You are on page 1of 10

1. Koja je jedna od definicija normalnosti i psihičkog zdravlja? Uvijek se postavljalo pitanje šta je normalno, a šta nije.

Poznata je jedna od definicija normalnosti – da je normalan ili psihički zdrav onaj čovjek koji ima kapacitet za ljubav i rad. 2. Koja su tri glavna nivoa uma preko kojih se opisuju psihološki procesi u džnana jogi? Manas, ahankara i budhi. 3. Koju funkciju uma obavlja manas?

Niži um – dio uma koji je u najdirektnijem kontaktu sa informacijama koje dolaze spolja; ovdje se prikupljaju čulni utisci i usmjeravaju se ka centralnom nervnom sistemu do motorne reakcije; to je dio uma zadužen za percepciju spoljašnjih stimulusa. U jogi se ovaj dio uma naziva MANAS. 4. Koja je funkcija ahankare?

Inteligentno korišdenje informacija koje primamo preko dijela uma koji se zove manas zavisi od aktivnosti druge dvije funkcije uma. Jedna od njih je jastvo (u jogi se ono naziva AHANKARA). Kada primimo informacije preko senzomotornog dijela uma, jastvo ili ahankara ih transformiše u lično iskustvo tako što ih povezuje sa ličnim iskustvom. To nam daje osjedaj jedinstvenosti u svijetu, odvojenosti od ostatka svijeta. To je funkcija koja definiše koji dio čulnih podataka i sjedanja predstavljaju „Ja“. Primjer: Kada senzomotorni dio uma radi, „primijedena je ruža“, a kada se uključi ahankara, tada „ja vidim ružu“. 5. Koja je osnovna funkcija budhi?

Kada preko manasa dođe informacija spolja i kada je ona pod uticajem ahankare, onda obično mora da dođe do neke odluke ili procjene. Ova procjena predstvalja tredu veliku mentalnu funkciju. Ona pomaže u procjenjivanju situacije i odlučuje o smjeru aktivnosti. Ovaj dio uma se u jogi zove BUDHI, „vrhunski dragulj“ razumijevanja. Budhi je posebna vrsta inteligencije ili mudrosti i često se prevodi kao „intelekt“, ali se smatra da intelektualiziranje nije djelo ovog dijela uma, budhi, nego nižih mentalnih funkcija. 6. Koje tri funkcije uma čine normalnu, budnu svjesnost u konceptu džnana joge? Funkcije manasa, ahankare i budhija čine koncept uma u jogi i zauzimaju jedno od važnih mjesta u joga psihologiji. Njihovo međusobno funkcionisanje proizvodi ono što je nama poznato kao „normalna budna svjesnost“ i čine um kojeg smo mi svjesni. 7. Koje je zajedničko ime za tri funkcije uma – manas, ahankara, budhi?

Ove tri instance uma su obuhvadene zajedničkim imenom „unutrašnji instrument“, jer funkcionišu kao cjelina. 8. Koje su druge dvije strukture koje podržavaju osnovni koncept uma?

Druge strukture koje podržavaju ovaj centralni mentalni kompleks su :

po Patanjđalijevom konceptu. „modifikacije uma“ koje podstiču aktivnost i narušavaju njegovu pravu prirodu. utisci (Samskare) i iskustva iz prošlosti. Sjedanje 5. Brahman. Tako dobijamo osnovu za naučnu psihologiju jer imamo mogudnost za objektivno istraživanje uma. Kako se naziva najviši nivo svjesnosti i najcentralniji dio ljudske psihe? Self ili Atman. Koji su ključni termini kojima se opisuje um u Patanjđalijevom konceptu? Patanjđali govori o umu kao cjelini i koristi termin chitta kojim objašnjava cjelovito funkcionisanje uma koji je u stalnoj promjeni. za koji je on dao detaljan opis puta kojim se to ostvaruje? Povedanjem sposobnosti da odvojimo sebe od svojih misli povedava se svjesnost. Jiva) 9..Chitta – nesvjesni dio uma u kojem se nalaze sjedanja. Odavde se sjedanja pojavljuju na ekranu nižeg uma.. Mogu da se pojave iz samog jezera (u umu se to odnosi na memoriju) ili pod uticajem spoljašnjih utisaka (preko čulnog opažanja). kao i termin vritti 12. Šta ometa svjesnost? Svjesnost je ometena i ograničena mislima i mentalnim promjenama. po Patanjđalijevom mišljenju. 10. . Tačna percepcija ili saznanje 2. skladište svjesnosti u koje odlaze svjesni utisci i postaju nesvjesni (u drugim školama se naziva još i Alayavijnana. Fantazija ili imaginacija 4. Spavanje 16. 14. Koja je Patanjđalijeva klasifikacija misli ili vritti-ja? Patanjđali je dao klasifikaciju vritija ili oblika misli: 1. Vriti se porede sa talasima koji se pojavljuju na površini jezera. 13. 15. . To je jedna vrsta skladišta koja sadrži impresije i iskustva iz prošlosti. Patanjđali u svojim sutrama na sistematičan i detaljan način opisuje put kojim se ostvaruje ovo upravljanje sobom. tzv. Šta je chitta? Chitta se nalazi izvan polja svjesnosti. 11. Koji je razlog. da mi možemo da posmatramo naše misli? Patanjđali smatra da mi nismo izjednačeni sa našim mislima i da zato možemo da ih posmatramo. Netačna percepcija ili saznanje 3. Koji je način povedanja svjesnosti. Šta su vritti? Vritti su misli.) Atman ili self – najviše polje ljudske svjesnosti (Purusha.

smještanja utisaka iz prošlih iskustava. osjedaj za „Ja“ je nejasan. Kako se zove Patanjđalijev koncept joge? Aštanga joga ili radža joga (kraljevska joga) 18. u svijest dolaze sadržaji iz nesvjesnog i osobe koje su za to nepripremljene. chitta ima i aktivniju ulogu. To je sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog koja omogudava dalji rast i razvoj. I ego odrasle osobe je ralativno neintegrisan. Po čemu to vidimo? U joga psihologiji se smatra da i u odraslom periodu postoji određeni nedostatak jedinstva. oni na sebe preuzimaju dio „Ja“ djeteta dok ga ono samo ne razvije. Roditelji donose i odluke za dijete jer je djetetov kapacitet za diskriminaciju vrlo mali i nerazvijen. Budhi ima kapacitet da odluči da nede pratiti prethodno „programiranje“ i taj koncept zbog toga ima . kao i ego djeteta. u stanju tišine materijal koji dolazi iz nesvjesnog može jasnije da se posmatra. Um djeteta se mijenja od trenutka do trenutka. zvuci. prikazuju se stari filmovi. imaju utisak da im se psihičko stanje mijenja na način koji ne žele. Kada nema ništa novo da se prikaže. slike. kada se formira stabilan identitet i kada se on više ne mijenja. U ovom stanju nema integracije ličnosti i roditelji u ovom periodu imaju ulogu integracije. Zato je ovom konceptu u joga psihologiji dat veliki značaj. glasovi. U stanju senzorne deprivacije. Koji je pratedi efekat boravka u izolaciji koji omogudava osvješdivanje sadržaja iz nesvjesnog? Kada se čula umire i kada manas ne prima utiske spolja. Koji aspekt uma ima sposobnost distanciranja od prethodnog programa uma? Budhi ima mogudnost da donosi odluke i da upravlja ponašanjem. 20. Pored svoje pasivne uloge. Primjer za to je da nam raspoloženje zavisi od spoljašnjih događaja. u manasu se pojavljuju iskustva i utisci iz prošlosti. I ego odrasle osobe je realtivno neintegrisan. ono se lako identifikuje sa sadržajem koji mu se ponudi i teško u svijesti zadržava jedan element. Ovaj koncept chitte je donekle sličan psihoanalitičkom konceptu ida koji je osnova instinktivne energije odakle se energizuju mentalne aktivnosti. od ispunjenja želja i očekivanja. Koje su dvije funkcije chitte? Chitta ima dvije funkcije. sve dok se ne stvori jedan stabilan centar integracije. Tada su im navirala sjedanja i utisci iz prošlosti. počinju da se pojavljuju utisci i sjedanja iz prošlosti. na njemu se pojavljuje ono što je na njega mogude emitovati u određenom trenutku. To je kao ekran. Koja je uloga roditelja u odnosu na dijete kod kojeg još nema integracije ličnosti? Kod djeteta. ona ima određene instinktivne reakcije iz kojih nastaju emocije. U zapadnoj psihologiji se smatra da taj period nastupa poslije adolescencije. Kada se najvedi dio buke spoljašnjeg svijeta utiša. Kada je osoba svjesna za posmatranje sadržaja svog uma.17. Zato je mogude djetetu odvratiti pažnju od uznemirujudeg sadržaja ili od sadržaja koji mu trenutno nije dostupan. 19. 21. Primjer: Poznati su eksperimenti u psihologiji gdje su ispitanici bili izolovani od spoljašnjeg sveta i mogudnosti spoljašnjih utisaka . On i dalje varira od trenutka do trenutka. Kada je pogođena spoljašnjim utiscima. 22. ono lako prihvata ono što se u polju opažanja pojavljuje i sa tim se identifikuje.

Šta su intervenišude varijable? Intervenišude varijable . Da li neki aspekt uma može da se obučava na koji način de da obrađuje sadržaje koji dolaze iz nesvjesnog? Karakterisitka budhi dijela uma ili unutrašnjeg glasa jeste da može da se trenira da donese odluku o tome da li de da prati sadržaje koji dolaze iz nesvjesnog i na koji način de da ih obrađuje. Tako se razvija nivo „Ja“ sa kojeg osoba može da posmatra mentalna događanja. To je najefikasniji način da se osoba distancira od psiholoških problema. Limbičkim sistemom je mogude upravljati . 24. pa tako pročišdena energija ili pročišdena prana koja djeluje u procesima između mentalne i tjelesne reakcije.. a da ne bude uvučena u njih. Zato je ovom konceptu u joga psihologiji dat veliki značaj. u terminima učenja? . 26. Kako na osobu djeluje praktikovanje joge u mirnom.. vitalne energije. jedinstvene. 31. 25. zavisne i nezavisne varijable u eksperimentalnim istraživanjima.. neuznemirujudem ambijentu. Ova energija se joga praksom pročišduje. 23. Koju sposobnost ima budhi koja omogudava rast i razvoj? Budhi ima mogudnost da donosi odluke i da upravlja ponašanjem. intervenišude varijable 29. 30. (izabrani odgovor je dopuna rečenice) . djeluje pročišdavajude i omogudava psiho-fiziološku ravnotežu. To je sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog koja omogudava dalji rast i razvoj. Kako se postiže odvajanje budhi od manasa? U višem stanju svjesnosti dostižemo mogudnost da posmatramo um. Kroz koji koncept joga psihologija objašnjava intervenišude varijable između uma i tijela? Joga psihologija objašnjava intervenišude varijable između uma i tijela kroz koncept prane. Koje varijable postoje u eksperimentalnim istraživanjima? Zavisne i nezavisne varijable.hipotetička unutrašnja stanja kojima se može objasniti odnos između događaja koje možemo da posmatramo. Budhi se odvaja od manasa razvijanjem sposobnosti da ne pridaje značaj impulsima i utiscima koji iz njega dolaze.... 28. npr..posebno mjesto u joga psihologiji.kortikalnim procesima psihološke prirode. Šta je operacionalno uslovljavanje? Operacionalno uslovljavanje je oblik učenja gdje se ponašanje modifikuje u skladu sa posljedicama. 27.

33. Koji je rezultat joge. 37. 36. Za razliku od drugih intervecija. Odsustvom identifikacije sa onim što nam je interesantno ili što nam stvara neprijatnost tako što ne reagujemo na njih i zadržavamo stav budnog posmatrača. Osluškivanjem unutrašnjih informacija tako što se povedava unutrašnja senzitivnost i svjesnost. tj. Koje iskustvo se doživi smanjenjem misaonih procesa? Tada se doživi psiho-fiziološki odmor i doživljaj odvojenosti od kognitivnih funkcija. mantra. neuznemirujudem ambijentu djeluje kao operacionalni oblik uslovljavanja na osobu. tj. smanjenja korišdenja uma u tom procesu. joga ima za rezultat „sveprisutnu“ internalizovanu svjesnost. . Relaksiranim pristupom. Kako se onemogudava identifikacija sa onim što nam je interesantno ili što nam čini neprijatnost? Odsustvom identifikacije sa onim što nam je interesantno ili što nam stvara neprijatnost tako što ne reagujemo na njih i zadržavamo stav budnog posmatrača. Dvije osnovne forme meditacije su restriktivna i ekspanzivna. Tada se doživi psiho-fiziološki odmor i doživljaj odvojenosti od kognitivnih funkcija. 32. Tada se doživi psiho-fiziološki odmor i doživljaj odvojenosti od kognitivnih funkcija. smanjenje korišdenja uma u tom procesu. Šta je inhibicija kognitivnog konstruisanja? To je smanjenje korišdenja uma u procesu usmjeravanja pažnje na jedan stimulus. Koji je put ka internalizovanoj svjesnosti? Meditacija je put ka internalizovanoj svjesnosti. Do koje se pojave dolazi prilikom usmjeravanja pažnje na jedan stimulus? RESTRIKTIVNA MEDITACIJA – meditacija u kojoj je pažnja usmjerena na jedan stimulus koji se ponavlja (zvuk. 34. doživljaj) pri čemu dolazi do habituacije ili navikavanja na stimulus i time do inhibicije kognitivnog konstruisanja. Kako se dolazi do internalizovane svjesnosti. za razliku od drugih intervencija? Za razliku od drugih intervecija. joga ima za rezultat „sveprisutnu“ internalizovanu svjesnost.Praktikovanje joge u tihom. Šta omogudava habituacija? Habituacija tj. 38.navikavanje na stimulus omogudava inhibiciju kognitivnog konstruisanja. 3. odnosno odsustvom naglašenog truda i identifikovanjem uma sa nečim beskonačnim (Patanjđali). 2. putem praktikovanja joge? Smatra se da se do nje dolazi na sljedede načine. kroz praktikovnje joge: 1. 39. 35.

izgrađene na principima joge? Abraham Maslov . motiv intelektualnog rada. ponašanje i doživljavanje postaje svjesno.aktivnost .napetost . Primjer: nesklad između potrebne i postojede količine tečnosti u organizmu – nagon za pijenjem tečnosti 45. to su „viši motivi“ kao što je motiv društvenosti. strahovi i želje dobijaju mogudnost da se vide u realnosti. Osoba tada posmatra fenomene svoje svijesti na neutralan način i svoje želje i raspoloženja primjeduje bez procjenjivanja i prosuđivanja. potisnute misli. 42. strahova i želja? Kada se nepotpuni geštalt ili nezavršeni događaj ponovo odvije u iskustvu.prestanak neprijatnosti. Šta je homeostaza? Homeostaza je ravnoteža između potrebnog i postojedeg.prijatnost nije rezultat eliminisanja neprijatnosti nego doživljaj koji nastaje povedanjem aktivnosti 48. 44. Šta omogudava slabljenje kognitivnih odbrana? EKSPANZIVNA MEDITACIJA – smanjenjem kognitivnih odbrana. prijatnost koja je naličje neprijatnosti 46. potisnuta sjedanja. 43. Šta je karakteristično za organske motive? Kod organskih motiva postoji organski nedostatak koji treba da se nadoknadi ili organski višak koji treba da se eliminiše. Koji autor je dao prijedlog hijerarhije motiva. tj. 47.ne teži se smanjenju napetosti nego dodatnoj stimulaciji . ne potiskuju se i pronalaze se forme za njihovo izražavanje. Koja je karakteristika nehomeostaznih motiva? Karakteristika im je da nisu zasnovani na principu homeostaze. 41. Tako oni gube intenzitet u nesvjesnom i nemaju mod da upravljaju nesvjesnim ponašanjima.nema neprijatne napetosti . Koje su četiri osobine homeostaznih motiva? . Kako se dijele motivi? Motivi se dijele na organske ili homeostazne i na nehomeostazne motive.40.neprijatnost . Šta omogudava izražavanje potisnutih sjedanja. motiv za ličnim razvojem. Koje su bitne karakteristike nehomeostaznih motiva? . osjedanja i emocije nalaze put da se izraze.

Spoljašnja obilježja su početničke bolesti u joga usavršavanju. Ona reaguje nepromišljeno i poslije obično žali zbog svoje reakcije. 53. potrebna je određena emocionalna inteligencija ili emocionalna pismenost. 50. u kojoj još imate svijest o tome da možete da zaustavite pojačavanje bijesa. 52. prije nego što se kontrola izgubi. mi kršimo ovu vrlinu. Ako nekoga mrzimo ili smo na njega ljuti. a vaše najbliže okruženje de to posljednje saznati. Nije slučajno što se bijes predstavlja kao vatrena emocija. išvara pranidana – predanost izabranom putu. vatra se lako širi i kad se pojavi bijes. To je mjesto u kojem dobijamo predmete za rad u vidu situacija koje treba da rješavamo i prevazilazimo i da iz njih učimo. 55. To su elementi kulture u kojoj je joga nastala. joga kao način življenja – svakodnevno njegovanje različtiih dimenzija našeg bida (tijelo. ali da bi se zadovoljili elementi jame i nijame. Koja su dva ključna smjera u današnjem savremenom pristupu učenju joge? Danas imamo dva ključna smjera. zašto je važno ostvariti određeni stepen emocionalne inteligencije. ni riječima. a do suštine se dolazi osvešdivanjem svojih potencijala. i joga kao metoda za postizanje različitih rezultata. . osjedate kako vas obuzima i kako se vaša sposobnost kontrole reagovanja smanjuje. Šta ahimsa zahtijeva od praktičara joge? Ahimsa ili nenasilje traži od praktičara da ne povrjeđuje ni mislima. da ih razumijemo i da njima upravljamo. U savremenim školama nedete videti folklorne elemente jedne kulture. omogudavamo da predmeti za rad dođu u polje svjesnosti. tapas – uzdržavanje. u kontekstu Patanjđalijevog učenja? Patanjđalijev koncept joge ne pominje emocije. santoša – zadovoljstvo. mi moramo da postignemo svjesnost o svojim emocijama. Zašto je bijes nepoželjna emocija? U besu osoba nije u mogudnosti da racionalno misli o situaciji u kojoj se nalazi i intenziviranje emocije ljutnje smanjuje njenu sposobnost da rješava situaciju. Iako se u Patanjđalijevom konceptu joge ne pominju emocije. 54. Joga psihologija ističe jedan doprinos opuštanja mišidne tenzije. osvajadete svoje najviše vrhove.49. Spoljašnji elementi po kojima se nekad jogini prepoznaju nede ih učiniti bližim znanjima koja joga nudi. Šta moramo da postignemo da bismo se pridržavali vrline nenasilja? Da bismo se pridržavali vrline nenasilja. Postoji jedan trenutak. kao što su ahimsa – nenasilje. satja – istina. Poslije dugo vremena de neko primijetiti vaše rezultate i pitati vas kako to postižete. ni djelima nijedno živo ni neživo bide. Koje su glavne karakteristike savremenih škola joge koje imaju akademski pristup? U savremenim školama se insistira da je naš ašram naša svakodnevica. 51. emocije i um). Bavedi se jogom. razumijevanjem i upravljanjem njima u svakodnevici. Savremene škole nude slobodu u izboru životnog stila. Koji je to doprinos? Opuštanjem mišidne tenzije. asteja – ne uzimati ono što ti ne pripada (što nije ponuđeno). Kada ne postoji tjelesna tenzija. Mi težimo suštini. Vilhelm Rajh je smatrao da je potrebno razriješiti mišdnu tenziju koja je povezana sa različitim psihološkm problemima da bi osoba ostvarila pristup problemu.

Za koju emociju je vezana Muladara? Ovaj energetski centar je vezan za radost. Na primjer. teško ostvaruju bliske emocionalne odnose. Koje emocije blokiraju ljudi kamene strukture? Takve osobe blokiraju bijes i ljutnju. Kada je tijelo stegnuto. 63. 58. 57.govorimo o dobro razvijenoj pulsaciji energije i tada se primjeduje veda sposobnost za aktivnost. Koje emocije blokiraju ljudi mekane strukture? Takve osobe blokiraju strah. Koja je osobina ljudi koji koncentrišu energiju u višim energetskim centrima. 59. 65. 62. Kada se disanje umiri. Svaka osoba ima karakterističan način na koji odgovara na mentalnu tenziju tako što pravi tenziju u određenim mišidnim grupama. za umno razlučivanje i emocionalno izražavanje. Koje su ključne vještine koje se stiču svjesnim upravljanjem disanjem? Naučiti da se svjesno i namjerno upravlja disanjem predstavlja ključ u upravljanju emocijama i umom. Kako se mentalna tenzija odražava kroz tijelo? Mentalna tenzija se odražava kroz tijelo na mnogo načina. 56. 61. Koji je jedan od najočiglednijih pokazatelja emocionalnog i mentalnog stanja osobe? Ritam disanja je jedan od najočiglenijih pokazatelja emocionalnog i mentalnog stanja osobe. Gdje se pravi oklop kod kamene strukture ličnosti? Kod kamene strukture pravi se oklop u mišidima i koži i dolazi do nemogudnosti izražavanja na spolja. Gdje se pravi oklop kod mekane strukture? Kod mekane strukture pravi se oklop oko unutrašnjih organa i kod ovih osoba postoji zakočenost i nemogudnost da se izražavaju ka spolja. osjedaju nedostatak energije i imaju problem u izražavanju sebe. 64. pokreti gube mekodu i postaju kruti. a imaju dobar protok u Muladari? . Šta pomaže instrospekciji? Održavanje opuštenog položaja koji je oslobođen tenzije pomaže introspekciji koja je poznata zapadnim pristupima u psihoterapiji. 60. u nekim varijantama bihejvioralne terapije seansa započinje tehinkama relaksacije koje se primjenjuju i u jogi. ono odražava i emocionalnu smirenost i predstavlja stanje u kojem je mogude fokusiranje pažnje.

nego da se zadovoljstvo produžava i da se ostaje u tom doživljaju. seksualna energija. na izražavanje svoje uloge u svijetu. a) Jedan je taj da se energija Svadistane. koji se naziva i bramačarja. nego i unutrašnje preusmjeravanje energije koja bi se inače oslobodila kroz seksualnost. Kako se energija Svadistane kanališe na razvojan način? U tradiciji joge postoje dva načina upravljanja ovim energijama. one su nešto više od centra osnove. izražava svoje kvalitete. b) Druga mogudnost je izbjegavanje fokusiranja energije na ovaj energetski centar i korišdenjem ove enregije u višim energetskim centrima. Bramačarja ne predstavlja samo potiskivanje i izbjegavanje seksualne aktivnosti. Koji su kvaliteti osobe koja ima dobar energetski protok u Manipuri? Kvalitet dobrog enertskog protoka u Manipuri ogleda se u tome što je osoba dinamična i asertivna. nego i unutrašnje preusmjeravanje energije koja bi se inače oslobodila kroz seksualnost. 69. gdje se ta energija onda koristi za samoistraživanje kroz meditaciju i za kreativnost u vidu umjetnosti naziva se bramačarja. 67. Ta energija se onda koristi za samoistraživanje kroz meditaciju i za kreativnost u vidu umjetnosti. 72. kanališe kroz ovu čakru i dalje.Kod ljudi koji funkcionišu kroz više nivoe svjesnosti i koji su u stanju da energiju koncentrišu u višim energetskim centrima. od potrebe za preživljavanjem. 66. težnja da se dominira nad drugima i da se neprekidno demonstrira mod nad drugima koji su slabiji. prepoznaje svoje mjesto u profesionalnom smislu i ispunjena je u toj ulozi. rezultat je preokupacija kontrolom i oduzimanje modi drugim ljudima. na seksualnost i na održanje vrste. dobar protok u Muladari pokazuje životnu radost i dobru utemeljenost u realnosti. Na koje osjedanje je vezana Svadistana? Svadistana čakra je energetski centar koji se odnosi na zadovoljstvo. Jedan način jeste da se ne prazni energija kroz seksualni odnos. Šta je bramačarja? Izbjegavanje fokusiranja energije na Svadistanu i korišdenje ove enregije u višim energetskim centrima. Adler je opisao ovo stanje kada je govorio o kompleksu inferiornosti kroz pokazivanje superiornosti. Koje su slabosti osobe koja nije razriješila psihološke teme vezane za Manipuru? Kada se psihološke teme vezane za ovaj energetski centar ne razriješe. Kako se zove način na koji funkcionišu osobe koje se izražavaju kroz prva tri energetska centra? . Za koji aspekt ličnosti se vezuje Manipura? Manipura se nalazi u predjelu solarnog pleksusa i ona se odnosi na poslovnost. Odnosi se i na kreativnost koja je i dalje u velikoj mjeri vezana za biološko funkcionisanje. 71. 68. Iako se ove funkcije takođe odnose na biološko i instinktivno funkcionisanje. ali na način koji doprinosi samoistraživanju i ličnom razvoju. Ovaj drugi način. ne predstavlja samo potiskivanje i izbjegavanje seksualne aktivnosti. 70.

sa aspekta energetskih centara? Anahata ili srčani energetski centar se nalazi u središu grudnog koša.Prva tri energetska centra funkcionišu jednako kod ljudi i kod životinja i osobe kod kojih nije razvijena svjesnost u višim energetskim centrima. Kada se probudi svjesnost u četvrtom energetskom centru. Šta predstavlja Adžna? Ažna se nalazi između obrva i ona predstavlja centar intuitivnog znanja. Emocije prema drugim ljudima se izražavaju preko terminologije srca u skoro svim jezicima. nema senzitivnosti za duhovne energije. da primamo. Kada kažemo da se probudio čovjek. a sa leđne strane to je mjesto između lopatica. 74. energija fokusirana u ovom centru se odnosi na prijemčivost. Za šta se vezuje Sahasrara? Sahasrara čakra ili krunska čakra nalazi se na vrhu glave. prijatne povezanosti sa izvorom prijatnosti. . Koje su karakteristike osobe kod koje Sahasrara prima mnogo energije? Kada Sahasrara prima veliku energiju. Šta se prepoznaje kod osobe sa dobrom pulsacijom u Sahasrari? Kod dobre pulsacije. Grudni koš je mjesto koje se prepoznaje kao mjesto vezano za emocije. kažemo da se probudio čovjek. 80. na mogudnost da primimo ono što nam se daje. funkcionišu biološki. izlazimo iz polja materijalnog i približavamo se onim aspektima koji prevazilaze individualno. U nivou adžne se nalazi hipofiza za koju se smatra da je osjetljiva na „unutrašnje svjetlo“. Ona predstavlja polje duhovnosti i kreativne energije u najsuptilnijem smislu. Koje su karakteristike osobe kod koje Muladara prima mnogo energije? Kada Muladara prima veliku energiju. ali ne mogu da ih realizuju jer nisu uzemljeni. mogud nost neposrednog pristizanja ideja. zaštite i produžetka vrste. Za ovo je potreban određeni nivo povjerenja. 77. prirodne. 78. 75. osobe imaju dobre ideje. Kako se kredemo ka višim energetskim centrima. Na šta se psihološki odnosi energija fokusirana u Višudi i šta je potrebno da bi se ova mogudnost ostvarila? Psihološki. Do tada se čovjek ne razlikuje mnogo od životinje. odnosno prevazilaze lične interese. 79. Koje osobine se vezuju za Anahatu? Ovo je centar njegovanja i saosjedanja. trudedi se da zadovolje samo osnovne životne potrebe održanja. 73. u osobi prepoznajemo traganje za smislom i povezanost sa zemljom. Za ovo mesto je vezano osjedanje da smo zbrinuti i osjedanje otvorenosti ili zatvorenosti za to da budemo njegovani. to je svijet inspiracije. 76.