You are on page 1of 4

Adijabatska promjena stanja plina Sistem Da bi smo došli do pojma adijabatske promjene stanja plina najprije trebamo objasniti

neke temeljne činjenice vezane uz termodinamiku. Kao prvo definirajmo što je to sistem. Sistem je odabrani dio svijeta i prostora na koji upravljamo pažnju prilikom proučavanja prirode, a sve što se nalazi izvan sistema naziva se okolina. Budući da ta definicija vrijedi za sve sisteme ona vrijedi i za termodinamičke sisteme. Svaki sistem posjeduje odre enu toplinu, !dje je ta toplina definirana kao ener!ija u prijelazu, tj. ener!ija s toplije! tijela uvijek spontano prelazi na "ladnije tijelo, tj. tijelo niže temperature. #z to sistem u svakom stanju posjeduje neku unutarnju ener!iju, koja je po definiciji jednaka zbroju kinetičke i potencijalne ener!ije molekula, atoma i subatomski" čestica. Sada kada smo definirali sistem možemo definirati i neko stanje to! termodinamičko! sistema. Stanje sistema je definirano trima mjerljivim veličinama, a to su tlak p, volumen V i temperatura T. $bo! to! takve sisteme nazivamo još i pVT sistemima. %ako er možemo definirati i ravnotežno stanje sistema. Kažemo da je sistem u termodinamčkoj ravnoteži ako mu se svojstva &tlak, volumen i temperatura' ne mijenjaju u vremenu. Jednadžba stanja idealnog plina Budući da je tema ovo! seminara adijabatska promjena stanja plina, u daljnjim razmatranjima o!raničit ćemo se samo na pojave i zakonitosti vezane uz plinove, točnije uz idealan plin. $a idealan plin, volumena V, temperature T i tlaka p vrijedi jednadžba stanja koja !lasi

!dje je n količina tvari, a R je plinska konstanta koja iznosi %ako definiranom sistemu mi sada možemo mijenjati stanje mijenjanjem svojstava sistema &povećanjem ili smanjenjem tlaka i(ili volumena i(ili temperaturom', a to postižemo dovo enjem ili odvo enjem rada ili topline sistemu. )a taj način sistem prelazi iz neko! početno! u neko konačno stanje, a za nas je od naročite važnosti način na koji sistem prelazi iz početno! u konačno stanje. Izobarni proces *ko sistem prelazi iz početno! u konačno stanje izobarnim procesom &tlak je konstantan' za taj sistem vrijedi tzv. +a,-.ussacov zakon koji !lasi

%a jednadžba je dobivena iz općenitije! oblika +a,-.ussacovo! zakona koja !lasi !dje je &234,56 K', je volumni koeficijent ekspanzije koji iznosi idealne plinove daje Izohorni proces Sistem tako er može iz početno! prijeći u konačno stanje uz konstantan volumen. %akav proces se naziva izo"orni &ili izovolumni'. $a izo"orni proces vrijedi volumen plina na /01 što nam za

što je formalno isti zakon kao što je i +a,-.ussacov zakon. # ovom slučaju

je

izo"orni. jer kao što vidimo odvija se uz stalan tlak izo"orna &izovolumna' uz stalan volumen reći nešto više.V dija!ramu dija!ramu Prvi zakon termodinamike =eć smo prije spomenuli da svaki sistem posjeduje odre enu toplinu i unutarnju ener!iju. Budući da za idealan plin imamo slijedi da je . :romjena a -. a djelomice mu omo!ućili da obavi neki rad. .Izotermni proces Kada plin prelazi iz početno! u konačno stanje uz stalnu temperaturu takav proces nazivamo izotermnim. <zobarni. <z zakona o očuvanju ener!ije slijedi da je dovedena topline jednaka promjeni unutarnje ener!ije sustava i radu koji je taj sustav izvršio. /pćenito ako neki sistemu prelazi iz neko! početno! u neko konačno stanje i pri tome mu se mijenja volumen od neko! početno! volumena definiran kao do neko! konačno! volumena . toplinu i rad naziva se prvi zakon termodinamike. . %o načelo o očuvanju ener!ije naziva se prvi zakon termodinamike. a na os ordinatu tlak. mi možemo nekom sistemu za!rijavanjem dovesti odre enu toplinu.' imamo zajedno prikazanu izobarnu. 5 je adijabatska.V dija!ramu &slika 5. tj. $akon koji povezuje unutarnju ener!iju. rad to! sistema je # definiciji rada se nalazi predznak minus jer je rad u odnosu na sistem ne!ativan. %ime smo djelomice povećali nje!ovu unutarnju ener!iju. a o njoj ćemo kasnije Slika 5. :ostavlja se pitanje što se do!a a s tim veličinama prilikom prelaska sistema iz neko! početno! u neko konačno stanje. %anke plave linije na tom dija!ramu reprezentiraju stanja iste temperature. /datle se može zaključiti da sistem odre ene unutarnje ener!ije može dati odre en rad. a promjena a -. izotermnu i adijabatsku promjenu stanja plina.V Slika 2.V dijagramu 8esto se za zorniji prikaz promjene stanja plina koristimo dija!ramima. %ako na p. tj. Bo. 4 je izobarna. za nju vrijedi da je :romjena a -. Prikaz u p. $a izotermnu promjenu stanja vrijedi tzv. 2 je . dovodi do smanjenja unutarnje ener!ije sistema. *dijabata u p. izotermni i adijabatski proces u p.le-7ariotte-ov zakon koji !lasi za konstantnu temperaturu T. )a tom dija!ramu je na os apscisu nanesen volumen. pa je samim time promjena koja se odvija po nekoj od linija &u ovom slučaju od točke a do točke 9' izotermna. )pr. izo"ornu.

a označavamo !a sa .rad sistema . %akav proces je mo!uć ako je sistem dobro termički izoliran ili ako se proces odvija tako brzo da ne sti!ne doći do prijelaza topline iz sistema u okolinu ili obrnuto. Budući da za promjenu unutarnje ener!ije sistem pri stalnom volumenu vrijedi je s obzirom na sistem imamo . iz prvo! zakona tj. %e koeficijente nazivamo molarnim toplinskim kapacitetima. a adijabatska ekspanzija &dilatacija ' uzrokuje "la enje. a u konačnom stanju slijedi da je i da Sada ako je sistem u početnom trenutku imao volumen i dobivamo ? . rad koji obavljaju vanjske sile se pretvara u unutarnju ener!iju ili se unutarnja ener!ija sustava pretvara u rad. . Budući da se toplina nekom sistemu može dovoditi uz konstantan tlak ili uz konstantan volumen razlikujemo specifični toplinski kapacitet pri konstantom tlaku koji je jednak . i temperaturu .a . *dijabatski proces je proces kod koje! prilikom prelaska sistema iz jedno! u dru!o stanje nema izmjene topline.erova relacija koja kaže da je !dje je . Budući da jednadžba stanja idealno! plina daje tj. Adijabatski proces Sada nakon poduže! uvoda možemo konačno definirati i adijabatski proces. adijabatsku promjenu stanja plina. Budući da za adijabatski proces vrijedi da je termodinamike slijedi da je . Svakom sistemu možemo definirati i toplinski kapacitet koji je jednak količini topline potrebnoj da mu se temperatura promjeni od do . tj. tj.a i specifičan toplinski kapacitet pri konstantom volumenu . nema promjena topline. tj. . )ji" povezuje tzv. /vdje vidimo da adijabatska kompresija & ' uzrokuje povećanje temperature.V dija!ramu je taj rad jednak površini ispod krivulje koja prikazuje promjenu stanja sustava. >everzibini proces i toplinski kapacitet :roces u kojem se razmjena rada ili topline u sistemu odvija !otovo ravnotežno naziva se reverzibilnim procesom. 7a. # p.

45 *ko u izjednačimo sa zamijenimo s dobivamo . a za imamo kompresiju .95 5.2A 5.9B 5.@3 5. *ko omjer označimo sa dobivamo za reverzibilni proces tj. imamo ekspanziju plina i tada je rad ne!ativan . tj. Rad izmjenjen adijabatskom reverzibilnom promjenom stanja plina. Koeficijent naziva se adijabatski koeficijent. *ko to dobiva se :oissonov zakon koji !lasi !dje je K konstanta :oissonove jednadžbe. %var 5.erovu relaciju i izraz za adijabatski koeficijent dobivamo da je $a plina.9B 5.$bo! 7a.erove relacije imamo . ili *ko na to upotrijebimo 7a. $a adijabatsku razmjenu rada prvi zakon termodinamike daje za reverzibilni proces da je .9B 5. # donjoj tablici je prikazano nekoliko adijabatski" koeficijenta za različite plinove. što zbo! možemo pisati .@A 5.