You are on page 1of 11

PITANJA I ODGOVORI USTAVNO PRAVO

1. ta ini sadrinu ustavnog prava !. ta o"u#vata pr$d%$t ustavnog prava


Predmet ustavnog prava obuhvata: -slobode i prava ovjeka i graanina kao autonomne sfere u kojoj dravna vlast ne moe neovlateno ulaziti, niti je ugroavati -ostvarivanje narodnog suvereniteta i legitimisanje, odnosno, demokratsko utemeljivanje dravne vlasti -neposredno uee graana u vrenju dravne vlasti, referendum, narodna ini ijativa, lokalna samouprava i drugi obli i neposredne demokratije -politiko predstavnitvo, politike stranke i izborni sistem -prin ipi organiza ije i struktura dravne vlasti, prin ip podjele i prin ip jedinstva vlasti -struktura politikih institu ija!anatomija ustavnog sistema", parlament, ef drave, vlada, dravna uprava, pravosue -funk ionisanje politikih institu ija!fiziologija ustavnog sistema", odnosi izmeu politikih institu ija u horizontalnoj i vertikalnoj organiza iji -poremeaji u odnosima izmeu politikih institu ija !patologija ustavnog sistema" -pravna drava, vladavina prava, ostvarivanje prin ipa ustavnosti i zakonitosti#

&. 'naa( ustavnog prava


$naaj ustavnog prava odreen je injeni om da je ono najvanija grana prava u sistemu prava# %ije je o osnovnim pitanjima ureenja odreene drutvene i dravne zajedni e# Posebno je naglaena uloga ustavnog prava u oblasti unutranjeg javnog prava, kao i u oblasti privatnog prava, u kome uloga javne vlasti ne dolazi mnogo do izraaja, ustavno pravo uspostavlja osnovne prin ipe i ureuje kljune odnose# &ako se ustavom reguliu osnovni svojinsko-pravni odnosi, pitanja braka i porodi e, nasljeivanja, trgovakog, autorskog i drugih prava# $naaj ustavnog prava proizilazi i iz hijerarhije pravnih akata u svakoj pravnoj dravi# 'a vrhu te hijerarhije je ustav kao najvii pravni akt#

). ta pr$dstav*(a ustav +a ($dnu dravu i ,o($ su n($gov$ -un,.i($


(stav je najznaajniji i najvii pravni akt donesen prema posebnom postupku, a esto i od posebnog organa# )n je najvaniji, a u nekim zemljama jedini izvor ustavnog prava# *vi ostali propisi moraju biti u skladu sa ustavom# Pojam ustava u materijalnom smislu polazi od toga da svaka dravna zajedni a mora imati izvjesna pravila kojim se ureuje njena unutranja struktura, organi dravne vlasti i njihova ovlatenja# (stav uspostavlja strukturu dravne vlasti

i objektivna pravila ponaanja dravnih organa i nosila a javnih funk ija# (stavom se uspostavlja pravna drava i vladavina prava# (stav u formalom smislu je ustav koji se definie kao pravni akt najvie pravne snage donesen prema posebnom postupku sloenijem od zakonodavnog, a esto i od posebnog ustavotvornog tijela# (stav u formalnom smislu je uvijek pisani ustav#

/.0ada poin($ ra+vo( ustavnosti


+o u antikom periodu, najprije u djelima filozofa, a kasnije i u praksi, poela se praviti razlika izmeu propisa kojima su se ureivali dravna vlast i i druga najvanija pitanja i obinih zakona kojima su ureivana ostala pitanja# *misao podjele jeste da vlast ne moe jednostavno mijenjati najvanije zakone, ime se stvaraju ivjesna pravna sigurnost i stabilnost poretka# &ime su stavljena ogranienja dravnoj vlasti i zatiena osnovna prava onih na koje se vlast primjenjuje# &o je zaetak ustavne vladavine#

1.'na$n($ po(%a ustavnog prava.


Pod nazivom ustavno pravo podrazumjevaju se , razliita pojma: - . najprije je rije o naunoj dis iplini koja zauzima znaajno mjesto u sistemu pravnih nauka, odnosno, u ukupnom sistemu drutvenih nauka# )va nauka izuava odnos ovjeka, kao pojedin a ili organizovanog u razliite skupine, prema dravnoj vlasti, kao i utemeljenost, strukturu i organiza iju dravne vlasti# , . ustavno pravo kao najvanija prava pozitivnog prava, ureuje korpus ljudskih sloboda i prava, te sistem vrijednosti i osnovna pitanja organiza ije drutva i drave#

2.T$r%in 3dravnog prava4 i*i 3ustavnog prava4


Predmet naune i pozitivno pravne dis ipline sintetiki se izraava u njihovom nazivu# /zbor naziva nije samo terminoloko pitanje# 'azivom se izraava i sutina naunog, filozofskog, pa i ideolokog stava prema samom predmetu izuavanja i regulisanja# ( teoriji i praksi za ovu naunu i pravnu dis iplinu upotrebljavaju se , naziva . ustavno pravo i dravno pravo# /z latinskog glagola onstituo, koji znai: uspostaviti, urediti, osnovati, odnosno imeni e koje znae: unutranji sastav, temeljna struktura, ureenje, organiza ija, najprije u fran uskoj filozofskoj i pravnoj doktrini, izvedeni su naziv i ustav i ustavno pravo!droit ostitutionnel"#

5.I+vori ustavnog prava.


%ealni sadraj prava izraava se uvijek u odreenoj formi# )bli i u kojima se izraava pravo nazivaju se izvorima prava u formalnom smislu# ( najveem broju sluajeva to su pisani pravni akti, ali postoje i nepisana pravna pravila koja su, takoe, izvor prava u formalnom smislu# Ponavljanjem nekog relevantnog ponaanja u duev vremenskom periodu stvara se obiajno pravilo# /zvori ustavnog prava su:

-#(stav je najzanaajniji i najvii pravni akt donesen prema posebnom postupku, a esto i posebnog organa# )n je najvaniji, a u nekim zemljama jedini izvor ustavnog prava# *vi ostali propisi moraju biti u skladu sa ustavom# ,#(stavni propisi i organski zakoni . su akti koji se donose u formi zakona ali koji ureuju ustavnu materiju# )ni u sadrinskom smislu ine ustav, a esto se i donose prema posebnom postupku, sloenijem od zakonodavnog# $bog toga je njihova pravna snaga manja od ustava, a vea od obinih zakona# 0#$akon je, osim ustava, najee izvor ustavnog prava# 'isu, meutim, svi zakoni izvor ustavnog prava# &o su samo oni zakoni koji ureuju materiju ustavnog prava# &ako, znaaj izvora ustavnog prava imaju zakoni kojima se ureuje izborni sistem, zatim, organiza ija dravne vlasti, kao to su zakoni o vladi, o sudovima, o ustavnom sudu i sl#, kao i zakoni kojima se pre iznije reguliu garan ije pojedinih ljudskih sloboda i prava# 1#(redbe sa zakonskom snagom !dekreti-zakoni" su podzakonski akti koji donosi izvrna vlast, ali koji, zbog ratnog stanja ili drugih ustavom predvienih vandrednih prilika, dobijaju snagu zakona# (stav pre izno utvruje koji izvrni organ!ef drave ili vlada", prema koje postupku i koja pitanja u tano predvienim okolnostima mogu biti ureenja uredbama sa zakonskom snagom # 2#)dluke ustavnih sudova su veoma vaan izvor ustavnog prava# )ni su pak najvie i najznaajnije institu ije kontrole i zatite ustavnosti i zakonitosti# )snovni zadatak ustavnog suda da o ijeni dali su zakoni ili drugi propisi u skladu sa ustavom# 3#Poslovni i su opti akti kojim parlament i njegivi domovi, odnosno vlade i drugi kolegijalni organi propisiju svoju unutranju organiza iju i postupak# 4#Presude drugih sudova su samo izuzetno izvor ustavnog prava# 5#6eunarodni ugovori se dosta rijetko pojavljuju kao neposredan izvor ustavnog prava# &o se deava kada se ustav izriito poziva na neki meunarodni ugovor dajui mu neposrednu pravnu snagi ustavno znaaja u domaem pravu# 6eunarodno pravo posredno igra veliku ulogu u svim ustavnim i pravnim sistemima# 7#)biajno pravo u vremenu prije pojave pisanih ustava bilo je veoma znaajan izvor ustavnog prava# 8ada se neko pitanje ili neki odnos u duem periodu ureuje na isti nain i kada uesni i to smatraju obaveznim, stvara se nepisano obiajno pravo# Pojavom pisanih ustava i razvojem modernih pravnih sistema sa razvijenim pisanim izvorima obiaj je izgubio znaaj kao izvor prava# /zuzetak su zemlje koje nemaju ustav u formalnom smislu#

6. 7$tod$ ustavnog prava.


*hvatanje predmeta svake nauke u uskoj je vezi i u osnovi odreuje njen metod# 8ao drutvena i pravna nauka, ustavno pravo se koristi optim metodama kojim se koriste ove nauke# 8lasini normativni pristup preferira egzegetski metod koji se sastoji u doslovnom objanjavanju teksta ustava# ( ovom pristupu se koristi naroito jeziko, logiko i iljno tumaenje teksta ustava# %ealiza ija ustavne norme se o ijenjuje sa stanovita njenog odnosa prema normativnom modelu kojeg je uspostavio ustav# Predmet ustavnog prava je, meutim, mnogo iri od samih ustavnih normi# (stavno pravo vodi rauna o ukupnosti drutvenih odnosa i uslova koji su uti ali na odreena ustavna rjeenja# ( ustavnom pravu se sve vie koriste istorijski, so ioloki i politikoloki metodi pomou kojih se otkrivaju stvarni razlozi i posljedi e pojedinih ustavnih rjeenja#

18.Na$*o ustavnosti i +a,onitosti.


9ladavina prava u sutini predstavlja jedan politiki prin ip a ne pravni# Pravna sadrina vladavine prava se ostvaruje preko ustavnosti i zakonitosti# (stavnost u irem smislu rijei znai da postoje pravila koja su sadrana u ustavu kao najviem pravnom aktu pomou kojih se objektivno formiraju i funk ioniu organi dravne vlasti# ( uem ili pravnom smislu ustavnost znai saglasnost svih pravnih akata, to znai zakona i podzakonskih akata sa ustavom $akonitost u irem smislu znai legalnost u ponaanju odnosa ponaanja da je u skladu sa zakonom# ( uem ili pravnom smislu zakonitost pak znai da su svi pravni akti koji su donijeti na osnovu zakona u skladu sa zakonom#

11.0o($ institu.i($ i%a(u -un,.i(u +a9tit$ na$*a ustavnosti i+a,onitosti


6ehanizmi zatite ustavnosti i zakonitosti u svakoj dravi utvreni su ustavom# 'jih ine sudovi i drugi orgai pravosua, pa i posebni organi !kao to su ustavni sud"# )vi organi otklanjaju neustavne, odnosno nezakonite pravne akte ukidanjem, odnosn ponitavanjem istih#

1!.U $%u s$ og*$da odnos ustava i +a,ona


(stav je dokument koji odreuje prin ipe i zakone drave !kako e neka drava upravljati odnosom izmeu nje i njenih graana"# (stav odreuje zakone i titi prava i slobode pojedina a# &akoe ustav odreuje i naine svoje promjene#

1&. 0o(a tri po(%a i+raava(u puni s%isao i vanost na$*a ustavnosti i +a,onitosti 1). 0*asina pod($*a ustava.
8lasine podjele ustava izvedene su prema formalnim mjerilima# &akve su podjele ustava na pisane i nepisane, kodifikovane i nekodifikovane i vrste i meke# ( klasine podjele ustava spada i podjela ustava prema donosio u# Pisani su ustavi oni koji itavu materiju izlau u pisanom obliku# 'episani, ili obiajni, ili istorijski ustavi su sastavljeni od ustavnih obiaja, poto pravila koja ih ine nisu izraena u pisanom obliku# 8odifikovani ustavi su formalni ustavi izraeni u jednom aktu, dok su nekodifikovani ustavi izraeni u nekoliko akata# (koliko se mogu promeniti putem obinih zakona, ustavi su meki, a ako je za njihovu promenu potreban poseban postupak, tei od obinog zakonodavnog, ustavi su vrsti#

1/. 7od$rna pod($*a ustava.


'ajoriginalnije modernije podjele ustava su one koje su izvedene prema tzv# ontolokom mjerilu, tj# prema odnosu ustava i drutvene stvarnosti# Prema tom mjerilu, djeli ustave na normativne, nominalne i na semantike# 'ormativni ustavi polaze od konkretne drutvene stvarnosti, oni se prave na mjeri konkretnog drutva, pa se zbog toga u tom drutvu i ostvaruju# &u se drutvena stvarnost i ustav podudaraju# 'ominalni ustavi su to samo na imenu, a ne i u stvarnosti# &o su ustavi pravljeni za neku drugu stvarnost, realno postojeu ili imaginarnu, s kojom se ne podudara stvarnost drutva u kojoj oni treba da vae# 'ominalni ustavi su pravno vaei, ali se ne ostvaruju# *emantiki ustavi su sa ontolokog stanovita normativni ustavi# )ni se ostvaruju u drutvenom ivotu, ali ne doputaju nikakvu sopstvenu, a time ni drutvenu promjenu, promjenu politike vlasti# )ni konzerviraju postojeu vlast#

11. 0o($ su to vrst$ ustava pr$%a donosio.u


9rste ustava prema donosio u su: narodni ustav, ustavi paktovi i okrojisani ustav# )va klasifika ija odgovara na pitanje ko je u nekoj zemlji nosila ustavotvorne, dakle najvie vlasti# ( dravama koje polaze od prin ipa narodnog suvereniteta ustavotvorna vlast neposredno izraava volju naroda# ( tim sluajevima narod uestvuje donoenju ustava bilo narodnm ini ijativom, referendumom ili putem drugih oblika neposrednog izjanjavanja izborom ustavotvorne skuptine ili izborima za parlament koji je ovlaten da donosi ili mjenja ustav# (stavi paktovi se donose kao svojevrsni ugovori izmeu priblino izjednaenih politikih snaga# )ktrojisani ili nametnuti ustavi su izraz jednostrane volje donosio a ustava#

12. Vrst$ ustava pr$%a -or%i.


9rste ustava prema formi su: pisani i nepisani ustav# 'ajvei broj drava ima ustav u pisanom obliku# ( teoriji se uvjek spominju engleska kao zemlja koja nema pisani ustav, ali ima ustav u materijalnom smislu# Podjela ustava na pisane i nepisane je znaajna za razumjevanje pojma ustava u materijalnom smislu i pojmu ustava u formalnom smislu# Pisana forma ustava je jedno od najvaniji obiljeja ustava#

15. 0a,vi su to %$,i ustavi: a ,a,vi vrsti


8rutost ustava je u osnovi same ideje kostitu ionalizma, odnosno, ustavne vladavine i ustavnosti# 8ruti ustav je zakon i za zakonodav a, odnosno, ogranienje i za najviu vlast, da svojim propisima i ponaanjem ne moe dovoditi u pitanje ono to je ustavom zabranjeno# 8rutost ustava ima veliku drutvenu, pravnu, pa i so ioloku vrijednost, ali se ona uvijek ne moe osigurati# 6eki ili fleksibilni ustavi su oni koji se mijenjaju prema istom postupku kao i zakoni# )d ostalih zakona oni se razlikuju samo prema materiji koju reguliu . to je materija koja se ubraja

u predmet ustavnog prava# )vakvi ustavi gube osnovnu karakteristiku ustava . da imaju jau pravnu snagu od svih ostalih propisa i da oni moraju biti u skladu s njim#

16. ;itna svo(stva ustava.


(stav je akt najvie pravne snage i svi ostali propisi moraju biti u skladu s ustavom# (stav uspostavlja strukturu dravne vlasti i objektivna pravila ponaanja dravnih organa i nosila a javnih funk ija# (stavom se uspostavlja pravna drava i funk ija ustava# (stavom se postie vladavina prava, uspostavlja se sigurnost i stabilizuju drutveni odnosi#

!8. U ,a,vi% ra+*iiti% o,o*nosti%a s$ %o$ pristupiti dono9$n(u ustava


*asvim novi ustavi donose se i u dravama koje ve imaju ustav# ( tom sluaj razlikuju se dvije situa ije# :ko se novi ustav donese prema postupku koji je predvidio dotadanji ustav, u toj zemlji je ostvaren ustavni kontinuitet# 'isu, meutim, rijetke situa ije da se radikalno raskida sa prethodnim ustavnim ureenjem i da se donoenjem potpuno novog ustava uspostavljaju i novi odnosi u drutvu i dravi# &o se deava u vrijeme revolu ija, dravnih udara i drugih radikalnih promijena# &ada je rije o diskontinuitetu u drutvenom i dravnom razvoju#

!1. 0*asi-i,a.i(a ustava.


)bino se ustavi klasifikuju: prema nainu donoenja, prema postupku njihove promjene, prema formi ustavnog akta, prema karakteru ureenja, itd### 'ajvanije su: pisani i nepisani ustavi, kruti i meki ustavi, narodni ustavi, ustavi i paktovi, oktroisani ustavi, kodifikovani i nekodifikovani ustavi, realni, deklarativni i fiktivni ustavi, itd###

!!. Pr$t$$ %od$rn$ ustavnosti. !&. Ra+vo( ustavnosti do Prvog sv($ts,og rata.
;raanska klasa i filozofija koja je izraavala njene interese stvorile su ideju konstitu ionalizma, odnosno, ustavne vladavine# )na se sastoji od zahtijeva za takav oblik ureenja drutva i drave u kome je svaka vlast, pa i najvia, ograniena ustavom i pravom, u kome se potuju prava graana i u kome vlast uiva njihovo povjerenje, odnosno ima njihov pristanak da obavlja funk ije javne vlasti# /deja ustavnosti u <vropi se razvijala od ustavne monarhije, u kojoj je vlast monarha ograniena ustavom, u kojoj vladar dijeli vlast sa predstavni ima naroda, do epublike u kojoj se, prema defini iji, ostvaruje vlast naroda# %azvoj ustavnosti do Prvog svjetskog rata karakteriu liberalno-demokratske ideje i njima odgovarajua ustavna rijeenja# 'a takav tok je posebno utje ala revolu ionarna -515# godina <vropi sa tenjom da se uklone posljednji ostat i feudalog apsolutizma i ostvari tje aj irokih slojeva na dravnu vlast# &o je period i snanih na ionalnih pokreta koji su, takoe, utje ali na oblikovanje ustavnih rjeenja#

!). Ra+vo( ustavnosti i+%$<u dva sv($ts,a rata.


( periodu izmeu dva svjetska rata dolazi do znaajnih promijena u drutvenom ivotu koji se reflektuju i na ustavnost# 'astupa iklus ekonomske krize koja izaziva so ijalne napetosti i konflikte# =rava preuzima znaajnu funk iju i u so ijalnoj sferi# *istem vlasti suoen sa neophodnou brze i efikasne interven ije na rijeavanju so ijalnih problema sve vie se oslanja na ulogu izvrne vlasti# ( periodu izmeu dva rata dolazi do ozbiljne krize ustavnosti# )na se najgrublje ispoljava u uspostavljanju autoritativnih faistikih reima u 'jemakoj, /taliji i >paniji# )vi reimi ili otvoreno ukidaju ustave ili ih donoenjem svjih zakona faktiki mjenjaju#

!/. Savr$%$n$ t$nd$n.i($ u ra+vo(u ustavn$ v*adavin$ u svi($tu.


Poslije =rugog svjetkog rata razvoj ustavnosti u svijetu bitno odreju: ustavnost zapadnih demokratija, razvoj i slom *o ijalistike ustavnosti i ustavnosti zemalja &reeg svijeta# $apadne demokratije nastavljaju tradi iju liberalno-demokratskih ustava, unosei u nju i nove elemente solidarizma i dravnog interven ionizma# &o se, naroito, ogleda u proirivanju kruga ljudskih sloboda i prava brojnih so ijalno-ekonomskim pravima# 9eina ovih drava u svoje obiljeje, osim pojma ?pravna@, unosi i pojam ?so ijalna@ drava ili ?drava so ijalne pravde@# )vi ustavi nastoje stabilizovati izvrnu vlast i odnose sa parlamentom ime uvruju ukupni ustavni poredak# 'a razvoj zapadnih demokratija snaan uti aj su imali pro esi meusobnih povezivanja ovih zemalja i otvaranje integra ionih pro esa# (spostavljanjem evropske zajedni e, odnosno kasnije <vropske unije, ostvaruje se snaniji meunarodni uti aj i na ostale elemente demokratskog ustavnog ureenja# %aniji otpoeti pro es dekoloniza ije naroito je dobio na intenzitetu poslije =rugog svjetskog rata# 'ovo osloboene zemlje su kao simbol svoje dravnosti i nezavisnosti usvajale svoj ustav# ( kontekstu meunarodnih prilika, posebno blokovske podjele, poslije =rugog svetskog rata proirila se *o ijalistika ustavnost# ( kontekstu meunarodnih prilika, osebno blokovske podjele, poslije =rugog svjetskog rata proirila se so ijalistika ustavnost# Pod snanim uti ajem i po uzoru na ***% zemlje /stone <vrope donose svoje ustave# (voenje pojmova: drutvena svojina, samoupravljanje, lokalna samouprava i snanija federaliza ija oznaavali su ?spe ifian jugoslovenski put u so ijalizam@# %aspadom so ijalistikih sistema u <vropi veina tih zemalja je prihvatila osnovne prin ipe savremenog konstitu ionalizma i na toj osnovi donijela svoje nove ustave#

!1. Dravno=pravni ,ontinuit$t ;i>.


Prvi istorijski izvori koji govore o Aosni potjeu iz B vijeka tokom vie od 4 stoljea bosanskoher egovake dravnosti i teritorijalno politike jelovitosti mjenjalo se drutveno i dravon ureenje, mjenjali su se sistemi i institu ije, ali je nekoliko bitnih karateristika obiljeilo ijeli taj razvoj# Aitna karakteristika dravno pravnog kontinuiteta se sastoji i u stabilnim prirodim istorijskim grani ama A/C, odreenim rijekama od (ne do =rine, i od *ave do izlaza na more 'eum# Posljednih godina turske vladavine Aosna je dobila svoj prvi pisani

ustav# /zdavanjem ustavnog zakona vilajeta bosanskog -534# godine izvrena je posljednja upravno politika reforma bosanskog paaluka# )kupa iona vlast nije bitnije mijenjala administrativnu i sudsku strukturu# $emaljska vlada na elu sa zemaljskim poglavarom bila je direktno odgovorna zajednikom 6inistarstvu finansija# =ravno-pravni provizorij koji je podrazumjevao formalno priznavanje sultanovog suvereniteta nad A/C i faktiku vlast :ustri-ugarske nije se mogao dugo odrati# 'akon to je stavljanjem A/C pod svoj suverenitet ostvarila svoje iljeve :ustro-ugarska nije suvie urila da ispuni obeanje da e donijeti ustav# =oneenim oktrojisanim ustavom!tetut" nisu se mnogo mjenjali dotadanji poredak struktura i funk ionisanja dravne vlasti# (stav je sadravao posebno poglavlje o ljudskim pravima, time su barem formalno, svim graanima zajamena jednaka ljudska prava# =uboka ekonomska i so ijala kriza i zaotreni sukobi na ionalistikih elita destabilizovali su tadanju dravu 8raljevinu +ugoslaviju, uinivi je nesposobnom, za bilo kakvu odbranu od njemakog faizma koji je nastupao#

!2. Prvi pisani ustav ;i>.


Dran +ozeph -7-E#god# proglasio ustav Aosne i Cer egovine !zemaljski >tatut za Aosnu i Cer egovinu" zajedno sa 3 zakona, ime je ureen novi ustavni poredak#

!5. ta pr$dstav*(a 'AVNO;i>


$emaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja!$:9')A/C" konstruisano je kao najvie politiko predstavniko tijelo za A/C ,2# i ,3# novembra -710# god# u 6rkonji-;radu# ( %ezolu iji koja je tom prilikom usvojena, uz ostalo, istaknuto je ?da su se prvi put u historiji A/C sastali predstavni i srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani vrstim bratstvom u ustanku, s iljem da, na osnovu rezultata oruane borbe naroda +ugoslavije i naroda Aosne i Cer egovine, donesu politike odluke koje e otvoriti put naim narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovim interesima i volji# $:9')A/C je konstituisan na prin ipu jedinstva vlasti# )n je nosio zakonodavne i izvrne vlasti#

!6. 0a,o ($ t$,ao ra+vo( ustavnosti u ;i> &8. 0o(i p*anovi i r($9$n(a su pr$t#odi*a D$(tons,o% %irovno% spora+u%u
8onanom mirovnom sporazumu je prethodilo nekoliko bezuspjenih mirovnih ini ijativa . planova od kojih su najpoznatiji 8utiljerov plan, 9ens . )venov plan i )ven . *toltenbergov plan# *vi navedeni planovi su imali slijedee zajednike karakteristike: Fnastajali su kao izraz napora meunarodne zajedni e u iznalaenju politikog rjeenja, Fsvi su polazili od etnike podjele Aosne i Cer egovine, Fsvi su bili neuspjeni /zgleda da su svi pregovarai koji su posredovali u ovim pregovorima, a koji su zastupali razliite sudionike tih pregovora, pod uti ajem raznih interesa, zaboravili ono to je od strane <vropske i meunarodne zajedni e priznato u proljee -77,# godine, a to je injeni a raspada .

disolu ije *D%+ i sti anja nezavisnosti AiC !kao i Crvatske, *lovenije i 6akedonije" voljom svojih graana, na osnovu normi meunarodnog prava# =ejtonskom mirovnom sporazumu prethodio je 9aingtonski sporazum potpisan -5#E0#-771# godine u 9aingtonu, prihvaen od strane *kuptine %AiC i (stavotvorne skuptine DAiC 0E#E0#-771# godine kojim je stvorena Dedera ija AiC#

&1. T$ori($ o suv$r$nit$tu. &!. Ustavno r$gu*isan($ prava i s*o"oda ov($, i gra<anina.
(stav '%A/C je garantovao jednakost pred zakonom i zabranjivao svaku diskrimina iju s obzirom na narodnost, rasu i vjeroispovjest, status i obrazovni nivo, pol, imovinsko stanje ili bilo koje drugo lino svojstvo# (stav je proglasio kanjivom svaku radnju kojom bi se graani privilegovali ili kojim bi se ograniavala njihova zajamena prava# Posebno ke kanjivo svako zagovaranje na ionalne, rasne ili vjerske mrnje i netrepeljivosti#

&&. 0*asi-i,a.i(a prava i s*o"oda ov($, i gra<anina.


Primjenjuju se razliiti kriteriji klasifika ija i time se doprinosi prouavanju njihovog sadraja i vrijednosti# ( literaturi se nakee koriste sljedee klasifika ije: Gjudska prava prve, druge, tree i etvrte genera ije# ( prvu genera iju ubrajaju se-rije je o pravima koja tite tjelesni i duhovni integritet ovijeka# =ruga genera ija ljudskih prava usmijerenih na zatitu ekonomskog i so ijalnog poloaja ovijeka# &u se ubrajaju, naroito, pravo na rad i prava u vezi sa radom, zatim, prava vezana za so ijalnu sigurnost kao to su prava iz so ijalnog osiguranja, prava na zatitu zdravlja i druga# &reu genera iju prava obuhvataju prava na zdravu ivotnu okolinu# Hetvrta genera ija prava- rije je o pravima vezanim za razvoj informatikih tehnologija, genetike, medi ine i drugih grana nauke# Prava ovijeka i prava graanina# Pod pravima ovijeka podrazumjeva se, uglavnom, klasina, prirodna prava koja pripadaju svakom ovijeku bez obzira na njegovu dravnu ili bilo koju drugu pripadnost# Pod pojmom prava graanina podrazumjevaju se ona prava koja pripadaju samo dravljaninu-pripadniku odreene dravne zajedni e# /ndividualna i kolektivna prava# ( prvu grupu ubrajaju se ona koja pripadaju svakom ovijeku kao pojedni u, a kolektivna prava pripadaju samo pripadni ima odreenih kolektiviteta# Prava pozitivnog!aktivnog" i prava negativnog!pasivnog" statusa# )vo razlikovanje se vri s obzirom na ulogu dravne vlasti u ostvarivanju ovih prava# Prava u ijem vrenju drava treba da se uzdrava od svake aktivnosti, kao to su pravo na privatnost, nepovredivost stana i sl#, ubrajaju se u prava negativnog statusa# Gine slobode i prava, politike slobode i prava, so ijalno-ekonomske i ostale slobode i prava# )va klasifika ija se najee koristi u sistematskom normiranju i u teorijskom izuavanju ljudskih sloboda i prava#

&). Tipovi d$%o,rati($.


'ova podjela bi mogla da se svede na:Politika demokratija, <konomska demokratija, 6asovna demokratija, 'eposredna demokratija#Politika demokratija je imanentna svim tipovima drutva, ali je najjae utemeljena u klasinom tipu buroaske parlamentarne demokratije# *adraj politike demokratije usmeren je na optu politiku sferu ovekovog zivota, a naroito se ogleda u optem birakom pravu, vladavini veine, politikim pravima i slobodama i viepartijskom sistemu# ( jeloj etapi razvoja kapitalistikog tipa drutva postojali su neki obli i ekonomske (industrijske) demokratije# &aj razvoj ekonomske demokratije moe se promatrati i pratiti kroz tri faze# Prva faza=osnovna karakteristika ovoga perioda je krajnji individualizam i stroga zatita privatne imovine# =ruga faza=njene bitne karakteristike su ostvarivanje elementarnih prava najamnih radnika u okviru kapitalistike proizvodnje# &rea faza-javlja se kao industrijska ili ekonomska demokratija u bivim zemljama so ijalizma, ali ne u svim njenim formama# ( veini zemalja so ializma radnitvo ostvarivalo pravo samo na nivou industrijske demokratije i parti ipa ije# Predstavni i masovne ili narodne demokratije smatraju da svaki ovek !pojedinano" treba da na odgovarajui nain odluuje o bitnim pitanjima drave i drutva# )vaj tip narodne demokratije formalno je lo irao svu vlast u narodu, a stvarna vlast bila je u vladajuoj pariji i dravi# Pod neposrednom demokratijom podrazumevamo odreene ustavom i zakonom zagarantovane forme odluivanja graana#

&/. Institu.i($ n$posr$dn$ d$%o,rati($. &1.Ustav ?$d$ra.i($ ;osn$ i >$r.$govin$


(stav Dedera ije Aosne i Cer egovine je najvii pravni akt Dedera ijje Aosne Cer egovine# )vim (stavom podeljena je Dedera ija na kantone, usvojeni su zvanino ime, glavni grad, grb, zastava, himna, peat i drugi simboli Dedera ije# Ustav je document koji predstavlja bazu na osnovu koje nastaju zakoni drave, koji odreuju kako i na koji nain e se nekom dravom upravljati, kao i odnos izmeu drave i njenih subjekata. Ustav uspostavlja autoritet dravnih institucija kao i ranice ovla!enja tih dravnih institucija, i odnose izmeu njih.

&2. Stru,tura ustava ?$d$ra.i($ ;I>


(stav Dedera ije AiC ima preambulu, normativni dio i dodatak # 'ormativni dio ini devet poglavlja, koje broje ukupno -E3 lanova# 'eka poglavlja u (stavu Dedera ije AiC su sistematizovana u dijelovima, a koji obuhvataju odreeni broj odjeljaka ili glava# &ako da u ovom (stavu imamo 2 dijelova koji su uglavnom oznaeni velikim slovima abe ede :, A, I, =J, a dok odjeljaka ili glava imamo ,, numerisane arapskim brojevima# 'a kraju (stava imamo :neks (stava Dedera ije Aosne i Cer egovine, kao i sve donijete amandmane na postojei (stav Dedera ije do sada, a kojih ukupno ima -E5#

&5.@(uds,a prava
Gjudska prava tite ljudski ivot, privatni ivot, tjelesni integritet i drutveni angaman# Gjudska prava izgraena su na prin ipu jednakih prava i nediskrimina ije# ;raanska prava tite ivot, integritet, slobodu, pravnu sigurnost, privatni i porodini ivot, slobodu izraavanja, okupljanja i kretanja# <konomska prava tite pravo na rad, na osnivanje i uKestvovanje u radu strunih sindikata, pravo na trajk i na zadovoljavajui ivotni standard# Politika prava tite pravo uestvovanja u upravljanju svojom zemljom !pravo glasa i uestvovanja na izborima" *o ijalna prava tite pravo individue na pomo prilikom nezaposlenosti, bolesti, invalidnosti i ostalnih okolnosti koje su izvan naih moi# 8ulturna prava tite pravo na obrazovanje i na uestvovanje u kulturnom ivotu, kao i na koritenje dostignua nauke i autorskih prava#