You are on page 1of 10

Zavrni rad iz predmeta: Poznavanje robe

Tema: Specijalne vrste vina

Mentor: .

Uenik: Smjer: prodava

k.god. 2011./2012.

SADRAJ:
1.Uvod..................................................................................................................1 2. Specijalna vina.................................................................................................1 2.1. Desertna vina..............................................................................................2 2.2. Likerska vina...............................................................................................3 2.3 Aromatizirana vina.......................................................................................4 3. Kuanje vina....................................................................................................5 4. uvanje i skladitenje vina...............................................................................6 5. Zakljuak..........................................................................................................7 6. Literatura.........................................................................................................8

1. Uvod

Vino je alkoholno pie koje se dobiva posebnom trhnolokom obradom, fermentacijom i dozrijevanjem soka iz ploda vinove loze. Osnovna i jedina sirovina za proizvodnju prirodnog vina je zreo plod vinove loze koji se naziva groe.

Dvije su osnovne vrste vina: crno i bijelo vino. Daljnjom preradom tih vina, koja ukljuuje dodavanje razliitih sastojaka, dobije se specijalno vino. U specijalna vina ubrajamo: desertna, likerska i aromatizirana vina.

2. Specijalna vina Specijalna vina su vina dobivena posebnim nainom prerade groa, mota, ili vina bez dodataka ili s dodatkom odrene koliine vinskog alkohola, vinskog destilata, eera, koncentriranog mota i mirisnih ili drugih doputenih tvari biljnog podrijetla.

Specijalna vina dijelimo na: Desertna Likerska Aromatizirana

2.1. Desertna vina


Desertna vina su jedna od vrste specijalnih vina, a dobivaju se posebnim nainom prerade prezrelog tj. presuenog groa i posebnom doradom vina i mota. Najfinija desertna vina na svijetu rade se od groa inificiranog gljivicama koje se zovu Botrytis Cinerea, a svima su poznate kao plemenita plijesan. Plijesan se razvija kada vrijeme postaje vlano netom prije berbe. Prirodna desertna vina se dobivaju alkoholnim vrenjem mota od prezrelog groa visoke kvalitete. Groe za proizvodnju takvog mota najee je presueno na trsu ili moe biti dosueno na suncu, na slami ili u hladu. Peena desertna vina su jedna vrsta imitacije prirodnih desertnoh vina, a dobivaju se alkoholnim vrenjem ugueno mota. Najpoznatije hrvatsko desertno vino je proek iz regije primorska hrvatska, a zatim slatka maretina iz srednje i june Dalmacije, takoer i istarska slatka malvazija i drugo.

Najpoznatija prirodna desertna vina su francuska vina kao npr.: Sautrenesa lunela, maarski tokajac, ukrajinski mukati itd. Od davnina je u Dalmaciji poznato da se kao sredstvo za jaanje natate popije umanjak svjeeg jaja dobro istuen sa eerom, a zatim se nadolije pola ae proeka. Legenda kae da je jo rimski car Dioklecijan s uitkom pio proek kada je 303. godine napustio prijestolje i nastanio se u svojoj palai u Splitu. Proek karakteriziraju optimalna svojstva najboljih specijalnih vina zbog kojih se ovo plemenito i ugodno pie neobino cijeni.

2.2. Likerska vina


Likerska vina se dobivaju alkoholnim vrenjem mita ili masulja od groa odreenih sorti vinove loze s dodatkom koncentriranog mota ili masulja od groa odreenih sorti vinove loze s dodatcima koncentriranog groanskog mota i vinskog destilata. Razlikujemo ih od ostalih vina po tome to imaju povien sadraj alkohola. Udio alkohola u likerskim vinima ne smije biti manji od 15% vol. niti vei od 22% vol.

Neka od najpoznatijih likerskih vina su sherry vina. To je vino koje se dobiva iz sorte groa palarino. panjolski sherry je vrlo prodoran i suh bez obzira o kojoj se vrsti radilo. Mancarilov je okus vrlo tvrd, osebujan i slano kvasast. Amontillido je tamniji, a moe biti tvrd i elegantan ako nije doslaivan. Sherry ima niz prepoznatljivih tipova, a neki od njih su: manzanili, palmu, pablo, cream... Jo jedno od najpoznatijih likerskih vina je Modeira koje dolazi sa istoimenog otoka. Portugalski porto ili je jo jedno od poznatijih vina koji se prodaje pod originalnim ili slinim imenom. Marsala je nejpoznatije talijansko vino i dolazi iz okolice istoimenog grada.

2.3. Aromatizirana vina Aromatizirana vina mogu se proizvesti iz prirodnih vina, a rijee se proizvode od ostalih specijalnih vina. Poetak proizvodnje ovakvih vina povezje se s grkim ljenikom Hipokratom koji je vinom iz bilja estrahirao ljekovite tvari.

Najpoznatije aromatizirano vino je vermut. To vino se proizvodi iz ekstrakata aromatinih trava, a najvie od pelina, alkohola i eera Hoe li to vino biti bijelo, rose ili crni, gorki, suhi ili slatki vermut ovisi o sastavu trava, koliini eera i dakako ovisi i o vrsti vina.

Aromatizirana vina su svrstana u kvalitetna i vrhunska vina.

Ta vina se stavljaju u promet kao aromatizirana vina, aromatizirana kvalitetna te vrhunska s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. U proizvodnji vermuta vanu ulogu imaju izvor vina kao osnovne sirovine i izbor trava i biljnih dijelova kao zaina. Poto osnovna vina za proizvodnju vermuta nemaju dovoljnu koliinu alkohola, to im se dodaje do potrebne koliine. Da bi se ublaio gorki okus vermuta od raznih trava, dodaje se eer ime se postie bolja aromatinost. Pored vina kao osnovne sirovine za proizvodnju vermuta znaajnu ulogu ima izbor smjese trava i drugih biljnih djelova. U ovome lei specifinost pojedinih tipova vermuta. Neke od trava koje se upotrebljavaju za proizvodnju vermuta su: pelin, rumarin, kadulja... Vermut kao gotov proizvod moe biti sladak ili suh. U njima ima od 15% vol. do 18% vol. Po boji mogu biti svijetli i tamni vermut. Tamnija boja postie se dodavanjem karamele .

3. Kuanje vina
Ako pijuckamo vino iz ae ne znai da ga istovremeno i kuamo. Vino je sve u svemu sloenije po pitanju svojih okusa i ponaanj, a najbolja vina mogu i precizno odrediti podrijetlo.

Kako degustirati vino: Gledanje- boja vina moe ukazati na sortu groa, podrijetlo i starost Njihanje- kada zanjiemo vino, ono se prozrauje i oslobaa svoje arome, a nain na koji se cijedi natrag iz stijenke ae govori nam o sadraju alkohola i starosti. Mirisanje- udahnite duboko i pokuajte prepoznati sve arome Gutanje- promukajte vino u ustima i dopustite da dopre do svih okusnih pupoljaka. Grgljanje- promukajte vino u ustima i dopustite da dopre do svih okusnih pupoljaka. Pljuvanje- gutljaj koji ste kuali ispljunite tako da vam osjetila ostanu izotrena.

4. uvanje i skladitenje vina


Idealna temperatura na kojoj se vino uva je izmeu 7-15C. Na niim temperaturama vino se nee upropastiti tako dugo dok se ne smrzne. Skupocijena i vrijedna vina nema smisla podvrgavati prosjenoj temperaturi grijanja koja u prosjeku iznosi oko 21C, a jo manje podvrgavati toplini prosjene kuhinje. Promijenjive temperature jako mogu nakoditi vinima. Svijetlo, naroito ultraljubiaste ili suneve zrake jako tete vinima. Zbog njih vino stari i oksidira. Vino takoer treba podalje drati od razliitih izrazito vonjavih kemijskih proizvoda. Iako izgledaju bizarno, slojevi pljesni u vinskim podrumima ukazuju na poeljnu visoku razinu vlage.

5. Zakljuak
Specijalna vina se razlikuju od prirodnih: -po nainu proizvodnje- kod specijalnih vina proces proizvodnje je dui i kompliciraniji -kod specijalnih vina duina proizvodnje iznosi minimalno 6 mjeseci -razlika je i u kemijskom sastav: sastav specijalnih vina: etil, alkohol i drugi alkoholi, vinska kiselina, voda, eeri, arome, boje.... -razlika u postotku alkohola- specijalna vina u svom sastavu mogu sadravati 15,1-22,5% vol., dok je u prirodnim vinima 10-15% vol.

6. Literatura
Simson, J. : Velika knjiga o vinu; Profil, Zagreb 2004. godine Walton, S. : Enciklopedija svjetskih vina; Leo commerce, 2006. godine Matasovi D. : Poznavanje robe i prehrana 2., Profil, Zagreb 2005. godine