You are on page 1of 40

Poglavlje 1 „Principi i koncepti ekonomskog razvoja“

Više od ¾ svjetskog stanovništva živi u zemljama u razvoju, ali oni uživaju samo 16% svjetskog pri oda, dok !"% naj#ogatiji uziva $%% svjetskog pri oda& 'aš osnovni cilj u razvoju jeste smanjiti disparitet izme(u i unutar zemalja& )lavni izazov razvoja u našem vremenu je izazov uklju*enja& +tudija ekonomskog razvoja je jedna od najnoviji , najuz#udljiviji i najizazovniji #ranši od #roji ekonomski i politi*ki ekonomija& Vrste razvojni keonomija, 1. tradicionalna ekonomija Prvenstveno se zasniva na e-ikasnoš.u, minimalnim troškovima i optimalnim rastom resursa tokom vremena da #i proizveli ekspanzivan rast do#ara i usluga& Prema tradicionalnim ekonomijama, jednostavno mislimo na klasi*ne i neoklasi*ne ekonomije koje se naj*eš.e pojavljuju u /merici i Velikoj 0ritaniji& 1radicionalne ekonomije se prvenstveno #ave naprednim kapitalisti*kim svijetom savršenog tržišta, neograni*enom potrošnjom, automatskim prilago(avanjem cijena, donošenjem odluka na osnovu grani*ni privatni pro-ita i kalkulacija korisnosti& 2. politička ekonomija 2de uz tradicijalne ekonomske studije uzimaju.i socijalne i institucionalne procese sa glavnim grupama ekonomski i politi*ki elita, uticaj alokacije produktivnosti resursa sada i u #udu.nosti ekskluzivno za nji ovu vlastitu do#it a tako(e i za ostale populacije& 3na je veza izme(u politike i ekonomije, sa pose#nim naglasnom na ulogu mo.i i donošenja ekonomski odluka& 3. razvojna ekonomija Vodi #rigu o e-ikasnosti alokacije postoje.i oskudni produktivni resursa, ali i o nj ovom rastu tokom vremena, tako(er mora voditi ra*una o ekonomskim, socijalnim, politi*kim i institucionalnim me anizmima, javnim i privatnim pose#no #rinu.i o #rzoj i dugoro*noj skali po#oljšavanja na nivoima za ljude koji su pogo(eni #olestima, neu ranjenoš.u i nepismenoš.u& 4 strogo ekonomskim terminima, razvoj je tradicionalno zna*io kapacitet nacionalne keonomije, *iji su inicijalni ekonomski uslovi manje ili više stati*ni u dužem vremenskom periodu, da generišu i održe godišnje pove.anje u njegovom #ruto nacionalnom proizvodu )'P pc % 5 6 % ili više& 7ajedni*ki alternativni ekonomski inde8 razvoja je #io korišten kao odnos stope rasta do odka po glavi stanovnika ili po glavni )'P9a da #i nas doveo u prora*un sposo#nost nacije da proširi nji ov output pri stopi rasta #ržoj nego što je stopa rasta nji ovog stanovništva& :azine i stope rasta realnog )'P per capita minus stopa in-lacije, se redovno koriste kao mjere sveukupnog ekonomskog #lagostanja stanovništva 5 koliko realni do#ara i usluga je u mogu.nosti prosje*an gra(anin potrošiti i investirati&

1

; suštinske vrijednosti razvoja su, 1. samoodrživost (ekonomija opstanka; sredstva za život) 4klju*uju, ranu, smještaj, zdravlje i zaštitu, kada i jedna od ovi potre#a nije zadovoljena ili je pondua kriti*no smanjena onda je zadovoljen uslov „apsolutne nerazvijenosti“& 0ez održivog i neprekidnog ekonomskog progresa na individualnom jednako kao i na društvenom nivou, realiziranje potencijala ljudi ne #i #ilo mogu.e& :astu.i pri odi po glavi stanovnika, eliminacija apsolutnog siromaštva, #olje mogu.nosti zaposlenja, smanjenje neujedna*enosti pri oda, *ine neop odne ali ne i dovoljne sulove za ekonomski razvoja& 2. samopoštovanje (biti osoba) +tvaranje osje.aja da niste iskorišteni kao sredstvo kojim drugi postižu svoje ciljeve& 3. sloboda od ropstva (moći birati) 3vdje slo#odu tre#a s vatiti u smislu oslo#o(enja od otu(uju.i materijalni uvjeta života i društvene pot*injenosti i služenja prirodi, neznanju, drugim ljudima, siromaštvu, institucijama, dogmatskim vjerovanjima, pogotovo da je siromaštvo „nekome“ predodre(eno&

'a osnovu navedenog postoje 3 cilja razvoja, 1. povećati raspoloživost i proširiti raspodjelu osnovni roba za e!zistenciju kao što su rana, krov nad glavom, zdravlje i zaštita 2. povećati nivo života uklju*uju.i, pored višeg pri oda, i osiguranje viši radni mjesta, o#razovanje i ve.u pažnju kulturnim i ljudskim vrijednostima, koji .e služiti ne samo pove.anju materijalnog #lagostanja nego i stvaranju ve.g individualnog i nacionalnog samouvažavanja 3. proširiti dijapazon ekonomski i socijalni izbora koji stoje na raspolaganju pojedincima i zemljama time što .e i se oslo#oditi od ropstva i ovisnosti ne samo od drugi ljudi i nacionalni država, nego i o silama ljudskog neznanja&

"ilenijski razvojni ciljevi su, 1. 2. 3. 4. 5. 6. *. +. ukinuti krajnje siromaštvo i glad postići univerzalno osnovno obrazovanje promovirati jednakost u pogledu gendera i osnažiti žene smanjiti smrtnost djece poboljšati zdravlje majki boriti se protiv !"#$!%&'a( malarije i drugi) bolesti osigurati održivost okoliša razviti globalno partnerstvo u razvoju.

!

Poglavlje ! „<valitativni i kvantitativni aspekti razvoja“
=konomski razvoj pretpostavlja društveno ekonomske promjene& 7akonita tendencija koja se mani-estira na duži rok i ne uklju*uje samo promjene u materijalnoj s-eri, nego i u cjelokupnoj strukturi društveno ekonomskog razvoja >nauci, o#razovanju, zdravstvu, kulturi, institucijama?& #konomski rast $ se odnosi u stepenu materijalne proizvodnje u okviru postoje.eg društveno ekonomskig sistema& Promjene u materijalnog proizvodnji u kra.em vremenskom periodu o#i*no je to 1 godina dana, ili godišnji porast materijalne proizvodnje preko stope rasta )@P u jednoj zemlji& #konomski razvoj 1& !& „Ae proces u kome realni )@P stalno raste u dužem vremenskom periodu i ako je ve.i od stope rasta stanovništva onda i )@PBpc raste“ „Ae trans-ormacija #azirana na participaciji >promjenama od kvantiteta ka kvalitetu?, unapre(enje kvaliteta ljudskog života, širenje mogu.nosti i iz#ora da o#likuje #udu.nost „Ae ekonomski rast pra.en promjenama u socijalnim i politi*kim institucijama, sa ciljem stvaranja #oljeg položaja ljudi“

;&

%drživi razvoj $ je proces promjena u kojem su eksploatacija resursa, smjer investiranja, te nološki razvoj i institucionalne promjene u skladu sa ciljem zadovoljavanja sadašnji ali i #udu.i potre#a& 3n u stvari zna*i o#avezu svake generacije da sljede.oj preda resurse koji u per capita terminima nisu manji od oni koje je generacija nasljedila& &umani razvoj 9 ljudska do#ro#it i kvalitet života tre#aju da se traže na na*in koji osigurava najpotpuniji procvat ljudskog potencijala #ez degradacije, kvarenja ili uništavanja društva ili prirode& &olistički pristup razvoju, 1. 2. 3. 4. 5. 6. makroekonomski aspekti strukturalni aspekti socijalni aspekti )umani aspekti ,izi-ki aspekti speci,i-ne strategije

'ova razvojna paradi!ma uklju*uje, 1. 2. 3. 4. 5. 6. *. +. veći .%/ pc pravednije obrazovanje mogućnost zapošljavanja veću gender ravnopravnost bolje zdravlje i pre)ranu -istu i održivu prirodnu sredinu( nezavisno i nepristrasno sudstvo i pravni sistem kao i vladu šire gra0anske i politi-ke slobode bogatiji kulturni život

!ndikatori( pokazatelji razvoja izražavaju tendencije neke varija#le u odre(enom vremenskom periodu, koja može #iti kvalitativna i kvantitativna mjerljiva veli*ina, mora se ispoljavati kao rezultat ostvarivanja utvr(eni ciljeva, mora da analiti*kom strukturom služi kao sredstvo u makroekonomskoj analizi i politici, mora da #ude me(unarodno kompariraju.a veli*ina, odnosno da se koristi kao alat za projekcije i planiranje razvoja

;

+a stanovišta pristupa razlikujemo 1& tradicionalne indikatore razvoja !& indikatore novo! pristupa razvoju

1. ()*+,-,%'*.', ,'+,/*(%), )*01%2*
4 tradicionalne indikatore spadaju, 1. 2. 3. 6. 7. 8. 9. 3+453'4 3+453'4 pc nominalni i realni 3+453'4 nominalni i realni 3+453'4 pc stepen zaposlenosti stepen nezaposlenosti vrijednosni pokazatelj nivoa razvijenosti

1radicionalni indikatori razvoja pokazuju ostvareni ukupni o#im materijalne proizvodnje >vrijednosni izraz? i mjera uspje a cjelokupne ekonomije& +e:. 3+4, a? „Ae suma vrijednosti potrošnje, #ruto investicija, državne na#avke do#ara i usluga, neto izvoza u zemlji tokom godine“ #? „+uma ukupni nov*ani vrijednosti toka -inalni do#ara i usluga koje proizvede jedno društvo“ c? „4kupna zarada -aktora koji u*estvuju u proizvodnji >plate, kamate, renta, pro-iti? koja je društveni trošak proizvodnje -inalni proizvoda, uve.ana za posredne poreze koji se iskazuju kao trošak proizvodnje tog proizvoda i amortizaciju“ d? „Ae ukupna dodana vrijednost ro#a i usluga proizvedeni u zemlji untar jedne ekonomije, od strane rezidenata i nerezidenata& +e:. 3'4, a? „Ae ukupan do odak rezidenatavneovisno o tome gdje je taj do odak zara(en& )'P je jednak )@P5u plus neto do odak rezidenata iz inostranstva, te je kao takav ispravniji pokazatelj nacionalnog #ogatstva, no *esto je teško procjenjiv& )'P C )@P“& +e:. 3+453'4 a? predstavlja vrijednost po osnovu cijena koje su prevladale u odre(enom periodu ili tzv& #aznoj godini, koja se uzima kao polazna usporedna osnova“& +e:. nominalni 3+453'4, a? „Predtavlja vrijednost po osnovu trenutni izra*unavanja“

cijena 5 cijena dati

u predmetnom periodu

+e:. realni 3+453'4, a? „Predstavlja vrijednost nominalnog )@PB)'P korigovanu za in-laciju“&

D

@o odak pc se koristi kao #azni indikator nivoa razvijenosti. . dugovje*nosti ne svjedo*i o kvalitetu života i životnom standardu svi ili ve.% F pc? zemlje više! srednje! pri oda >. . te se s odno ovom indikatoru i metodologiji E0 zemlje rangiraju u tzv&. 1& jeste odraz ukupnog #lagostanja jedne zemlje !& govori o vrijednosti raspoloživi do#ara unutar jedne ekonomije.'+. 1& !& ./*(%). koji pokazuje za koliko se uobi-ajena tržišna potroša-ka korpa proizvoda i usluga jedne valute može kupiti na lokalnom tržištu . .%! $ !ender indeks razvoja 6. %! $ indeks umano! razvoja 2.69G&. &="*'%3 )*01%2* 1.'+.& potre#an je pregled glo#alni strategija koje su važne za zaposlenost %kunov zakon . )*<(* +%&%+/* 7asniva se na paritetu kupovne mo./*(%).& D& %& zemlje nisko! pri oda >66%F ili manje pc? zemlje niže! srednje! pri oda >6669. „1% pove.& D& %& i dalje je prosje*na vrijednost ne govori o stvarnoj raspodjeli nivoa #lagostanja ne ukazuje na disparitet unutar ekonomije ne mjeri direktno nivo #lagostanja npr nivo zdravlja. )*<(* +%&%+/* .'+.&".'+. 3.i novca u nji ovoj vlastitoj zemlji& % . 1.&".$6 F ili više pc? ostale zemlje %#-+ ><uvajt.<(=4* )*01%2* +u. indeks te nološki dosti!nuća $ 5$! 1. %+)>*'2* %/)=>#'2* . ./*(%).23 $ indeks osnaživanja !endera 7.'+.$% F pc? zemlje više! pri oda >G&. 4! $ indeks ljudske slobode 8. o#razovanja. 2./*(%). odnosno predstavlja vrijednost koja otpada na pojedinca 1edostatci 3'453+4 pc. 4/=H rast #ez razvitka? /rednosti 3+453'4 pc./*(%). '%1%3 4). 1& radna snaga je potencijal za rast i prosperitet !& zaposlenost je centar ekonomski i socijalni politika . je sveo#u vatan okvir zaposlenosti& 4 centar ekonomksi i socijalni zaposlenost& =lementi I=J9a su. . uklju-ujući robe i proizvode koje se ne razmjenjuju me0u državama & 3n u stvari ukazuje na nivo kursa zamjene nacionalne valute stranim novcem koji odgovara kupovnoj mo.i ppp.anja nezaposlenosti je rezultat pada proizvodnje od !% >)@P9a?“ 2.ine pojedinaca društva& politika stavlja -#. /! $ indeks umano! siromaštva 3. . 1& !& .

politi-ke 6.%"9".)%"*?(1* $ /! % ljudi kojima nedostaju osnovne ili minimalne esencijalne ljudske sposo#nosti. 3#'+#) . 2. 1& politi*ka participacija i mo. ljudska prava 6& indeks te nološki dosti!nuća 9 5$! 3#u vata karakteristike u stvaranju i rasprostiranju te nologije i izgra(ivanja ljudski sposo#nosti. 1.& rasprostranjenost stari) inovacija 5 #roj tele-ona D& ljudske vještine 5 #roj godina školovanja iznad 1% godina i stopa upisa na univerz& 4! 6 .'+. donošenja odluka >% muškaraca i žena u zakonodavstvu.'+.6G 5 srednji K@2 ". . socijalne 4.a izme(u muškaraca i žena 6. 4. 1.23 3cjenjen je napretkom žena u ekonomskom i politi*kom životu i nji ove mogu. 3. indeks ljudske slobode $ 3n uklju*uje. a dimenzije su mu./*(%). . ekonomske 5.& dostignut standard života )@P pc ppp 2. nacionalno privredno bogatstvo ljudsko bogatstvo prirodno bogatstvo saldo stanja nacionalni) osnovni) sredstava 3.'+#/< &="*'%3 )*01%2* $ %! :angira zemlje u tri grupe. %+)>*'2* %/)=>#'2* 4klju*uje.""9". viši služ#enika i menadžera i sl&? .& ja*inu ekonomski izvora. 1.'+#/< )*01%2* $ . &="*'%3 )*01%2* 4klju*uje. . o*ekivano trajanje života po ro(enju !& znanje. mjereno pri odima koji ostvaruju muškarci i žene 7.a muškaraca i žena u prlamentu? !& ekonomska participacija i mo."" 5 visok K@2 2ma osnovne dimenzije.2. kulturne 3. ".%! 2sti je kao i K@2 s uvažavanjem dostignu.'+#/< %<'*>.& sposobnost obrazovanja i znanja >% nepismenosti žena? 3. 1& dužina trajanja života. donošenja politi*ki odluka >% u*eš.$"91. . stepen pismenosti i stopa upisa u škole . ljudske slobode 2.'+#/< &="*'%3 <. 1& te)nološko stvaranje 5 #roj patenata pc i #roj primljeni nagrada !& rasprostranjenost novi) inovacija 5 #roj internet priklju*aka pc i udio izvoza visoke i srednje te nologije u ukupnom izvozu .nosti& @imenzije su mu.1*'2* 3#'+#)* $ . 1& sposobnost da budu u)ranjeni i dobrog zdravlja >% djece ispod % godina koja su neu ranjena? !& sposobnost za zdravu reprodukciju >% djece ro(ene #ez zdravstvene zaštite? .DG 5 nizak K@2 ". ./*(%).

o#zirom da mjeri središnje odstupanje od per-ektne distri#ucije više senzitivna vrijednost za srednju do odovnu klasu& 6 .nost komparacije. 3+4$a F ind.u od "91 &+. a ne prosje*na veli*ina daje jasnu mogu.orenzove kriveB to je viši relativni stepen nejednakostiB i obratnoB a samim tim je i 3.Percepcija ljudskog razvoja i indikatori prema 67'u su. 1. 2. 5.nost zadovoljenja osnovni ljudski potre#a >tj& neop odni resursi za o#ez#je(enje minimalnog životnog standarda ili životnog održanja“ E0 de-iniše siromaštvo u odnosu na prosje*nu normu 5 minimalan do odak neop odan za zadovoljenje osnovni životni potre#a& Prag siromaštva je izme(u 1F i !F dnevno& #kstremno siromaštvo je #roj stanovnika koji živi na manje od 1F dnevno& *psolutno siromaštvo je #roj stanovnika koji živi ispod granice siromaštva& "jerenje nejednakosti raspodjele do odka@ 1& . koe:icijent 9 je mjera nejednake distri#ucije.& D& mjera nejednakosti. tj& nejednakosti& Ljeri nivo odstupanja od per-ektno jednake distri#ucije koji je izražen koe-icijentom od "91 >mjeri središnje odstupanje od per-ektnog?& Ašto je veća zakrivljenost .'. D 153 E (ind.orenzove krive. koja je portret ili o#servirane distri#ucije do otka u odnosu na per-ektnu distri#uciju do otka 3. 1& !& „+e percepira prevas odno kao nemogu. te je jednostavan za interpretirati daje mogu.C 4rednosti ovakvog mjerenja su. 3. 4. očekivano! trajanja života +e:. siromaštva.unkcionalna distribucija >socijalna nejednakost? !& personalna distribucija >podjela stanovništva na grupe s odno veli*ini do odka? @rugi uo#i*ajeni na*in mjerenja nejednakosti jeste konstrukcija .'. obrazovanja F ind. 1& !& ne odražava per-ektno nejednakost. pismenost stanovništva stopa siromaštva o-ekivana trajnost života stopa smrtnosti novoro0en-adi pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti 81%/'ov indeks ljudskoj razvoja 5 K@2 5 je izražen vrijednoš.nost promatranja evolvuiranja nejednakosti u datom vremenskom periodu neovisno o veli*ini ekonomije 'edostatci ovakvog mjerenja su.$jev koe:icijent veći. 1& !& .

?(1* .1%('. šumarstvo !& sekundarni 5 uglavnom proizvodnja . transport. . '. usluge *. politi-ka struktura( moć i interesne grupe 0ajedničke karakteristike 0=)$u su. ri#arstvo.& tercijalni 5 trgovina. • G$ u najnerazvijenijim zemljama • 6D u 74: zemljama • $ u razvijenim zemljama 2. <(*'+*)+ Veli*ina i razmjera siromaštva ovise o. ovisnost o vanjskom svijetu 9ekonomska( politi-ka( kulturna: +. +e može o#jasniti odsutstvom ili nedostatkom komplementarni „-aktorski inputa“.Poglavlje . 1. (#)#( %1. industrijska sektora. poput -izi*kog kapitala ili iskusnog menadžmenta& Pokre. kao i neop odne institucionalne promjene.0*/ '. 1. kao protumjera& 3. istorijski pregled 9kolonijalizacija: 3. „:azlike i zajedni*ke karakteristike 74:9u zemalja u razvoju“ Postoji + komponenti koje se ispituju izme(u zemalja u razvoju.1'%<(. 1& primarni 5 poljoprivreda. • prosje-nom nivou pri)oda jedne zemlje • stepenu nejednakosti raspodjele istog 3*ekivani životni vijek. veli-ina i nivo pri)oda 2. • 3ko %" godina u najnerazvijenijim zemljama • 3ko 6D godine u 74: • 3ko 6$ godina u razvijenim zemljama +topa smrtnosti djece na 1""" novoro(en*adi.u se doma.1% 4)%+=/(.izi-ki i ljudski resursi 4.0*/ >.<'%<(. relativni zna-aj javnig i privatnog sektora 6. -inansije.a štednja ili strano -inansiranje. industrijska struktura Postoji . '. 1eret ovisnosti 5 mla(e i starije populacije žive na „teret“ oni koji rade $ .<%/* <(%4* 4%)*<(* <(*'%1'. etni-ki i religijski sastav 5. 1.

'*4)#+*/ 3n se dijeli na. 1. broj stanovnika( raspodjela i rast 5. %1. temeljna nau-na i te)nološka istraživanja i mogućnost razvoja +.ava se output sa istom koli*inom inputa. usluga." %+'%<.izi-ki) i ljudski) resursa 2. šumarstva i primarni sirovina >primarni proizvodi? 7.(*."* Mesto „jaki“ diktiraju uslove pod kojima se pomo. trg.1%<( = "#H='*)%+'. N@I9u pruža& Pored toga jak uticaj kolonijalizma je ostavio ožiljke mnogim zemljama u razvoju& Postoji < zna-ajni) razlika u po-etnim uslovima koji za tjevaju pose#nu analizu perspektive rasta >u po*etnim -azama razvoja razvijeni i današnji zemalja?."*)'.leksibilnost politi-ki) i društveni) institucija <. o#razovanja i radni kvali-ikacija 2.<'%<( % 4%. kulturalni i pravni preduslova& Pogrešne ili nedovoljne in-ormacije navode na pogrešno alociranje ro#a. +%". 4%)*<( <(*'%1'.01%0= 4). kroz po#oljšanje zdravlja. puno ljudi radi na manjem prostoru i sl& . -izi*ku opremu i ljudske resurse.%)"*-. */="=. istorijska uloga me0unarodni) migracija 9=odliv mozgova>: 6.'. me0unarodna trgovina kao podsticaj rastu 9slobodna me0. ? =motor rasta>: *. 0'*('* %1.omparativna ovisnost o primarnom izvozu 5 mnoge ekonomije ovise o proizvodnji poljoprivrede.01%+'2. te)nološki napredak koji štedi rad kompjuteri.6. . velike #ušilice i sl& 3.2%4).2. sirovina i sl& 8. automatizovane pokretne trake.2# Preduslov za -unkcionisanje tržišne ekonomije su postojanje institucionalni . 3. relativni nivo pri)oda pc i . 1. ali oskudjevaju u kapitalu& G .u i krov nad glavom& 1u je i niska produktivnost z#og zastarjele te nologije.G#'# . 1.?(* .& 4)%. klimatski uslovi 4. jer one posjeduju dovoljno radne snage. %3)*'.*-.1)#+'%2 4)%.01%+* 3snovni razlog ovome jeste da se ljudi u sredinama sa niskim pri odima #ore za ranu. neutralni te)nološki napredak pove.2* '#<*1)?#'.'*-.2* /*4. stabilnost i . e. bogatstvo . te)nološki napredak koji štedi kapital #itan je za N@I.%?/. %<2#(.ikasnost domaći) ekonomski) institucija @alje postoje 3 komponente ekonomsko! rasta. . goriva.& ()>.%/'a 3.?(1* 'eop odan uslova da #i se stvorila radna snaga (#&'%.<'%<( .* 4klju*uje nove investicije. rje* je o tzv& jednostavnim te nološkim unapre(enjima& 2. odje.

Poglavlje D „1eorije ekonomskog razvoja“ 3ne se dijele na dvije osnovne grupe. 1. 1& tradicionalna . #avi se poljoprivredom i proizvodi za vlastite potre#e visoka stopa rasta stanovništva niska stopa štednje niska produktivnost rada niski prosje*ni pri odi i do oci koji sprje*avaju akumulaciju kapitala proizvodnja ne prati te nološki razvoj država je u siromaštvu #ez izlaza !& priprema za uzlitanjeH karakteristike. • • • • • • -ormiranje uslova za stvaranje minimalne doma. 3. 4).<(=4 )*01%2= 1& tradicionalni pristup razvoju razlikuje 6 na*ina razmišljanja o razvoju.e štednje i njenim plasmanom u djelatnosti koje tek tre#aju preuzeti ulogu nosioca razvoja pored poljoprivrede koja je osnovni nnosilac razvoja javljaju se i nove djelatnosti koje postepeno mijenjaju privrednu strukturu proces -ormiranja jednog ili više sektora s visokim stopama rasta dostizanje stope investicija od 1"% )@P9a stvaranje makroekonomskog am#ijenta za ulaganja stvaranje uslova za angažiranje stranog kapitala 1" . 4.. 4).%'*. ()*+.<(=4 )*01%2= 2. (#%).'#*)'.'.aza modeli strukturalne promjene revolucija me0unarodne zavisnosti neoklasi-na kontrarevolucija 1.azaH karakteristike • • • • • • • tradicionalno društvo koje najve. 1.*0* +u.-. teorije linearni) . '%1.ima dijelom živi na selu. 1& )ostoIljeve :aze rasta. 2.& .2# . koji ima %.

u privrednu strukturu sektori dodatnog rasta 5 sektori sna#djeva*a ili -inalizacije proizvoda sektor izvedenog rasta 5 sektori koji se po osnovu pret odna dva razvijaju ili imaju impuls za razvoj D& . investiranje u #azna istraživanja& @o usporenja rasta dolazi z#og. • • • • • • rast #roja stanovnika je sta#ilizovan u odre(enoj stopi rast proizvodnje dovoljno visok privredna struktura se popunjava novim proizvodima. nije uklju*en mogu.& .te smanjenja stopa inovacija 11 .i prinosi %& .ava proizvodnju po stanovniku tzv& propulzivne djelatnosi 5 sektor dodatnog rasta i sektor izvedenog rasta propulzivne djelatnosti unose nove sadržaje i te nologiju u postoje. o ra#renje investicija u ljudski kapital. ne o#jašnjava razvoja zemalja sa #itnim resursima. ne vidi razliku izme(u male i velike zemlje& <riti*ki osvrt na teoriju. ne razmatra uticaj te nološki inovacija.aza uzlijetanja 9take o. ali je stopa rasta proizvodnje sve manja štednja je visoka i srazmjerno sta#ilna investicije visoke i sta#lne opadaju.anje investicija smanjenjem #udžetskog de-icita uz poreske olakšice. mogu. razvoj od pri#avljeni sredstava.aza zrelostH karakteristike. pove. poreske olakšice za istraživanje i razvoj. granama i djelatnostima.anje investicija u in-rastrukturu..aza masovne potrošnjeH karakteristike • • • • • previsok nivo privredne aktivnosti dovodi do masovne potrošnje dominacija sektora usluga #roj stanovnika pokazuje stagnaciju štednja je i dalje visoka javlja se pro#lem plasmana štednje u investicije 1eorija -aze rasta po*iva na koncepciji endogenog razvoja.a stopa rasta o#ima proizvodnje i opadaju.:H karakteristike • • • • • • #rza promjena privredne strukture o#im proizvodnje raste #rže od #roja stanovnika. • • • • • pogoršanja opšteg sastava radne snage porasta državne regulacije porasta troškova okoline i prevencije kriminala porasta cijene na. što pove.e rješenje pro#lema usporavanja. pove..

2. nizak do odak niska štednja višak radne sna!e višak materijalni resursa manjak :inalni roba 1! . 1. ima tri -aze. 1& sektori primarno! rasta !& sektori dodatno! rasta . usluge %%96" %? Jaze demogra-skog razvoja. nataliteta i prirodnog naraštaja. 1& inicijalna -aza >tradicionalno društvo? !& -aza tranzicije 3.%9D% %. razvijeno društvo 2. predlaže matricu rasta kroz. &arrod$+omarov model (dru!i model linearno! razvoja) 3n podrazumijeva. industrija . 6. • • • • jednakost prosje*nog i marginalnog kapitalnog koe-icijenta model razmatra samo jedan specijalan sli*aj sta#ilan i ravnotežan rast nepromjenjenu kamatnu stopu 'e uvažava.+amuelson. kroz glo#alni aspekt. 7. industrija %91" %usluge 1"9!" %? #& najviši nivo razvijenosti >poljoprivreda19% %.& sektori izvedeno! rasta te imaju strukturu privrede po -azama. • • • • realnost kada je rije* o odnosu prosje*ne i marginalne stope štednje *injenicu da postoje neiskorišteni kapaciteti prinos proizilazi iz zapošljavanja oscilacije u tražnji i krize <arakteristike nerazvijeni re!ija. a& po-etne >poljoprivreda 6%9$"%. • • • • • povećanje štednje i neto investicija povećanje civilni) istraživanja i razvoja smanjenja prosje-ne stope nezaposlenosti potpunu eliminaciju štrajkova ja-anje kontrole naoružanja &trukturalni aspekti imaju sektore. 3. mortaliteta. a na temelju analize prirodnog kretanja stanovništva.

a u poljoprivredi izvor sredstava za rast istog >privreda je zatvorenog karaktera?& 'erazvijena ekonomija se sastoji iz ! sektora. 4ej'Banisov model 3. visok do odak visoka štednja višak kapitala manjak radne sna!e manjak sirovina višak :inalni roba <ako #i nerazvijene regije izjedna*ile nivo razvijenosti. modernog urbanog sektora 4 nerazvienim zemljama poljoprivreda dominira u strukturi raspodjele viškom rada i viškom vrijednosti koje mogu #iti trans-ormirane u industriji u povoju i omogu. 5eorija putanje razvoja 9C)everD: 1.<%1* (#%). ograni*ena štednja i investicije !& moderni >industrija i drugi kapitalno intenzivni sektori? 1. 6. 7. potre#no je da regija kreira razvojnu politiku koja vodi trans-ormaciji& <aldor9Lirrless model je tako(er temeljen na štednji. tradicionalno prenaseljenog ruralnog sektora 2.nost za razvoj.2* 0avi se pokretanjem razvoja iz situacije u kojoj je poljoprivreda u osnovi naturalnog karaktera i dominiraju. (#%). teorija opadaju. 1.<arakteristike razvijeni re!ija. 1.nost trans-era #ez visoki troškova.iti industrijski razvoja& Postoje 2 osnovna sektora. . .2# <()=/(=)*. 1. ali pretpostavlja da vladina potrošnja nema uticaja na razvoj.a privredna aktivnost& Bazvoj se vidi u pokretanju industrije i postepen prenosu privredne aktivnosti iz sela u grad& 2ndogena teorija u industrijalizaciji vidi mogu. 1& tradicionalni >poljoprivreda i sektori sa zastarjelom te nologijom? <arakteristike su mu.i prinosa u naturalnoj privredi. 2. 3. to jeste radi se o „zatvorenoj privredi“& 2.& 4)%"2#'* @va su osnovna primjera metoda strukturalni promjena. mogu. višak radne snage. @eAisova teorija 2.'.#J. 8.

plate zaposleni u industriji su na minimumu. raspodjela na principu prosje*ne zarade. rastu nadnice u industriji. • • • • rast ur#ani naselja i gradova akumulacija -izi*kog i ljudskog kapitala smanjenje veli*ine porodice i rasta populacije promjena od poljoprivrede ka industriji 1D . produktivnost rada u poljoprivredi po*inje da raste& Poljoprivreda se razvija sa industrijom.<%1 "%+#. 2& 3tvoreni višak radne snage.2* 4=(*'2# )*01%2* (-&#1#)L) Gtednja i investicije su neop)odan( ali ne i dovoljan uslova za postizanje rasta.er izme0u poljoprivrednog i urbanog sektora i u razmatranje uvode broj stanovnika i njegov uticaj na razvoj& (rans:er i razvoj se odvijaju u 3 :aze. Ebjašnjava trans.NeOisova teorija je -okusirana na trans-er radne snage iz ruralnog u ur#ani sektor. akumulacija kapitala u industriji razvija tražnju za ruralnom radnom snagom i izaziva migracija na relaciji selo9grad& 22& 222& Bealokacija radne snage zavisi od • • • stope rasta investiranog kapitala u industriji intenzitetom te ni*kog napretka u industriji stope rasta stanovništva .#2 K )*'. odražava iskustvo razvijeni zemalja.ritikeF • marginalna produktivnost može pasti i ispod " • pretpostavka da se radi o zatvorenoj privredi • o#im proizvodnje u poljoprivredi smatra se zavisnom od koli*ine zemljišta i radne snage 3. a samim tim i porast zaposlenosti u ur#anom sektoru& .i i omogu.uje dalji razvoj ekonomije& @olazi do angažovanja relativnog viška radne snage i smanjenja o#ima proizvodnje u poljoprivredi te relativnog rasta cijena u istoj. (#%). o#im proizvodnje ne. pretpostavka da je u ur#anim podru*jima puna zaposlenost 2. . zaposleni u industriji moraju kupovati ranu jer više ne rade u poljoprivredi. pro-it je relativno ve.e se smanjiti z#og napuštanja poljoprivrede. <arakteristike su. trans-er radne snage i kreiranje zaposlenja u ur#anom sektoru nije srazmjeran njegovoj stopi akumulacije.ritike.

52H2 %8$@!&5!I.0*") 4 74:9u ona je za tjevala. "%+#.B2G12 /$B$%!. B$H"EJ$ .'# %1. '#%/%..em savjetovanju ino saradnika& 3.<'%<(. 1. teze dualisti-kog razvoja 1. nedostatka i nee. @ominira nejednakost u odnosu snaga izme(u „centro“ i „peri-erije“.='+*"#'(*. 1. osnovna pravca.2# "#H='*)%+'# %1. imaju stalnu tendenciju rasta D& jazz izme(u „superiorni “ i „in-eriorni “ elemenata se pove.<'%<(. =teške ruke> države( korupcije 3. 1& postoje „superiorni> i =in. . model neokolonijalne ovisnosti 2.eriorni“ elementi i mogu koegzistirati u datom prostoru !& ova koegzistencija je roni*na i neprolazna .& stepen superiornosti i in-eriornosti ne pokazuje nikakve znakove sla#ljenja ve.ava 6. model pogrešne pradigme 3. (#%).32 'erazvijenost se pripisuje pogrešnom i neodgovaraju.ikasnosti ekonomski) podsticaja 1% . '#%/.2* (()>.E.*<. nerazvijenost se smatra izvana prouzrokovanim -enomenom.?'.oncept dualizma o#u vata sljede. :1 :2 :3 :4 slobodna tržišta ukidanje javnog vlasništva statisti-ko planiranje regulaciju ekonomski) aktivnosti od strane vlade )lavni argument neoklasi*ne škole jeste. 3E%2@ /E. da nerazvijenost jeste rezultat loše raspodjele resursa 2.=-.G'* /%'()*)#1%. 3ne se dijele na .2*.e elemente.. elite sprej*avaju re-ormisti*ke napore& 7a oslo#a(anje ovisni nacija potre#na je revolucionarna #or#a ili zna*ajna restruktuiranja glo#alnog poretka 2.3.

2* 2*1'%3 . 5BK!G5$ 3na tvrdi da su sama tržišta po se#i e-ikasna. poticanje investicija u nove te nologije& . 1. ljudi su u svojim akcijama motivisani vlastitim interesom 2.<=('%<(. 1& polazi od sposo#nosti ljudi !& pre-erira znanje i o#razovanje . (#%).<(=4 )*01%2= (<*1)#"#'. "%+#.5eorije neoklasi-ne škole suF 1. te nologija slo#odno pri vatljiva. (#%). se#i*no djelovanje aktera izaziva pogrešnu raspodjelu resursa i smanjenje slo#oda. 52EB!J$ &@E7E%1E.. BE32BE" 3E%2@ 7nanje je temeljna -orma kapitala koja generira rast& <apital je slo#odno dostupno znanje kao javno do#ro& 2nvestiranje u znanje dovodi do rastu.) 3ni se dijele na. na politi-kim tržištima glavni motivator jeste vlastiti interes „Bent'seeking“ 5 pojedinac koji koristi svoje resurse u težnji da stekne nešto od vrijednosti& <ritike.0M%)* 3na tvrdi da vlade ne mogu u*initi ništa ispravno. 4). '%1. . proizvo(a*i naj#olje znaju šta da proizvode. 1. tj& „ najbolja vlada je minimalna vlada“& 7aklju*ci su . in-ormacije su #esplatne& 2.?'# 4). o #azirana na ideologiji o donosi više kriti*arski stavova prema politi*kim prikazima društveno 5 ekonomskim pro#lemima o nemoralan je o mnogi ekonomisti ne zauzimaju politi*ku ili ideološku poziciju& 3. Vlada ima klju*nu ulogu u izvršavanju operacija kroz tržišne intervencije& 2.2* ()>.& participacija je osnov trans-ormacije društva 16 . konkurencija je e-ektivna ako ne i suvišna.remerova teorija ekonomskog razvoja E'prstena 1.i prinosa na grani*ni proizvod& @ržavna uloga može imati aktivnu ulogu preko investicija u ljudski kapital& Promocije strani investicija u znanje intenzivne industrije.arakteristike novog pristupa razvoju. novi endogeni rast 9Bomerov model: 2.

e nastojati zaposliti radnike koji imaju sli*ne kvali-ikacije za odre(eni #roj zadataka • višekvali-icirana radna snaga je #olje pla*ena za iste zadatke i po o#imu i po vrijednosti u odnosu na nižekvali-iciranu • uvijek postoji ve.a . • preduze.a inicijativa da se sti*e viso*ija kvali-ikacija • e-ekti 3 5 prstena pove. E ? /B&521 9.B232BE"$ 52EB!J$: !mplikaciije E prstena su.D& osnov za sticanje znanja je aktivno uklju*ivanje 2.avaju e-ekat uski grla • uska grla smanjuju inicjativu radnika da ulažu u kvali-ikacije tako što smanjuju o*ekivani povrat u odnosu na te kvali-ikacije& 16 .

npr& u održavanju zaposlenosti na maksimalnom nivou i u#lažavanju najteži aspekata siromaštva& @e-& dere!ulacija 5 „smanjena uloga države u regulisanju privrede“& @e-& privatizacija 5 „nastojanje da se vrate u privatni sektor aktivnosti koje je ranije o#avljala država“& @e-& de:icitarno :inansiranje 5 „prenos zaduženja na #udu. parkovi i sl& 'egativne eksternalije 5 zaga(ivanje.1 stabilizacija ekonomije 2ma . pušenje. 4. 3.Poglavlje % „4loga države u ekonoskom razvoju“ „Naissez -aire“ 5 država ne #i smjela da se upli. . osnovna cilja • puna zaposlenost • stabilnost cijena • ekonomski rast .2 podsticanje konkurencije . ?a nemogu.unkcije države su.7 redistribucija do odka . 1.e generacije“ 1ržište samo po se#i daje odgovore napitanja.e u privatni sektor& @anas su u centru pažnje tržišta i privatna preduze. preglasna muzika .6 javne robe )lavne karakteristike su. šta proizvoditi koliko proizvoditi kako proizvoditi za koga proizvoditi 2konomske . a država igra zna*ajnu ulogu kao dopuna istom.8 ostale ekonomske :unkcije 1$ .nost isklju*enja iskorištenja ?# marginalni troškovi proizvodnje su jednaki nuli . 2.a.3 eksternalije 4*inak ekonomske aktivnosti pojedinca ili -irme na druge pojedince ili -irme pri *emu izaziva*i negativni u*inaka ne snose pune troškove niti korisnici pozitivni u*inaka ne uzimaju svu korist od te ekonomske aktivnosti Pozitivne eksternalije 5 putevi.

stabilnost društva 3akroekonomske varijable su. 1. 1. poreska osnova 2. poreski obveznik -iljeve tekuće makroekonomske politike možemo podijeliti na. alokacija resursa 2. 6. 4. 5. valutna politika 2ksterne varijable su. 3. 1. 2. istovremeno povećanje državni) izdataka i smanjenje neto poreske stope 1G . 1. klima 3. raspodjela resursa 3. 1.• • • • in-ormacije o vremenu emisija vrijednosni papira revizija poslovanja dioni*ki društava regulacija poslovanja privredni društava upravljanje sudstvom 3snovni elementi svake vrste poreza su. budžetska politika 2. 1. 4. 3. pozicija zemlje 2. ratovi Iiljne varija#le su. povećanje državni) izdataka 2. smanjenje neto poreza 3. ograni-ene in. poreska stopa 3. proizvodnja zaposlenost cijene bilans odnosa sa inostranstvom socijalna zaštita zaštita okoline )azlozi za neuspje države mo!u #iti.ormacije ograni-ena kontrola nad privatnim sektorom ograni-ena kontrola nad birokratijom ograni-enja koja nameću poiti-ki procesi #kspanzivna politika podrazumijeva. monetarnokreditna politika 3. 2. 1.

obračunavanje cijena u sijenci +uština društvene analize troškovi9do#it je ra*unanje cijene koja .i direktno.Poglavlje 6 „:azvojna politika i uloga države“ 4 ovom poglavlju prou*ava se uloga i ograni*enja planiranja i razvojne politike 74:9a& #konomsko planiranje 5 „to su vladini pokušaji koordinacije ekonomski odluka uti*u. pad tržišta Postoji i tzv& „pad vlade“. kada polit*ari stavljaju vlastite prioritete i svoje privatne interese ispred javni 2.i Piroki ekonomski modeli planiranja se mo!u podijeliti u 3 temeljne kate!orije >tri stepena planiranja?. odabir investicioni) projekata u granicama svakog sektora 3#ra*unavanje društvene pro-ita#ilnosti investicija uklju*uje proces koji se sastoji od . 1. kako #i se postigli unaprijed odre(eni ciljevi razvoja“& Postoje. investicije.e se koristiti u odre(ivanju stvarni vrijednosti do#iti i stvarnog zna*aja troškova& Postoji mnogo razloga !" . a ponekad i kontroliraju. zaposlenost. 1& agregatni modeli rasta >spojeno planiranje? 2. postavljanje ciljeva 7e zasniva na . inostrana pomoć 0ez planiranja razvojni planova nema ni ino pomo. svestrani planovi Postavljaju svoje ciljeve tako da pokriju sve glavne aspekte nacionalne ekonomije 2. koraka.i glavne ekonomske varija#le >do odak. potrošnja. mobilizacija i alokacija resursa 3. javni sektor i sl&? Postoje 6 ar!umenta planiranja. agrikultura. štednja. djelimi-ni planovi pokrivaju samo dio nacionalne ekonomije >industrija. 1. 1. višestruki input'output modeli i sektorski projekti 9sektorsko planiranje: 3. kriterija. a: uticaj projekta na buduću potrošnju b: uticaj projekta na raspodjelu do)odka c: uticaj projekta na razvoj okruženja 2. usmjeravajući ili psi)ološki udarac 4.

*. 4. tržišne cijene inputa i outputa ne daju stvaran odraz društvene do#iti i koristi& % osnovni razloga su. institucionalna. <. povjerenje 9prema bankama i osiguravajućim društvima: zakon i red sigurnost ljudi i imovine sigurnost radni) mjesta i -isto okruženje raspršivanje moći 9nezavisno sudstvo: društveni altruizam 9nesebi-nost i briga za druge: mobilnost društva materijalne vrijednosti 9kao stimulans za veću produkciju: povjerenje u vladu sloboda oglašavanja tokovi in. 1. kao klju*nog instrumenta za promovisanje ve. 4. a: b: c: d: e: in.e e-ikasnosti i #ržeg ekonomskog rasta& ()>. zakonska i kulturna stanja. postoje slaganja oko toga koje . +. odabiranje projekata (neki kriteriji odlučivanja) =konomisti podržavaju korištenje „neto sadašnje vrijednosti“ Postoji nekoliko razloga pada planova. 11.e kvote i zamjena uvoza de. 3.rastruktura porezna re. 1L.iskalna disciplina prioritet javni) troškova su zdravlje( edukacija i in. 3. 5. .e zemlje u razvoju #iti u mogu.2* 1ržišta koja do#ro -unkcionišu za tjevaju pose#na društvena. 2. 5. 6. koja su *esto odsutna u 74:& Vat an <eQtizt i :o#ert @or-man napravili su listu od 11 institucionalni i kulturalni za tjeva za e-ikasnije operacije na privatnim tržištima. *.nosti da se oslone na tržišni me anizam u podržavanju ekonomskog razvoja& 9 "ašingtonski konsenzus 9 1okom $"9i i G"9i ovaj konsezus je držao zama & <orišten je od strane 2LJ9a.orma jedinstvene i kompetitivne stope razmjene sigurna imovinska politika deregulacija liberalizacija trgovine !1 .?'* #/%'%".ormacija bez restrikcija i .avoriziranja +umarno. 6. 1. • planovi su *esto pream#iciozni • nejasni su u pogledu speci-iciranja politika za dostizanje postavljeni ciljeva • nedovoljni i nerealni podaci na kojima su #azirani planovi *esto ukomponovani sa neadekvatnim kadrom • nepredvi(ene ekonomske smetnje.lacija i promjena vrijednosti nov-anog opticaja nivo plata i kapitalni troškovi i nezaposlenost tari. 2.icit štednje društvena diskontna stopa 3. E0 i klju*ni ameri*ki vladini agencija& 3n sadržava 1" stavki i to.za vjerovanje da u 74:9u. unutarnje i vanjske • institucionalne sla#osti • nedostatak politi*ke volje =konomisti podržavaju porast tržišnog me)anizma.

nego u ve.i u zemljama u razvoju. razvijenim zemljama& =liminisanje korupcije je #itna stavka za razvoj iz nekoliko razloga. 1.okusira na smanjenje siromaštva @e-& korupcija 5 „je zloupotre#a povjerenja javnosti za privatnu do#ro#it“& +tepen korupcije je daleko ve. velika odgovornost vlade da se . privatizacija <. široka vladina uloga u obezbje0ivanju stabilnog makrookruženja 4. razvoj mora biti baziran na tržištu( ali postoje veliki padovi tržišta koji ne mogu biti zanemareni 2.+. • • • poštena vlada može promovisati rast odsutnost korupcije o)rabruje investicije smanjenje korupcije smanjuje siromaštvo !! . eliminisanje barijera za 4%! 1L.inansijska liberalizacija 9 <antja!o konsenzus 5 3snovni elementi ovog konsenzusa su. vlada ne bi trebala biti u poslovima direktne proizvodnje 3. .

1& pove. osim ukoliko se ne #udu kontrolisale zali e rane?& <ritika maltazijanske teorije. a u !!"" godini 11 milijardi& /rirodni rast 5 o#im ra(anja nad smr.nosti zapošljavanja žena van poljoprivrede .Poglavlje 6 „+tanovništvo i ekonomski razvoj“ 0roj stanovnika u svijetu je trenutno oko 6 milijardi& Procjenjuje se da . kreditna politika.u natalitet 5 mortalitet /opulacijski porast 5 razlika izme(u stope ra(anja i umiranja& )lavni uzrok visokog nataliteta u zemljama u razvoju je „Laltazijanski rast populacije“ povezanost rasta populacije i ekonomskog razvoja >on je pretpostavio da . restriktivna sprije*ava ili usporava rast stanovništva !. 1& zanemaruje veliki uticaj te nološki procesa u o#jašnjavanju sila koje dovode do rasta stanovništva !& pretpostavlja da su nacionalne stope rasta populacije direktno povezane sa nacionalnim do otkom po glavi stanovnika +topa rasta stanovništva .1 milijarda. stam#eno pitanje i sl&? Populaciona politika iz pozicije ciljeva može biti.anjem o#razovanja žena i promjenom nji ove uloge i statusa !& pove. 1.e se svaki .e opsati.& pove. eksplicitna populaciona politika 1o su mjere i akcije koje donosi država sa izravno numeri*kim demogra-skim ciljevima >djeluje na kretanje stanovništva."9D" godina stanovništvo zemlje udvostru*iti.e u !"%" #iti G. .anjem nivoa porodi*ni do odaka >zaposlenost muža i žene? D& smanjenjem mortaliteta kod novoro(en*adi %& razvojem zaštitni sistema za starije oso#e 6& proširenjem mreže školovanja 4opulaciona politika od strane države je dio ukupne razvojne politike& 3na može #iti. rast i smjer? 2. ekspanzivna stimulira rast stanovništva 2.anjem mogu. implicitna populaciona politika 1o je sistem posredni mjera i ciljeva koji se realiziraju u okviru pose#ni politika >zaposlenost. 1.

žene i podzaposlenost ve. a ukoliko se ne #ave poljoprivredom nji ovi poslovi su niskoproduktivni& Rene su diskriminirane što se ti*e skale plata. olakšica na poslu. kao što su.ina žena u 74: radi u poljoprivredi.3. prividno aktivni ali podiskorišteni (neiskorišteni) +u oni koje ne možemo u#rojati niti u zaposlene niti podzaposlene. se na nji odnose alternativna zna*enja. sezonski? nego što #i željeli raditi& 3. podzaposlenost podrazumijeva situaciju u kojoj ljudi rade manje >dnevno. advokati. te radnog osiguranja 4. zatim G"9i je smanjen rast kao i pad tražnje. ve. nezaposlenost mladi) i dje-ija radna snaga najo*iglednija dimenzija nezaposlenosti 74: je preovladavanje ma(i ljudi 1%9!D godine& Le(utim.u samozaposlenju u tradicionalnom ili ne-ormalnom sektoru ur#ani i ruralni podru*ja& @ok su u razvijenim zemljama samozaposleni #iznismeni. samozaposleni z#og nemogu. a to je pro#lem radne snage koju *ine djeca& 7ara(uju manje od polovine plate odrasli . ali i u tradicionalnom poljoprivrednom& Postoje 6 dimenzije problema zaposlenosti u 74:9u. *ak i kada output raste zaposlenost raste sla#ije& @anas su mnoge 74: suo*ene sa stagnacijom poljoprivredne proizvodnje i rastom ur#ane i ruralne nezaposlenosti i podzaposlenosti& 'ezaposlenost je rezultat sporog rasta tražnje za radnom snagom i u modernom industrijskom sektoru. 1. restriktivna kvalitativna o#ez#je(uje optimalniji raspored stanovništva 4. 1. prostitutke& 'ji ov cilj je svakodnevno preživljavanje i oni *ine ve. nezaposlenost po nivou obrazovanja istraživa*i pokazuju da u mnogim 74: stopa nezaposlenosti raste sa višim nivoima o#razovanja& 2. otvorena nezaposlenost (dobrovoljna i nedobrovoljna) jaka je do#orvoljna nezaposlenost #ila prisutna u decenijama rasta tokom 6"9i godina.inu podzaposleni & 3. sedmi*no. kvalitativna postizanje odre(enog kvaliteta stanovništva Poglavlje $ „'ezaposlenost“ Lnogi dijeovi svijeta svjedoci su novog -enomena „rasta nezaposlenosti“. a *esto rade $" radni sati u sedmici& =dgar 3& =dOard razlikuje % -ormi neiskorištenosti radne snage. to su samozaposleni u 74: uli*ni prodava*i.nosti da ljudi na(u pla*en posao u -ormalnom sektoru oni se okre. ljekari i sl&. što isti*e prisutnost nedo#rovoljne nezaposlenosti& 2. postoji i druga još tamnija strana zaposlenja mladi . !D . tor#ari.

/)% "%+#. proizvo(a*i se suo*avaju sa datim cjenovnim -aktorom >cijena kapitala i radne snage?. 4%+<(. ali nji ove sposo#nosti su osla#ljene z#og neu ranjenosti ili nedostatka medicinske skr#i& 7. smatralo se da maksimizacija stope rasta )'P9a.e 1"%9tni porast nacionalnog outputa >)'P9a? #iti pra.%M%+'%3 ()>.im o#imom outputa& /ko je cijena kapitala veća od radne snage #it . ".& -.G'. K %=(4=($0*4%<.-*2'.en sa 1"%9 tnim porastom zaposlenosti& 4 stvarnosti porast produktivnosti radne snage .2#'* 3snovna pretpostavka neoklasi*nog modela „ podsticajni) cijena“ je dosta jednostvana i postojana& +ljede. "%+#.e zapošljavati radnike sve dok je nji ova marginalna korisnost ve.%9tnog porasta zaposlenosti& 1ipi*ni Karrod9@omar model i neoklasi*ni modeli akumulacije kapitala i ekonomskog rasta. neproduktivni ljudi koji o#ez#je(uju ljudske resurse potre#ne za produktivnost. to u stvarnosti i nije tako. <.nost pronalaska odgovaraju. ali koji u kom#inaciji sa neadekvatnim komplementarnim resursima *ine input koji nije dovoljan za produktivniju proizvodnju& Postoje 3 osnovna ekonomska modela determinacije zaposlenosti@ 1.e iza#rane radno ? intenzivne te nologije& /ko je cijena radne snage veća od kapitala #it . mogu dovesti do #rzog rasta outputa ali i smanjenja #roja radni mjesta& 3. ali ne i tako mnogo kapitala.*<. /. te je za o*ekivati upotre#a metode radno 5 intenzivne& Le(utim.• zamaskirana podzaposlenost podrazumjeva situaciju u kojoj ljudi izgledaju zauzeti sa #rojnim poslovima u -irmi. • stope plata su ne-leksi#ilne. ali nji ove stvarne aktivnosti za tjevaju mnogo manje vremena u odnosu na ono koje oni provode na poslu& • skrivena nezaposlenost mnogi ljudi se #ave aktivnostima koje ne možemo okarakterisati kao zaposlenje. • tržišna struktura plata je ve.a od nji ovi troškova >plata?& Po ovom modelu -leksi#ilnosti plata ne može do.a z#og tržišni pritisaka i politi*ki odre(enja !% .#'%<( 7#og toga što su ovi modeli vezivali nji ove zaposlenosti za nivo )@P9a.?(* Proizvo(a*i . "*/)% "%+#. 1o je z#og iskrivljenog cjenovnog -aktora.eg zaposlenja& • prerano umirovljenje 6. jer su dosta institucionalno odre(ene od strane vlada ili me(unarodni korporacija 2. te uz kom#inaciju kapitala i radne snage nastoje minimizirati proizvodne troškove u želji za što ve.i ekonomske principe.e iza#rane kapitalno ' intenziven metode& Ve. a razlog je nemogu. K "%+#. kao što je o#razovanje ili ku*ni poslovi. a evo zašto.e rezultirati 1"%9tnim porastom outputa i dovesti do .ina 74: posjeduje mnogo radne snage.i do nezaposlenosti& 3grani*enja modela. oslabljeni ljudi koji rade puno radno vrijeme. 74: tako(er mogu maksimizirati nji ovu stopu apsorpcije radne snage >K9@ model?& Pretpostavja se da .

1& neuravnoteženosti u mogu. niži stepen zaštite radnika 6. jednostavna te)nologija 5.& vjerovatno.a pronalaženja ur#anog zaposlenja direktno je povezana sa stopom ur#ane zaposlenosti. nedostatak .& širenje o#razovanja koje ne pravi razliku dovest .e do daljne migracije i nezaposlenosti& D& su#vencije na plate i tradicionalna oskudica -aktorski cijena mogu #iti kontraproduktivne %& tre#alo #i podsticati programe integrisanog ruralnog razvoja !6 . u strategijama za razvoj moraju #iti umanjene& !& stvaranje ur#ani poslova je nedovoljno rješenje za pro#lem ur#ane nezaposlenosti .inansijskog kapitala <.ala zaposlenost& Poglavlje G „4r#anizacija i ekonomski razvoj“ 'e-ormalni ur#ani sektor karakterišu. malo . opšta neobu-enost +.• • • • • rastu #ene-icije za zaposlene uticaj me(unarodni koorporacija kapital se održava na visokom nivou deprecijacijom kapitala niskim kamatnim stopama niskim taksama metoda 'eto rezultat ovi iskrivljenja je o ra#rivanje neadekvatni kapitalno 5 intenzivni proizvodnje u poljoprivredi i industriji& Politika vlade je da ispravi iskrivljenje cjenovnog -aktora da #i pove. uslužne djelatnosti 3. odnosno o#rnuto povezana sa stopom ur#ane nezaposlenosti D& visoke stope ur#ane nezaposlenosti su neiz#ježan rezultat oz#iljne neuravnoteženosti ekonomski prilika izme(u ur#ani i ruralni podru*ja u ve.ormalno obrazovanje *.ini nerazvijeni zemalja Postoji 5 implikacija politika. 1& migraciju primarno poti*u racionalna ekonomska razmatranja relativni koristi i troškova. 1. niži pri)odi od pri)oda u . uglavnom -inansijski . niska produktivnost 2.nostima za pronalaženje posla u ur#anim i ruralnim podru*jima uzrokovane davanjem prednosti ur#anom.ormalnom sektoru 9 5odarov model ? Postoje 4 osnovne karaketristike 1odarovog modela. naro*ito davanje prednosti prvim gradovima. vlasništvo pojedinca i porodice 4. ali i psi ološki !& odluka o migraciji ovisi prvenstveno o o*ekivanim prije nego stvarnim razlikama u plati izme(u ruralnog i ur#anog dijela .

i da su uslovi trgovine ro#ama pogoršani ako P8BPm opadne& Pre#ic 9+inger su dokazali da je postojalo i da . naprimjer. ona .i prera(iva*ki industrija kroz proces substitucije uvoza& 4rincip komparativni prednosti zagovara da zemlja tre#a da se specijalizira u izvozu odre(eni proizvoda.em i glavnom kapitalno ra*unu doveli su do #rzog pražnjenja nji ovi monetarni rezervi.)lavni elementi ovo!a modela su.2 proširenje industrija mali) razmjera koje intenzivno koriste rad . . automo#ili. nesta#ilnosti valuta i zastoja ekonomije rasta& 9 8vjeti trgovine i /rebisc)'&inger teze 5 4koliko izvozne cijene padaju ve.6 smanjivanje rasta stanovništva . -inansijskim tokovima i J@2& glo#alizacija pruža koristi. kompjuteri.aktor'cijena . avioni. globalizacija 5 „to je proces kojima ekonomije svijeta postaju sve više i više integrisane i sve više i više kreiraju ekonomsku politiku.anu otvorenost ekonomije me(unarodnoj trgovini.aktora prirodnog bogatstva ? 3na polazi od pretpostavke da .4 odabiranje odgovarajući) te)nologija proizvodnje koje koriste veći rad . ali i troškove i rizike& Jormalni procesi trgovinske li#eralizacije po*eli su još 1GD$ kada je osnovan )/11 >3pšti sporazum o razmjeni i trgovini?.3 eliminacija poremećaja .1 stvaranje odgovarajuće ruralno'urbane ravnoteže .* decentraliziranje vlasti na gradove i naselja Poglavlje 1" „)lo#alizacija“ %e. koji intenzivno koriste kapital u nji ovoj proizvodnji „kapitalno intenzivne te)nologije“& !6 .trade? I&1&1& i izražen je kao P8BPm gdje su P8 i Pm indeksi izvozni i uvozni cijena& Lože se re. koje može proizvoditi na nivou najniži relativni troškova& 9 5rgovinska teorija . a koji je ujedno doveo i do stvaranja E139a& 4 ve.iciranje povezanosti izme0u obrazovanja i zaposlenosti . a uzrok tome je udruženo smanjenje priliva do odka i cjenovna elasti*nost tražnje& 3vo smanjenje je rezultat dugogodišnji trans-era do otka iz siromašni u #ogate zemlje. so-osticirana elektronska ro#a.i o#im izvoza mora #iti realiziran da #i se održala zarada na istom nivou& /ko cijene zemlje izvoznice relativno padaju u odnosu na cijene ro#a koje ona uvozi. koje #i se moglo suz#iti jedino mjerama zaštite doma.5 modi. kroz me(unarodne organizacije kao što je E13“ )lo#alizacija se u ekonomskom zna*enju odnosi na pove.e se zemlje koje o#iluju kapitalom nastojati specijalizirati u takvim proizvodima kao što su.e morati prodati mnogo više svoji izvozni proizvoda i angažirati više svoji oskudni proizvodni resursa& =konomisti imaju pose#an naziv za relaciju izme(u cijene tipi*ne jedinice izvoza i cijene tipi*ne jedinice uvoza& 3vaj odnos se zove „ uslovi trgovine robama“ >commoditQ terms o.e se nastaviti stoljetno smanjenje uslova trgovine izvoznika primarni proizvoda..ini 74: strogi de-iciti po teku.

im jugom& /ko tome modelu dodamo razli*itu do odovnu elasti*nost tražnje i mo#ilnost kapitala.'# . trgovina je zna-ajan stimulator ekonomskog rasta 2. me(unarodna mo#ilnsot -aktora proizvodnje je nakon pretpostavke o per-ektnoj konkurenciji. nacionalna vlada ne igra ulogu u me0unarodnim ekonomskim odnosima 5.'# (#%). najneralisti*nija od svi polazni pretpostavki klasi*ne i neoklasi*ne teorije trgovine& 9 4iksna slobodno dostupna te)nologija i nezavisnost potroša-a ? Aedan od primjera te nološke promjene razvijeni zemalja na izvoz odnosno zarade od izvoza zemalja u razvoju je razvoj sinteti*ki supstituta kao zamjena za mnoge tradicionalne primarne proizvode >pamuk. 4.em tržištu& 9 3e0unarodna mobilnost .or &urplus teorija me0unarodne trgovine ? 'edovoljno iskorišteni ljudski resursi stvaraju mogu. )*01%2* K ()*+. od nestru*ne radne snage ka stru*nijoj radnoj snazi i kapitalno intenzivnoj industriji& 9 "ent'. kroz odlu*ne akcije.%'*. osnove za pesimizam po pitanju trgovinske razmjene se sve više pove.'# K 3va teorija *esto dovodi do zaklju*aka koji su inkompati#ilni sa kako istorijskim tako i sa savremenim trgovinskim iskustvima mnogi zemalja u razvoju& 9 &jever ? Jug model nejednake trgovine ? 0rzi rast sjevera je kumulativna komparativna prednost nad sporije rastu. kako #i potakle svoje industrijske ekspanzije& 3snovni zaklju*ci neoklasi*nog modela slo#odne trgovine su da sve zemlje imaju do#iti od trgovine./# ()*+.(. 5 1.avaju& 'eke zemlje kao što su „D azijska tigra“ >Kong <ong.2* ()3%1.2# <. proizvo(a*i proizvode za razvojna tržišta koji nemaju tražnju na doma.3ne . krzno?& 9 8nutrašnja mobilnost . trgovina pomaže zemljama u ostvarivanju razvoja( promovirajući i nagra0ujući sektorske ekonomije u kojima zemlja pojedinac posjeduje komparativne prednosti.-.nost za ekspanziju proizvodni kapaciteta.e izvoziti neko od ovi kapitalno intenzivni proizvoda u zamjenu za radno intenzivne iz zemalja za to specijalizirane kao što su. koža. trgovina nastoji promovisati veću me0unarodnu i domaću ujedna-enost 3.%'*.avaju ukupni svjetski outpu& 9 (#%).'. sirovine. u svijetu slobodne trgovine( me0unarodne cijene i troškovi proizvodnje odre0uju koliko će zemlja trgovati( kako bi maksimizirala svoju nacionalnu dobit 9 /). 1ajvan i Aužna <oreja? uspješno su trans-ormisale svoje ekonomije. i sl& 3va doktrina slo#odne trgovine tako(er je „služila politi-kim interesima država kolonizatora“ koje su trgovale sirovinama. rana. te da na taj na*in pove. *)3="#'(.-.aktora i per.aktora i multinacionalne koorporacije ? Pretpostavka „tradicionalne teorije trgovine“.ektna konkurencija ? !$ . +ingapur.%M%+'# ()3%1.

a samim tim i svojim pozicijama u trgovini V2+9a9V2+ ostatak svijeta& 1radicionalna teorija trgovine zanemaruje krucijalnu ulogu koju nacionalne vlade mogu igrati. #ile su takve da su de-iciti #ilansa pla*anja i kao posljedice toga. carine. mogu #iti lako izvršene na papiru. #ili glavni uzroci #riga svi zemalja >#ogati i siromašni ?& 'eki zaklju*ci o trgovini i ekonomskom razvoju • kada su u pitanju stope. ali i igraju u me(unarodnoj ekonomskoj areni& 9 5rgovinski balans 9ravnoteža: i uskla0ivanje me0unarodni) cijena ? +a trgovinom u ravnoteži i #ez me(unarodnog kretanja kapitala. zna se da su do#iti od svjetske trgovine podjeljeni disproporcionalno izme(u #ogati i siromašni .?. te na taj na*in mogu manipulitari cijenama.e više pomo. ali u praksi je to vrlo teško izvodivo& =konomije proizvodnje ve. po *istoj teriji trgovine. ako one nastupaju udruženo u E13 za tjevaju.i 74:.e do.i eliminaciju #arijera od strane razvijeni zemalja !G .eg o#ima dovele su do monopolisti*ke i o*igopolisti*ke kontrole uslova svjetske ponude za široku skalu proizvoda& 4mjesto per-ektne konkurencije nalazimo udružene aktivnosti proizvo(a*a i oligopolisti*ko cjenkanje izme(u veliki kupaca kao najprodorniju cjenovno i koli*inski determiniraju. naravno u korist #ogati • trgovina . uklju*uje realokaciju sredstava iz jedne industrije u drugu.i do pro#lema u #ilnasu pla*anja& Le(utim. pose#no nakon rapidnog rasta cijene na-te 6"9i . izvozne su#vencije. uvozne kvote. nikada ne. iscrpljenost vanjski rezervi. Aužne <oreje i 1ajvana #ili su podpomognuti i podstaknuti vladinim planovima i promocijama povlašteni izvozni industrija& Vlade mogu uposliti razli*ite instrumente ekonomski politika kao što su. realnost svjetske ekonomije G"9i .1radicionalna teorija trgovine pretpostavlja da su zemlje spremne prilagoditi svoje ekonomske strukture promjena koje diktriraju svjetske cijene i tržišta& <retanje duž granica proizvodni) mogućnosti >44.u snagu u me(unarodnoj ekonomiji& 9 !zostajanje nacionalni) vlada u trgovinskim odnosima ? +pektakularni uspjesi Aapana. struktura i karakter onda se trgovina može de-inisati kao #itan stimulans #rzom ekonomskom rastu& • što se ti*e raspodjele e-ekata trgovine.

kapitalnog ra-una i 3.apitalni ra-un .u i rastu.u komponentu de-icita teku. )*G=' 3%(%1. ra-una gotovinski) rezervi 1. )*G='@ 1: 2: 3: 4: 5: izvoz dobara i usluga uvoz dobara i usluga do)odak od investicija servisiranje i pla-anje duga neto naknade itrans.eri 2. /*4. dugovi 74:“ Platni #ilans se sastoji od.@ 1: porast ili opadanje gotovinski) rezervi 2: greške i propusti 5ekući ra-un Pose#no oduzima vrijednosti uvoza od izvoza > robni trgovinski bilans?." .& )#0#)1. 1.eg ra*una 74:?. tekućeg ra-una 2. koji može #iti pozitivan >su-icit? i negativan >de-icit?& . (#/=N. a zatim dodaje priliv do otka od investicija iz inostranstva& 3d ovog ukupnog iznosa oduzima se servisiranje i pla*anje duga > koji predstavlja najve.'.'</.(*. a zatim se dodaju neto javne naknade i trans-eri >npr& novac poslat iz inostranstva?& <ona*ni rezultat sa#iranja i oduzimanja ovi stavki je „ bilans tekućeg ra-una“.Poglavlje 11 „Platni #ilans. )*G='@ 1: 2: 3: 4: direktne strane privatne investicije 94%!: strani zajmovi 9privatni i javni: minus amortizacija porast strani) sredstava u bankarskom sistemu odliv kapitala rezidenata 3.

& tako(er mogu voditi restriktivne -iskalne i monetarne politike nazvane „ strukturalno prilago0avanje“ od strane E0.i 6& pove.@aje izvještaj o vrijednosti privatni direktni strani investicija >ve. druga*ije zvana „bježanje kapitala“& 1okom kriza dugova $"9i #ježanje kapitala ostvareno od strane #ogati državljana 74: >kupovina dionica i o#veznica u inostranstvu? dovelo je do pogoršanja #ilansa pla*anja mnogi 74:& Ba-un gotovine 2li ra*un „me0unarodni) rezervi“ je stavka koja izjedna*ava #ilans >zajedno sa stavkom „greške i propusti“ koja uskla(uje statisti*ka razgrani*enja? i koja je smanjena >pokazuje neto odliv strani rezervi? kada ukupne isplate na teku. 6%% industrijski razvijenim zemljama !%% 74: /kumulacija „eksterni) dugova“ je zajedni*ka karakteristika 74:& Lada posu(ivanja iz vana mogu #iti jako korisna >osiguranje sredstava neop odni za promociju akonomskog rasta i razvoja?.ekti platnog #ilansa su dugovi& Primjer.inom kroz 1'I 5 transnacionalne i multinacionalne koorporacije?. što zna*i pove. strani zajmova od privatni me(unarodni #anaka i zajmova i grantova od strani vlada i multilateralni agencija. a to je „ odliv kapitala rezidenata“. te stoga imaju razne opcije za svoje politike.eg ra*una 5 !6 miliona.1 .anje izvoza ili nova eksterna posu(ivanja& Esnovni trans.e akumulirane dugove& 3snovni trans-er se zna*ajno okrenuo u negativa smjer za 74:& . /ko je de-icit teku.er 5 „ 1o je neto priliv ili odliv deviza koje se odnose na njene me(unarodne zajmove“& Ljeri se kao razlika neto priliva kapitala i pla*anja kamata na postoje. neto smanjenje zvani*ni monetarni rezervi je S !% miliona& 74: su uglavnom suo*ene sa de-icitima platnog #ilansa.ekti platnog #ilansa su krediti. odnosno „politike stabilizacije“ prema LLJ D& nastojati po#oljšati kapitalni ra*un promovisanjem direktni strani investicija ili port-olio investicija %& posud#ama od me(unarodni komercijalni #anaka 6& traženje više državne pomo. a negativni e.eg udjela u „ me0unarodnom papirnom zlatu“ odnosno u specijalnim pravilima vu*enja >+@:?& Prema LLJ9u.i ra*un i ra*un kapitala premašuju ukupne uplate& Le(unarodne gotovinske rezerve mogu #iti u. 1& mogu nastojati po#oljšati #ilans teku. a su-icit kapitalnog ra*una S ! miliona. zlato 3.ava cijene uvoza . 1.eg ra*una promocijom ekspanzije izvoza ili smanjenjem uvoza ili o#oje !& ili to isto uraditi devalvaciojom koja smanjuje cijene izvoza i pove. posljedni godina ovi troškovi su u velikoj mjeri prešli koristi za mnoge 74:& )lavni trošak koji se veže za akumulaciju eksterni dugova je „ servisiranje duga“& Pla*anje servisiranja duga mora se vršiti u devizama.anje svoji zali a monetarni rezervi kroz sicanje ve. pose#no zemalja najve*i dužnika. kao što su LLJ i E0& 7atim se oduzima najzna*ajnija ta*ka kapitalnog ra*una. -vrstoj valuti 9dolar( euro( jen: 2. depoziti kod 334'a /ozitivni e.

tzv& „5oronto uslovi“& 3vi #ilateralni aranžmani dozvolili su vladama kreditorima da iza#eru izme(u tri alternative ilakšavaju.inansijski paket“ 5 . veća otvorenost za strane investicije i uopšte otvorenost ekonomije prema vani Lada ove politke mogu #iti uspješne u reduciranju in-lacije i po#oljšanja situacije platnog #ilansa 74:. 1. uklju*uju. one su #ile prisiljene da pri vate LLJ9ov „program sta#ilizacije“ Postoje 4 osnovne komponente tipi-nog LLJ9ovog programa sta#ilizacije. 1.i i programne socijalni zaštita i usluga za siromašne . produženje roka pla-anja do 25 godina Lnogo diskusija se vodilo oko &6$/ aranžmana 9=dugovi za opremu ? državni kapital>:& 1o su prodaje ispod nominalne cijene >i do %"%? dugova 74: kod komercijalni #anaka. stro!i antii:lacioni pro!ram koji se sastoji od@ 1& kontrole #ankarski kredita koji pove.& sve to uporedo sa pove. otpisivanje do 1#3 nekoncesijski) zajmova 2.u od nove alokacije +@:9a >specijalni prava vu*enja? do restruktuiranja >#olji uvjeta za zemlje dužnike? pla*anja glavnice& 'ajvažniji su #ili aranžmani „ /ariskog kluba“ koji su nudili velike olakšavaju. one su isto tako i negativne jer direktno uti*u na programe razvojni mjera. smanjenje kamatne stope 3. ukidanje devizne kontrole i liberalizacija uvoza 2. telekomi i sl&?& 9 „334'ov . privatnim investitorima& +tranci na taj na*in preuzimaju državno vlasništvo >kao što su željezare.e uslove.anjem poreza D& likvidiranje razni o#lika kontrola cijena u promoviranju slo#odnijeg tržišta 6.avaju kamatne stope i za tjeve za rezerve !& kontrole vladini de-icita kroz restrikcije troškova. devalvacija zvanično! kursa valute 3.e opcije.9 334'ov progrram stabilizacije 5 7emlje koje su se našle u oz#iljnoj makroekonomskoj nesta#ilnosti morale su ponovo pregovarati o zajmovima sa privatnim me(unarodnim #ankama& @a #i se konzorcij #anaka složio sa re-inansiranjem ili odgodi pla*anja zajmova države. te poga(aju najugroženije kategorije stanovništva& 9 5aktike za olakšanje dugova 9 3groman je #roj prijedloga za rješavanje i restruktuiranje tereta duga najviše zaduženi zemalja& 3ni se kre.! .

a 1. . unutrašnja rekonstrukcija i razvoj su odgovornost E09a& Primarni cilj E09a je promocija ekonomskog rasta osiguravanjem sredstava za investicije u projektima koji pomažu rast produktivnosti i outputa nacionalne ekonomije& &truktura 679a je sljede.a koja su o#ez#jedila garancije vlade& 2. nasiromašnijim ekonomijama& 3na daje kredite pod povoljnijim uslovima nego 20:@.inansijska koorporacija: 4sko je povezana sa E0.“politika stabilizacije je sporazum izme0u 334'a zemlje dužnika i privatni) komercijalni) banaka( dizajniran tako da sprije-i nepla-anje dugova kroz restruktuiranje makroekonomski) politika i skupljanja novog kapitala“& 4prkos sli*nostima LLJ9a i E0.ima i #ez vladini garancija& .1o je . i ona daje zajmove privatnim preduze. nji ovi ciljevi se prili*no razlikuju& @ok je LLJ9u dodjeljena uloga supervizora nad eksternim -inansijskim transakcijama *lanica me(unarodne zajednice.. odnosno na duži rok i #ezkamatni su& 3. !4C 93e0uanrodna . !7B% 93e0unarodna banka za obnovu i razvoj: @aje kredite pod komercijalnim uslovima za vlade zajmoprimce ili za privatna preduze. !%$ 93e0unarodna razvojna agencija: +e -okusira na pomo.

-.1*('# +.2* 1& individualni nacionalni vlada i multinacionalni donatorski agencija !& privatni nevladni organizacija >')3? koje ve. pri odima vlade i stru*nim ljudskim kapitalom& .? tipi*no se gledaju kao nalin popunjavanja praznina izme(u zadovoljenja doma. 4).“ to je korporacija ili preduzeće koje rukovodi i kontroliše proizvodne aktivnosti u više od jedne zemlje“& Porast J@2 u 74: #io je ekstremno #rz u protekli nekoliko dekada& )lavne karakteristike L'I su nji ova ogromna veli*ina i *injenica da nji ove operacije imaju tendenciju da #udu kontrolisane iz centra od strane mati*ni kompanija& +amo ! od 1"" najve*i L'I ne poti*u iz #ogati država& A*r!umenti za podršku .+. investicije multinacionalni i transnacionalni koorporacija sa sjedištem u 74: &! strane =port. 1.inansija ima 2 glavna oblika. devizama.i potre#a za štednjom.$jaC Privatne strane investicije >kao i ino pomo.D . zajedni*ki -ondova? i pojedinaca 2. 2*1'* . investicijama. 4).Poglavlje 1! „+trane -inansije i pomo.% .<(#'-.%.1*('* )*01%2'* *<.. 4%)(.“ 3e0unarodni tok .inom rade za 74: na lokalnom nivou 9 =/rivatne direktne strane investicije i 31C> ? @e-& L'I .olio> investicije u 74: od strane privatni institucija >#anaka.)#/('# .'1#<(.2# &1 strane =direktne> investicije.

% .ima. certi-ikata. komercijalni zapisa 74:& 4koliko kamatna stopa razvijeni zemalja poraste.i .e povu.$ja K širenje jazaC 1& !& . preduzetništvu.i svoje „investicije“ onako #rzo kako su i i unijeli& 9 =&trana pomoć ? debata o razvojnoj asistenciji> ? Pored izvoza.i mnoge lokalne poreze napu avaju.+. o#veznica.& tre. J@2 i port-olio investicije.i cijene koje pla*a za intermedijarna do#ra >materijal? kupljni od prekomorski podružnica. te tako smanjuju svoje prikazane lokalne pro-ite& 3vaj -enomen je poznat pod nazivom „ trans. depozita. te nologiju i umije. krajnja dva glavna izvoza sredstava 74: su javna 9zvani-na: #ilateralna i multilateralna razvojna asistencija i privatna 9nezvani-na: asistencija koja o#ez#je(uju nevladine organizacije& 3#je ove aktivnosti su o#lici strane pomoći& .& D& prvo uticaj L'I9a na razvoj je veoma promjenjiv i u mnogim slu*ajevima poja*avaju dualisti*ke strukture i zaoštravaju do odovne nejednakosti dokazano je da L'I tipi*no proizvode neodgovaraju.er cijena“& 9 =/rivatne port.1& prvi doprinos J@2 zna*i nji ova uloga u popunjavanju praznine resursa izme(u ciljani investicija i lokalno prikupljene štednje !& drugi doprinos J@2 je popunjavanje praznine izme(u ciljani za tjeva za devizama i oni koji proizilaze iz neto zarade od izvoza plus neto javne strane pomo.e proizvode L'I koriste svoju ekonomsku mo* kako #i djelovale na politike vlada u pravcima nepovoljnim za razvoj 74: L'I može iz#je.olio investicije ? 7lagodat ili prokletstvo za H8B'u> ? 4 osnovi port-olio investicije se sastoje od strani kupovina dionica. strani špekulanti .i A*r!umenti protiv .i jeste jaz izme(u ciljani vladini porezni pri oda i sakupljanja poreza na loklnom nivou D& postoje tako(er i jazovi u menadžmentu. koje J@2 isporu*uju tražiocu pomo.

e *etverosturuke kategorizacije. 1& do odovna elasti*nost tražnje za poljoprivredne proizvode je relativno niska !& cjenovna elasti*nost tražnje za ve*inu primarni proizvoda je relativno niska .a je primjena sljede. 2kspanzija izvoza primarni) proizvodaF ograni-enja Postoje 4 .& razvoj sisnteti*ki supstituta za primarne proizvode D& rast pojoprivrednog protekcionizma u razvijenim zemljama . a zatim supstituirati doma.om proizvodnjom širi aspekt više so-isticirani industrijski ro#a 5 sve pomo.6 . konkurentnost i razvoj“ Postoji strategija „otvorenosti“ i strategija „zatvorenosti“ u trgovinskim politikama 74:& =&upstitucija uvoza> 9!&: 7agovara da 74: tre#aju na po*etku supstituirati doma.Poglavlje 1. sekundarno zatvorene politike >samoodrživost na #azi proizvodnje industrijski proizvoda? 1.om proizvodnjom potroša*ke proizvode koje su ranije uvozili. 1& primarno otvorene politike >promocija izvoza poljoprivredni proizvoda i sirovina? !& sekundarno otvorene politike >promocija izvoza industrijski proizvoda? 3. „1rgovinska politika.u visoki carina i kvota na ovaj uvoz& =&upstitucija izvoza> 92/: +uprotno zagovara*ima 2+ zagovara*i promocije izvoza kako primarni tako i industrijski ro#a navode e-ikasnosti i prednosti slo#odne trgovine& 2spitivanje pro#lema otvorene =P u odnosu na zatvorenu 2+ strategiju mogu. primarno zatvorene politike >samoodrživost na #azi poljoprivrede? 4.aktora koji rade suprotno izvozu poljoprivredni proizvoda u razvijene zemlje.

što je poje-tinilo uvoz ovi do#ara ali je i poskupilo izvoz primarni proizvoda Postoje 2 osnovne mjere protekcionizma. /ovećanje izvoza idnustrijski) roba ? malo uspje)a puno barijera ( +li*ni su pro#lemi kao i kod poljoprivredni porizvoda& E13 je eliminisala mnoge od ti #arijera.e se kvote i carine& 9 &upstitucija uvozaF zatvorenost li još uvijek pla-anje vani ? Lnogi posmatra*i se slažu da je 2+ strategija industrijalizacije #ila ve.oj industriji može premašiti onu vrijednost u slu*aju da nema zaštite& Ena se može de. uvoza teški kapitalni do#ara >opreme.a >carina na uvoz? ili kvota >koli*inski uvozni ograni*enja. valutni kursevi su #ili precjenjeni.inisati kao razlika izme0u dodane vrijednosti u domaćoj cijeni i dodanoj vrijednosti u svjetskim cijenama& . naravno iz inostranstva? D& štetan e-ekat na izvoz tradicionalnni primarni proizvoda& Aer kako #i stimulisale uvoz kapitalni do#ara.e cijene uvezeni ro#a premašile cijenu koja #i #ila da zaštite uopšte nije #ilo& 2.inom neuspješna& Pose#no isti*emo neželjene e-ekte. nominalna stopa zaštite Pokazuje iznos u procentima za koji su doma. ali su mnoge skrivene #arijere zadržane& Previše je naglaska dato na trgovini izme(u 74: i razvijeni zemalja >+jever 5 Aug?. 1.e sprovesti u djelo samo uz pomo. a premalo na Aug 5 Aug trgovine same izme(u 74:.i dio supstitucije uvoza #ilo je mogu.6 . iza koji se industrijom supstitucije uvoza dozvoljava proizvodnja #ez konkurencije.ene od konkurencije mnoge 2+ industrije su ostale nee-ikasne a nji ovo -unkcionisanje je skupo !& glavnu korist u procesu supstitucije uvoza su imale strane kompanije koje su #ile sposo#ne da prona(u svoje mjesto iza carisnki zidova i u#eru prednosti li#eralizacije i podsticanja investicija . 1& sigurne iza protekcionisti*ki mjera i zašti. u kojima za ekspanziju ostaje mnogo više prostora& 9 &upstitucija uvozaF zatvorenost li još uvijek pla-anje vani ? 3na podrazumjeva „joint ventures“ sa stranim kompanijama. koje se podsti*u da osnuju svoje tvornice iza zida carinske zaštite i kojima se daju sve vrste carinski i investicioni podsticaja& 3snovni me anizam strategije supstitucije uvoza >2+? je uspostava protekcionisti*ki tari.& najve. a tzv& argument za ovo je „ zaštita industrije u povoju“& +a rastom ovi industrija i nji ove konkurentnosti na svjetskom tržištu smanjivat . stvarna (e:ektivna) stopa zaštite Pokazuje procenat za koji dodana vrijednost u odre(enoj -azi o#rade u doma.2.

korupciju i rent seeking >pla*anje mita prilikom traženja uvozni dozvola? +evalvacija Valuta neke zemlje devalvira kada je služ#ena stopa.luktuirajući devizni kursevi u skladu sa promjenama svjetske ponude i tražnje& @anašnji me(unarodni sistem -luktuiraju.e& Postepeno opadanje vrijednosti novca& *precijacija Postepeno povećanje kupovne moći doma. 1& dažd#ine >carine? na trgovinu su glavni izvor vladini pri oda u režimu 74: !& uvozna ograni*enja su o*it odgovor na roni*ne pro#leme #ilansa pla*anja i dugovanja . crna tržišta. predstavlja kompromis izme(u -iksnog i sistema potpune -leksi#ilnosti valutnog kursa& Po ovom „upravljuju.Mak i kada su nominalne stope zaštite u razvijenim zemljama na uvoz iz 74: *ine relativno niskim.& zaštita od uvoza je jedno od najpogodniji sredstava za u#rzanje ekonomije o#ima D& 74: mogu do#iti ve.i valutni kurseva >1G66?. naglo povećana.$ .ina 74: se opredjeljuje za precjenjene devizne kurseve radi je-tinijeg uvoza i pokretanja industrijalizacije& Le(utim.em . Platni de-icit se može u#lažiti mjerama devalvacije& 7vani*no smanjenje vrijednosti valute& +eprecijacija Postepeno smanjenje kupovne moći doma. e-ektivne stope zaštite mogu #iti prili*no visoke& =-ektivne stope zaštite u stvari štite proces proizvodnje& =-ektivne stope zaštite su zna*ajno više nego nominale u razvijenim zemljama& +tandardni argumetni za tari-nu zaštitu 74: imaju 4 komponente. Ve.anje vrijednosti novca& /lternativa politici devalvacije valute #ila #i . precjenjenje deviznog kursa smanjuje cijenu u doma. po kojoj je njena centralna #anka spremna mijenjati lokalnu valutu za dolar.oj valuti za uvezene potroša*ke ro#e.e Postepeno pove.e valute na ino tržištima u odnosu na doma.e valute na ino tržištima u odnosu na doma. ali da #i se sprije*io nepotre#an i skup uvoz >npr& liksuzni automo#ili? države se opredjeljuju i za dvojne ili paralelne devizne kurseve& 3vakva devizna kontrola i uvozne dozvole stvaraju pro#leme i mogu promovisati.u kontrolu nad svojom ekonomskom sud#inom& 0vanični valutni kurs 1eke zemlje je kurs po kome centralna banka te zemlje spremna da vrši transakcijske razmjene svoje lokalne valute za druge valute na odobrenim deviznim tržištima & +evizna kontrola Bacionalisanje ograni-ene ponude raspoloživi) deviza ka =povlaštenim kupcima> od strane države ili centralne banke.em“ plutaju.

& u#rzava sveukupni ekonomski rast. 1& tu se vrši razmjena relativni komparativni prednosti u smjeru jug9jug posve razli*ita od sjever9jug trgovine !& više dinami*ke do#iti se mogu realizirati iz ovakve trgovine . devalvacija valute. ve.& 4#<.G . ukidanje trgovinski ograni*enja i uopšte „ geting prices rig)t“ >davanje prava cijeni? generira rapidni izvoz i ekonomski rast& +lo#odna trgovina osigurava veliki #roj koristi.anjem e-ikasnosti.& %4(. po#oljšava alokaciju resursa. ali nepredvidiva „ljuljanja“ su ograni*ena kroz intervencije centralne #anke& 9 *)3="#'(.'</. ()3%1. imaju dozvolu da slo#odno -luktuiraju.<(* $ 1rgovinski optimisti dokazuju da li#eraliacija trgovine >promocija izvoza. troškovi proizvodnje su dosljedno smanjeni !& stvara pritisak za pove.<(* K 1rgovinski pesimisti zaklju*uju da trgovina šteti 74:. 1& spori rast tražnje za nji ovim tradicionalnim izvozom zna*i da izvozna ekspanzija ima za posljedicu smanjenje izvozni cijena i trans-er do otka od siromašni ka #ogatim državama !& #ez ograni*enja uvoza.u za potražnju nji ovi proizvoda zna*i da zemlje u razvoju moraju rasti sporije kako #i iz#jegle roni*ne krize platnog #ilansa i devizne razmjene .".eg #roja N@I9a u proizvodnji širokog spektra primarni i sekundarni proizvoda prema razvijenim zemljama 9 *)3="#'(.sistemu glavne me(unarodne valute.'</.ava -aktor produktivnosti i dalje snižava troškove .& porast novog protekcionizma u svijetu nastaje kao posljedica uspješnosti sve ve. ()3%1. te tako pove. visoka elasti*nost potražnje N@I9a za uvezenim ro#ama skupa sa niskom elasti*nosš.". 1& promovira konkurenciju.a štednja i investicije D& privla*i strani kapital i stru*no znanje koji nedostaje 74: %& stvara neop odne devize 9 Jug'Jug trgovina ? Porast trgovine izme(u sami 74: odnosno Aug9Aug trgovina pomogla je da se kompenzira sla#a tražnja i protekcionizam u razvijenom svijetu& /rgumenti za povezivanje trgovina 74: jedna prema drugoj su.

& izvozna nesta#ilnost nastala kao posljedica -luktuacije ekonomski aktivnosti u razvijenim zemljama se može smanjiti D& njeguje se ve. karakteristi*na je po tome što se više pažnje usmjeravalo na želje i aspiracije 74:& D" . koji su dugo paralizirale izvoz zemalja u razvoju.nost ekonomiji o#ima Pored ova dva dugoro*na dinami*ka argumenta za integraciju.a samoodrživost Aug9Aug trgovina #i *ak tre#ala i.i i dalje.e kolektivno oslanjanje navlastite snage %& potaknuta je ve. #it .e otklonjene do kraja !""% 'ovi pregovori E139a nazvani „ %o)a razvojna runda“. 1& razvijene zemlje .i unutrašnju trgovinu me(u samim *lanicama& 9 *r!umetni za inte!racije K 1& osnovni ekonosmki razlog ovakvi integracija je taj da integracije daju priliku industrijama koje ranije nisu #ile ni uspostavljenje !& ovo vodi do drugog važnog razloga. odnosno regionalni trgovinski #lokova koji podrazumjevaju stvaranje zajedni*kog carinskog zida protiv proizvoda zemalja ne*lanica i istovremeno li#eraliziraju. stupio na snagu 1GG% u osnovi je smanjio tari-ne i ne tari-ne #arijere razvijeni zemalja u mnogim sektorima& (ri !lavne odredbe sporazuma iz perspektive 74: su. a to je da nastankom ovi industrija se stvara mogu..e smanjiti tari-u na industrijske ro#e za prosje*no D"% u % jednaki godišnji smanjenja !& trgovina poljoprivrednim proizvodima odvijat . može samo po se#i nametnuti jednu od najve. tu su i standardni stati*ni kriteriji koji se ocjenjuju i poznati su pod nazivom „ trade creation“ >stvaranje trgovine? i „ trade diversion“ >skretanje trgovine?& 5rade creation 5 nastaje oko zajedni*ke eksterne #arijere i interna slo#odna trgovina vodi ka seljenju proizvodnje iz visoko9torškovni ka nisko9troškovnim zemljama *lanicama& 9 5rgovinske politike razvijeni) zemalja ? :apidna integracija izme(u '/J1/ i =4 *lanica.e se po pravilima E139a i progresivno li#eralizirati Premda je postignut veliki napredak. -inalni akt „ 8rugvajske runde“ sporazuma )/119a potpisanog u aprilu 1GGD.& za tekstil i o#u*u kvota po Lulti9Ji#er sporazumu. poljoprivredne su#vencije razvijeni zemalja ponovo #ilježe velike iznose . te okrenuti se u pravcu stvaranja ekonomski) integracija.i zapreka za izvoz 74: u +jevernu /meriku i =vropu& Le(utim.