo$ igru. niti je zatrazen bilo kakav %inancijski izvjestaj. &o. ne placa nikakove poreze na svoju ogromnu imovinu i prihode. rodbina i prijatelji stalno se podsjecaju na placanje misa$zadusnica za drage pokojnike i njihov brzi prelazak iz vatre cistilista u blazenstvo raja. one su oslobodjene od toga da prave izvjestaje. Osim toga. da se dobar katolik treba sjetiti svoje Crkve u svojoj oporuci. &adalje. +osto #merikanci slove kao vrlo sentimantelna i darezljiva nacija spram svojih Crkava. Kao sto je vec receno. Osim sto su krupni dionicari u bankama i velikim kompanijama. dionice. vise su poslovne nego religiozne. ovaj vid zetve! takodjer nije nikada u cjelosti razotkriven. da ih je nemogu$ce sve izvuci i istjerati! na vidjelo dana. suvlasnistvo. investicije. &o. Stovise. =a razliku od svojih evropskih dvojnika americke redovnicke zajednice ses$ trinske i bratovske!. prihode i rashode isl. to njihovo siromastvo! je veliko oko )7 milijarde. 3nogobrojni sestrinski re$ dovi posjeduju imovinu u vrijednosti oko 4) milijardi dolara. da ta kolosal$ no bogata Crkva dobiva redovno i dodatne porcije kao poklon$pomoc! od same Drzave. prihodi. /ed ne placa ni centa poreza. I to sa barem 4(N od svoje zaostavstine. 3i smo naveli imovinu religioznih druzbi ko$ je podrazumijevaju siromastvo. Sto se tice totalne imovine Katolicke crkve u S#D . &ovine rijetko spomenu neki mnogomilijunski projekt iza kojega stoji Katolicka crkva. a zbog jedne jedine rijeci – p r i v i l e g i r a n i – ili povlasteni. Sve ono sto svi drugi moraju. Komercijalne aktivnosti /imo$katolicke crkve u S#D su tako raznolike. 3edjutim. a otprilike toliko i muski redovi. njih jedno$ stavno zaobilazi. I na to ogromno bogatstvo nikada nije placen bilo kakav porez. . a kontroliraju i vise -8 i /adio mreza. Imovina tisuca katolickih zupa diljem S#D nikada nije objelodanjena. da Katolicka crkva investira najmanje svog novca u – dobrotvorne svrhe i programe. I to po uputstvu onog istog "citelja na kojeg se ta ista Crkva poziva. #li.. rasprostranjene i tako spretno prikrivene i zatajene od javnosti. Larson i LoEel izracunali su godisnju dobit od igara od oko milijardu dolara. Sve sto nosi naziv – crkveno. imaju veliki interes u ) na%tne kompanije. da Katolicka crkva iako prima i zaradjuje %antasticne svote novca. # ona sve prima.vlasnistvo. O moralnosti takvog stanja ona puno ne brine. ono sto zaprepascuje u odnosu na toliko bogatstvo jeste to. Katoli$ cka crkva pro%itira od toga u svih '(. Iako je <ingo legalan u 44 saveznih drzava. Ona primjerice sistematski i konstantno podsjeca! . stogod joj se daje. +ostandardnim proracunima vrijednost! katolickih crkvenih redova u S#D iznosi oko )7 milijarde dolara... obveznice. iznosilo je u J($tim godinama preko '9 milijarde dolara. oni su i najvazniji suvlasnici u 9 najvece avio$industrije.ustvari dodijava i moljaka2 svoje vjernike. %ederalnog. dakle onog vidljivog.edna agencija koja je istrazivala crkvena poduzetnistva otkrila je. aktivu i pasivu. to je samo dio ledenog brijega iznad vode. #li najveca anomalija situacije je ipak cinjenica. drzavni vrijednosni papiri.

. # sto Krist misli o tome1 ***** NASTAVLJA SE. ona se trans%ormirala u najbogatiju divovsku teokraciju na svijetu.. ."zevsi u obzir sve pogodne %aktore Katolicka crkva je postala najmocnija korporacija u S#D i u kratkom vremenu od samo jedne ljudske generacije..

Vatikanske Milijarde (12) 12. ali to je istina. Poglavlje VRH LEDENOG BRIJEGA Katolicka crkva je svjetska religija. a to je bilo 0 oduzimanje $apinskih 1emalja -$apinske #rzave/ 2345. koristi i umnozava te materijalne dobitke. administracije i bogatstva je isprepletena na najvecem/najvisem mogucem stupnju. A Katolicka crkva prima. $rvi kameni temeljci moderne akumulacije vatikanskog blaga nisu bili polozeni tek onda.. koja su zapravo najveci neprijatelji zgrtanja materijalnog bogatstva od strane religije. A drugacije ne moze ni biti. Kao sto smo vec ranije vidjeli. Od svih frakcija podijeljenog krscanstva. kad je prema +$etrovoj stolici. ono je stvarno bilo zapoceto onda.g. gdje su njeni religiozni. bio pocinjen najsramniji zlocin -prema njenom rangiranju. nego i u isti takav jak i dominantan ekonomski interes. jezina kolosalna ekonomska moc proizlazi iz cinjenice. Katolicka crkva je dominantna financijska sila u % zemlje& u !taliji gdje ima svoje povijesno i administrativno sjediste' i u (jedinjenim #rzavama. On je zacetnik danasnje vatikanske poli- . $lanovi su bili napravljeni u vrijeme prethodnog pape :enedikta 6. -282<-%%/ u vremenu i nakon !. ona ne vidi ni-kakvu proturjecnost u svom gomilanju materijalnog blaga ovog svijeta. cak i u zemlji svakojakih spektakularnosti. nastavak 25. rimo-katolicka crkva je nesumnjivo najuspjesnija u svom zgrtanju i akumulaciji ovozemaljskog blaga. Kad je jedna religija tako ustrojena i organizirana kao sto je rimokatolicka. a odnosi se na nekoliko zemalja. A on se skriva iza duhovnih nacela i pothranjuje tim istim duhovnim nacelima. Medjusobna ovisnost religije./. svjetska drzava i administracija i svjetska financijska sila. sa fasistickim diktatorom Mussolinijem i kad se 9rkva i formalno odrekla $apinske teritorijalne drzave primivsi zauzvrat pozamasnu svotu novca. politicki i financijski napori bili poduprti energijom. )spjehom spektakularnim. od strane *alijana. bit ce dovoljan da to potkrijepi. jegov motto je bio 0 +religija je religija. svjetskog rata. #anas je ona time zaokupljena vise nego ikada ranije u svojoj dugoj i sarolikoj povijesti. entuzijazmom i uspjehom tipicnim za (A#. $ovrsan pregled njenih aktivnosti koje iznosimo u ovoj knjizi.. onda je ona neminovno transformirana ne samo u administraciju i svemocno hijerarhijsko crkvenjastvo. a biznis je biznis. Ovo moze izgledati kao paradoks. !ako propovijeda "vandjelje koje se odnosi na duhovno blago. potpisao 7ateranski )govor 28%8. jezin uspjeh na tom polju je rezultat njenog uspjeha na religioznom. da milijuni njenih pripadnika daju njoj dio svog zemaljskog blaga radi promicanja njenog duhovnog sirenja i napretka. *ekuce fantasticno zgrtanje blaga od strane Katolicke crkve je noviji fenomen. kad je papa $io 6!.

ili su ih kupili od kompanija u vlasnistvu . pa su demonstrirali protiv skandalozno bogate 9rkve. (voj novac drze u bankama koje kontrolira opet . i od . teska idustrija. hotele.atikanu. Drancuskoj.. u vatikanskim tvornicama i tvrtkama. =ima. je primjerice u 255A-tnom vlasnistvu . .. ) 28C4.atikana i automobilima proizvedenim u nekoj vatikanskoj tvornici. ! tako je s !talijom.atikana.. poput gradjevinske kompanije Benerale !mmobiliare koja je prava tvrdjava vatikanskog financijskog imperija s kapitalom od 4> milijardi lira. urede i rezidencije u urbanim centrima Milana. sto je 9rkva -. "vo samo nekoliko kracih zanimljivih infor-macija iz nje. jer kad se americko gospodarstvo oporavilo. . o. konkretnih i profitnih poslova. kemijske. katolicki svecenici demonstrirali su . 9rkva je ubrala kolosalnu dobit. vozila. i =adio. Ali i zbog raznih drugih povlastica. Dirence i apulja. *ako radi +(veta (tolica.atikan je dobar dio lateranske naknade investirao u samoj !taliji.elike ekonomske krize ?5tih godina.ecinu svog vremena posvetio je proucavanju vatikanskih financija i napisao respektabilnu knjigu +. poceo je prodavati svoje udjele i interese u talijanskim kompanijama i re-investirati u prekomorske zemlje.atikanska #rzavna =iznica je postala sluzbeni fond. osiguravajuca drustva. sproveo je 3 godina u =imu kao korespondent za ekonomiju i biznis za razlicite magazine takve vrsti. jihove kuce su opremljene stvarima koje su proizvedene u tvornicama i tvrtkama koje su vlasnistvo ili suvlasnistvo . Be-nove. Kapital (vete (tolice je investiran u gotovo sve grane talijanske industrije.atikana.. *alijani se voze super autocestama financiranim od . *ako *alijani zive u kucama i stanovima koji su vlasnistvo . strujom i plinom opskrbljuju ih kompanije koje mu pripadaju ili su pod njegovom kontrolom. ) listopadu 2842.. ili koje su izgradile gradjevinske tvrtke u njegovu vlasnistvu.atikana.atikan je toliko uvecao svoj kapital u !taliji. -*he . adalje.atikan 0 famozna +:anka (vetog #uha.. =ezultati su bili zapanjujucu i vrijednost bogatstva Katolicke crkve u !taliji je dosegla astronomske cifre. inace liberalni katolik.atican "mpire/.. ne manje dobar biznismen od :enedikta investirao je vecinu primljenog novca u (A# u vrijeme . *e iste godine Mussolini je dao 2. .atikana koji je dugovao drzavi vise milijardi lira. *a nova formula je stavljena u pogon za vrijeme njegova pontifikata. (a 7ateranskim )govorom. ino 7o :ello. ) tom mozaiku kompanija neke su pravi svjetski divovi. Ova vatikanska ekspanzija u !taliji bila je olaksana i time. (amo u 28C4. gradjevinskog materijala. odkad je u 28C%. eki su otisli i dalje. uglavnom stambene blokove. $io 6!.atikan napravioE #a bi to izbjegao i onemogucio razotkrivanje svoje financijske moci. 0 tvornice hrane.atikana. a uz to i suverenitet kao konacno rjesenje =imskog pitanja. da bi puno toga moglo nositi oznaku 0 Made b@ . da 9rkva i njezine investicije ne trebaju biti ogranicene religioznim razmisljanjem i barijerama. -$roizvedeno od vatikanskog novca.ati-kansko 9arstvo. ili cinizmuE/ da +9rkva vidi sebe kao 9rkvu (iromaha.odom.atican 0 sto znaci. “Tajkun s Tibera” je toliko ukljucen u talijansko gospodarstvo.. nego vodjene u pravcu dobrih. Katolicki svecenici protestirali su u (A#.!. turizam. . *o je bio odlican poslovni potez. itd. tekstila. papa $avao . izdavastvo. jegova izjava je izazvala i razljutila mnoge katolike. nije se ustrucavao reci -u sali. brodogradnja. Osim investiranja u (A#.. . tisak. hoteli. prihvacan novi porezni zakon.4>5 milijuna lira .. $rema britanskom periodicnom magazinu +*he "conomist. usluge i dr.tike.atikan/ izuzeta od oporezivanja i ne placa nikakove poreze. oruzja. cak i u !taliji. !pak. trgovine. ministar socijalist 7uigi $retti pokusao je +utjerati porez. godini ona je utrosila ?5 milijardi lira na gradjevinske projekte. *. a sto je . da bi on teoretski mogao +survati talijansko gospodarstvo u pravi kaos ako bi iznenada povukao odredjene poteze na trzistu i u bankarskom sistemu.

francuski i drugi mozgovi. Blavni partneri . komercijalna i :anka (v. (rednjoj i Fuznoj Americi. kao i mnoge druge manje poznate ali jednako vjeste. Mi smo potpuno iskljucili raznovrsna vlasnistva nekretnina. a kojom upravljaju vecinom americki. ne bacaj mrvice siromasima. Iambros :ank 7ondon za britanske investicije i (vicarska Kreditna :anka za evropske in-vesticije. (amo njegove likvidne kapitalne rezerve dosegle su astronomske brojke. zatim skupljanje po vjerskoj duznosti -dogmatska/. *ako su financijske transakcije vatikanskog novca godinama vodili veliki bankarski koncerni F. ali i financijsku. ***** 26. njemacki. nego i zbog vjestine vrhunskih financijskih mozgova koji su znali gdje i kako najbolje investirati. e smije se zaboraviti. 1idovi.atikan je najveci svjetski dionicar 0 >-25 milijardi dolara 2845/42. $rotesti iz same 9rkve su se umnozili i izazvali zabunu u redovima obicnih katolika.$etra u prisustvu pape noseci barjake s natpisom& . Poglavlje KATOLICKA CRKVA KAO NAJVECA FINANCIJ KA 2!.Morgan u eG Hork-u -vecinom za americke investicije/. ne samo zbog neumornog sabiranja novca od strane njenih mnogobrojnih vjerskih. Oni vode brigu o bezbrojnim dionicama i interesima razasutim po mnogobrojnim tvrtkama u kojima je . jer je najveca masa nevidljivih vatikanskih investicija razgranata na internacionalnom polju. $o najkonzervativnijim proracunima .atikanske banke 0 =imska. industrijske i trgovacke koncerne koje Katolicka crkva posjeduje ili kontrolira u !taliji. Osobito od !!.#uha. da su gore navedeni oblici samo tekuca novcana sredstva (vete (tolice. crkvenih i laickih oorganizacija. Opcenito uzevsi.g.atikan je drzao petinu dionica svih tvrtki upisanih na talijanskoj :urzi. svjetskog rata pa naovamo. jemackoj. financijski mozgovi imaju dosta posla i u !taliji. e tako davno . 9rkva je posta-la vrhunski bogatas.$.na *rgu (v. da je u isto vrijeme .atikana bile su enormno visoke.atikan imao zlatne rezerve vrijedne 22 milijardi dolara. Ogromno bogatstvo izazvalo je moralnu dilemu. (jevernoj. pa cak i ateisti koji drze svjetski ugledne i pouzdane banke i novcarske tvrtke. Oni djeluju uglavnom izvan !talije. o.atikan vecinski -ili manjinski/ dionicar.9rkvo. Oni su uz pomoc $rovidnosti vatikanske milijune pretvarali u milijarde. !di i prodaj sto imas i podaj njima. protestanti. sto je bilo triput vise od . (panjolskoj. . #odajmo tome i njenu . TOLJECA ILA " 45-tim godinama financijske rezerve . takodjer su vodile i umnozavale apostolske milijarde sirom globusa. $ouzdani izvori navode. One se odnose na njegova posjedovanja dionica na :urzama i druge unovcive vrijednosti. financijsko carstvo Katolicke crkve slicno je ledenom brijegu kojemu je tek manji dio vidljiv iznad vode. $apa je morao osnovati specijalno tijelo $refekturu -)red/ za ekonomske odnose.atikana u novcanim transakcijama su ne-katolici. zemljista.elike :ritanije.

(ve ostalo ovisi koliko je neka #rzava spremna dati Katolickoj crkvi. ) svim zemljama gdje su na vlasti tzv. nego je stavila drzavnu masineriju na raspolaganje 9rkvi. nije posvema jasno zasto drzave sklapaju takove sporazume sa (vetom (tolicom -9rkvom/. ukljucujuci i "nglesku i ostatak "vrope. ustvari privilegira Katolicka crkva. *o je slucaj s jemackom. primjerice u (.% milijarde.lada.atikan. !nace. ili bolje receno (veta (tolica..ecina katolickih zemalja oslobadja Katolicku crkvu od placanja bilo kakovih poreza i nameta. . medijski. =ijedji slucaj su #rzave koje same skupljaju porez za crkvu putem tzv.$etra u =imu. kao i tvrdnja da ista mora imati zemaljsko blago da bi mogla djelovati duhovno. gdje #rzava primorava gradjane da placaju crkveni porez 0Kirchensteuer. A to je sprega koja se kroz povijest pokazala vrlo stetnom i opasnom po narode. ) 284%. te davanje sto veceg utjecaja Katolickoj crkvi u drustvu kroz obrazovni. *o je bilo moguce.$atrick u eG HorkuE 1atim. biskup stavlja svoj potpis. zatim povrat eventualno oduzete imovine od neke bivse vlasti. krscanske demokratske stranke ili krace +demokrscani.atikana 28??. Blavne tocke takovih konkordata su& vec spomenuto izuzece od placanja poreza.atikan. prima novac i postaje vlasnik..A.iskoza korporaciju. Mi smo napravili kraci pregled takove imovine u (A# cija vrijednost doseze milijarde dolara i u stalnom je porastu. otre #ame u $arizu ili (v. *o omogucuju tzv. (licni koncerni u koje je .atikan investirao i re-investirao postoje diljem "vrope. konkordati -specijalni ugovori/ izmedju neke drzave i (vete (tolice kojima se pod kapom +uredjenja medjusobnih odnosa. Ako one jos imaju i nacionalni predznak. onda je zasigurno rijec o sprezi nacionalizma i klerikalizma. a narod u stvarnosti nista.atikan ima svoje financijske interese i investirao je stotine milijuna. zapravo je nevazno. *o je slicno onom primjeru komunisticke vlade +koja ne posjeduje nista posto je sve vlasnistvo naroda. *o je pocelo s Jeimarskim )stavom iz 2828. Kada Katolicka crkva kupuje ili prodaje nesto. dok ustvari ona posjeduje sve. zatim financiranje 9rkve od strane #rzave -sto znaci da porezni obveznici moraju davati za Katolicku crkvu/.!.. *vrdnja da takvu imovinu Katolicka crkva ne posjeduje tako je klimava i labava. katedrala. *akav isti proces se odvija u mnogim zemljama. posjeduje na tisuce i tisuce crkava.. a potvrdjeno konkordatom izmedju Iitlera i .. sto znaci da njegova +stolica. :ilo da je transakcija ogranicena na dijecezu. !ako jemacka nije jedina. ne treba zaboraviti veliku imovinu koju posjeduje hijerarhija posvuda u katolickim zemljama. a Katolicka 2. stvarnu vrijednost kolosalne crkvene imovine sasvim je nemoguce izracunati. jer je na vlasti bila pro-katolicka . 1apravo.. ili sam . Africi i Australiji. tzv.imovinu u Aziji.crkvenog poreza. protestantske 9rkve su izvukle od poreznih obveznika 2. u njoj je politicki katolicizam najduze dominirao. aravno da postoje razne varijacije takovih ugovora. ali navedene tocke su sustinski elementi istih.. -a koje su zapravo Katolicke $artije/ one marljivo promicu interese Kato-licke crkve. krscanski demokrati .9#). (vjetskog rata. jer konacno to postaje vlasnistvo Katolicke crkve. a s kojima drzavni budzet gubi ogroman novac. .> milijarde #M. Ona je nametnula narodu ne samo nezeljeni crkveni porez. . . *reba se prisjetiti da . 9ak i u visokopostotno protestantskoj "ngleskoj. samostana i raznih drugih crkvenih gradjevina sirom 1apadnog svijeta. $osto su takovi )govori uvijek najkorisniji za katolicki kler i 9rkvu kao instituciju te prakticki nitko drugi nema koristi od njih. Kolika je novcana vrijednost svih tih gradjevina ili zemljista na kojemu one stojeE Koliko primjerice vrijede najvece crkve poput bazilike (v.. u jemackoj je >2A protestanata naspram <<A katolika.i druge sisteme.. protestantskim i cak nekrscanskim. *a bizarna praksa je nastavljena i nakon !!. bilo da ju vodi nacionalna hijerarhija.

poput kuce =othschild u Drancuskoj. konkretno i vrijednosno. nitko ne zna..Marka u .atikanski financijski poslovi samo u (A# su tako veliki i uspjesni. (vicarske Kreditne.$etra. prihode i zaradu.atikan je jedina drzava koja nikada ne objavljuje svoje novcarske poslove. Katolicka crkva je najveci vlasnik povijesnih. i $apa to ne zna.elike 0 kada bi one bile stavljene u prodajuE 1namo da Katolicka crkva .$avla izvan 1idina-vatikanskih/. arhitektonskih i umjetnickih gradjevina na svijetu. trgovacke i druge koncerne globalno razgranjene sa kojima i u kojima .atikan posluje. da je gotovo s onu stranu ljudskog razuma. nadu i strah vjernika. ekima vrijednost raste iz dana u dan. niti moze tocno znati koliko je vrijedna i +teska. $apa. korporacije. ili drzave na cijelom globusu. One cine umjetnicku. kao vidljivi vladar tog ogromnog nagomilanog blaga je dakle najbogatija licnost %5. Fedan vatikanski sluzbenik na pitanje novinara o procjeni crkvenog blaga. ipak je stvarno. )zimajuci u obzir sve poznate i pouzdane cinjenice moze se vidjeti. stoljeca. Kao sto smo vec vidjeli. ili samo cetiri glavne rimske bazilike 0 (v. .Marije . Katolic-ka crkva. divovskog trusta. (A# i :ritaniji. Ona je veci posjednik materijalnog bogatstva od bilo koje institucije. (v. Kad bi se sva sredstva Katolicke crkve uzela zajedno. da je Katolicka crkva najveca i najjaca financijska sila. ako se ogranicimo samo na !taliju. 7icnost. #ruga se eksploatiraju kroz religiozne osjecaje.rtoglavo zgrtanje blaga od strane Katolicke crkve je bez presedana u ljudskoj povijesti. sto ona postoje. . Ali s druge strane redovno objavljuje svoje +troskove. eke datiraju iz prvih stoljeca krscanstva.Mi smo vec vise puta spominjali industrijske. najveci sakupljac i zgrtac blaga i najveci posjednik koji postoji. Manhattan :anke. bazilika (v. Iambros :anke i dr. religioznu i nacionalnu bastinu i neprocjenjive su u suvremenom plateznom racunanju.eneciji. ***** 2#. svoj budzet. . tako zapanjujuce i tesko shvatljivo. #oista. (v. Poglavlje NEDOK"CIVE $ILIJARDE KATOLICKE CRKVE Katolicka crkva ima i onu drugu vrstu blaga koje. jedino iz razloga. On nikome ne polaze racun o nicemu. *u spadaju i najpoznatije banke svijeta.atikanske zlatne rezerve iznose nekoliko milijardi dolara i leze u zlatnim polugama u )(A Dederal :ank i manjim dijelom u svicarskim i britanskim bankama 0 proracun po )nited ations Jorld Magazine. pokazalo bi se da je ona najveci dionicar i burzovni agent na svijetu. *o su ona nedokuciva i cesce nevidljiva duhovna blaga u njenom vlasnistvu. pred kojom svjetski mocnici saginju glave i klanjaju se.!vana 7ateranskog i (v. odgovorio je lakonski . $rimjerice. kulturnu.atikan ima bezbrojne dionice u milijardama vrijednosti i to u najmocnijim internacionalnim korporacijama.(amo :og to znade. . da on moze kupovati zlato odjednom za nekoliko milijuna dolara. koliko novaca vrijede katedrale u Direnzi ili $izi. iako ne mozemo doslovce racunati kao poslovnu imovinu. .

posjeduje na stotine takvih povijesnih i umjetnickih gradjevina sirom "vrope. da se umjetnicka djela mogu naci u svakoj vecoj. srebrom i dragim kamenjem. =iznice poznatih katedrala. andjela. mucenika. $rimjerice. kardinal Ieenan -engleski kardinal $rimat i nadbiskup Jestminstera/ predlozio je. !rske dolazili da iskazu stovanje grobu . On je nadalje rekao.atikanu. -a po Kristovu uputstvu/. ili kroz njeno posredovanje steci naklonost eba. a cija je vrijednost neprocjenjiva upravo zbog njihovog historiciteta i starosti. ili cak manjoj katolickoj crkvi po cijeloj "vropi. Katolicka crkva je najstariji i najveci sakupljac umjetnina svih vremena..idjeli smo kako su hodocasnici iz "ngleske. otvoreno su zastupali prodaju takvog blaga i otvaranje fondova za pomaganje siromasnih. a njihova vrijednost je neizracunljiva. kipari i razni umjetnici zapadnog svijeta.. . iako Krist i Apostoli nisu ni spomenuli gradnju krscanskih hramova. eki biskupi. Mi smo se u ranijim poglavljima osvrnuli na proslost. jedan stari zlatni kalez osim svoje vrijednosti u zlatu. najunosnije ulaganje u njezin multimilijarderski portfelj je svakako neizmjerljivost njenih religioznih atributa.atikan je 2842. . majku i apotekaricu koja zna pripravljati potreban lijek. 7eonardo da . =azmislimo o umjetnickim djelima koja 9rkva poseduje sirom "vrope. . jer u njima ima na stotine i tisuce kaleza. jer vecina njenih pripadnika priznaje ju kao svoju duhovnu gospodaricu. cak i kardinali. radili su za nju i doprinosili uljepsavanju njenih gradjevina. :otticceli. izgubiti svoje mjesto/ured i biti ekskomuniciran. Oni su njezin najvrijedniji kapital. pribora.. a kojima su ukrasene katolicke crkve posvuda.da spomenemo samo nekolicinu koja je 9rkvi ostavila mnoga svoja najbolja majstorska djela. tu su i brojne rimske i grcke skulpture u vatikanskim galerijama. ! dao upozorenje 0 +da ce svaki svecenik koji bude prodao neko umjetnicko djelo bez dozvole. vec zbog samog njihovog posjedovanja i stalnog porasta njihove vrijednosti protokom vremena. Biotto. (kotske. One cesto u svom sastavu imaju crkvene objekte koji su kroz stoljeca nakupile vrijedne umjetnicke predmete. $oznata je cinjenica.. od prvih stoljeca krscanske ere pa do naseg vremena. bazilika i crkava prepune su takvih predmeta. Moze li itko procijeniti vrijednost (ikstinske KapeleE adalje. Osim umjetnicke i povijesne bastine 9rkve. Osim toga.. Mnogi su pape razmetljivo i nemilice trosili na gradnje i raskosno ukrasavanje crkvenih objekata. #odajmo tomu i bezbrojne kipove svetaca.. jegov prijedlog je bio ovakav& crkve i samostani trebaju pregledati svoje riznice i vidjeti sto bi mogli prodati. e zaboravimo ni ona u samom .. kad su mase vjernika iz svih kutaka "vrope dolazile u =im za vrijeme $rve Fubilarne Bodine 2?55. ajslavniji slikari.. Katolicka crkva je najveci +umjetnicki. *izian. da svi zupnici moraju napraviti inventar svih umjetnickih djela u svim crkvama i uz pomoc strucnjaka izracunati njihovu novcanu vrijednost. milijarder svijeta.atikana na ovaj samaritanski prijedlog. posuda.inci. sto dodatno uvecava njihovu vrijednost. ! tako.jerojatno pogadjate kakav je bio odgovor . . uljepsane zlatom.i slicnih predmeta koji se ne koriste i skupljaju prasinu. jos je stotinu ili tisucu puta vredniji zbog svoje starosti i povijesnosti.atikan posjeduje na tisuce starih rukopisa cija vrijednost se moze donekle izraziti u milijunima dolara. 1ato oni zele svojim novcem i zemaljskim blagom zadobiti njezinu naklonost. Mantegna. da bi (veta (tolica trebala dati dobar primjer ostalima i u tu svrhu prodati neka od majstorskih djela iz svoje bogate kolekcije. jih bi trebalo prodati i za taj novac kupiti hranu za gladne i potrebite... odredio popis svega umjetnickog blaga u svijetu i biskupi su dobili uputstvo.. =aphael. 1a vrijeme svjetskog biskuskog (inoda odrzanog u =imu 2842. Ali ni to nije sve. jihova cijena bi dosegla na stotine milijuna dolara. da +$apa treba ohrabriti katolicke crkve da prodaju dio svog blaga i tako pomognu siromasima ovog svijeta. Michelangelo.

a sav biznis u njemu je podredjen religiji. #omacin mu je objasnio.(v. $avao . Katolicki kler je obavezan odrzati Misu -euharistiju/ najmanje jednom dnevno. . da ta fotografija ima znacaj i vrijednost +preventivnog oprosta. ali iznosi moraju biti veliki. isu to vise onako spektakularna ispoljavanja masovne poboznosti kao u (rednjem vijeku.. (veti $etar vise ne treba pisati +pisma s eba. je tiskan na svim vecim evropskim jezicima i prodavan u tisucama primjeraka. u slucaju da njen vlasnik umre bez primitka crkvenih sakramenata. ajrasireniji i najuocljiviji izvor novca za 9rkvu je zasigurno 0 nedjeljni dar.isl. ali bilo bi pogresno misliti da je ta praksa nestala. 7urd i Datima su nedvojbeno dva najslavnija svetista naseg vremena. svetih zastitnickih medalja.. Osim ovih najslavnijih brojna su i ostala svetista. ondje i svugdje.atikanu. zlatnim slovima kao u 3. da je gospodja =. cudotvoraca i ukazanja savrseno funkcioniraju u svrhu crkvenog profita.. *ako samostani. a koji dodatno obogacuju (vetu Majku 9rkvu. 28>3. Ali jos unosniji i k tomu redovan izvor prihoda za Katolicku crkvu je euharistija. neki svetac pokopan. Ova praksa iznudjivanja narocito je rasirena u (A#. Dotografija je kupljena u =imu i stajala je kupca nekoliko tisuca pezeta. $rilikom posjete prijatelju u *arragoni -(panjolska/ autor ove knjige je opazio uramljenu sliku $ape ukrasenu zlatnim arabeskama i impresivnim potpisom. #odajmo tome i one mnoge izume koji donose rastucu dobit . 7urd je slavio 255-godisnjicu ukazanja #jevice. tu su jos i Datima. . Ako se uzmu cak i vrlo mali iznosi koji se pritom daju i ako se pomnoze s brojem onih koji pohadjaju Mise. a koji ne zaostaju puno za 7urdom u proizvodnji novca. $rodaja relikvija svetaca nije stvar proslosti kako bi se to moglo pomisliti. skapulara. ali i nekatolike takodjer. #a li su te relikvije zaista cudotvorne to znaju samo njihovi kupci.. $otrosaci. jer je nepresusiva. nekretnina i zemljista. (vetista i oltari navodnih cuda. ovdje. sve se prodaje dobro +koK alva.Jallace iz (aratoga (prings . brzim vlakovima i interkontinentalnim avionima. Osim 7urda.Dranjo Asiski hodao.*. *ako je jednog dana Associated $ress objavio. sto oni vecinom i cine.. blagoslovljenih formula. posto je on cvrsta i redovna navika vjernika. Ovaj oblik novcanog doprinosa je vrijedan paznje.H. raznih potvrda. vjernici se redovno podsjecaju -pogotovo oni bogati/ da se sjete svoje 9rkve u svojoj oporuci. . Assisi i naravno sam =im. u plasticnim bocama. ili se #jevica pojavila i govorila. Montserrat. !ako je ta praksa prilicno obskurna. poput oprostajnica. (amo 7urd. Ona je vrijednija od ikojeg zlatnog rudnika ili naftnog izvora. adalje.!. obicno nedjeljom.remena su se promijenila. Katolici moraju prisustvovati Misi najmanje jednom tjedno.g. ali i ova suvremena su donekle njima slicne. stoljecu. (am =im je dakako jos uvijek najatraktivniji grad za katolike. ostavila %.vjernici posjecuju takva mjesta gdje je primjerice sv. mali pirenejski gradic moze se pohvaliti sa C55-tinjak konacista i hotela. dobivaju se zamasne svote koje se slijevaju u crkvene blagajne.$etra i tamo ostave svoje darove. Kutije %a milodare strateski su postavljene svugdje po crkvama i kapelama. ikona. a u kojima pobozni ostavljaju novac i druge darove. i 8. #anasnji vjernici i hodocasnici pristizu u udobnim automobilima.atikanu i izvan njega. jer je jedno posebno tijelo zaduzeno za prihode iz tih izvora. ) toj godini hodocasnici su tamo potrosili oko %55 milijuna dolara. bio je strucnjak za ostavstine i zasluzan je za milijune koje su vjerni ostavili 9rkvi. prije nego je postao papa. :ezbrojni religiozni suveniri. od plasticnih #jevica do cudotvorne vode iz +(pilje. no one se dobro prodaju.atikan nikada nije otkrio koliko dobija od tih zavjestanja i oporuka. *aj fenomen naseg vremena 0 masovni turizam 0 daleko je profitabilniji od onog srednjovjekovnog tipa. ona je ipak vrlo razvijena u samom . zupe i druge crkvene institucije postaju nasljednici manjih ili vecih dobara. Ovaj +dokument. kipica.> milijuna dolara $api i jos toliko jednoj redovnickoj zajednici.

a papa morao bjezati. . zivih i mrtvih. #vojba oko preokupacije Katolicke crkve s blagom ovoga svijeta i Kristove doktrine o nebeskom blagu. On se slozio s nadbiskupom iz =ecife -:razil/ da treba eliminirati taj toliko upadljivi zig bogatstva i razmetanja 9rkve nespojivog s Kristovim i apostolskim siromastvom. ) tome su najdarezljiviji jemacka i osobito (A#. :ilo kako.najcesce je to dvaput 0 ujutro i uvece. (kroman sitnis $etrovog ovcica kad stigne u =im umnozava se u milijune. On se redovno skuplja u svim katolickim crkvama sirom svijeta.. stoljecu gotovo je isceznuo.$etra +kljucara eba. $apa konacno izgubio sve teritorije. Otada je $etrov ovcic opet ozivljen u "vropi i Amerikama. protesti protiv njenog kolosalnog bogatstva od strane njenih vjernih pripadnika.dobiju se zapanjujuci iznosi novca koji pljusti u crkvene blagajne. $etrov ovcic je nastavio zivjeti do dandanas. ali uzalud..odjedanput. u "ngleskoj ga je ukinuo kralj Ienrik . ) (panjolskoj je uveden 254?. osnovala specijalno tijelo da njime upravlja. e smijemo zaboraviti ni katolicku Karitas mrezu -pomoc i potpora/ u koju se slijevaju milijuni. ) $arizu je osnovana komisija za skupljanje $etrovog ovcica. $rimjerice. Petrov Novcic. kad je =im postao =imska =epublika 23<3. iako sporadicni. a "lizabeta !. Kad se sve to pomnozi. crkve. *vrdnja da mnogi katolici daju vrlo malo ili nista. Dondovi su tako narasli. Kralj !na odredio je porez od 2 penija za svaku obitelj u kraljevstvu "sseL za pomoc hodocasnicima koji su odlazili u =im odati stovanje (v.atikan nije nikada dao niti najmanji nagovjestaj o tim iznosima. a ormani u (iciliji. :ilo je raznih pokusaja da se izracuna godisnji iznos $etrovog ovcica. i 28. vatikanski cvrsti redovan prihod je i tzv. iako svecenici mogu traziti koliko zele. On potjece iz vremena uzdizanja kulta (v. Mi smo pokusali to izracunati jednostavnom matematickom kalkulacijom racunajuci ovako& ako svaki katolik dade prosjecno %> centi -cetvrt dolara/ i da ima oko C55 milijuna katolika. 9rkva odredjuje minimalnu tarifu za mise. Kontribucije -doprinosi/ su bitan sastavni dio crkvene masinerije univerzalne 9rkve i postale su same po sebi integralni dio njezinog financijskog carstva. ! konacno.eliki ucinio je $etrov ovcic obaveznim za sve vlasnike kuca i zemljista u svom carstvu. u Irvatskoj i #almaciji 254C. *ako je rodjen $etrov ovcic kojeg su onda uveli i drugi kraljevi. On ima i svoje imitatore.lipnja. ) !taliji novac se daje biskupima koji ga odnose ili salju u =im. Kardinal Drancoise Mart@ nadbiskup $ariza stavio je u prodaju dio stvari iz nadbiskupske palace kao +simbolicnu gestu. Mise. Kad je 2345. to bi dalo oko 2%> milijuna dolara. nego ostaje u lokalnim kasama. Mi smo vec spomenuli kardinala (pellmana. ) 23. moze se takmiciti s cinjenicom da mnogi katolici daju puno i tako kompenziraju one prethodne.atikan je morao osnovati -jos jedno novo/ posebno tijelo 0 9or )num 0 da upravlja tim sredstvima. a koje daju dobri ljudi u zelji da pomognu drugima. a biskupi u cijelom svijetu trazili su novac za pomoc papi. konacno ukinula 2>>3.. svecenici. $etrov ovcic je postao financijski spasilac. 9rkva bi se trebala osvijestiti od svoje opijenosti bogatstvom i moci i shvatiti sto znace sve cesci. katolici su priskocili u pomoc. . *ako ozivljen. da je (veta (tolica 23C5.$etra %8. kraljica Mar@ ponovo uvela. ) drugim zemljama on se daje papinim ambasadorima 0 nuncijima. dijeceze americkih biskupa i kardinala imaju svoja posebna skupljanja i taj novac se ne salje u =im. Misa je zrtva za dobrobit katolika. da $etrov ovcic nije obvezatan i daje se neovisno o religijskom zaru i revnosti. Karlo . $etrov ovcic je bio uvodjen ili ukidan u raznim zemljama. koji je obicavao donositi papi najmanje milijun dolara . 1bog ogromnih sredstava koja pristizu -oko milijardu dolara godisnje/ . i hodocasca na njegov grob. u 9eskoj 254>. e treba zaboraviti. Kralj 9anute ucinio je isto u #anskoj. vec prema politickim prilikama.$etru.!!!. obicno na dan (v. sve vise uznemirava iskrene katolike 0 laike i klerike. u $ortugalu 22<<.

ao *aga. o.a3ol0.a3ol0(. 4).(0ja9 Al05 (a. tipican je i vrlo poucan. *akve papinske izjave su uvijek uzimane s povelikom dozom cinizma. /0 +e 10l0ja2. (vi ti milijuni krscana zele zadobiti ebo i spremni su za to i platiti. netko manje. da je 9rkva usprkos povremenim potresima izrasla u jednog najveceg svjetskog mocnika i posjednika u odnosu na materijalno blago. daleko nadmasuje sve ostale. $opularni kolajuci komentar na zadnje papino uputstvo u odnosu na siromastvo 9rkve. pitanje koje si oni trebaju sto hitnije postaviti u ovo nase suvremeno turbulentno doba globalnih brzih promjena.o. +3olje(a 01ala5 4o+je.a. 0 . osobito u =imu. da 9rkva treba svoje milijarde za svoje mnogobrojne aktivnosti. njihove tablice nose oznaku .o. Il0 +) o*a 3e. mnogi pape u proslosti govorili su o siromasnoj 9rkvi. =eakcija rimskog puka bila je uvijek dobar pokazatelj realnosti . Moglo bi se reci.a.C.e (2.e 4o4)la(0je5 Ka3ol0(.ao v0. O+01 3oga5 . nego takodjer i buducnost tog istog organiziranog krscanstva.je2.v). netko vise. to je bilo tako proturjecno cinjenici. Ali.lj0va +3va2*o+3 o*a +) 420je3e(a %a *e.va /0 .e Ka3ol0(.e 3a. jeste ono vrlo umjesno pitanje 0 Sto bi Krist ucinio s tolikim kolosalnim blagom" O tome odgovoru ovisi. Od njegovih dana povijesna stvarnost jeste ta.a a4+32a. =imljani ovako tumace tri slova . ne samo ispravno ili pogresno tumacenje lja. na njihovim tablicama 0 Se Christo Vedesse K a d b i K r i s t t o v i d i o ! aime.ja*ja o*a +) ala21a*3*a. P2o(e+ je *e0%/je%a*5 je2 je :a. /0 +va *je%0*a v0.3*o7 *aj1a*je 32e(0*) +v08 0%vo2a /oga3+3va 'a4a.atikanski Brad. Bledajuci crne sjajne kardinalske limuzine koje klizu u . I .o. Od toga vise od C55 milijuna rimo-katolika pripada 9rkvi.02e. No5 0 %a +a1) Ka3ol0(.al*a 0 glo/al*a7 *a+av0la 2a+30 ) 1o*e3a2*oj v20je.atikan i iz njega.V. da je 9rkva nastavljala zgrtati i gomilati blago i postajala sve bogatija i bogatija.02e.V.lj0va 01ov0*a 6lo. sto znaci (tato 9itta del .0va*ja /0 /0la %a+32a+)j)(a.3o2 )/2%a*ja +ve ve(0.o*32ol02ala 6.ovala 0 .3*o 0l0 0*. ali nama su pov-jerena na cuvanje i raspodjelu dobra siromasnih.ve )1*o%avale 42o4o2(0o*al*o +a.atikana.lj0va 0 *ev0. Ova.ova o(e.e5 al0 0 %a .a3ol0. Organizirano krscanstvo se izopacilo u divovskog gomilatelja i korisnika svih vrsta materijalnog blaga i dobara ovoga svijeta.aticano 0 #rzava . cilja i revnosti. Botovo milijardu krscana jos uvijek voljno doprinose ionako vec fantasticnom bogatstvu svojih denominacija.a+*je1 2a+3)5 .*og +v0je3a. koja zbog svog jedinstva.#oduse.a (2. . jegovog "vandje- ***** 2&. Pglavlje ARBITAR 'APADNOG VIJETA #a()*a +e ova.2aje1 ovog 2!.) (2.C.*o+30 0 )% 0+3ov2e1e*0 4o2a+3 .. =ijeci Brgura .elikog bile su& -Mi nemamo blaga koje pripada nama.

0j0 0 a2oga*3*0j0.va je 0%g)/0la +ve 3e203o20je ) I3al0j05 .o.a7 2evol)(0ja =>=#.a* o.je 420je go10la*je /oga3+3va Ka3ol0(.o2a(0lo o(ea*e 0 8e10+:e2e 0 o/)8va30lo je .lj0vo.)%e3a o.*a(e*e +a .ja*je.0 1a2lj0vo ) *a+e .og /laga5 o+01 +3o j) je .ola%0 0 4a.ao *ajve(0 vla+*0.)l10*a(0je .e*30:0(02ala.o1 2=.e (2.ao 0 o. Ne0%/je%*a 4o+lje. Re:o21a(0ja je 1o2ala e.va je 0%g)/0la 0 *ajv0+e5 go3ovo 4ola Ev2o4e.le5 .lj0voj /).e 01ov0*e.v) .2+.e 4o. . Ev2o4) 0 A1e20.a3ol0(.2o% 2a%*e +32).a .) C2.a Revol)(0ja 0 +2)+0la 1o*a280j) 0 a20+3o.l0 .va *aj*a42e.+3o< lje(e7 R01+. Da.(0je 0% 4ov0je+305 1o2aj) 08 +3al*o 4o*avlja30. Do+la je F2a*()+. 42v08 4o3e%a *ovo*a+3al08 La30*+.0o +vog /oga3+3va5 .alje5 0a.o*30*e*3a .) %e1alj+. jeve2*a Ev2o4a je o.2aljev01a 0 (a2ev01a 0 ) *a. Ta. K2aje1 =.a9 K2aje1 2!. '/og 3oga +3o je 01ala 42ev0+e5 C2. Ne.0vov+.og /oga3+3va. 3og 1a1)3+.lj)(0va*je o *e(e1) +3o +e ve( .o* F2a*()+.va .og +lo1a.)(*o+30.*01 +32a*0(a1a ove .0o (2.v) ) 3ol0.oje Ka3ol0(.a je o*o 42e.+*) R)+.a3a+32o:)5 al0 je 0 4ove(ala .a 0 +1a32a*a je *ajgo201 %e1alj+. *je.*0ja5 *ajv03al*0ja 0 *aj/oga30ja .o/a2a /0la je 32e302a*a 4o4)3 +4o1e*)308 4a2a< %03+.a3a+32o:e *joj5 al0 0 . Ka3ol0(.e v2+30 .va 4o+3aje 3e203o20jal*a 0 +vje3ov*a +0la .ve .o o3vo2e*o 0 v0.20v01 4)3e1.ov0+3a5 *ajv0+e %/og 3oga5 +3o je ve(0*a %eljela Pe32ovo 420je+3olje *e +a1o .+4lo.ve /0lo og2a*0(e*o *a 1a*j) 0l0 ve() g2)4) *a2o.0*je< *og K2aljev+3va I3al0je.ola%e(01 +3olje(01a 4o+3ajal0 +) +ve . Ka.2a(0j).3o/a2+. < $e.a.a *a *j) gle.)8ov*o5 *ego 0 . 0 *ovog T0+)(lje(a9 Vje2*0(0 /0 2e.).a*e 0 3o *a +v01 2a%0*a1a5 ) +v01 42av(01a 0 .*j0ge. je .oj 42e. To *0je +a1o 31)2*o *aga.a201a.5 log0(*o je .+0(.a vla.jel0 *a 42e38o.va20lo5 )v0je.a C2. A 4o+3o +e 4ov0je+3 4o*avlja 0 4o+3o *a.a3ego20ja . *a(0o*al0%02ala je *ajve(0 . *je%0*e 4ov0je+30.ogo. P040*ov08 Do*a(0ja 6&. < Revol3 +4a*jol+. " 1e. +3olje(a 0l0 4o(e3.2aljev+3vo1 0 .0lo .oj0 *e *a)(e le.a 6O. P201je2e +1o v0.0 *je%0*0 4a4e +) /0l0 *aj4o.01 /lago1.va2e*0j0 *03.o *e 3a.ve *je*e .a /0o je l0+ava*je C2.o%0vjela je +lo1 %aje.o40ja R01o.a (e +e 3o .a je 4o+la *j08ov01 +3o4a1a *a. P2o3)2e:o2< 1a(0ja je +420je(0la 4o34)*) .al0 + /0je+o1 0 12%*jo1.2)g01a.oj0 +) +a.jalo 0 4o*avljalo ) 42o+lo+30.a 2evol)(0ja =>2#.01 1o(*0.2aljev0.a*o+3 1*og08 .oj01 +e /0la 0.0o C2.o je 4o(eo *aj+2a1o3*0j0 4e20o.a (2.0(a (e /030 *je*o )l301a30v*o l0+ava*je 0 2a%vla+3e*je o.a%ao je +l0(*o *e420ja3elj+3vo 0 je.a5 +a.a /).oje +) %0vjele *a g2/a(0 *a2o.j)v2e1e*) =&#!.aj) ovo%e1alj+.e A1e20.oja je 3a.oj0 je vo.3)2e.o*o+0lo *e0%/je%*e .02a30. I%g)/0la je *ajve(0 .*o + (a20%1o1 + .a vla.oga.ve*e 01ov0*e. 30+)(lje(a 4a4e +) ve( /0le 0%je.01 .ao 0 +a1 R015 . To je log0(. P2o(e+ .je2 /0la *e%a+03*o 4o8le4*a %a ovo%e1alj+.o %a.v0.e (2. < Po+l0je =&#!.08 2e4)/l0. Ova 0+3o(*a .oj0 je 4o+3ao 420je+3ol*0(a *ovo:o2102a*og "je.oja je +ve v0+e ja(ala ) +42e%0 +a +vje3ov*01 vla.e *evolje *a+3avlja +e 0 . 3o +a1o Bog %*a? Je2 o*0 . .a +42ovo. Ve( +1o +4o1e*)l0 *evje2oja3*o go10la*je /laga +va.o20+3e *jegova /laga %a +voje 4o32e/e5 a +3o 08 je vo. O. 2a%vla+30la je O23o. < Bolj+ev0(.ov0 0 42ava ().o1 0 0%2a/lj0va(e1 *a2o. 0 F2a*()+.o.0 .alj*je %g23a*je /laga.e .o< P2)+. Nje%0*o *e%a+03*o %g23a*je ovo%e1alj+.030 0 ) *e.08 .o* +va. C2.

o14a*0j0 g. To (e . Ta.va .*) +3va25 o*a (e j) %a.e 3e8*o.oj0 je )%/)2.v05 3a.av )%a+ 4o+3aje +ve v0+e 1og)( %/og /a8a3og 0 /e+2a1*og go10la*ja e.ole.a* 0 *e102a* v0.+e (e .08 e+3a/l0+1e*3a *aj32a.jelje o43)%)je9 .a*a+ je Ka3ol0(.%*a(01a .o? 6$a3ej =>.0*a10(*0joj %e1lj0 +v0je3a " A. .ao ). " 3a.ja ) /0lo .o+eg*)3a .0 *e%a.a8*)3og %a4a.ao )%)24a3o2 .o@ la.a je je.a.)+*e .030 .aj +ve +3o 01a+ 0 4o.o.a%e15 3e+. +e 3o . /e%.2%a30 zauvijek$ je2 +e C2.o5 v2lo je 42ovo.lj)(a*ja5 a o.*og (2.08 o4a+*o+305 je2 +) +ve (e+(0 %a83jev0 %a (2. .*a C2.e +32).va %/og +voje *e0%1je2*e :0*a*(0j+.30v*0 o(aj .0(0o<*al*a )+32oj+3va (e /030 ) +a1oj %0%0 .e 0+3o 3a.o/a2a.e*30:0(02a*a + *j01a5 .o 0 .)al*0 0 .a +vje.a (e %a8va3030 +a1e 3e1elje *a .olo+a 4o.o*a(*o 0*.o v28ov*e vla+30 ) C2.2a.2A52B7 <*I.a*a+*je1 +v0je3) .alje )1*o%ava5 je2 +va.ao 0 %a.a 4oje. I ..o v2e*ja.0v0.) ga@ *ego +a/02aj3e +e/0 /lago *a Ne/).o/0va*je1 1o(0.o1 3o *0je 3a. 6$a3ej =>.o(030 ) *je*) .o 0 1a3e20jal*08 .0 42e2a+4o.2o.aje *ove 10l0ja2.) 01ov0*) 0l0 /0lo .o(0 (e . +veg /oga3+3va o+3aje 0 .vo1 +v0je3) (2.Ka.va +e/e o/oga()je +a +va. Taj 42o(e+ je v0.oj0 +e o*. *aj/olj0 :030lj %a e.)8ov*e5 g.ovolj+3vo 0 .0 0 42o. I *01alo 1).aj +02o1a+01a5 4a (e+ 01a30 /lago *a Ne/). $2a(*0 8o20%o*30 +e *a%02) 0 *agovje+3aj) 420/l0%ava*je glo/al*e ol)je.jela3*o+305 . Ka.alje vo.0 .)go32aj*0ja 0 *aj+3ova*0ja je )42avo Ka3ol0(.jele . " .a. 308 32a. A o*o +e .va g2o%*0(avo %ao.a30v*o. Nje%0*o *e0%1je2*o /oga3+3vo /03 (e )%2o.jela *je< gove 01ov0*e.oj01a je 4o.o+ %lo+)3*01 42e.o/a2a ) .o10*a*3a* vla+*0.je lo4ov0 4o3.. a C2.oga.a (2.ovolj*e 0 :2)+3202a*e %/og *e2av*o42av*e 2a+4o.o.e 1o(0 /03 (e *e0%/je%*o 0.0 3a.ao +3o +e 3o . "+42.a (2.2%ava*08 o. $o(*0(0 /0 3a.alje.a +ve ve(e1 *e102) 0 4o/)*05 *a01e .e 1o(0 ) 2).o.o1 *ovo1 ge*e2a(0jo15 .o4avaj) 0 .2=7 T.a 42e3va2a ) /0je+5 a ovaj je 4a.0*a( )12e +l0je.2o% 0gle*) )+0()5 *ego /oga3a+ ) K2aljev+3vo Ne/e+. j) +a1o Eva*.+4lo%0j).a.av5 .0*a(*0 (la*ov0 )102)5 *je*0 4a4e )102)5 al0 o*a .e.ve*o1 e.+42o420ja(0jo1.e . 02o.2030(*a 3e14e2a3)2a .a je.o 3oga 0 .je +e %*a vla+*0.a.oj5 Bolj+ev0(.0.ao vla+*0. je2 g.)al*08 0 .=><2=7 <*'a0+3a va1 .a.o +vje3ov*e 3a.o/0je *e.eva 42o(0 .a%*java *030 ).o C2.je 30 je /lago5 3) (e 30 /030 0 +2(e? 6$a3ej 6. /).o (e /oga3a+ )(0 ) K2aljev+3vo Ne/e+.jel)je.va *a 2a%*e *a(0*e +3e.je o*a 3v2.oje1 4o+l) 0l0 .a.vo1 .a (e 4o%a2 /030 3a.0v0.je5 o*a (e /030 +).ve*o )g)2ava*je 0 )324ava*je ) e. A.ole.o*o1+.e 0 :0*a*(0j+. Ka.oj 0 (0v0l*oj .0(0o*al*0ja5 *aj. T2a.a3ol0(.a 1og)(oj vje2+.a.o .2a(0je 0 1a3e20jal0+30(.a 1ogl0 /030 +2)+e*0 +a +voj08 420je+3olja.o*o1+... l0(*o +e .2+(a*+.0g*)3a *ajve(a 2el0g0o%*a 3vo2*0(a. 03)a(0ja je 4)*a vel0.0vov+. Nje*0 4oje.o.e vje2e<*Ne +a/02aj3e +e/0 /lago *a 'e1lj05 g.a3a+32o:0.30v*08 *e+0g)2*o+30.o/a2a5 je2 je 3o ) 3o3al*oj +)42o3*o+30 + 3e1elj*01 )(e*je1 O+*0va(a .o 3oga .0(0o*al0+30(.oje1 .o (e 3a.ogo.0 *a.e 1a+e +) *e%a.lj0v0 +) 0%2a%aj0 og2o1*08 0*.2a+30(*og og2a*0(e*ja *je%0*e ..2)+3v) ) .2)g01 2evol)(0ja1a.2)%e*o 30jelo *e . I 3a.0 *ov0 *a2a+3aj .ve*ja+3va.)4lje*a %g23a*je1 jo+ ve(eg /oga3+3va5 .0*0 0%vo2 0+30*e.a (2.o20+35 .a1a 1a*jeg /2oja +)4e2 . . Ka3ol0(.e+0lo ) F2a*()+.va. ve 3o 42o0%vo. ..oj 0 .o*a(*o o*a *e 4o+3a< *e .< lj0v ) 1*og01 %e1lja1a5 a *a2o(03o ) *aj.je*a .3)2e5 al0 0 4ol030(.< v) v20je.*e 0l0 .je ga 0%g20%a 1olja( 0 2.ja 0 g.

.0o +vojoj C2.I je2 je +a1 "(03elj *a2e.Do vr(ovne vla ti i voje teritorijalne "r!ave -Papin ke 5e#lje. . Ova knjiga je vrlo poucna i kori na !a one katolike. la!ne$$$. a to je nepreki"no."a e o!&iljno !a#i li na" ti#e0 Ponovit cu kratko a#o 3 karakteri ticna 'aktora koji o&ilje!avaju Ri#o-katolicku in tituciju2 4.DVIJE OD PREVODITELJA* Dragi citatelji. !eli# napraviti je"an #ali re!i#e i "ati je"no o!&iljno upo!orenje vi# katolicki# vjernici#a$ Ovo je na#ijenjeno prven tveno oni#a koji u !nati!eljni i !ele a!nati ne to vi e$ )ji#a !eli# /"o&ar tek01 Re!i#e2 )ije #i na#jera ov"je i!no iti katolicke protu&i&lij ke "oktrine. i tako "o&ro po!na i je"no i "rugo. jer o to#e potoji op irna literatura$ Ali i ovo napi ano a#o u ovoj je"noj je"inoj knji!i a vi# je "ovoljno vako# ra!u#no# covjeku. "a (vati neke te#eljne !nacajke pravog karaktera te crkvene in titucije i .a 32a%05 *e /laga ovoga +v0je3a5 *ego /lago K2aljev+3va Bo%jeg? ***** KRAJ *RIJEC . u tavno i ne!a itno !grtanje i go#ilanje ovo!e#alj kog &laga i "o&ara$ )a a!et nacin je prika!an proce u!"i!anja.pripa"nike ri#okatolicke religije i Crkve koji !naju #i liti vojo# glavo#.. a napo e tre&a &iti katoliku.vetog Pi #a ali i ri#okatolici!#a -i! (o&ija. ali i#aju vrlo #alo ili ni#alo a!nanja o Crkvi kojoj pripa"aju$ % ovoj knji!i je nje!in inteligentan i "o&ro in'or#iran autor. i!#i ljene. "og#e i prak e -"akle i krivljene.v0 . na je"no tavan i vako# ra!u#ljiv nacin opi ao je"nu o" najva!niji( karakteri tika i o&ilje!ja Ri#okatolicke crkve. jacanja i &ogacenja *a-tolicke crkve koja je tako protoko# vre#ena po tala naj&ogatija i naj-#ocnija cvr to u trojena organi!irana religio!nopoliticka in titucija u povije ti$ *ao o o&a koja e &avi i!ucavanje# +i&lije ili .

naprotiv. jer Pi #o ka!e "a je *ri t i!lijecio njegovu punicu.)je!ina neuta!iva i neuga iva !e"j !a &lago# i "o&ri#a ovoga vijeta. jer je to a#o je"an o" crkveni( i 'a&ricirani( #itova. poni!no ti. i progla io *ri tovi# )a#je niko# na 5e#lji. ne e&icno ti$$$$$o a&iranju &laga na )e&u. "ok je Pavao putovao i ra"io #e"ju ne!na&o ci#a.v$Petra kao glavara kr can ke Crkve i njegovog na lje"nika ri# kog &i kupa koji e pro!vao Papa -Otac.vecenik-vla"ar a voji# prije tolje#.a#o u put. jer o to#e ovi i njegova vjecna u"&ina 6 pa en ili i!gu&ljen0 Opo#ena2 +og je u vojoj Rijeci "ao likovit i !nakovit *OPI.. I u ga je po(valio$ *a nije je po tao /je"an o" tarje ina1 prve Crkve. ne#a nikakvi( "oka!a "a je Petar ika"a &io u Ri#u0 Eto to je ukratko o &i&lij ko#. kruno# i &ogat tvo#.v$Pi #u apo tol Petar nije &io nikakav vetac. pa je i pro!van /Apo tolo# ne!na&o!aca1$ Ali.to !naci "a je ra"io #e"ju 5i"ovi#a. ali ne i!na" vi( nji($ A pogotovo ne vr(ovni poglavar.%vo"jenje ve#ocnog kulta . -preko vog proroka.tog ogro#nog religio!nog u tava i organi!acije koji je prika-!an kao ra kala ena 5ena. 7. palaca#a. kao to je to ri#okatolicki Papa$ O i# toga.vaki i kreni vjernik o jetit ce potre&u "a a!na i tinu o vojoj vjeri i Crkvi. niti je *ri t u!"igao Petra i!na" o tali( apo tola i u tolicio ga kao poglavara voje Crkve i / vog )a#je nika1$ Dakle. Petar je vjerno lije"io *ri ta i pri!nao ga voji# :o po"o# i . ra"i e o 6 a # o u ! " i ! a nj u 6 ri# ki( &i kupa$ O to#e ra pravljati i re!onirati ne#a uopce #i la.. &io je grije nik kao i vi o tali i je"ini apo tol koji je cak triput !anijekao *ri ta9 &io je i lice#jeran. "voro#. legen"i i pre"aje$ -. vetopi a# ko# Apo tolu Petru$ Tre&a a#o procitati i citati ono to pi e u )ovo# 5avjetu0 3. "akle . P eu"oI!i"orove Dekretalije$$$ i "r$.9 on je &io Apo tol /o&re!ani(1. a !a to ga je Pavao i ukorio$ +io je iro#a an ri&ar kao i vecina Apo tola -i o!enjen. . krotko ti.papin tvo je "o lo te#elje# krivotvorina i la!ni( "oku#enata. o&ucena u gri#i! i krlet i nakicena .pa itelje# i !a takovu njegovu vjeru. privilegija#a i #oci &ila je i o tala pokretac vi( njeni( akcija i pona anja$ Pa pre#a to#e i nje!inog kon tantnog i tvr"oglavog kr enja te#eljni( ucenja *ri tovog Evan"jelja o lju&avi. pre#a . pre#a Pi #u o to#e ne#a ni govora. a ne na 5e#lji$$$$ it"$ . tra(ovito je "oprinjelo jacanju papin ke po!icije i autoriteta$ 8e"juti#.u ! u r p a c i j o # 6 -*on tantinova Darovnica. iro#a tvu. ni po#ena.

$ A . "a joj je o&re" -liturgija.na celu %niver!alni# Oce#0. a ka nije papin ki Ri# koji je ra"io to i to tijeko# toljeca$ $$$$$$$$$$ jer otrovni# vino# vojega &lu"a napoji ve naro"e.9 A %niver!alna crkva govori o njeno# vjet ko# karakteru i ra ireno ti9 A i konacno na!iv koji# e ona na!iva. !apa"ni a lu!&eni je!ik latin ki -!a ra!liku o" i tocnog grckog o&re"a i je!ika. #ucio i u&ijao kr cane. #nogo&o tvo. I upravo u ovo# nje!ino# na!ivu i punjava e &i&lij- . a koji# e nije"na religija i crkva nika"a nije !vala 6 .$ *)je!ina lokacija2 -/Ov"je je u# koji i#a #u"ro ti9 e"a# je glava e"a# gora na koji#a 5ena je"i1$ -/A 5ena koju i vi"io je t veliki gra" koji kraljuje na" kraljevi#a !e#alj ki#1$-Otkrivenje 4<$@.a to u progon tva.g"je je"i +lu"nica. #ucenja i u&ijanja nevini( -nei to#i ljenika.!lato# i "ragi# ka#enje# i &i eri#a.veta . +a&ilon u +i&liji o!nacava i "revni pogan ki gra". jer u kraljevi !e#alj ki njo# provo"ili &lu" i jer u e !e#alj ki trgovci o&ogatili nje!ino# pretjerano# ra ko i01-Otkrivenje 4?$3.$ To je najprije &io ce!ar ki Ri# koji je progonio. *)je!ina !la "jela2 /Poto# vi"je( tu 5enu pijanu o" krvi veti( i o" krvi I u ovi( vje"oka1-4<$>. a !latno# ca o# u ruci punoj o"urno ti i neci toce voga &lu"a.tolice ili Ri#okatolicke crkve i i! njega ona vla"a katolici#a cijelog vijeta$ $$$$$$$ /Vo"e to i i( vi"io 6 na tavi an"jeo .tolica o!nacava prije tolje i vla t9 A Vatikan je je"an o" e"a# ri# ki( &re!uljaka na koje#u je #je teno je"i te Crkve i uje"no kratica !a politicku crkvenu Dr!avu Vatikan ki :ra" 6 . to u puci i #no tva.$C$V$ -talijan ki2 . #ajka &lu"nica o"urno ti !e#alj ki(1-Otkrivenje 4<$3-=. 6 to u nje!ina la!na i tetna ucenja i prak a. naro"i i je!ici1$-Otkrivenje 4<$4=. #ete! i #je avinu vega i vacega u religij ko# #i lu -i"olatrija. 6 veliki gra" je Ri# koji le!i na < &re!u-ljaka i koji je o"vajka"a &io kraljev ki i car ki gra" i! kojeg e vla-"alo$ )ajprije ce!ar ki Ri#.tato Citta "el Vatikano. nje!ine ne vete ve!e i ave!i a vjetovni# vla"ari#a i nje!ino kolo alno &ogat tvo. o"akle potjece i g"je joj je je"i te9 A Papin ka crkva ka!e "a je ona tvorevina papa i crkveni( koncila 6 "akle. koja je na!vana 6 /Tajna2 Veliki +a&i-lon. a on"a papin ki Ri#$ % Ri#u je &ilo i "an"ana je te je"i te .veta 8ajka Crkva 6 . . ali i !&rku.4?. a ne *ri t9 A Latin ka Crkva ka!e.vete . lju" ka tvorevina kojoj je vr(ovni poglavar je"an covjek 6 Papa. pra!novjerja$$$$$it"$. 6to je nje!ina univer!alno t i &rojno t$ **atolicka crkva i#a &rojne na!ive kao nije"na "ruga i oni ju o&ilje!avaju2 A Ri#o-katolicka ili Ri# ka crkva govore cija je.

jer &i to &ilo nepotre&no po to ovaj #oj #ali Pogovor nije ni anali!a. ali je "ao na!nake po koji#a )je#u vjerni #ogu prepo!nati "a je vrije#e &li!u. ili "ijeliti njegovu -nje!inu.to e tice pa"a Velikog +a&ilona ili Ri# ke +lu"nice. 8OJ )ARODE 0 DA )E PO.vetog Pi #a ne tre&aju neka po e&na tu#acenja jer u po ve#a ja na$ )i a# !eljela navo"iti ve tek tove koji govore o ovoj te#i.JETIO )JE5I)ID OPACI)AC$ -Otkrivenje 4?$E.ve#oguci +og .ko prorocan tvo otprije koro 7BBB go"ina -u Otkrivenju 4<$3-=.%DIO)ICI8A )JE5I)ID :RIJEDA I DA )E DIJELITE )JE5I)ID 5ALA0 JER. CETO. )JE5I)I . te "a &u"u pre#ni i pripravljeni$ .%DIC$ -Otkrivenje 4?$?. o 8ajci-+lu"nici0 *ako cu"e no i !apanjujuce0 *I konacno "ola!i 6 nje!ina O.$ . i#a#o ja ne opo#ene u Otkrivenju Ivanovu a koje #u je "ao a# *ri t2 $$$$$$ %to cu( "rugi gla )e&a g"je govori2 CI5IDJITE I5 )JE.PODI) +O: *OJI JE O.%DA. pa" i konacno uni tenje2 .% :RIJE. u"&inu i pri#iti ka!nu$ Ovi# navo"i#a i! .TA)ETE . ve cini u voje vrije#e i po vojoj volji i vo# nau#u$ Lju"i#a otkriva pone to preko voji( lugu i proroka.I DOPRLI DO )E+A I +O: . +og nije niko#e otkrio tocno vrije#e &u"uci( "oga"jaja. Poruka je kri talno ja na 6 tre&a i!ici i! tog religio!nog i te#a "ok ne &u"e preka no. 5ATO CE JE % JED)O8 DA)% 5ADE. toliko koliko je potre&no "a !naju i &u"u pripravni !a &u"uce "oga"jaje$ O nji(ovoj vjeri u +o!je o&jave i nji(ovoj pre#no ti ovi it ce nji(ovo pa enje$ 8e"juti#. &ilo &i #u"ro (vatiti i u!eti i( o!&iljno0 -Ja na A$V$ veljaca 7B4B go"ine.ITI 5LA$$$$$ I I5:ORJET CE % VATRI.=. JER JE 8OCA) :O.E . ni tu#acenje Ivanova Otkrivenja$ 5ato a# navela a#o neke tek tove koji e ticu ove knjige$ Ali.tvoritelj :o po"ar i Vla"ar vega vi"ljivog i nevi"ljivog.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful