You are on page 1of 5

13 dobrih razloga protiv agrarne genetske

tehnologije Meunarodni pokret Demeter u kojem su okupljeni biodinamiki proizvoai hrane, prodavai i potroai, ne odobrava koritenje genetski modificiranih organizama !M"# $a taj stav postoje mnogi razlozi% 1# &grarna genetska tehnologija ' bez dozvole graana i
U Europskoj uniji se temeljno pitanje ele li graani i graanke genetsku tehnologiju, uope ne postavlja. Dugorona odluka sa tekim posljedicama, koja se odnosi na svaiji tanjur, donosi se u nedemokratskom procesu. Velika veina stanovnitva ne odo rava koritenje agrarne genetske tehnologije. !nogi seljaci se oje gu itka do rog poljoprivrednog imida. "otroai u EU sve vie pre#eriraju okolino odgovornu poljoprivredu, u kojem etika ophodnja sa iljkama i ivotinjama predstavlja temeljnu vanost. Ve sada europska poljoprivreda proi$vodi skupe vikove, te daljnja proi$vodnja kro$ %!& nema gospodarski opravdanog smisla.

graanki

(# !M tehnologija nije ispravan put za


Upitno je hoe li uvoenje industrijske io tehnologije ' to je $apravo predviena mjera racionali$acije ' u podruju poljoprivrede i proi$vodnje hrane stvoriti vei roj radnih mjesta. (grarna genetska tehnologija podupire uni#ormirane i industrijske strukture, koje smetaju ravnoteu proi$vodnje, prerade i trita. )$ tog ra$loga postoji mogunost da se vie radnih mjesta i$gu i nego to kro$ genetsku tehnologiju ude stvoreno. Europa koja se sastoji od regija, mora se oslanjati na jaanje lokalnih gospodarskih struktura, to moe amorti$irati i posljedice glo ali$acije.

gospodarstvo )urope

3# !enetska tehnologija ne rjeava problem nedostatka


*vrdnja da se sa %!& moe rijeiti pro lem gladi u $emljama u ra$voju je neutemeljena. &na poiva ve skoro dva desetljea samo na oekivanjima. "ro lem gladi u treem svijetu je u prvoj liniji pro lem raspodjele i sla ije kupovne moi. +emljama u ra$voju se moe pomoi tako da se podupire lokalna odriva proi$vodnja. +a tu namjenu prikladne su ekoloki prilagoene udomaene sorte, one mogu iti ra$mnoavane e$ plaanja $a koritenje licenci kao to je to sluaj sa %!& i ne $ahtjevaju velika ulaganja.

hrane u zemljama tre*eg svijeta

-kupo %! sjeme je manje prikladno, jer se svake godine mora kupovati ponovo, te $a svoj rast tre a skupa mineralna gnojiva i $atitna kemijska sredstva, kako i $adralo vrhunske prinose. .ao svjetski pokret upo$nali smo injenicu da na preteno malim seljakim strukturama $emalja u ra$voju ekoloka poljoprivreda pose ice podupire odrivo ekonomsko osiguranje eg$istencije i hrane, kod toga su /lo0 input/ sorte ekonominije od /high input/ sorti.

+# ,atentiranje biljaka i -ivotinja


"roi$vodnja %! sjemenja je pove$ana sa patentiranjem prava na njihovo koritenje. -a etikog gledita svi ljudi tre aju imati slo odan pristup kultiviranim iljkama, jer su one kulturna atina ovjeanstva. 1e moe se tolerirati da sjemenska industrija ugovara eksklu$ivni patent, kao to i to mogao iti sluaj u )ndiji, gdje je patentirana vrsta rie /basmati/ te i seljaci tre ali plaati pravo na koritenje sjemena te iste rie, koju su njihovi preci stoljetnom kultivacijom u$gojili.

etiki nije prihvatljivo

.# /auna i korisni kukci su ugro-eni


U$goj %!& moe imati negativne posljedice po okoli. "rema podacima kineskog dravnog 1anjing instituta $a prirodne $nanosti, na poljima sa %! usjevom 2ollgard pamuka nala$i se $natno manji roj korisnih kukaca, dok je roj tetnika povean. U do sada najveoj studiji u$goja %!& na okoli, ritanski su $nanstvenici doka$ali da #auna 3ptice i leptiri4 kod dviju od tri kulture 3uljana repica, eerna repa i kukuru$4 trpe $natno veu tetu u uspored i s konvencionalnom proi$vodnjom. !noga druga istraivanja potvruju tetan utjecaj %! usjeva na okoli.

0# 1edostaju dugorona istra-ivanja o agro genetskoj


(larmantan je podatak da ne postoje dugoroni $nanstveni doka$i o nekodljivosti %! usjeva i %! hrane okoliu i ljudskom $dravlju. Doka$i su u ovom sluaju potre ni. U istraivanju rotacije usjeva do sigurnih re$ultata vode samo pokusi koji traju najmanje 56 godina, isto tre a vrijediti i $a studiju utjecaja %!&7a na ekosustav i ovjeka. Utjee li kon$umiranje %! hrane na ljudsko $dravlje, jo nije proueno. )ndikacije poka$uju da utjeu na meta oli$am. -tanice jetre kod mieva mijenjaju se hranjenjem %! sojom, kao to se mijenja i crijevna #lora u pela koje koriste %! uljanu repicu kao ispau. "ola$imo li od stajalita da nas hrana ne $asiuje samo tvarima, ve da utjee i na stanje naeg organi$ma i duhovni ra$voj, prihvatljivost %! usjeva kao hrana postaje upitno.

tehnologiji

*ako je doka$ano da genetska manipulacija dovodi do promjene i$gleda iljke, npr. kod i$gleda listova %! krumpira. Utjee li to i na ojeka koji jede tu iljku8

2# 3u-ivot ' sustav odluivanja u )4 je


Europska komisija umanjuje pitanje %!&7a samo na ekonomsku isplativost, umjesto da istrauje i etiku, drutveno7politiku, $nanstvenu i ekoloku konotaciju. "rednosti i nedostaci nove tehnologije i cjelokupni stav gospodarstva ne mogu iti diskutirani u i$olaciji, jer posljedice primjene snosi cjelokupno drutvo. .omadanje takve odluke strunim skupovima, e$ cjelokupnog ra$matranja nije prikladno $a kompleksne odnose u prirodi. "rocjena ri$ika ostaje u ovom o liku nepotpuna i tendencio$na.

jednostran

5# )koloka poljopivreda je ugro-ena ' su-ivot je


2iodinamiki poljoprivrednici su $a rinuti $a opstanak te osamdesetogodinje uspjene metode u$goja liske prirodi, $ og prisilnog suivota sa %! usjevima. "rocjene uka$uju da tre a imati u vidu da e krianjem doi do genetskog $agaenja vlastitog sjemenja %! sjemenjem, to je opet pove$ano sa multiplikatornim uinkom. "redloeni siurnosni ra$maci su nedovoljni. 1iti e se pele drati od ovjeka nacrtanom sta$om, niti e se vjetar moi sprijeiti da kilometrima nosi %! pelud do kilometrima udaljenih polja. 9ednom kad se genetski promijenjeni nasljedni materijal pusti u prirodu, ne moe se vratiti u epruvete ni kontrolirati. *o se ne moe promijeniti ni $akonskom odgovornou.

neostvariv

6# 3orte iz laboratorija ' bez


2iodinamiki u$gajivai, nasuprot genetskoj tehnologiji, ukljuuju u svoj rad ritmove prirode i i$mjenu nevidljivih tvari i$meu organi$ama i okolia. *re a postaviti pitanje moe li %!& uspostaviti po$itivnu interakciju sa svojom okolinom, ako je nastao u la oratoriju, e$ prisustva prirodnih sila8

meudjelovanja sa prirodnim silama i okoliem

17# )koloka poljoprivreda je inovativna i produktivna


%enetska tehnologija pripisuje si epitet inovativnosti. &na primamljuje ciljanom promjenom odreenih oso ina u ivim organi$mima, kako i se utedjelo na vremenu $a do ivanje novih sorti. +vui moderno.

8 kulturni doprinos poljoprivredi

Evolucijski iolo$i $naju da se hori$ontalni prijenos gena i$meu vrsti, koji se u genetskoj tehnologiji umjetno i$a$iva, moe prirodno dogaati samo unutar akterija. Vii ivotni o lici ra$vili su spolno ra$mnoavanje, to omoguava veu iora$nolikost. :ori$ontalni prijenos gena je korak unatrag na raniju #a$u evolucije. /Ekoloka poljoprivreda je inovativna/, to $naju danas i ministri i ministrice poljoprivrede. !oderna poljoprivreda sastoji se od ogromne ra$nolikosti i ra$nih kultura i ogromnog utjecaja ra$nih #aktora. U tome $apravo lei kulturni doprinos poljoprivrede. 1asuprot toga, genetska tehnologija 3unato iotehnolokim dosjetkama4 predstavlja kulturno osiromaenje. 1a to uka$uje i trite, u ekolokoj rani $aposleno je u njemakoj vie od 5;6 666 ljudi, dok u iotehnologiji je to <666 ljudi, a u svjetskim ra$mjerima ekoloka trnica poveava se godinje $a ; 7 =>.

11# !ubitak raznolikosti sorti ' monotonija u okolici i


poljoprivredi
-jetva usjeva %!&7a dovodi do genetskog jednolija i samim time do genetske ero$ije ' gu itka ra$nolikosti ' sa velikim podrujima monotonije u poljoprivredi. Ekolokoj poljoprivredi je cilj odrati i poticati genetsku ra$nolikost vrsti i sorti, a samim time i o ogatiti kultivirana podruja ra$nolikim usjevima. 2ioloko ' dinamiki u$goj iljaka proi$vodi ve desetljeima lokalno prilagoene sorte, $alae se $a odravanje sorti unutar u$gojnog podruja i nudi ra$umnu alternativu genetskoj uni#ormiranosti sorti %!&7a.

1(# !entsko tehnoloka industrija nije transparentna


?judska potre a $a sigurnou $ahtjeva ra$umijeavnje okoline. "roi$vodnja iolokih namirnica je na primjer jedna od naj olje kontroliranih poslova na svijetu. -vi procesi, dodaci i sl. su u svijetu regulirani ra$nim $akonima, odnosno normi$irani od @(& 3U17 ova agencija $a hranu4 i te regulative su pristupane $a javnost. 2ioloki pogoni su otvoreni $a potroae. ?a oratoriji genetsko tehnoloke industrije su $a javnost $atvoreni. &peracije koje se provode unutar stanica su $a oko javnosti skrivene. *ako nastali %! proi$vodi se promoviraju ciljanim kampanjama sa slikama i i$javama, koje ostavljaju krivi dojam. *ime se ne postie povjerenje, tim vie to su posljedice agrarne genetske tehnologije nepredvidive.

korisnicima ' ekoloka poljoprivreda jeste

13# Demeter ' uspjena poljoprivredna praksa kao


2iodinamika poljoprivreda stoji nasuprot genetske tehnologije naoruana praktino ispro anim modelom. *aj pogonski organi$am koji $atvara prirodni krug, je takoer i primjer $a ekoloku proi$vodnju uope. 2ioloko dinamiki pogoni o istinjuju optimalnu prilagod u resursa i ra$voju prirodnog stanita, upravo kro$ individualni kulturni doprinos. %enetska tehnologija doprinosi industrijali$aciji u poljoprivrednoj proi$vodnji, u$rok je novim tehnolokim komadanjima pogona. Uspjeh ioloko7 dinamikog gospodarenja poka$uje se, u$ visoku kvalitetu do ivenih namirnica 3dulje $adravanje svjeine, okus, $relost4, u poveanoj plodnosti tla i poveanoj iora$nolikosti, kako doka$uje dvadesetogodinji usporedni dugogodinji pokuaj kultiviranja. *aj se model moe jednostavno usvojiti kro$ edukaciju i nije ve$an u$ kupnju pogonskog materijala ili plaanje $a patente ' kao to je to sluaj $a agrarnu genetsku tehnologiju. 9zvor: @orschungsring #Ar 2iologisch7DBnamische Cirtscha#ts0eise e.V. 2randschneise 5, D7DE<F; Darmstadt *el. 36 D5 ;;4 GE 5< 6H in#oI#orchungsring.deH http,JJ000.demeter.deJ ,rijevod: .neja ' drutvo $a kulturu i suivot s prirodom +rinsko7#rankopanska G, :K7E6666 Lakovec ili p.p. 5=6, :K7E6665 Lakovec .onakt, 66MG;7364FG7E5<7566, http,JJ000.kneja.hr, knejaIkneja.hr 4 suradnji sa: Duga plus ' drutvo $a ra$voj ioloko7dinamikog gospodarenja .ontakt, 66MG;7364E67MGE76;<, 2ernarda &rehovec "revela i prilagodila Marijana ;esar, marijana<kneja#hr
3like koritene u ovom letku preuzete su sa: http,JJ000.keine7gentechnik.deJH http,JJ000.0ildcali#ornia.orgH 000.greenpeace.dkH http,JJ000.greenpeace.caH http,JJ000.cropsoil.uga.eduJNparrottla J%!&cartoonsJ 1apomena: &vaj je in#o materijal nastao kao potpora svjetskom i lokalnom pokretu protiv %! tehnologije te $ og nastojanja da se !eimurska upanija proglasi %!& slo odnom upanijom.

alternativa !enetskoj tehnologiji