You are on page 1of 40

1.

UVOD

1

2

UVOD Ioniziraju e zra enje (dalje u tekstu: "zra enje") i radioaktivne tvari su prirodna i stalna pojava u okolišu te u brojnim djelatnostima ljudi. Štoviše, uporaba umjetnih izvora ioniziraju eg zra enja sve je raširenija. Izvori zra enja danas nemaju adekvatne alternative u medicini za dijagnostiku, terapiju te sterilizaciju medicinskog pribora i opreme. 17 % elektri ne energije u svijetu proizvodi se u nuklearnim postrojenjima. Zra enje se rabi za konzerviranje namirnica i hrane, uništavanje insekata i nametnika. Radiografski postupci u industriji ve su rutinska tehnika u kontroli bez razaranja kojom se otkrivaju ošte enja i pukotine u brojnim cjevovodima, posudama, inženjerskim postrojenjima i gra evinama. Primjena radioaktivnih tvari u gospodarstvu, poljodjelstvu, znanosti, istraživanjima i mnogim drugim ljudskim djelatnostima milijunima ljudi doprinosi ne samo poboljšanju kvalitete življenja, ve osigurava i brojna radna mjesta u tim djelatnostima. Kao i svaka djelatnost, uz korisnu stranu primjena zra enja donosi i opasnost po život i zdravlje ljudi te štetne posljedice po okoliš. Riziku ne podliježu samo oni koji rade s izvorima ioniziraju eg zra enja, ve i svekoliko pu anstvo, tako da nedovoljno kontrolirana primjena tih izvora može dovesti do prave nacionalne nesre e, a mogu biti ugroženi i žitelji drugih država. Brojna iskustva iz prošlosti koja su rezultirala ozra enjem pojedinaca i potonje rizike po život i zdravlje ljudi te zaga enje okoliša ukazala su na potrebu sustavne i organizirane provedbe mjera zaštite od ioniziraju eg zra enja. Društveno prihva anje rizika u svezi s uporabom ioniziraju eg zra enja uvjetovano je efektivnom koristi koju takva uporaba donosi. Opasnost kojom je popra eno izlaganje zra enju ne može se ukloniti u potpunosti, ali ipak, rizik se mora ograni avati i smanjivati administrativnim, organizacijskim i tehnološkim mjerama. To je razlog koji nalaže svakoj državnoj zajednici obvezu izgradnje sustavnog, kvalitetnog i ure enog sustava zaštite od zra enja na svim razinama društvenog ustrojstva. Takva sustavna organizacija mjera zaštite obuhva ena je jednim imenom: zaštita od zra enja. Zaštita od zra enja odnosi se na sve ljude koji mogu biti izloženi ozra enju ili posljedicama izlaganja pa se tako vodi ra una i o budu im naraštajima koji mogu trpjeti posljedice dosadašnjeg i današnjeg izlaganja zra enju. GRA A ATOMA Na planeti Zemlji nalazimo 90 prirodnih kemijskih elemenata. Ti elementi u smjesama, kemijskim spojevima ili u elementarnom stanju grade sve tvari, žive i nežive na Zemlji. Ti elementi razli ito su zastupljeni u toj gra i, nekih je više neki su vrlo rijetki. Najsitniji dio nekog elementa koji još uvijek ima kemijska svojstva tog elementa nazivamo atom. Naziv dolazi od gr kog jezika: atomos = nedjeljiv; što ipak nije to no. I sam atom je sagra en od sastavnih, još sitnijih estica. To su: proton, neutron i elektron. Proton i neutron nalaze se u jezgri atoma (nukleus), a elektron se nalazi u omota u koji obavija jezgru. Proton ima pozitivni naboj, a elektron negativni naboj: istog iznosa, ali suprotnog predznaka, dok je neutron bez ikakvog naboja. Proton i neutron imaju gotovo jednaku masu, a elektron 1800 puta manju masu. U prirodi je atom kao cjelina elektri ki neutralan, jer se naboji protona i elektrona me usobno kompenziraju. Dakle, u jednom atomu u normalnom stanju imamo uvijek jednak broj protona i elektrona. Taj broj ozna imo kao Z. Broj neutrona ozna imo kao N. Zbroj Z + N daje broj A koji nazivamo atomskim brojem mase; to je ukupni broj neutrona i protona u jezgri. Razli iti kemijski elementi imaju atome s razli itim brojem protona (elektrona), tj. brojem Z. Dakle, broj protona odre uje vrstu elementa: npr. je li to vodik ili kisik ili uran. Tako npr. vodik ima 1 proton, kisik ima 8 protona, a uran ak 92. Broj neutrona ne utje e na kemijsku vrstu elementa. Uobi ajeno je da se za pojedine elemente upotrebljavaju simboli. Npr.:
1 1

H

gdje pojedine brojke zna e:

3

A Z

X (atom elementa X sa Z-protona i A-Z=N neutrona).

Atomi jedne te iste vrste kemijskog elementa mogu imati razli iti broj neutrona, tada se zovu izotopi. Npr. vodik ima tri izotopa:
1 1 2 3 H,1 H,1 H

gdje su: obi ni vodik, teški vodik (deuterij) i radioaktivni vodik (tricij). Kemijski se oni ne razlikuju jer imaju ista svojstva glede boje mirisa i okusa kao i afiniteta za izgradnju molekula s drugim elementima, ali se razlikuju po broju neutrona: prvi nema niti jedan, drugi ima jedan, a tricij ima ak dva. Tricij je nestabilan, tj. radioaktivan; nakon odre enog vremena se raspada uz osloba anje energije. O ito je prisutnost neutrona u jezgri tu jezgru destabilizirala. Sli no je i za druge kemijske elemente od kojih mnogi imaju puno više izotopa. Svi su elementi razvrstani u posebnu tablicu - periodi ki sustav, po kemijskim svojstvima. Elementi su razvrstani u osam karakteristi nih skupina koje imaju sli na kemijska svojstva. Elementi su poredani po rastu em broju protona/elektrona od Z=1 do Z=92 pa nadalje preko umjetno proizvedenih elemenata do Z=107. Naziv izotop potje e od gr kog jezika izotopos=na istom mjestu, jer se ti atomi nalaze svi na istom mjestu u periodnom sustavu, predstavljaju istu vrstu elementa. Svi elementi iznad broja Z=82 (olovo) su radioaktivni. Što je radioaktivnost otkrivena 1896. godine, saznat emo u slijede em poglavlju. RADIOAKTIVNOST Radioaktivni atomi su atomi ija je jezgra (nukleus) nestabilna, tj. kad tad u budu nosti e se spontano raspasti pri emu e emitirati energiju-bilo u obliku samo zra enja ili u obliku emisije estica koje odnose i energiju. Za pojedinu jezgru se ne može re i kad e se raspasti, ali se može odrediti koliko e se jezgri raspasti nakon odre enog vremena t koje protekne od trenutka kad po nemo mjeriti. Nikakvim fizikalnim ili kemijskim postupcima ne može se utjecati na taj spontani raspad radioaktivne jezgre. Neka u trenutku t0 , kad po nemo mjeriti, imamo No jezgri koje su radioaktivne. Nakon proteka vremena t, raspadne se N jezgri. Matemati ki je odre eno da se raspad odvija po formuli:

N = N 0 e − λ ⋅t
- konstanta raspada e - broj, baza prirodnog logaritma (ln)=2,32... Preostalo je dakle No-N jezgri nakon vremena t. Nakon nekog vremena t=T1/2 , od po etnog broja radioaktivnih jezgri preostat e nam samo polovica, tj. N=No /2 . Vrijeme T1/2 zovemo “vrijeme poluraspada”. Dakle, to je vrijeme za koje se polovica radioaktivnih--nestabilnih jezgri raspadne. To je karakteristika svakog radioaktivnog izotopa. Svaki izotop ima svoje karakteristi no vrijeme poluraspada. Npr. za tricij je to 12 godina, za 137Cs vrijeme poluraspada je 30 godina, za 192 Ir je 74 dana, itd. Veza izme u konstante raspada i vremena poluraspada T1/2 dana je izrazom:

λ=

0,693 . T1 / 2

Za potrebe zaštite od zra enja potrebno je odrediti broj raspada u jedinici vremena i to izražavati kao fizikalnu veli inu. Broj raspada u jedinici vremena neke vrste jezgre naziva se

4

000 m /s (“brzina svjetlosti”). Fotoni ili kvanti koji nastaju raspadom radioaktivne jezgre nazivaju se “gama” fotoni. E foton = h ⋅ f gdje je h tzv. mjestu u periodnom 226 sustavu. Radij se nalazi na 88. 226Ra . Dakle. Aktivnost izvora zra enja. Ti paketi energije nazivaju se fotoni ili kvanti. Frekvencija i valna duljina l. a što su alfa i beta estice. a zra enje gama zra enje.estice). a f je frekvencija u Hz. estice koje nastaju ne moraju imati masu. iako raspad može biti i samo jedne vrsti. rendgenskim aparatima. a f je frekvencija zra enja u hercima (Hz = s-1). mjestu u periodnom sustavu (Z=86).“aktivnost”. estice koje nastaju raspadom radionuklida imaju masu. l je valna duljina zra enja u metrima. u slu aju tricija imamo isti -raspad. a koli ina energije koju sadrži jedan foton je: 10 Bq. Dakle: 226 88 Ra → 222 88 Rn + α + energija 5 . oznake 1Bq. npr. koji se nalazi na 86. Ako raspadom nastaju fotoni elektromagnetsko zra enje. ali zbog podrijetla nazivaju se X-zrake ili rendgenske zrake. Prilikom raspada jezgre Ra emitira se . imaju iste osobine kao i gama fotoni.. Jedinica kojom se izražava aktivnost je 1 becquerel ( itaj: bekerel). Što je alfa estica? Neka imamo radioaktivnu jezgru radija-226. dakle imamo -raspad i -raspad. povezani su jednadžbom: c =l⋅ f gdje je c = 300. a raspad -raspadom. radon-222. tada te estice zbog tradicije zovemo i esticama (fotonima). Planckova konstanta iz fizike. 1Bq = 1raspad 1sekunda To je malena jedinica pa se upotrebljavaju ve e jedinice: 1 kBq = 1000 Bq 1MBq = 1 000 000 Bq 1GBq = 1 000 000 000 Bq . raspadom radioaktivne jezgre (radionuklida) nastaje zra enje koje može biti esti no ili elektromagnetski val frekvencije f sastavljen od fotona. ve mogu predstavljati samo male pakete energije koje se u prostoru šire brzinom svjetlosti i imaju osobine elektromagnetskih valova: valnu duljinu ili frekvenciju. Nekadašnja jedinica je 1 Ci = 37 000 000 000 Bq = 3. Fotoni koji nastaju u elektri nim ure ajima. pa zra enje zovemo esti no zra enje.7 x 10 Vrste radioaktivnog raspada Prilikom radioaktivnog raspada obvezno se uz energiju emitiraju estice. Dakle znamo što su fotoni ( . npr.. a mogu biti “alfa” ili “beta” estice. estice mogu imati masu. dakle je broj raspada u jedinici vremena koji se doga a u masi tog uzorka.estica i pri tom nastaje novi element.000. ukratko. U stvarnosti esto imamo istovremeno i emitiranje estica i fotona prilikom raspada. 222 Rn.

Zbog djelovanja izvana. Kad se elektron i pozitron na u zajedno. Ona se raspada na slijede i na in: 137 55 0 Cs →137 56 Ba + −1 e + energija Ukratko. ali istu koli inu elektri kog naboja koji je pozitivan: 1 1 0 p → 01 n + 1 e + energija Na taj na in Z se smanjio za -1. Obi no nakon -raspada novonastala jezgra ostaje s viškom energije koju odašilje u obliku fotona. može se izbaciti elektron iz elektronskog omota a u atomu pri emu jedan proton ostaje bez kompenzacije naboja u omota u pa se ukupno atom pokazuje kao nabijen s pozitivnim nabojem +1. Dakle . za barij-137 koji nastaje -raspadom cezija-137. vidimo da je atomski broj A radona manji za 4. Npr. Dakle. Možemo zaklju iti da nije došlo do promjene broja A=Z+N. 137 m 56 Ba =137 56 Ba + γ gdje m uz broj A = 137 ozna ava da je stanje jezgre nestabilno (metastabilno). zovemo ion. Pozitron je tzv. esticu. gore ili dolje. a to je jezgra atoma helija. koja u obliku kineti ke energije odnosi višak energije. a broj neutrona N se pove ao za +1. novi element . 6 . 4He.masa elektrona (pozitrona). estica koja ima istu masu kao i elektron. a proces stvaranja nabijenih estica iz neutralnih estica ionizacija. Što je beta estica? Neka imamo jezgru cezija-137. koji se nalazi na jednom mjestu više u periodnom sustavu Z=56 i emitirana je estica koja ima negativni naboj i masu elektrona. a Z manji za 2. O ito je da se ovim raspadom kojim dolazi do pojave beta estice-elektrona jedan neutron raspao na proton+elektron i pri tom je emitirana energija : 1 0 1 0 n →1 p + −1 e + energija Postoji proces kojim se i proton može raspasti na neutron+pozitron. opet je A=Z+N ostao konstantan. njihove mase se poništavaju i pretvaraju u energiju po poznatoj formuli koju je dao Einstein: E = m ⋅ c 2 = 2 me ⋅ c 2 me . ali se broj Z pove ao za +1. tj.Ako usporedimo stanje na po etku i stanje poslije. anti estica. ali A je nepromijenjen. nastala je nova jezgra. 137 Cs. e.barij. a broj neutrona smanjio za -1. bez elektronskog omota a. Ta jezgra odnosi višak energije u obliku kineti ke energije. Karakteristika -raspada je da je da se za jedan pomi e broj Z. sudare se. Takav atom.estica ima A=4 i Z=2. njihovi naboji se me usobno poništavaju pa nemamo nikakav naboj atoma kao cjeline. .estica nije ništa drugo nego elektron. IONIZACIJA U prirodi se atomi nalaze u neutralnom stanju. koji ima Z=55. a mijenja se i broj N dolje ili gore. svaki atom treba imati jednak broj protona i jednak broj elektrona (Z).

ve tri važna. tumor. vidljiva svjetlost TV i radio valovi. Pri tom. Prolazom zra enja kroz materiju dolazi do ionizacije. imamo drugi proces. 7 . Tvorba para elektron-pozitron. imamo kad je energija zra enja ve a od odre enog praga odre enog Einsteinovom formulom. Beta estica-elektron ima manju masu te se rije e sudari s materijom zbog ega joj treba dulji put da sudarima preda svu svoju kineti ku energiju prije no se zaustavi (nekoliko metara u zraku). Ionizacija u materiji ne zna i nužno i štetu za materiju. Ako je energija viša. Prolazom takvog fotona visoke energije u blizini jezgre foton jednostavno nestane. Njihova energija se smanjuje. te je potrebno provoditi zaštitu da se takve posljedice ne dogode. koja ako je ve a od energije vezanja elektrona za atom.te se zovu neioniziraju e zra enje. ME UDJELOVANJE ZRA ENJA S MATERIJOM KROZ KOJU PROLAZI Osnovno je polazište iskustvena injenica da zra enje djeluje na materiju. iako ne jedina. mikrovalovi i sl. imamo ionizaciju. pa imamo genetske posljedice. ostavljaju i atom s jednim +1 nabojem. 2. npr. ali kod živih organizama. one imaju masu te se prolazom izme u atoma sudaraju s njima i pri tom elektronima predaju dio svoje kineti ke energije prilikom sudara. Što je ve a estica. Ako do e u stanicama do promjene gena (DNK u kromosomima) mogu se ako se radi o spolnim stanicama prenijeti promjene na potomke. pri emu dolazi do ionizacije i ostalih posljedica koje ta ionizacija izaziva. Comptonov ( itaj: Komptonov ) efekt 3. foton se sudara s elektronom u omota u. predaje mu dio svoje energije. dolazi do ionizacije u materiji kojom zra enje prolazi. Kad govorimo zra enju koje je sastavljeno od fotona. ono slabi. pri emu se energija zra enja prenosi na elektrone u atomima materije ime se zra enje guši. ali odlazi raspršivši se pod nekim kutem dalje s umanjenom energijom. foton se sudara s elektronom u omota u. elektromagnetski val frekvencije f. Svako zra enje ne izaziva ionizaciju. protoni te neizravno i neutroni mogu izazvati ionizaciju pa ih ubrajamo u ioniziraju e zra enje. ionizacija može zna iti i kemijske promjene u spojevima koji ine stanice i tkiva. Nemamo klasi ne sudare. Svim ovim procesima se energija upadnog zra enja smanjuje jer se prenosi na materiju. Tre i efekt. To su najve e opasnosti koje predstavlja ioniziraju e zra enje za živi organizam.. Te kemijske promjene mogu izazvati biološke promjene u tkivima. taj elektron osloba a iz atoma i on ode. Ako imamo esti no zra enje: alfa i beta estice. Tako ve i list papira. gama zrake. Dakle. a to zna i da je nastupila bolest organa ili organizma. No pri a o zaštiti od ioniziraju eg zra enja nije jednostavna. Kad predaju svu energiju estice se zaustave i utope u materiji. Comptonov efekt. alfa i beta estice. mehanizma interakcije fotona elektromagnetskog zra enja i materije: 1. a pojavi se par elektron-pozitron koji putuju u suprotnom smjeru odnose i preostalu energiju u obliku kineti ke energije koju sudarima prenose na druge elektrone. Fotoelektri ni efekt. Kod fotoefekta. tvorba para elektron-pozitron. predaje mu svu svoju energiju. nemamo estice koje imaju masu ve pakete energije. ali foton nije nestao. npr. naravno. te promjene mogu izazvati promjene u funkciji tkiva. a broj ioniziranih atoma se pove ava. izbaci ga iz omota a i tako ionizira atom. Time je energija zra enja samo smanjena. Kod Comptonovog efekta. dok ne nestane ili mu prodorna mo potpuno oslabi da više nije štetno. a foton je nestao. koža ili sloj zraka zaustavi alfa esticu. Duljina puta do zaustavljanja u materiji ovisi o po etnoj energiji estice. Tako dobijemo sekundarno zra enje ili raspršeno zra enje koje je veliki problem u zaštiti od zra enja. X ili rendgenske zrake. To se doga a samo ako je energija fotona ispod odre ene granice. ve u energiju preda materiji i kra i je njen put. tzv.Zra enje koje može izazvati ionizaciju zovemo ioniziraju im zra enjem.

u odnosu ako progutamo ili udahnemo isti gama izvor. mala masa i imamo veliku apsorbiranu dozu. Naime. To je preglomazna jedinica za naše potrebe u me uatomskom svijetu. tj. omjer je manji. oznaka J. 1 eV = 1. a mjeri se u Gy/sat ili mGy/sat ili sli no.DOZE ZRA ENJA Ono što nas zanima. beta ili gama zra enju. ve se uglavnom apsorpcija jednim od navedenih na ina apsorbira u tkivu i organima. oznaka 1 Gy: 1Gy = 1J . Jedinica za mjerenje apsorbirane doze je 1J po 1 kg. Dakle. zbog zaštite od zra enja. jest kolika je energija koja se prolazom zra enja kroz materiju predaje toj materiji. Kod ocjene štetnosti odre ene vrste zra enja treba uzeti u obzir i tu osjetljivost. Velika energija. imamo intenzivnu ionizaciju na malom volumenu i na tom istom volumenu oslobo enu svu energiju zra enja. a naziva se 1 gray ( itaj:grej). zra enje se slabo apsorbira u zraku koji ima manju gusto u od tkiva. Dakle: D= E predano m . Ako se apsorbirana doza podjeli s vremenom u kojem je primljena dobijemo veli inu koja se zove brzina apsorbirane doze. Oni nose oznaku W R i dani su u tablici. Omjer te energije i mase m nazivamo apsorbiranom dozom. Zra enje oslabljeno za apsorbiranu energiju (dozu) izlazi ak iz tijela i odlazi dalje. Sva tkiva nisu jednako osjetljiva na zra enje. i štetnost takvog zra enja je velika. Zato se koriste puno manje jedinice: 1 eV = 1 elektron volt. Iskustvo nam kaže da ako imamo recimo alfa izvor zra enja blizu. Ako imamo gama izvor blizu tijela. dakle esti ni izvor.6 x 10-19 J Izvedene jedinice su : 1 keV = 1 000 eV 1 MeV = 1 000 000 eV 1 GeV = 1 000 000 000 eV.001 Gy 1 mikroGy = 0. mali volumen. D. nije svejedno radi li se o alfa. ne emo osjetiti nikakve posljedice. ve izvan tijela. a neka manje. energija koju dobije jedan elektron ubrzanjem u elektri nom polju kad pre e razliku napona od 1 volt. Pretpostavimo da imamo materiju mase m kroz koju prolazi zra enje i pri prolazu po svakom kg mase preda energiju Epredano (joula). Energija se u našem svijetu mjeri u Joule-ma ( ita se džulima). 8 . To je razlog zašto se uvode kod vanjskog ozra enja koeficijenti modifikacije koji ovise o vrsti zra enja. 1kg U svrhu zaštite od zra enja koriste se izvedene jedinice: 1 miliGy = 1 mGy = 0. jer se ionizacija dogodila u zraku izme u izvora i naše kože te nema apsorpcije energije u tijelu. Tad imamo unutarnje zra enje. on emitira fotone koji izlaze iz tijela te se samo mali dio energije zadrži u tijelu (ozra i ga) pa je i doza manja: manje energije na ve u masu.000001 Gy. neka su više osjetljiva. Napominjem da je sasvim druga situacija ako progutamo ili udahnemo alfa ili beta.001 µGy = 0. Energija koju odašilje alfa izvor u potpunosti se apsorbira u blizini samog izvora. Ako smo progutali gama izvor.

u pravilu se mjere apsorbirane doze u zraku u nekoj to ki gdje se o ekuje da se nalazi osoba koja može biti ili je izložena ozra enju i prera unavanju na tkivo ili na cijelo tijelo..: H T = W R ⋅ DT R .tj. MJERENJE I URE AJI ZA MJERENJE ZRA ENJA Da bi mogli procijeniti štetni u inak zra enja i provoditi mjere zaštite. tj. pomnožena s tim koeficijentima daje ekvivalentnu dozu. oznake 1 Sv. a apsorbirana doza se mjeri dozimetrima. Ure aji koji za to služe zovu se dozimetri. H .000001 Sv U terminu ekvivalentne doze daju se ozra enja za pojedine dijelove tijela ili tkiva.001 µSv = 0. možemo i ra unski odrediti dozu .: ET = H T ⋅ WT Jedinica za efektivnu dozu opet je 1 Sv.zra enje vrste R. 9 .Apsorbirana doza D.tkivo vrste T. koeficijent tkiva T. No. U terminu efektivne doze dane su sve granice koje se propisuju u zaštiti od zra enja za cijelo tijelo. No. svi oni rade na principu mjerenja u inaka ionizacije koje u njima proizvodi zra enje. kao i vrstu radioaktivnog izvora (npr. ali sad se zbog koeficijenta numeri ki razlikuje od 1 Gy i ima novi naziv: 1 sievert ( itaj: sivert). Tako imamo elektri ne ure aje za mjerenje doza u prostoru (Geiger Muller broja e i ionizacijske komore) i osobne dozimetre (filmska zna ka ili termoluminiscentne dozimetre) koji služe za mjerenje osobnog ozra enja primljenog tijekom rada u polju zra enja od nekog izvora. efektivnu dozu. T . Izvedene manje jedinice koje se koriste su: 1 miliSv = 1 mSv = 0. Cezij-137) te njegove karakteristike. Ti koeficijenti pomnoženi s ekvivalentnom dozom HT daju tzv. Efektivna doza za cijelo tijelo dobije se zbrajanjem efektivnih doza za sva tkiva: ET = T H T ⋅ WT = R T WR ⋅ WT ⋅ DT Efektivna i ekvivalentna doza se izra unavaju. Koeficijenti su dati u tablici za odre ena tkiva. Postoje razne vrste dozimetara pa tako i njihovih podjela.001 Sv 1 mikroSv = 0. Jedinica je i dalje 1 J po 1 kg. doze se moraju izmjeriti. nije svako tkivo jednako osjetljivo. Nadalje. U slu aju kad imamo izvor zra enja i kad poznamo njegovu aktivnost. Mjeri se apsorbirana doza zra enja u zraku. Osjetljivost tkiva izražava se uvo enjem još jednog koeficijenta. a iz dobivenih vrijednosti izra unavaju se ekvivalentna i efektivna doza. W T .

ali druga ije el. GM cijevi (broja i) broje impulse . Dovoljno je. polje i druga iji na in baždarenja. Ako znamo masu zraka u komori (odnosno njen volumen). a ne dozu i zato služe za detekciju zra enja. omjer energije i mase zraka u komori. Dvije su najraširenije (zakonski priznate) metode mjerenja: filmdozimetar i termoluminiscentni dozimetar (TLD). na inu baždarenja . Baždarenjem serije dozimetra poznatim dozama i uz baždarne krivulje mogu se odrediti te primljene doze. Ionizacijske komore Ionizacijske komore imaju sli nu gra u kao i broja i. podsjetimo se. Uglavnom. dokument o primljenoj dozi. 10 . Za to služe ionizacijske komore. a to nost ovisi o servisu. dakle. Osobni dozimetri Osobni dozimetri služe za mjerenje osobnih doza ljudi koji ih nose na odgovaraju em reprezentativnom mjestu na svom tijelu tijekom rada s izvorima zra enja (na lijevoj strani prsiju ispod olovne zaštitne prega e). zra enje prolazom kroz tu komoru predaje odre enu koli inu energije za ionizaciju tog zraka u komori te ako znamo tu energiju znamo i apsorbiranu dozu u zraku u to ki na kojoj se nalazi komora. energiji zra enja i drugim imbenicima. Prilikom o itanja: razvijanje filma ili o itanje u posebnom ita u. Osjetljivost i jedne i druge vrsti dozimetara je gotovo podjednaka. TLD se koristi tamo gdje je zbog velikog broja korisnika potrebna i poželjna automatska obrada. Nadalje. zacrnjenje ili odre ena krivulja kod TLD-a. a filmdozimetri su pogodniji jer ostaju u budu nosti kao trajni zapis. Danas su podjednako raširene obje metode. To je posebna tehnologija koja podrazumijeva posebne procese i odre eno predznanje. Osnovni nedostatak i jednog i drugog dozimetra je odgo eno dobivanje rezultata ozra enja. a ne primarno za ocjenu same opasnosti zra enja. vidi se u inak zra enja. iz eksperimenta je poznato koliko energije je potrebno da u zraku nastane 1 par elektron-ion: 34 eV. Baždarenjem se to može posti i tako da je elektronika podešena na na in da izravno možemo o itati dozu na skali ure aja. Ti impulsi se obra uju u el.Geiger Mueller broja i Ovi ure aji sastoje se u biti od komore ispunjene zrakom ili nekim plinom u kojoj je uspostavljeno elektri no polje. Pozitivni ioni odlaze u elektri nom polju na . Time u strujnom krugu nastaju el. a negativni (elektroni) ioni odlaze na +elektrodu (anodu). Zbog toga su danas popularne brojne verzije dozimetara s izravnim trenutnim o itanjem primljene doze: penkala dozimetar. To je. Ta energija podijeljena s masom zraka u komori daje apsorbiranu dozu. Zra enje prolazom kroz komoru izaziva ionizaciju. tek nakon razvijanja i o itanja u ita u nakon proteka vremena nošenja. mjeriti broj impulsa u komori i svaki impuls pomnožiti s 34 eV te dobijemo ukupnu energiju predanu od zra enja komori. One mjere apsorbiranu dozu u zraku.elektrodu (katodu). svaka ima prednosti i mane. Koji se lokalno koriste kao dodatni dozimetar uz službenu dozimetriju koja se obvezno provodi filmdozimetrima ili TLD-ima. krugu ure aja i na broj aniku se pokazuju odre ene vrijednosti: broj impulsa. impulsi koji ozna avaju da je došlo do prijma estice koja je nastala raspadom. broj impulsa po jedinici vremena i sl. Kod oba dozimetra prolazom zra enja dolazi do odre enih procesa koje zra enje izazva predajom energije: zacrnjenje filma ili podizanje elektrona na više energetsko stanje. elektronski dozimetar i sl.

2. BIOLOŠKI U INCI 11 .

12 .

Zbog toga. nego i o vrsti ioniziraju eg zra enja (α. Tek uspore uju i ove podatke s epidemiološkim studijama populacije. mogu e je s ve om ili manjom pouzdanosti povezati odre ene promjene s izloženosti niskim dozama ioniziraju eg zra enja. U inak zra enja na tijelo e biti to manji što je ozra eni dio manji. na ioniziraju e zra enje su daleko osjetljivije nediferencirane stanice. odnosno gotovo nikad ne dijele.RADIOBIOLOGIJA I NA ELA ZAŠTITE OD IONIZIRAJU EG ZRA ENJA UVOD Zaštita od ioniziraju eg zra enja je kompleksna znanost koja obuhva a brojne discipline u istraživanju mehanizama utjecaja zra enja na živu tvar. obzirom da se vrlo rijetko. Bergonie i Tribondeau formulirali su prvi zakon radiobiologije koji kaže da su na ioniziraju e zra enje osjetljivija ona tkiva ije se stanice eš e dijele. Izra unava se tako da se zbroje umnošci ekvivalentnih doza i težinskih koeficijenata za ozra ena tkiva i organe. to e biološki u inak biti ve i. Jednaka apsorbirana doza razli itih vrsta zra enja uzrokuje u istom tkivu razli ite u inke. To je koli ina energije predana jedini noj masi tvari tijekom prolaska zra enja kroz nju. tkivo e biti u mogu nosti normalnom mitozom nadomjestiti izgubljene stanice. Stanice koje grade miši na. Apsorbirana doza Osnovni imbenik koji odre uje biološki u inak uzrokovan ioniziraju im zra enjem je apsorbirana doza. β. Zbog toga rizik od izloženosti zra enju za sve dijelove ljudskog tijela nije isti. neutronsko zra enje). U nastojanju da što preciznije ustanovimo i izmjerimo mogu i utjecaj malih doza na živi organizam. Zbog toga. primljenim u dužem vremenskom razdoblju. da bi dobili mjeru koja uvažava razli iti u inak pojedinih vrsta zra enja. koštana i sli na tkiva. doza koja bi primljena odjednom imala letalni u inak. Nasuprot njima. Relativno velike doze primljene kroz duže vremensko razdoblje mogu ostaviti male ili nikakve vidljive posljedice. apsorbiranu dozu množimo faktorom karakteristi nim za tu vrstu zra enja. 13 . živ ana. odnosno stanice kože i sluznica koje se neprekidno dijele. γ. odnosno mati ne stanice koje susre emo u krvotvornom tkivu i spolnim žlijezdama. Tako dobivenu veli inu zovemo ekvivalentna doza. neophodno je dobro poznavati interakciju izme u ioniziraju eg zra enja i biološkog sistema. slabo su osjetljive na izloženost zra enju. Raspodjela doze Ošte enja u znatnoj mjeri ovise o veli ini dijela tijela koje je ozra eno. To je izraženo kroz veli inu koju nazivamo težinski koeficijent za pojedino tkivo ili organ Veli ina koja uvažava sve navedene imbenike naziva se efektivna doza. primljena kroz duže vremensko razdoblje ne e nužno imati za posljedicu smrt. Osjetljivost pojedine vrste tkiva Deset godina nakon otkri a X-zraka. Brzina primanja doze Ako je brzina doze dovoljno mala ili je primljena u dijelovima izme u kojih su razmaci dovoljno dugi. Što je apsorbirana doza ve a. On varira od organa do organa. IMBENICI KOJI UTJE U NA STUPANJ OŠTE ENJA ORGANIZMA Stupanj ošte enja organizma zbog izloženosti ioniziraju em zra enju ovisi o nekoliko imbenika. Odgovara stupnju rizika pojave karcinoma. Vrsta zra enja Kona ni biološki u inak ne ovisi samo o predanoj energiji.

Takvo ošte enje nazivamo jednolan ani lom. Postoji vjerojatnost da takav doga aj ili više istodobnih doga aja. Ošte enja koja nisu popravljena te je narušen integritet DNA molekule e vjerojatno uzrokovati stani nu smrt. Ogromna ve ina DNA ošte enja uzrokovana je ošte enjem baze. Polimeraza i ligaza tako er igraju važnu ulogu i u normalnoj DNA replikaciji. ošte eni dio biva prepoznat i uklonjen uz pomo specijaliziranog enzima nukleaze. MEHANIZMI POPRAVKA DNA MOLEKULE Današnji živi organizmi rezultat su duge evolucije u svijetu u kojem smo stalno izloženi brojnim kemijskim i fizi kim agensima. Drugi enzim polimeraza. koju nazivamo izrezivanje. Ova izloženost uzrokuje svakodnevna ošte enja stotina nukleotida sadržanih u stanicama. Ovo je mogu e jer uklju eni enzimatski sistem. takav jednolan ani prekid može biti popravljen brzo i efikasno bez grešaka. Promjene u genomu germinativnih stanica prenose se na potomke kod kojih se mogu manifestirati kao nasljedni poreme aji. ali popravci ne e biti bez greške. tokom procesa stani nog popravka. promjene na genskom ili kromosomskom nivou nazivamo mutacijama. Mutacije se mogu javljati u germinativnim ili somati kim stanicama. Ako su prekinuta oba lanca DNA molekule unutar vremena koje je potrebno stanici da popravi jednolan ani lom. Da bi mogla odgovoriti na taj nasrtaj. Smatra se da je reakcija mogu a samo ako su nastali na udaljenosti manjoj od 4 nm. Tako na primjer od 1000 ošte enja popraviti e se najvjerojatnije 999. Gubitak energije u blizini dvostruke DNA zavojnice naj eš e uzrokuje ošte enje samo jednog od lanaca. i u ve ini slu ajeva e uspješno popraviti nastala ošte enja.OŠTE ENJE DNA MOLEKULE Ioniziraju e zra enje može DNA molekulu oštetiti na dva na ina: izravnom interakcijom ili neizravno. U suprotnom je vjerojatnost spajanja s drugim molekulama daleko ve a. Dio tih lomova e se popraviti. Tokom izlaganja stanice zra enju. MOGU E POSLJEDICE IZLAGANJA IONIZIRAJU EM ZRA ENJU Bez obzira da li je ošte enje posljedica izravnog ili neizravnog djelovanja ioniziraju eg zra enja. u blizini DNA molekule uzrokuje podudarna ošte enja na oba lanca. radiolizom vode nastaju ioni i slobodni radikali. njih 999 umre. Prolaskom kroz materiju zra enja gubi energiju. koje nisu popravljene. koristiti dijelove na neošte enom lancu kao kalup za izradu novog dijela kojim e se zamijeniti ošte eni. Sadržaj stanice možemo smatrati vodenom otopinom jer ga ini preko 80% vode u slobodnoj formi ili u spoju s drugim molekulama. tokom druge faze nadomješta izrezani dio s novim dijelom na injenim na osnovu informacije uzete s neošte enog lanca DNA. a lomovi su nastali na udaljenosti manjoj od tri para baza nastaju dvolan ani lomovi. Ovdje emo se ograni iti na sažeti opis tri faze koje su zajedni ke ve ini mehanizama popravka DNA molekule. gubitkom baze i prekidima še er-fosfatne veze koji ine osnovu dvostruke DNA zavojnice. U tre oj fazi. Od 1000 ošte enih stanica. u koje ubrajamo i ioniziraju e zra enje. Ukoliko difuzijom dospiju do DNA molekule naj eš e reagiraju s njom što uzrokuje promjene. Takvo ošte enje nazivamo dvolan ani lom. zbog ega se znatno smanjuje mogu nost njihove reakcije s DNA molekulom. taj novo sintetizirani se spaja s neošte enim dijelom djelovanjem enzima ligaze. Kako bi se ta ošte enja mogla popraviti postoje razni mehanizmi od kojih mnogi ovise o postojanju neošte ene geneti ke informacije na jednom od tih lanaca. Sustav koji nastoji sprije iti promjene u genomu stanice je vrlo djelotvoran. To zna i da e od 1000 000 ošte enih stanica na kraju najvjerojatnije preživjeti tek jedna stanica s promijenjenim genetskim kodom. Tokom prve faze. Ako je ošte enje ograni eno samo na jedan lanac. stanica raspolaže kompletima gena ija aktivnost je ini sposobnom popraviti ve inu ošte enja i o uvati integritet genoma. 14 . putem slobodnih radikala. ostavljaju i pukotinu od 3 do 4 nukleotida. Tokom difuzije radikali reagiraju i s drugih molekulama a i me usobno.

1991) preporu a da se uporaba zra enja. No ako je postotak uništenih stanica u nekom organu ili tkivu velik. Greške u popravku važnih DNA regija kod preživjelih stanica mogu rezultirati stabilnim genetskim promjenama. Ve ina ovako izmijenjenih stanica ne napreduje do karcinoma jer gotovo ni jedna ne ostaje sposobna za život nakon nekoliko dijeljenja. Ove u inke povezane sa smr u stanica. mora se održavati toliko nisko koliko je razumno mogu e. gdje ne postoji tako mala doza za koju bi mogli tvrditi da smo apsolutno sigurni. a u skladu s gospodarskim i socijalnim imbenicima koji se moraju uzeti u obzir. opisani mehanizmi ne mogu u svim slu ajevima sprije iti daljnju diobu stanica iji genetski zapis ne odgovara stanici od koje su nastale. Ako se takove stanice nastave dijeliti. apsolutni kriterij prihvatljivosti je doza koja mora biti ispod praga za takve u inke. ali ne postoji tako mala doza za koju bi vjerojatnost nastanka promjena bila jednaka nuli. ALARA. ali i ne moraju dogoditi pa se može govoriti samo o vjerojatnosti njihova nastanka i nazivamo ih stohasti kim. Takve stanice može potaknuti na daljnju diobu i agens iji je karcinogenetski potencijal vrlo nizak. zbog nepostojanja 15 . tada funkcija organa ili tkiva može biti oslabljena. Što je doza manja i vjerojatnost nastanka promjena je to manja. Promjene u organizmu iji nastanak povezujemo s promjenama u genetskom materijalu pojedinih stanica mogu se. može izostati slijed doga aja iz okruženja stanice potreban za poticanje stani ne diobe ili dolazi do programirane stani ne smrti (apoptoza).Gubitak stanica ne predstavlja velik problem za ovje ji organizam u kojem svakodnevno umire preko milijun stanica. Smr u stanice onemogu uje se prijenos izmijenjene geneti ke informacije na stanicu k erku. Me unarodna komisija za radiološku zaštitu u Publikaciji 60 (ICRP. a u pojedinim slu ajevima gubitak stanica dovest e i do smrti organizma. U slu aju deterministi kih u inaka. ali da nije održana njena prvobitna struktura. One koje su sposobne za više dijeljenja esto se diferenciraju u funkcionalne stanice koje se dalje ne dijele. Ograni enje Odnosi se na ograni enje ozra enja pojedinca s tim da izlaganje pojedinca mora biti niže od zakonom utvr enih granica. Koncentracija agensa ili doza potrebna za poticaj diobe kod kroni ne izloženosti ne mora biti tako visoka kao za nastanak osnovne promjene. koji se redovno pojavljuju i ja ina im je ovisna o efektivnoj dozi nazivamo deterministi kim. Za ovaj princip esto se rabi skra enica od engleskog As Low as Resonably Achievable. za stohasti ke u inke je. DNA molekula može biti popravljena i tako da je o uvan njen integritet. nastat e klonovi izmijenjenih stanica. broj izloženih osoba odnosno vjerojatnost izlaganja ioniziraju em zra enju. Mada vrlo djelotvorni. odnosno sustav radiološke zaštite zasniva na sljede im na elima: Opravdanost Ni jednu djelatnost s izvorima ioniziraju eg zra enja ne smijemo zapo eti ako nismo sigurni da emo polu iti ve u korist za izložene pojedince ili društvo od štete koju izloženost može prouzro iti. Polaze i od injenice da se zaštita od ioniziraju eg zra enja zasniva na pretpostavci linearne veze izme u doze i u inka. CILJEVI I NA ELA ZAŠTITE OD IONIZIRAJU EG ZRA ENJA Cilj zaštite od ioniziraju eg zra enja je sprije iti nastanak deterministi kih u inaka koji su posljedica izlaganja zra enju i ograni iti pojavu stohasti kih u inaka na najmanju mogu u mjeru te osigurati da pri obavljanju djelatnosti kod kojih dolazi do izlaganja ioniziraju em zra enju to izlaganje bude opravdano. Optimalizacija Doza koju primi pojedinac. To zna i da su tokom procesa popravka nastale promjene u malim sekvencama baza na mjestu po etnog ošte enja. Nasuprot tome. odnosno da korist od tog izlaganja uvijek bude ve a od štete. iz bilo kojeg izvora. Vjerojatnost nastanka tih promjena u organizmu ovisna je o efektivnoj dozi. Kao i ve ina drugih ljudskih zanimanja i profesionalno bavljenje ioniziraju im zra enjem nosi sa sobom odre en rizik. Kao što je re eno.

potrebno stvoriti relativne kriterije prihvatljivosti. uvažavaju i ekonomske i socijalne imbenike. Godišnja granica ekvivalentne doze za o ne le e iznosi 150 mSv a za podlaktice. stopala i kožu iznosi 500 mSv . odre ene su granice doze za djelatnike. a priznata su kao radna mjesta s visokim stupnjem sigurnosti. Efektivna doza je ograni ena na 100 mSv u pet uzastopnih godina. to što su vrijednosti iznad propisanih granica striktno nedozvoljene ne zna i da su sve vrijednosti ispod grani nih prihvatljive. šake. Propisane granice doza služe nam kao uvjeti za proceduru optimalizacije. Ti kriteriji trebaju se zasnivati na usporedbi radiološkog rizika s ostalim rizicima profesionalnog ili javnog života.praga. Nivo sigurnosti na radnim mjestima gdje se koriste izvori ioniziraju eg zra enja treba biti kao na radnim mjestima na kojima se izvori ne koriste. U skladu s na elom ograni enja i optimalizacije. Granice doza samo su dio sustava zaštite kojemu je osnovni cilj smanjiti razinu doza onoliko nisko koliko je to razumski mogu e posti i. Granice doza U skladu s gore iznesenim. 16 . Petogodišnje razdoblje definirano je Zakonskim propisima koji reguliraju zaštitu od ioniziraju eg zra enja. s time da u ni jednoj godini primljena doza ne smije prekora iti 50 mSv.

ZDRAVSTVENI NADZOR DJELATNIKA 17 .3.

18 .

žene tijekom dojenja. S IZVORIMA IONIZIRAJU EG ZRA ENJA NE MOGU RADITI: 1. teži oblici neuroza.ZDRAVSTVENI NADZOR OSOBA KOJE RADE U ZONI IONIZIRAJU EG ZRA ENJA Sve osobe koje rade u zoni ioniziraju eg zra enja moraju obaviti zdravstveni pregled na osnovu kojeg se utvr uje zdravstvena sposobnost pojedinca za rad u zoni ioniziraju eg zra enja. žene tijekom trudno e 2. 2. ispod prosje ne kognitivne sposobnosti. uklju ivo i ošte enja kože izazvana ioniziraju im zra enjem bolesti ovisnosti (alkoholizam. Prošireni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se svakih 60 mjeseci nakon prethodnog pregleda. bolesti krvotvornih organa: refrakterna anemija. pregledana osoba može biti upu ena na dodatne preglede i pretrage u odre ene zdravstvene ustanove ili na pregled kod odre enog doktora medicine specijalista. 5. S IZVORIMA IONIZIRAJU EG ZRA ENJA NE MOGU RADITI OSOBE KOJE BOLUJU OD: 1. Redovni zdravstveni pregled obavlja se svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda. 10. u svrhu utvr ivanja dijagnosti kih i diferencijalno-dijagnosti kih odrednica. trombocitopenija (sama ili kombinirana) malignih bolesti presenilna zamu enja o ne le e. ako rade s otvorenim radioaktivnim izvorima 19 . bez obzira na uzrok bolesti endokrinih žlijezda koje zahtijevaju lije enje. ako se primjenom suvremenog lije enja u endokrinologiji ne postiže zadovoljavaju a regulacija odre enog patofiziološkog stanja kožnih bolesti kroni nog tijeka i u kojih se ne o ekuje potpuno izlije enje uz danas poznate metode lije enja. ZDRAVSTVENI PREGLED MOŽE BITI: Prethodni zdravstveni pregled obavlja se prije po etka obuke ili školovanja za rad ili prije po etka rada s izvorima ioniziraju eg zra enja i u svim drugim zakonski odre enim slu ajevima. 9. tabletomanija. narkomanija) težih duševnih i živ anih bolesti. Ako je nužno. 6. akutne ili teže bolesti. ozljede i anomalije središnjeg ili perifernog živ anog sustava. 11. Izvanredni nadzorni zdravstveni pregled obavlja se u koliko djelatnik primi dozu ve u od propisane ili ako lije nik specijalist to zatraži iz nekog drugog razloga. psihoze i grani ni slu ajevi. Zdravstvene preglede obavlja i daje mišljenje o zdravstvenoj sposobnosti doktor medicine specijalist medicine rada. 4. 7. 8. poreme aji osobnosti s izraženim asocijalnim ili antisocijalnim ponašanjem. epilepsija i drugi poreme aji svijesti aktivne tuberkuloze bolesti koje se o ituju plu nom fibrozom kroni ne obstruktivne plu ne bolesti (KOPB) drugih bolesti za koje se prema suvremenim medicinskim spoznajama zna da predstavljaju zapreku za rad s izvorima ioniziraju eg zra enja 3. neutropenija.

na koži i odje i ili unutrašnja.utvrditi ekspoziciju zra enja na dozimetrima ..) kako bi se izmjerila radioaktivnost aktivirana neutronima. nokta. Do unutrašnje kontaminacije može do i ingestijom. bolesnika treba dekontaminirati. pranje (uz zaštitu rana) .. U slu aju nekih radionuklida kao što su trici i neki spojevi koji sadrže jod apsorpcija može biti direktna kroz neošte enu kožu. metalnih predmeta na bolesniku (prsten. vodom i blagim detergentom. Uglavnom: mala je vjerojatnost da e unošenje radionuklida u tijelo proizvesti odmah neko ošte enje pa uklanjanje tih radionuklida služi da bi se sprije ili kasni u inci zra enja kao što je pojava raka. po mogu nosti istovremeno s ve navedenim postupcima.skidanje odje e . Fizikalnom i biološkom poluvremenu radionuklida 20 .uha. inhalacijom ili kroz ozlije enu kožu. kop e. bris kože.stupanj preostale kontaminacije na bolesniku izmjeriti pomo u monitora .prikupiti što je mogu e više podataka o visini apsorbirane doze i o vrsti zra enja . kao što su: politrauma. plomba.MEDICINSKI POSTUPCI U SLU AJU PREKOMJERNOG OZRA ENJA ILI KONTAMINACIJE Pri medicinskom zbrinjavanju ozra ene ili kontaminirane osobe primarnu pažnju treba posvetiti ozljedama koje neposredno ugrožavaju život. fecesa. Prvenstveno se mora zaustaviti krvarenje.ispiranje rana s obilnom koli inom fiziološke otopine . Koli ini aktivnosti i mjestu depozicije 2.površinskoj i zra noj kontaminaciji u okolini nesre e . krvarenje iz velikih žila i stanje šoka. Po etna dekontaminacija obuhva a: .urina. održati prohodnost dišnih putova. tj. lije iti stanje šoka i suzbijati bol.za ekspoziciju neutronima: uzeti uzorak kose. Naj eš e se kontaminacija može ukloniti sapunom. Osim iz podataka fizikalnih dozimetara procjenu doze možemo izvršiti i pomo u: bioloških pokazatelja kao što su klini ka slika. Nakon što smo izvršili reanimaciju i stabilizaciju stanje bolesnika i proveli prvu dekontaminaciju. ingestijom ili apsorpcijom kroz ošte enu kožu. Za utvr ivanje doze i vrste zra enja potrebno je: . Tako er radionuklidi mogu biti uneseni u organizam pogreškom pri aplikaciji radiofarmaka u dijagnosti ke ili terapijske svrhe. Detaljan opis radijacijskog akcidenta i vrijeme unosa u tijelo vrlo su važni jer lije enje ovisi o: 1.ponovo montiranje i uzimanje uzoraka . Vanjsku dekontaminaciju trebaju provesti osposobljene i posebno opremljene osobe vode i pritom ra una o tome da se kontaminacija ne proširi na osoblje u okolinu. hematološki nalazi i kromosomska dozimetrija KONTAMINACIJA Radioaktivna kontaminacija može biti vanjska.vanjsko mjerenje kontaminacije ru nim monitorima zra enja . Sukladno tome vrši se uklanjanje kontaminacije.uklanjanje svih vidljivih ne isto a. nao ale.nosa.po etna dekontaminacija prestaje kad se ponovljenim pranjem nivo kontaminacije odre en monitorom više snizuje. kad sa radioaktivnim materijal deponira unutar tijela inhalacijom.uzimanje bioloških uzoraka (krvi. Što je mogu e ranije. dekontaminacija. rana itd) .ispiranje usta vodom ili fiziološkom otopinom (paziti da bolesnik ne proguta teku inu) . treba utvrditi dozu i vrstu zra enja koju je bolesnik primio.

terapija je op enito neuspješna. Topljivosti radionuklida Veli ini estica Metabolizmu radionuklida. kojeg se može isprati iz tijela primjenom velike koli ine vode. npr. Vrsti i energiji zra enja i osjetljivosti pojedinog tkiva na zra enje 4. Spre avanje odlaganja radionuklida u pojedini organ mogu e je u posebnim slu ajevima. Mjestu ulaska radionuklida u organizam Kemijskim osobinama radionuklida. 4. Kad je ve došlo do odlaganja radionuklida u organima ili tkivima. jod i štitnja a. 3. Postupci pri unutarnjoj kontaminaciji moraju biti takvi da se mogu koristiti u bilo kojoj fazi kontaminacije. Akumulacija i retencija nekog radionuklida u tijelu ovisi o: 1. 5. 2.3. Naju inkovitija metoda je blokiranje radionuklida na mjestu ulaska ili njegovo vezanje u krvi i vra anje na prirodni put eksekrecije. Metabolizmu pojedinog radionuklida. osim u slu ajevima nekih radionuklida kao što je tricij. 21 .

22 .

4. ZAKONSKA PODLOGA 23 .

24 .

30/04 i136/04) 7. organizira i nadzire. U izradi Zakona sudjelovali su predstavnici svih stru nih institucija i udruga s podru ja zaštite od zra enja u Republici Hrvatskoj. prijevoz i provoz izvora ioniziraju eg zra enja. Zakona o zaštiti od ioniziraju eg zra enja i sigurnosti izvora ioniziraju eg zra enja. odobrava obavljanje djelatnosti s izvorima ioniziraju eg zra enja. Zakon o zdravstvenom osiguranju (“Narodne novine” broj 85/06) 5. Slijede i i dalje preporuke Me unarodne agencije za atomsku energiju u svezi potrebe za osnivanjem neovisnog regulatornog tijela u podru ju zaštite od zra enja. 2003. 4. 48/99 i 199/03) te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (“Narodne novine” broj 30/04). dozvole za uklanjanje i postupku izdavanja uporabne dozvole za gra evine u kojima su smješteni izvori ioniziraju eg zra enja ili se obavlja djelatnost s izvorima ioniziraju eg zra enja u skladu s posebnim propisom. može se sa sigurnoš u ustvrditi da je on doista najcjelovitija znanstvena osnova u zaštiti od zra enja na svjetskoj razini. 6. Posebice su preporu ene znatno niže doze ozra enja ljudi što je usvojeno i u hrvatskom zakonu. tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite od zra enja jest Državni zavod za zaštitu od zra enja. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine” broj 121/03) 4. Osnovne smjernice koje su korištene nalaze se u dokumentu "Me unarodni temeljni standardi sigurnosti za zaštitu od zra enja i za sigurnost izvora zra enja". 3. 131/97. oblikuje standarde i metode u pra enju stanja zaštite od ioniziraju eg zra enja. Zakon o prijevozu opasnih tvari (“Narodne novine” broj 79/07) Prema odredbama Zakona o zaštiti od ioniziraju eg zra enja i sigurnosti izvora ioniziraju eg zra enja ("Narodne novine" broj 64/06) i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (“Narodne novine” broj 72/94. izvoz. a po potrebi i provodi ispitivanja prisustva vrste i jakosti ioniziraju eg zra enja u 25 . godine je za obavljanje upravnih i stru nih poslova zaštite od zra enja osnovan Državni zavod za zaštitu od zra enja. Zakon o sanitarnoj inspekciji (“Narodne novine” broj 27/99) 3. 2. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (“Narodne novine” broj 72/94. Zakon o zaštiti od ioniziraju eg zra enja i sigurnosti izvora ioniziraju eg zra enja (“Narodne novine” broj 64/06) 2. Usvojile su ga 52 države i 11 me unarodnih organizacija. U njemu su zna ajno izmijenjene dotadašnje preporuke i standardi. 15/00. 5. ovlaš uje i nadzire stru ni rad ovlaštenih stru nih tehni kih servisa. a Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi obavlja upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona i propisa donesenih temeljem njega. Izdala ga je polovicom 1994. odobrava nabavu. s najnovijim saznanjima i filozofijom zaštite od zra enja. uvoz. 20/00. Obzirom da su na izradi "Basic Safety Standards" sudjelovale sve 152 države lanice Me unarodne agencije za atomsku energiju jer su imale mogu nost davanja primjedbi na nekoliko njegovih nacrta. godine. 7. odobrava uporabu izvora ioniziraju eg zra enja. 48/99 i 199/03) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (“Narodne novine” broj 92/96. Zavod obavlja sljede e poslove: 1. Zakon o sustavu državne uprave (“Narodne novine” broj 190/03 pro iš eni tekst) 6. poznatim pod skra enim imenom "Basic Safety Standards". godine Me unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na temelju isto tako me unarodno prihva enog dokumenta s preporukama Me unarodnog povjerenstva za zaštitu od zra enja (ICRP) broj 60 iz 1991. kao i neposredni sanitarni nadzor nad izvorima ioniziraju eg zra enja. Na temelju lanka 41. sudjeluje u postupku izdavanja gra evinske dozvole.UVOD Zaštita od ioniziraju eg zra enja u Republici Hrvatskoj po iva na sljede im važnim zakonima: 1.

4. Ovaj nadzor obavljaju grani ni sanitarni inspektori na onim grani nim prijelazima odre enim Naredbom o grani nim prijelazima i mjestima u kojima sa obavlja obvezni zdravstveni nadzor u me unarodnom prometu nad osobama i njihovim stvarima. a odnose se na zaštitu od ioniziraju eg zra enja. 14. korištenje i odlaganje ili izvoz te provoz iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora. obavještava sredstva javnog informiranja. a na trošak nositelja odobrenja. organizira i nadzire. Na in daljnjeg postupanja i raspolaganja izvorima ioniziraju eg zra enja sanitarni inspektor odre uje rješenjem. ljudskoj i sto noj hrani. predlaže nadležnim državnim tijelima donošenje zakonskih i podzakonskih propisa i 20. 10. stupnju ozra enosti izloženih radnika te stupnju ozra enosti osoba izloženih medicinskom ozra enju i drugih osoba. temeljem Zakona o sanitarnoj inspekciji (“Narodne novine” broj 27/99). prijevoz. zabrani rad s izvorima ioniziraju eg zra enja djelatnicima koji nemaju odgovaraju u stru nu spremu i uputi ih na dopunsko obu avanje. sudjeluje u provedbi mjera koje imaju za cilj sprije iti nelegalan promet izvorima ioniziraju eg zra enja. drugim me unarodnim i doma im organizacijama. provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema me unarodnim konvencijama. 3. robama i prijevoznim sredstvima koji podliježu nadzoru (“Narodne novine” broj 78/02). Inspekcijski nadzor nad izvorima ioniziraju eg zra enja Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi provodi u Odsjeku za zaštitu od ioniziraju eg i neioniziraju eg zra enja Uprave za sanitarnu inspekciju u bliskoj suradnji s Državnim zavodom za zaštitu od zra enja. zabrani postupanje s radioaktivnim otpadom. obavlja sanitarni nadzor nad uvozom radioaktivnih tvari i nad prijevozom i provozom radioaktivnih tvari preko državne granice. 2. zabrani rad djelatnicima koji ne ispunjavaju zdravstvene uvjete za rad s izvorima ioniziraju eg zra enja. 8. nabavu. statisti ka i druga istraživanja. izra uje stru ne podloge za nastavne programe i planove za redovito i dopunsko obrazovanje te obnovu znanja iz podru ja zaštite od ioniziraju eg zra enja. privremeno ili trajno zabrani uporabu. skladištenje. ako ono nije u skladu s propisima. organizira dopunsko stru no osposobljavanje radnika te obnovu znanja iz podru ja zaštite od ioniziraju eg zra enja o primjeni mjera zaštite. 13. 26 . nare uje otklanjanje nedostataka u provedbi mjera zaštite od ioniziraj eg zra enja. uklju ivši: proizvodnju. udruge i me unarodne institucije o izvanrednim doga ajima vezanim uz izvore ioniziraju eg zra enja. ugovorima i sporazumima. Za provedbu zada a iz svoje nadležnosti Državni zavod za zaštitu od zra enja i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odgovorni su Vladi Republike Hrvatske. lanak 17. provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa. 17. Ukoliko sanitarni inspektor tijekom inspekcijskoga nadzora ili na temelju izvješ a Državnog zavoda za zaštitu od zra enja. 9. obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti na temelju ovoga Zakona. stanovništva od medicinskog ozra enja te od izlaganja ioniziraju em zra enju od radionuklida iz okoliša. poti e znanstvena. 11. 16. organizacije. ustanovama i udrugama. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi tako er. sura uje s Me unarodnom agencijom za atomsku energiju. vodi i nadzire evidencije o izvorima ioniziraju eg zra enja. prou ava i procjenjuje utjecaj ioniziraju eg zra enja. 18. uvoz. Hrvatskoga zavoda za medicinu rada ili ovlaštenog stru nog tehni kog servisa. 15. promet ili prijevoz izvora ioniziraju eg zra enja i obavljanja drugih djelatnosti u svezi s izvorima ioniziraju eg zra enja.okolišu. nadležna tijela. 12. 19. stru na. vodi i nadzire evidencije o izloženim radnicima. a radi utvr ivanja injeni nog stanja može izvršiti pregled izvora ioniziraju eg zra enja i uvjeta rada te mjerenje propisanih elemenata i provjeru kvalitete u svrhu obavljanja poslova iz svoga djelokruga. a ovlašten je da: 1. lijekovima i predmetima op e uporabe u redovitim uvjetima te u slu aju sumnje na izvanredni doga aj. daje dozimetrijske procjene izlaganja ioniziraju em zra enju izloženih radnika. utvrdi da je povrije en Zakon ili drugi propis donesen na temelju zakona.

U svrhu provedbe zdravstvenog nadzora. Uz ve navedene imbenike u organizaciji zaštite od zra enja nezaobilazne su i stru ne tehni ki servisi posebnim aktima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Zdravstveni pregledi provode se prema odredbama Pravilnika o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati izloženi radnici. prijevoz i provoz Vodi evidencije o: -korisnicima izvora -izvorima -izloženim radnicima i primljenim dozama ODJEL SANITARNE INSPEKCIJE ODJEL GRANI NE SANITARNE INSPEKCIJE - Obavlja: inspekcijski nadzor Obavlja: . izvoz. TLD 27 . u estalosti pregleda te sadržaju. "Narodne novine" 23/81 "Narodne novine" 10/91 "Narodne novine" 34/00 SKLADIŠTE Da Da Ugovor DOZIMETRIJA Film. na inu i rokovima uvanja podataka o tim pregledima (“Narodne novine” broj 111/07). a u cilju pravovremene intervencije. Na temelju ovlaštenja koje imaju. Prikazane su u sljede oj tablici: OVLAŠTENJE INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA INSTITUT "RU ER BOŠKOVI " Služba za zaštitu od zra enja EKOTEH DOZIMETRIJA d. sve djelatnosti medicine rada moraju izvješ ivati Državni zavod za zaštitu od zra enja. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ovlastilo je 21 djelatnost medicine rada u Republici Hrvatskoj iji rad koordinira Hrvatski zavod za medicinu rada.ORGANIZACIJSKA INFRASTRUKTURA ZAŠTITE OD ZRA ENJA U RH Organizacijska infrastruktura zaštite od zra enja u Republici Hrvatskoj je prikazana u sljede oj shemi: DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU OD ZRA ENJA MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI UPRAVA ZA SANITARNU INSPEKCIJU Izdaje: -odobrenja za djelatnost -odobrenja za korištenje izvora -odobrenja za uvoz. za obavljanje stru nih poslova zaštite od ioniziraju eg zra enja.o.nadzor na državnoj granici Donosi: -pravilnike Osobe koje su na radnim mjestima izložene ioniziraju em zra enju moraju udovoljavati posebnim zdravstvenim uvjetima. objavljenim u "Narodnim novinama".o. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski zavod za medicinu rada o svim svojim ocjenama radne sposobnosti. Temeljem ovih izvješ a zdravstveno stanje osoba koje rade s izvorima zra enja prati se na razini države. TLD elektronska TLD Film.

4.sudjeluje pri inspekcijskom nadzoru i o ituje se na nalaz inspektora. djelatnici s odgovaraju om stru nom spremom i propisanim zdravstvenim uvjetima.skrbi o uporabi zaštitne opreme i ure aja za mjerenje osobnoga ozra enja djelatnika. 10.provodi unutarnji nadzor nad primjenom mjera zaštite od ioniziraju eg zra enja. U zdravstvenim. prostor u kojem su smješteni ili se rabe izvori ioniziraju eg zra enja. . Osoba odgovorna za zaštitu od ioniziraju eg zra enja obvezna je bez odga anja izvijestiti sanitarnog inspektora Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kad su povrije eni propisi o zaštiti od zra enja. izvori ioniziraju eg zra enja. zdravstveni pregledi 4. dozimetrijski nadzor 5. izvod iz registra Trgova kog suda ili pismeni izvod drugog odgovaraju eg registra kojim se dokazuje pravni status osobe. Osobu odgovornu za zaštitu od ioniziraju eg zra enja obvezna je imenovati svaka pravna ili fizi ka osoba kojoj je dano odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ioniziraju eg zra enja Osoba odgovorna za zaštitu od ioniziraju eg zra enja mora imati najmanje višu stru nu spremu odgovaraju ega usmjerenja odre enu pravilnikom pravne ili fizi ke osobe kojoj je dano odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ioniziraju eg zra enja. . Osoba odgovorna za zaštitu od ioniziraju eg zra enja: . . 9. . Svaki izvor zra enja mora pratiti sljede a dokumentacija: 1. ure aji i postrojenja s izvorima ioniziraju eg zra enja koji e se rabiti za obavljanje djelatnosti udovoljavaju uvjetima utvr enim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju Zakona po prethodno pribavljenu mišljenju ovlaštenog stru nog tehni kog servisa. znanstvenim. 7. 8. sigurnosnim i drugim uvjetima za osiguranje zaštite ljudi i okoliša od ioniziraju eg zra enja. a naro ito ako su ugroženi život i zdravlje djelatnika. zaštitna oprema i osobna zaštitna oprema koja kakvo om i koli inom udovoljava propisanim uvjetima po prethodno pribavljenom mišljenju ovlaštenog stru nog tehni kog servisa.skrbi o stru noj osposobljenosti djelatnika za rad s izvorima ioniziraju eg zra enja. odnosno zaštite od zaga enja okoliša radioaktivnim tvarima. broj i vrsta pretraga 6. 5. 3.skrbi o provedbi neposredna nadzora nad izvorima ioniziraju eg zra enja u propisanim rokovima. . odgovorna osoba Osobe odgovorne za zaštitu od zra enja su važne karike u organizaciji zaštite od ioniziraju eg zra enja. akt o provedbi mjera zaštite od ioniziraju eg zra enja s programom osiguranja i održavanja kakvo e zaštite u svezi s djelatnostima i izvorima ioniziraju eg zra enja.osigurava vo enje svih propisanih evidencija koje je osoba kojoj je dano odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ioniziraju eg zra enja obvezna voditi. osigurano mjerenje osobnoga ozra enja djelatnika koje provodi ovlašteni stru ni tehni ki servis. 28 . . a koji udovoljava tehni kim. godišnji pregled 3. znanstvenoistraživa kim i prosvjetnim ustanovama osoba odgovorna za zaštitu od ioniziraju eg zra enja mora imati visoku stru nu spremu. imenovana osoba odgovorna za zaštitu od ioniziraju eg zra enja.skrbi o osiguranju i provedbi zdravstvenoga nadzora nad djelatnicima.Uvjeti za izdavanje odobrenja pravnim ili fizi kim osobama za obavljanje djelatnosti s izvorima ioniziraju eg zra enja su sljede i: 1. planom mjera za sprje avanje i otklanjanje možebitnih posljedica izvanrednog doga aja te planom mjera zbrinjavanja radioaktivnog otpada koji nastaje tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima ioniziraju eg zra enja. kao i djelatnika koji e obavljati poslove s izvorima ioniziraju eg zra enja. dozvola za uporabu 2. po prethodno pribavljenu mišljenju ovlaštenog stru nog tehni kog servisa. 6. upis pravne ili fizi ke osobe i izvora ioniziraju eg zra enja u registar Državnog zavoda za zaštitu od zra enja.poti e i organizira poduzimanje zaštitnih mjera u slu aju izvanredna doga aja. .

5. OTVORENI RADIOAKTIVNI IZVORI U MEDICINI 29 .

30 .

Prostorije moraju biti izgra ene od gradiva koja su otporna na utjecaj kemikalija. 99m Težinski koeficijent 100 113m C.Radne površine ili stolovi moraju imati glatke i neprekinute površine koje se lako održavaju i nemaju površinska ošte enja. 127Xe. 133Xe Prostorije u kojima se koriste otvoreni izvori ioniziraju eg zra enja U prostorijama u kojima se koriste otvoreni izvori ioniziraju eg zra enja moraju se predvidjeti odgovaraju e zaštitne mjere: . Mora biti ugra en samostalan sustav za umjetno provjetravanje.Prostori u kojima se otvotreni izvori zra enja pripremaju za primjenu ili se pohranjuju smatraju se podru jem posebnog nadzora. . O. 67 Tc.Vrste otvorenih izvora ioniziraju eg zra enja Otvoreni radioaktivni izvor dolazi u dodir s okolišem tokom upotrebe jer nije zatvoren u nepropusnoj ovojnici.Potrebno je osigurati posebni odvodni sustav s komorama za odležavanje teku eg radioaktivnog otpada. 81mKr.Detektor ioniziraju ih zra enja i monitor za odre ivanje površinske kontaminacije moraju biti u funkciji u prostorijama u kojima se koriste otvoreni izvori zra enja. In. u znanstvenim istraživanjima i u gospodarstvu. a u kojoj djelatnici mogu primiti godišnju efektivnu dozu višu od 1 mSv smatra se podru jem nadzora oko radioaktivnog izvora. bez pukotina i prekida zbog što lakšeg održavanja. 111 In. slavina na umivaoniku mora se uklju ivati bez uporabe ruku.Prostor oko radioaktivnoga izvora odnosno prostorija u kojoj se koriste otvoreni izvori zra enja. 201 Tl 1. topline i koja ne upijaju vlagu. . .0 0. Radionuklidi su prema pretpostavljenim biološkim efektima u slu aju eventualnog kontakta ili unosa u tijelo raspore eni u razrede: Razred A B C 11 75 13 15 18 3 Radionuklid Se. . .Moraju biti ugra eni umivaonici i sudoperi. 89Sr. 14C.131I Ga. a podovi prostorija moraju biti izra eni cjelovito.Dostatan broj i pravilan raspored prostorija da se može primijeniti tehnološki tijek rada s optimalnom organizacijom radnih mjesta. Otvorene izvore zra enja ine prirodni i umjetni radionuklidi koji dolaze u krutom. Umivaonici moraju biti postavljeni blizu izlaznih vrata. . Otvoreni izvori zra enja koriste se u medicini za dijagnostiku i terapiju. . Plo a stola mora osigurati odgovaraju u zaštitu djelatniku za dijelove tijela ispod pojasa. teku em i plinovitom stanju. za sušenje ruku treba koristiti upijaju e jednokratne ru nike ili ure aje s toplim zrakom. Unutar ovog podru ja vjerojatna je godišnja efektivna doza viša od 6 mSv. . 31 .01 H. 125I. mora biti osiguran dotok tople vode.Za rad s hlapljivim radionuklidima ili aerosolima radionuklida moraju biti ugra eni digestori s provjetravanjem (po potrebi i sa ugra enim ugljenim filterima). 123 I. F. N. a ukoliko se radi s radionuklidima dugog vremena poluraspada te odvode obilježiti znakom opasnosti od ioniziraju eg zra enja radi osoblja koje vrši održavanje i popravke.

Dok se ne upotrebljavaju otvoreni izvori zra enja moraju se držati u spremnicima koji su obilježeni znakom za opasnost od ioniziraju eg zra enja imaju naljepnicu s podacima o vrsti. Ulaz mora biti osiguran od od neovlaštenog pristupa kako tijekom rada tako i za vrijeme kada se prostorija ne koristi. Izra eni su od materijala visoke atomske težine koji efikasno atenuiraju elektromagnetsko zra enje. Samo ovlašteni djelatnici imaju pristup.Koristiti zaštitna sredstva . Zaštitna odje a se po završetku rada odlaže u spremnike za radioaktivni otpad. Dobro osmišljeni i uvježbani postupci. te dobra priprema rada i radilišta skra uju vrijeme rada s izvorima zra enja. prekrivanjem otvorenih povreda na koži vodonepropusnim otvorom. Zaštitnu odje u ine: • • • • • • Jednokratne PVC rukavice Jednokratne kirurške rukavice Kirurški ogrta i Nepropusne prega e Navlake za cipele Kirurška kapa Pravila za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima .Koristiti zaštitnu odje u . ne pušenja . Zaštitna sredstva Zaštitna sredstva su spremnici razli itih veli ina. Osim toga. Unutarnja kontaminacija spre ava se radom u za rad s otvorenim izvorima zra enja posebno ure enim prostorima. ne uzimanjem hrane i pi a.Upotrebljavati otvorene izvore zra enja po propisanim i napisanim postupcima . štitnici za štrcaljke. Zaštita od vanjskog ozra enja temelji se na skra ivanju vremena provedenog uz otvoreni izvor zra enja. zabranom pipetiranja ustima.Na vratima tih prostorija moraju biti oznake opasnosti od ioniziraju eg zra enja. Zaštitna sredstva su: • • • • • • • "Vru e elije" Zasloni Pokretni paravani Olovni spremnici razli itih veli ina Štitnici za šprice "Trezori" Olovne prega e Zaštitna odje a Zaštitna odje a se koristi za spre avanje kontaminacije ruku. Specifi ni aspekti zaštite i zaštitna sredstva Temeljno je u radu s otvorenim izvorima zra enja da se sprije i širenje radioaktivne tvari s mjesta upotrebe na osoblje i okoliš. ne korištenja kozmetike u podru ju nadzora. Osim brige za spre avanje vanjske i unutarnje kontaminacije tijela treba se zaštititi od vanjskog ozra enja otvorenim izvorima zra enja. kemijskom obliku i specifi noj aktivnosti radionuklida te danu i satu kalibracije. kose. prenosivi i neprenosivi.. aktivnosti. Vanjska kontaminacija najefikasnije se spre ava nošenjem zaštitnih rukavica i druge zaštitne odje e. treba koristiti izvore takve aktivnosti koja je predvi ena za predvi enu namjenu. na pove anje udaljenosti izme u izvora i tijela i na korištenju zaštitnih sredstava koja atenuiraju zra enje. zasloni i olovne prega e.Raditi na glatkoj radnoj plohi zašti enom apsorbiraju im papirom 32 .Uvijek raditi u podru ju ozna enom za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima . odje e i obu e.

Monitoriranje osoba i radnih površina nakon završenog rada . nezgode. stanje bolesnika i mogu nosti primjene drugih dijagnosti kih i terapijskih postupaka. monitoriranje . njihove posljedice i na ela rješavanja: . nepravilne primjene na bolesniku.Uvijek naljepnicama ozna avati spremnike u kojima se uvaju otvoreni izvori zra enja (vrsta radionuklida. rješavanje nezgoda Nezgoda i izvanredan doga aj mogu nastati zbog prosipanja radionuklida kao posljedica nepravilnog rukovanja. u trudnica i dojilja.Izvo enje pretrage po utvr enoj proceduri . ne piti. monitoriranje.Prekomjerno ozra enje cijelog tijela . ne pušiti. specifi na aktivnost.Po završetku rada baciti rukavice u spremnik za radioaktivni otpad .Kontaminacija ambalaže zbog ošte enja posude s radionuklidom tokom transporta – monitoriranje.Kontaminacija osoblja . Mogu e opasnosti.Neizvo enje pretrage iza 10.Ne nositi zaštitnu odje u izvan prostorija za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima .Odre ivanje radiofarmaka i optimalne aktivnosti .Redovito uklanjanje radioaktivnog otpada Parametri koji utje u na kakvo u primjene ioniziraju eg zra enja Ekvivalentna aktivnost Manje od 50 MBq 50 do 50000 MBq Više od 50000 MBq Razred Mala opasnost Srednja opasnost Velika opasnost Rukovanje i rad s radioaktivnim jodom obavezno se obavlja u digestoru. Djelatnici moraju biti obu eni za primjenu mjera zaštite u slu aju nezgoda ili izvanrednog doga aja. U svakoj prostoriji u kojoj se rukuje s otvorenim radioaktivnim izvorom moraju se nalaziti pisane upute o postupcima u slu aju nezgode ili izvanrednog doga aja za svaki pojedini radionuklid.Kontaminacija radnih površina i podova – dekontaminacija. skidanje zaštitne odje e . zdravstveni nadzor . dana ciklusa u žena generativne dobi.Provo enje pretrage po propisanim postupcima . dekontaminacija.Spre avanje kontaminacje bolesnika prilikom aplikacije radiofarmaka .Evidencija u povijesti bolesti o vremenu aplikacije i aktivnosti radiofarmaka .Prati ruke nakon završenog rada . zdravstveni nadzor . generi ki naziv spoja.Provjera identiteta bolesnika . odlaganje u otpad. Zaštita bolesnika Zaštita bolesnika od otvorenih izvora ioniziraju eg zra enja temelji se u prvom redu na opravdanosti poduzimanja nuklearnomedicinskog dijagnosti kog ili terapijskog postupka u odnosu na klini ki problem.napuštanje prostora. lije enje. zbog požara ili eksplozije. dekontaminacija. dekontaminacija kože i sluznica. Dolje su navedene naj eš e nezgode. lije ni ki nadzor . sat i datum kalibracije) .Kontaminacija zraka .Ne jesti. ne koristiti kozmeti ka sredstva u prostorima u kojima se koriste otvoreni radioaktivni izvori .monitoriranje. Kada se provodi nuklearnomedicinski postupak primjenjuju se slijede e mjere zaštite: .o itavanje dozimetra. zdravstveni nadzor .monitriranje.Blokiranje štitnja e .o itavanje dozimetra. zdravstveni nadzor 33 .Prekomjerno ozra enje dijela tijela .Ne pipetirati ustima .Kontaminirane rane .. dekontaminacija . aktivnost.Otvarati posude u kojima se nalaze izvori otvorenog zra enja na zašti enom mjestu .Poseban oprez kod aplikacije "in vitro" obilježenih autolognih krvnih stanica .Otvorene izvore zra enja uvijek držati u spremnicima kada se ne koriste . volumen.

Kruti otpad spremati u nepropusne posude obložene plasti nim vre ama . Površina u cm na kojoj se mjeri radioaktivno one iš enje monitorom 1000 100 300 2 Razred pripadnosti radionuklida A B Bq cm-2 30 3 3 300 30 30 3000 300 300 C Površina Površine i oprema u podru ju posebnog nadzora Površina tijela ljudi Podru ja nadgledanja i javne površine.Spremanje pribora za kontaminaciju u nepropusne posude .Pripremti monitor . Dekontaminacija površina .Korištenu vodu spremiti u posude radi monitoriranja i po potrebi odlaganja .Unošenje radionuklida u tijelo . lije enje. bolni ka posteljina Radioaktivno one iš enje površina i zraka i na ini uklanjanja radioaktivnog one iš enja Kontaminacija radnih ploha. odje e i kože djelatnika ne smije prije i granice iz donje tablice. zraka i na ini uklanjanja radioaktivnog one iš enja U prostorijama za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima radioaktivno one iš enje površina prostorije.Pokriti kontaminirano podru je apsorbiraju im papirom ili tkaninom .Prati od vanjskih rubova prema sredini stalno smanjuju i površinu koja se dekontaminira . zdravstveni nadzor Radioaktivno one iš enje površina.Obu i rukavice (po potrebi i ostalu zaštitnu odje u) .Zapo eti dekontaminaciju Postupak dekontaminacije površina .Monitorirati svo osoblje prije nego što napusti prostoriju u kojoj je kontaminirano podru je . Potencijalne opasnosti kontaminacije su: • • • • disperzija kontaminacije u zrak i posljedi na inhalacija kontaminacija ruku s mogu om penetracijom radionuklida kroz kožu i mogu prijenos do usta s posljedi nom ingestijom kontaminacija instrumenata za mjerenje aktivnosti kontaminacija zna ajnim aktivnostima ukoliko se radi s materijalom visoke specifi ne aktivnosti Radni prostori moraju se monitorirati radi utvr ivanja kontaminacije prije i poslije rada s radionuklidima.Monitoriranje osoblja koje je obavljalo dekontaminaciju Dodatne mjere 34 . ozna iti i odložiti tako da ne predstavlja opasnost za osoblje.monitoriranje.Monitorirati podru je kontaminacije i ozna iti ga .Monitorirati radi provjere uspješnosti dekontaminacije . Kontaminiranu opremu treba omotati nepropusnom folijom.. odje a osoblja. radnih površina.Koristiti uobi ajena sredstva za iš enje . stolova i podova mora se ukloniti što je brže mogu e.Obavijestiti osobu zaduženu za zaštitu od zra enja o kontaminaciji .

Dekontaminacija ruku.Nakon izlaska skinuti kontaminiranu odje u .Monitoriranje nakon pranja . ventilaciju • zatvoriti vrata. lica.Obavijestit osobu zaduženu za zaštitu od zr enja .Rezanje noktiju.Nošenje rukavica (deterdžent + kukuruzno brašno) .Konzultirati lije nika SKLADIŠTENJE IZVORA IONIZIRAJU EG ZRA ENJA 35 .odgoda korištenja prostora dok se ne smanji aktivnost . Što brže napustiti prostoriju.etkanje mekanom etkom i sapunom . a pri tome pokušati: • zatvoriti izvor kontaminacije • zatvoriti prozor.dekomisija Postupak u slu aju kontaminacije zraka Ne udisati.pokrivanje kontaminiranog podru ja olovnim plo ama i nepropusnom folijom . . digestor.Pranje ruku neutralnim sapunom u mlakoj vodi bar 3 minute .. kose .Konzultacija lije nika radi eventualne primjene antidota Dekontaminacija ruku . šišanje dlaka .Trljanje ruku deterdžentom .Monitorirati se u prostoru koji nije kontaminiran .

Slika 3 36 . kao što se vidi na Slici 2. posebno upotreba u dijagnosti ke i terapijske svrhe na ljudima. Me utim. odnosno isporu itelja radioaktivnih materijala. uvijek se navode tri osnovna parametra koji e. radioaktivnim materijalom smatramo svaku supstancu koja im specifi nu aktivnost višu od 70 Bq po gramu tvari. Slika 1. Ta je granica postavljena tako nisko jer se u nekim bolni kim laboratorijima pojavljuje otpad tako niske aktivnosti da ak pada ispod tog nivoa. transport unutar bolnice te skladištenje radioaktivnih materijala prije i nakon upotrebe direktna su odgovornost odjela koji ih koristi. treba informirati. jer apsorbirana doza na ruku operatera dramati no pada zbog kratkog dometa beta estica. ima posebnog smisla kod rada s beta emiterima poput P-32 ili Y-90. Transport radioaktivnih materijala od proizvo a a do bolnice obi no spada u podru je odgovornosti snabdjeva a. ovisno kako se primjene. obu iti i izvježbati da svaki postupak manipulacije s radioaktivnoš u obave u najkra em mogu em vremenu (zaštita vremenom) te na distanci ili korištenjem pomagala kao na Slici 2. (zaštita udaljenoš u). To se u nuklearnoj medicini odnosi na otvorene i zatvorene izvore zra enja.. uvijek mora biti pod strogim nadzorom za to ovlaštene i odgovorne osobe. Kad govorimo o principima radijacijske zaštite. Korištenje pomagala. Prostorije gdje se koriste ili skladište radioaktivni materijali treba smatrati posebno kontroliranim podru jem i adekvatno ih obilježiti. jer je brzina doze obrnuto proporcionalna s kvadratom udaljenosti. Prijenos i upotreba izvora zra enja. Osoblje koje radi s izvorima zra enja. kao na Slici 1. Slika 2.Prema preporukama Me unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). bilo otvorenim ili zatvorenim. odnosno ve u ili manju štetu koje nam zra enje potencijalno može nanijeti. utjecati na ve u ili manju ekspoziciju zra enju.

II = 0. najzna ajniji za ovo poglavlje.06 Co-60 12.0 Co-57 0. III = 2 mSv/h). Slika 4. Y-90) do nekoliko stotina kirija (npr.Tre i parametar.3 Tc-99m 0. Sposobnost materijala da atenuira radioaktivno zra enje. poput olova ili wolframa. vidljiva aktivnost izvora. tj. a maksimalne koli ine radioaktivnosti koje se tako pakiraju variraju.7 In-111 1. prikazane su posude (kontejneri) za skladištenje i transport radioaktivnih otopina bez dodatne vanjske ambalaže od stiropora. 37 .005 mSv/h. obi no se izražava u terminima “poludebljine” (D1/2) tog materijala za korištenu specifi nu energiju zra enja. posebno kod visokoenergetskih gama emitera.17 Tl-201 0.3 Tablica 1.3 Mo-99 6. Do upotrebe ili zbog internog preseljavanja radionuklida unutar bolnice. pleksiglasa ili nekih plasti nih materijala.05 I-131 2. To su one debljine materijala štita koje e reducirati koli inu radijacije za 50%. dok je za beta emitiraju e izvore dovoljan i adekvatan štit od npr.2 Cs-137 6. Na paketu su naljepnice iz kojih je. a crvenom bojom ozna ene kategorije I. primjenom apsorbiraju ih materijala kojima se izvor “ogra uje”. Na Slici 3.0 Sr-85 5. Kod prenošenja takvih ve “navu enih doza” radiofarmaka koristi se prijenosni olovni kofer i s ru kom kao na Slici 5. Slika 5.4 Fe-59 10. Kod rada s visokoenergetskim gama emiterima koriste se materijali velike specifi ne gusto e. izme u ostalog. II ili III govore nam o maksimalnoj brzini doze na vanjskoj površini paketa (I = 0. date su vrijednosti poludebljina olova za neke esto korištene gama emitere.5 I-125 0. prema me unarodnim standardima.0 I-123 0. RADIONUKLID D1/2 OLOVA (mm) Ba-133 2.5 mSv/h. najbolje je da isti ostane u originalnom pakovanju. od nekoliko kirija (npr. U Tabeli 1.2 Se-75 3. Slika 4. U dijagnosti koj i terapijskoj nuklearnoj medicini osoblje je obvezno koristiti sve predvi ene mjere zaštite u koje se. ubraja apliciranje radionuklida injekcijama u štitniku od olova i olovnog stakla. u ovisnosti o radionuklidu.006 Ga-67 1.5 Cr-51 2. je “zaštita štitovima”. Takvo pakiranje može izdržati ve inu transportnih akcidenata. Cr-51).0 Xe-133 0. prikazuje pokretni zašti eni spremnik za bo ice s ve pripremljenim “dozama” za primjenu. Poludebljine olova za atenuaciju nekih esto korištenih gama emitera Nuklearnomedicinski izvori zra enja uglavnom se dopremaju zapakirani prema me unarodnim standardima za radioaktivne pakete “tipa A”.

a kojima je specifi na radioaktivnost još uvijek viša od zakonom propisane granice. odnosno emitiranog zra enja. Granica iznad koje se kruti otpad ne smatra obi nim otpadom. vatice. Prema Pravilniku o stavljanju radioaktivnih tvari u promet i uporabu koji je na snazi u Hrvatskoj. poljoprivrede. Obi no se promatra u inak one koli ine tvari koja ima radioaktivnost od 1 Bq. Na radilištima se postavljaju eli ne (3 mm) olovom zašti ene (10 mm) kante za sme e (Slika 7) u koje se odlažu manji kontaminirani predmeti kao igle. papir i sli no. odnosno samo 10 MBq/m ako emitira alfa zra enje. posteljinu. govorimo o izvorima zra enja koji su ostatak nakon upotrebe ili kojima se radioaktivnost fizikalnim raspadom toliko smanjila da se više ne mogu koristiti u svrhu postizanja traženog dijagnosti kog ili terapijskog efekta (ili u svrhu tehni kih kalibracijskih snimanja). Dakle. Njime se detaljno razvrstava i kategorizira radioaktivni otpad. šprice. teku i i plinoviti radioaktivni otpad.7 kBq i to za radionuklide najve e radiotoksi nosti. evidentiranja. obrade. ZBRINJAVANJE IZVORA KOJI SE VIŠE NE UPOTREBLJAVAJU ILI SU OSLABILI U ovom poglavlju govorimo o radioaktivnom otpadu proizvedenom u nuklearnoj medicini. a ukupna radioaktivnost barem jednaka 3.) i tamo se vrši manipuliranje s njima. neki materijal se smatra radioaktivnim ako je njegova specifi na radioaktivnost ≥ 74 kBq/kg. Npr. Kod razmatranja u inka zra enja na organizam ovjeka. 38 . rukavice. bilo da se radi o izvorima otvorenog ili zatvorenog tipa. šprice. Kruti otpad uklju uje igle. kontaminiranu odje u. kona nog smještaja i ispuštanja radioaktivnih otpadnih tvari u ovjekovu okolinu” odgovoran je za manipuliranje radioaktivnim otpadom u svim granama industrije. Kod pripreme i primjene radiofarmaka na pacijentima u dijagnosti ke i terapijske namjene pojavljuje se ve i broj otpadnih produkata koje se može svrstati u tri osnovne skupine: kruti. za plutonij Pu-239 radiotoksi nost je oko 160 µSv po becquerelu dok je za neke gama emitere na milijune puta manja. nego radioaktivnim. faeces i drugo. i tada se definira efektivna ekvivalentna doza. prije nego se odnesu na trajnije odlagalište ili obradu. Kod klasifikacije radioaktivnih materijala važan je dodatni podatak o kolikoj se radiotoksi nosti radi. obavezno se uzima u obzir radiotoksi nost pojedinog materijala. znanosti i medicine u našem društvu. Drugi “Pravilnik o na inu skupljanja. koristi se posebni “vru i” dio laboratorija koji mora biti ure en kao kontrolirana zona. uvanja. Kona no. za trajnije odlaganje svih radioaktivnih izvora. jest 100 MBq/m3 ako sadrži gama ili beta emitiraju e 3 radionuklide. zbog ionizacija koje ono urokuje u organizmu.Slika 6. a otvoreni izvori zra enja obvezno se skladište u digestorskom prostoru ogra eni olovnim ciglama (Slika 6.

mogu se osloboditi ve e koli ine plinovitog radioaktivnog otpada za koji se moramo posebno pobrinuti. Zbog toga je nužno redovito monitoriranje prostorije u kojoj se takvo snimanje radi. ti filteri postaju kruti radioaktivni otpad. npr. u slu aju eventualno neispravnih filtera. ime smo baratanje plinovitim otpadom pretvorili u baratanje jednostavnijim. taloži po podu prostorije. dok ne pro e dovoljno vremena da. Kod pripreme i primjene radiofarmaka. zbog svog fizikalnog raspada. Posebna kategorija krutog otpada su dugoživu i kalibracijski izvori za kontrolu kvalitete rada gama kamera i drugih ure aja u nuklearnoj medicini. Kod kupovine takvih ure aja tvrtka proizvo a ugovorom se obvezuje da primi natrag i u svojoj organizaciji zbrine istrošeni izvor koji e još dugo biti radioaktivan iznad dopuštenog nivoa. Izdahnuti Xe-133 ili drugi plin. tako er se lovi filterima. zajedno s pepelom. Zbog toga se priprema radiofarmaka radi u “vru em” laboratoriju u digestoru opremljenom odgovaraju im filterima. više nisu opasni za ljude i okoliš. Tom se prigodom radioaktivni dim lovi filterima koji onda.Slika 7 Naj eš a obrada je spaljivanjem. kod izvo enja ventilacije plu a. npr. U oba slu aja. predstavljaju višestruko smanjeni volumen krutog otpada. Slika 8. Kod primjene Xe-133 treba imati na umu da je to plin teži od zraka pa se. Slika 9. terapijskih doza volatilnog I-131 te kod izvo enja nekih pretraga. Ostaci radiofarmaka uvaju se u olovnim kontejnerima poput onoga na Slici 8. 39 . ventilacije plu a pomo u Xe-133. krutim otpadom.

Teku i otpad u vidu neupotrjebljenih preparata. radioaktivnost ne padne ispod nivoa definiranog zakonskim propisima. eksperimentalnih otopina i sli nog. kontaminirane vode. npr. Takvi se pacijenti drže u izolaciji. u Velikoj Britaniji. sadržaj se prebacuje u velike rezervoare ukopane u zemlji na odležavanje dok mu radioaktivnost ne padne ispod nivoa zakonom dozvoljenog za ispuštanje u javnu gradsku kanalizaciju. u sobama s posebno ure enim sanitarnim vorom. Tu se takav otpad uva sve dok mu. Posebni je problem odlaganje radioaktivnog urina pacijenata koji su primili visoke terapijske doze I-131 kakve se daju kod hipertireoza ili karcinoma štitnja e i mogu dosezati razine od nekoliko tisu a MBq. uslijed fizikalnog raspada. Kad se posude napune. 3 ta vrijednost se razlikuje od zemlje do zemlje. skuplja se u za to predvi ene i obilježene posude kao na Slici 9. a koji u našoj regulativi za I-131 iznosi 5 MBq/m3. 40 . odakle se radioaktivni urin i faeces pumpama prebacuju u specijalno ure ene preljevne nepropusne septi ke jame. iznosi 4 MBq/m . Ina e.