You are on page 1of 167

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn

~ 1 ~

QUR'N
Allh, d.. iz Svoje milosti nije prepustio ovjeka da ga vodi njegova
fitra (zdrava priroda) na kojoj je stvoren i koja ga vodi ka dobru ve je slao
poslanike koji su od Allha dobijali objavu i pozivali ljude ka vjeri u Allha.
Poslanici su donosioci radosnih vijesti i opomena na kaznu kako ljudi ne bi
imali opravdanje za svoje nevjerstvo:
. _:,. _..`. .l >, _!.ll _ls < >`> .-, _.l l
< ,s !.,>>
''Poslanici su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije
Poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allhom imali. a Allh je Silan
i Mudar.''
1

ovjeanstvu je silazila od Allha objava koja je odgovarala
odreenom vremenskom periodu i svaki narod je imao poslanika sve dok
nisu nastali uslovi za pojavu poslednjeg poslanika koji je potvrda prijanjim
poslanicima i donosioc eri'ata koji traje do Sudnjeg dana i Knjige koja je
njemu objavljena a to je Qur'n.
Sa Muhammedom, sallallhu 'alejhi we sellem je zavren ciklus
poslanstva kao to je rekao: ''Primjer mene i ostalih poslanika je kao primjer
ovjeka koji gradi zgradu koju uljepava i dotjeruje osim mjesta jedne cigle u oku.
Ljudi su obilazili oko nje i divili joj se te rekoe: ''Jo samo da ima ova cigla.'' Pa ja
sam ta cigla, ja sam peat svim vjerovjesnicima.''
2

Qur'n je posljednja objava cijelom ovjeanstvu a na to nam ukazuju
tekstovi Qur'na i sunneta:

1
sra en-Nis' 165 jet.
2
hadith su zabiljeili immi el-Buhari i Muslim.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 2 ~

_ !,!., _!.l _.| `_. < ,l| !-,.-
''Reci: ''O ljudi, Ja sam svima vama Allhov Poslanik.''
3

Rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Svaki
poslanik je poslan svom narodu a ja sam poslan svim ljudima.''
4

Qur'n obuhvata (ispunjava) sve zahtjeve (potrebe) ljudskog ivota
koji su zasnovani na prijanjim objavama i onome to one nose u sebi.
Objavljen je na arapskom jeziku i izazov je svim arapima koji su u vrijeme
objavljivanja Qur'na bili na najveem stepenu poznavanja svoga jezika ali
su i pored toga bili nemoni da dou sa neim poput Qur'na pa makar i sa
jednom srom i ta njihova nemo je potvrda istinitosti Objave.
Allh je obeao uvanje Qur'na koji je preneen tevaturom
(uzastopnim neprekidnim lancem) bez promjene.
Od opisa Dibrila, alejhi selam je da je on povjerljiv:
_. , _l _,.
''Donosi ga povjerljivi Dibril.''
5

A opisi Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem kome je objavljen
Qur'n su:

3
sra el-E'araf 158 jet.
4
hadith su zabiljeili immi el-Buhari i Muslim.
5
sra e-uar' 193 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 3 ~

..| `_1l _. , _ _: : ..s _: _-l _,>. _ _!L. .
_,. _ !. _>,>!. `.>., __ .1l :, _!, _,,. __ !. >
_ls ,-l _,..,
''Qur'n je, zaista, kazivanje izaslanika plemenitog, posjednika snage,
uvaenog kod Gospodara 'Ara, kome se drugi potinjavaju, tamo
pouzdanog! A drug va nije lud: On ga je na obzorju jasnom vidio i kada
je u pitanju Objava, on nije krt.''
6

Ni jedna druga prije objavljena knjiga nema ovakve opise jer su one
bile ograniene jednim odreenim vremenskim periodom. Qur'n je
objavljen ljudima i dinnima i on sa takvim opisima rjeava ljudske
probleme: duevne, psihike, drutvene, ekonomske, politike jer je on
Objava od Mudroga kome pripada sva hvala. Islam je kompletan sistem,
obuhvata sve aspekte ivota. On je drava i domovina, vlast i ummet, moral
i snaga, milost i pravednost, kultura i zakon, znanje i sudstvo, materija i
dobro, zarada i bogatstvo, dihad i da'wa, vojska i misao, te ispravna vjera i
'ibadet podjednako. Danas je ovjeanstvo povrijeeno u svojoj sri,
narueno u svojim sistemima, ogrezlo u nemoralu i nema mu spasa osim sa
vraanjem Qur'nu:
_. _,. _.> _., _.: __ _. _s _s _: | .`]
:,-. l>.. .:`:> ,, ..,1l _.s

6
sra et-Tekvir od 19 do 24 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 4 ~

''I onaj ko bude slijedio uputu Moju nee zalutati i nee nesrean biti. A
onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim ivotom ivjeti i na
Sudnjem danu emo ga slijepim oivjeti.''
7

Muslimani su jedini nosioci svjetla u tminama dananjice i jedino
muslimani mogu oistiti svijet od neistina te ga povesti ka uputi kako bi se
ljudi spasili od vjene patnje. Nai prethodnici su slijedei Qur'n imali
dravu u prolosti i da bi je muslimani ponovo imali trebamo se vratiti
Qur'nu, tj. njegovom sprovoenju u praksi.

DEFINICIJA QUR'NA
Glagol 'qaree' ima znaenje sakupljanja i zbira dok glagolska imenica
'qiraet' oznaava sakupljanje slova i rijei jednih u druge sa lijepim
redoslijedom. Qur'n je u osnovi kao i rije 'qiraet' korijen rijei je: qaree
qiraeten we qur'nen. Allh, subhanedhu we te'la kae:
| !.,ls .-.- .., _ :| .. _,.! .,
''Mi smo duni da ga saberemo da bi ga ti itao. A kada ga itamo, ti prati
itanje njegovo.''
8

Rije ''qur'neh'' je isto kao i ''qiraeteh'' to znai itanje, odnosno ono
to se ita. Ispravno je rei za itav Qur'n da je Qur'n a takoe i za jedan
jet. Tako kada nekoga ujemo da ui jet iz Qur'na pravilno je rei da on
ui Qur'n.
!.l. .,ls ..>l !..,,. _>l ,`_:
''Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve.''
9


7
sra Ta Ha 123 i 124 jet.
8
sra el-Qijame 17 i 18 jet.
9
sra en-Nahl 89 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 5 ~

Qur'n je Allhov govor (kelamullah) koji je objavljen Muhammedu,
sallallhu 'alejhi we sellem. Njegovo uenje je 'ibadet i on kao kelamullah
pripada samo Allhu, to je Njegov govor a nije govor ljudi, dinna ili
meleka. Kada se kae da je Allhov govor to znai da nije niiji govor sem
Allhov.
_ l l ``>,l :.. ..l>l _ ..l ``>,l _, ... ..l _
l !..> ..., :..
''Reci: ''Kad bi more bilo mastilo da se ispiu rijei Gospodara moga, more
bi presahlo, ali ne i rijei Gospodara moga, pa i kad bismo se pomogli jo
jednim slinim."
10


IMENA I OPISI QUR'NA
Allh ga je nazvao mnogim imenima:
- El-Qur'n
| ..> ,1l _. _.ll _= `
''Ovaj Qur'n vodi jedinom ispravnom putu.''
11

- El-Kitab
.1l !.l. >,l| !,.. , `:
''Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaa.''
12

- El-Furqan

10
sra el-Kehf 109 jet.
11
sra el-Isr' 9 jet.
12
sra el-Enbija 10 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 6 ~

!,. _.] _. !l _ls .:.,s >,l _,.l.-ll ,..
''Neka je uzvien Onaj koji Svome robu objavljuje Furqan da bi
svjetovima bio opomena.''
13

- Ez-Zikr
!.| _> !.l. .] !.| .l L.>'
''Mi, uistinu Zikr (Qur'n) objavljujemo i zaista emo Mi nad njim
bdjeti!''
14

- Et-Tenzil
..| `_,..l , _,..-l
''Zaista je on objava od Gospodara svjetova.''
15

Najvie se upotrebljavaju dva imena a to su Qur'n i Kitab, naziv
Qur'n je zbog njegova uenja jezikom a naziv Kitab je zbog toga to je
zapisan perom a oba imena odgovaraju i slau se sa znaenjem Allhove
Knjige. Qur'n je sauvan u prsima i redcima. Mi ne moemo povjerovati
hafidhima, kada se to ne slae sa onim to je ispisano i preneseno nama sa
generacije na generaciju; a ne moemo povjerovati pisarima sve dok se to ne
slae sa hafidhima i pravilnim prenoenjem. Na ovaj nain je sauvan
Qur'n pisanjem i pamenjem i to je ostvarenje Allhovog obeanja:
!.| _> !.l. .] !.| .l L.>'

13
sra el-Furqn 1 jet.
14
sra el-Hidr 9 jet.
15
sra e-uara 192 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 7 ~

''Mi, uistinu, Qur'n objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti!''
Qur'n nije zadesilo ono to je zadesilo prijanje objave, on nije izmijenjen i
ouvan je u potpunosti.
Qur'n je opisan mnogim svojstvima, kao:
- Nr
!!., '_!.l . ,l> "_.>, _. >, !.l. >,l| . !.,.
''O ljudi, dokaz vam je ve stigao od Gospodara vaeg - Mi vam
objavljujemo jasnu Svjetlost.''
16

- Uputa (huda), lijek (ifa), milost (rahme), pouka (mew'ize)
!!., '_!.l . >.,!> Ls. _. , ",!: !.l _ ..l
_.> .- _,...ll
''O ljudi, ve vam je stigla poruka od Gospodara vaeg i lijek za vaa srca i
uputa i milost vjernicima.''
17

- Mubarek
..> .. ..l. !,`. _... _.] _,, ,.,
''A ova Knjiga, koju objavljujemo, blagoslovljena je, ona potvruje one
prije nje.''
18

- Mubin
. ,l> _. < ". '.. _,,.

16
sra en-Nisa' 174 jet.
17
sra Junus 57 jet.
18
sra el-En'am 92 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 8 ~

''I stigla vam je od Allha svjetlost i Knjiga jasna.''
19

- Bura
!..`. !.l _,, ,., _.> _:, _,...ll
''Koji potvruje da su i prijanje objave istinite kao putokaz i radosnu
vijest vjernicima.''
20

- Aziz
| _.] ` .]!, !.l >,l> ..| ..>l ",s
''One koji ne vjeruju u Qur'n, poto im je objavljen... a on je, zaista,
Knjiga zatiena.''
21

- Medid
_, > , .,>:
''A ovo je Qur'n velianstveni.''
22

- Beir, Nezir
'.. l. ...,, !., !,,s ,1l .l-, _ ,:, ,..
''Knjiga iji su jeti jasno izloeni, Qur'n na arapskom jeziku za ljude
koji znaju, vijesnik radosnih vijesti i opomena.''
23

Svako ovo svojstvo je u skladu sa znaenjem Qur'na.

19
sra el-Mide 15 jet.
20
sra el-Beqare 97 jet.
21
sra Fussilet 41 jet.
22
sra el-Burud 21 jet.
23
sra Fussilet 3 i 4 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 9 ~

RAZLIKA IZMEU QUR'NA, QUDSI HADITHA I
HADITHA ALLHOVOG POSLANIKA, sallallhu
'alejhi we sellem
Kakva je razlika izmeu kudsi haditha i haditha Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem?
Hadith jeziki znai ono to je suprotno starom a njime se oznaava i
svaki govor koji kaemo i prenosimo i koji dolazi od ovjeka sluanjem ili
vahjom, na javi ili u snu. Allh naziva Qur'n hadithom:
_. _.. _. < !:,.>
''A iji je govor od Allhovog govora istinitiji?''
24

Hadithom se naziva i tumaenje snova:
_...ls _. _,!. ,:l>
''I pouio me je tumaenju snova!''
25

Terminoloki hadith znai sve ono to se pripisuje Allhovom
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem da je rekao, radio, potvrdio i ime je
opisan.
to se tie govora to je poput rijei Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem: ''Djela se cijene prema nijjetima...''
26

to se tie djela to je poput sluaja kada je Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem poduavao ashabe namazu govorei: ''Klanjajte kao to mene vidite

24
sra en-Nis' 87 jet.
25
sra Jusuf 101 jet.
26
hadith su zabiljeili immi el-Buhari i Muslim.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 10 ~

da klanjam.''
27
ili kao ono to je potvreno o nainu obavljanja hadda:
''Uzmite od mene vae obrede.''
28

Kada je upitanju potvrda to je ono to je on potvrdio ashabima od
rijei ili djela svejedno da li je Poslanik bio u njihovom prisustvu ili ne ili su
mu poslije prenijeli. Primjer toga je hadith koji govori da je Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem poslao jednog ovjeka u pohod a on je kada bi
klanjao svojim ashabima uvijek zavravao sa 'Kul hu vallhu ehad' i kada su
se vratili spomenuli su to Poslaniku pa je rekao: ''Pitajte ga zbog ega je on
tako radio.'' Pa su ga upitali i on je rekao: ''To je sra koja sadri svojstva
Milostivog i ja volim da je uim.'' Pa je Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem
rekao: ''Obavijestite ga da ga Allh voli.''
29

to se tie osobina to je kao ono to se prenosi: ''Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem je uvijek bio nasmijana lica, lijepa ahlaka...''

QUDSI HADITH
Pojasnili smo ta jeziki znai hadith a 'el-kudsijj' oznaava
pripadnost svetosti (kuds) to ukazuje na veliinu i istou. A 'takdis' je
slavljenje Allha i uzdizanje iznad svega te negiranje svega onoga to Mu ne
dolikuje. Allh, subhanehu we te'l je rekao jezikom meleka:
_> _,.. ..> '_.1. ,l
''A mi Tebe veliamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, slavimo."
30

Terminoloki kudsi hadith je sve ono to je Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem pripisao Allhu Uzvienome, odnosno to prenosi Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem da je to Allhov govor. Poslanik je prenosioc
Allhova govora rijeima od Njega i kada ga jedan od prenosioca prenosi od

27
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.
28
hadith su zabiljeili immi Muslim, Ahmed i en-Nesai.
29
hadith su zabiljeili immi el-Buhari i Muslim.
30
sra el-Beqare 30 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 11 ~

Allhovog Poslanika a on od Allha kae: ''Rekao je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, prenosei od svoga Gospodara.'' ili kae: ''Rekao
je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Rekao je Uzvieni Allh'',
ili ''Kae Uzvieni Allh.''

RAZLIKA IZMEU QUR'NA I QUDSI HADITHA
Razlike meu njima su sledee:
1. Qur'n je Allhov govor koji je objavio Svojim rijeima Allhovom
Poslaniku i izazvao arape koji nisu bili u mogunosti da sastave knjigu
poput njega ili sa srom poput njega. Taj izazov je neprestan i on je mu'diza
do Sudnjega dana. Kudsi hadith nije izazov niti mu'diza.
2. Qur'n se ne pripisuje osim Allhu i kae se: ''Kae Allh
Uzvieni''. Kudsi hadith prenosi se pripisujui se Allhu i kae se: ''Rekao je
Uzvieni Allh'', ili ''Kae Uzvieni Allh.'' A prenosi se dodajui se
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem i data e pripadnost biti pripadnost
obavjetenja jer je Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem onaj koji obavjetava
od Allha i kae se: ''Kae Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem prenosei od
svoga Gospodara.
3. itav Qur'n je prenesen tevaturom i to je definitivno potvreno.
Kudsi hadithi su veinom had predaje i one su djelimino potvrene. Kudsi
hadith moe biti sahih, hasen i da'if.
4. Qur'n je od Allha i po izgovoru i po znaenju i on je objava po
izgovoru i po znaenju. Kudsi hadithi su po znaenju od Allha a po
izgovoru od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem i kudsi hadith
je po znaenju vahj a ne i po izgovoru. Zbog toga je kod dumhur uleme
(veine uleme) dozvoljeno prenoenje kudsi haditha po znaenju.
5. Uenje Qur'na je 'ibadet. On se ui u namazu i Allh nagrauje za
njegovo uenje a kae se u hadithu: ''Ko proui jedan harf ima jednu nagradu, a
nagrada je desetorostruka. Ne kaem 'elif, lam mim da je harf'. Ve elif je harf, lam

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 12 ~

je harf, mim je harf.''
31
Kudsi hadithi se ne ue u namazu i Allh za njihovo
uenje nagrauje optom nagradom a ne nagrauje nagradom kojom se
nagrauje za uenje Qur'na.

RAZLIKE IZMEU QUDSI HADITHA I
POSLANIKOVIH, sallallhu 'alejhi we sellem,
HADITHA
Postoje dvije vrste haditha Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem:
1. Hadith 'tewkifijj' je hadith iji je sadraj Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem primio putem vahja te ga je objasnio svojim govorom. Ova vrsta,
iako se njegov sadraj pripisuje Allhu, on se - kao govor slobodno moe
pripisati Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem jer se govor
pripisuje onome ko ga kae makar on i imao u sebi znaenje koje je poprimio
od nekog drugog.
Hadith 'tewfikijj' je onaj hadith koji je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem rekao na osnovu svoga razumijevanja Qur'na jer je on
njemu pojanjen ili ga je rekao nakon razmiljanja i truda. Ovu vrstu haditha
koja je nastala na osnovu izvoenja zakljuaka i idtihada, vahj potvruje
ukoliko je ispravan a ako bude u njemu djelimina greka tada dolazi vahj
koji ga ispravlja. Primjer toga su zarobljenici na Bedru. Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem je uzeo miljenje eb Bekra i prihvatio od njih otkupninu pa
je zatim doao vahj koji ga kori: ''Nije vjerovjesniku dozvoljeno da dri
sunje.''
32
i ova vrsta haditha nikako ne moe biti Allhov govor.
Iz ovoga nam postaje jasno da se hadith dijeli na dvije vrste: 'tewkifijj'
i 'tewfikijj' kojeg priznaje vahj, a moe se rei da je njegovo ishodite vahj, a
to je znaenje Allhovog govora o Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem:

31
hadith je zabiljeio imm et-Tirmidhi od Enesa i kae da je hasenun sahih.
32
sra el-Enfal 67 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 13 ~

!. _L., _s _> _ | > | "_`- _-`,
''On ne govori po hiru svome to je samo objava koja mu se obznanjuje.''
33

Znaenje kudsi haditha je od Allha i to prima Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem jednim od puteva vahja. Rijei kudsi haditha su od
Poslanika a pripisuju se Allhu na osnovu onoga to one sadre, a ne na
osnovu rijei koje su izgovorene, jer da je govor od Allha onda ne bi bilo
razlike izmeu kudsi haditha i Qur'na. Tako bi kudsi hadith postao po
svome nainu izazov drugima i njeno uenje bi postalo 'ibadet.
Kako odgovoriti na sljedee nejasnoe?
Hadith Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem je vahj po svom
znaenju a po izgovoru je od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, pa zato ga ne nazivamo hadithi kudsijem? Da je kudsi hadith po
svome znaenju od Allha imamo dokaz u eri'atskom tekstu koji to
potvruje a to su rijei Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Rekao je
Allh Uzvieni'', ili ''Kae Uzvieni Allh''. Zbog toga je takav hadith nazvan
kudsijem za razliku od haditha Poslanika koji moe da bude vahjom a moe
nastati na osnovu idtihada. Takav hadith se naziva Poslanikovim jer je on
krajnja granica i njegov prekid.
A ako je izgovor kudsi haditha od Allhovog Poslanika pa odakle
onda pripadnost Allhu u rijeima: ''Uzvieni Allh je rekao'', ili ''Kae
Uzvieni Allh?''
Ovo je prisutno u arapskom jeziku, da se nekome pripie govor na
osnovu sadraja a ne na osnovu izgovora. I kada neko recituje stih pjesme
kae: ''Pjesnik kae to i to'', a kada neko pria ta je uo od nekoga kae: ''Taj
i taj kae to i to''. Qur'n spominje sadraj Musaov, faraonov i govor drugih
ali ne sa njihovim izgovorom i nainom njihova govora, a to se pripisuje
njima:

33
sra en-Nedm 3 i 4 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 14 ~

:| _:!. ,, _.`. . 1l _,.l.Ll s 1`.,
_! , _.| .l> ,.>`, _ _,., _.. _lL., _.!.l
_.! _|| `.>
''A Kad je Gospodar tvoj Musaa zovnuo: "Idi narodu koji se prema sebi
ogrijeio, narodu faraonovu, ne bi li se Allha pobojao", - On je rekao:
"Gospodaru moj, bojim se da me oni u la ne utjeraju, da mi ne postane
teko u dui i da mi se jezik ne saplete; zato podaj poslanstvo i Harunu.''
34














34
sra e-uara 10-13 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 15 ~

VAHJ OBJAVA
MOGUNOST VAHJA I NJEGOVA REALNOST
Procvatom nauke, ispitivanjima i istraivanjima nestalo je svake
sumnje u postojanje onoga to nije materija. Nauka je potvrdila postojanje
svijeta gajba koji je izvan ovoga vidljivog svijeta. Eksperimentalna nauka je
utvrdila tragove toga svijeta ali nije u stanju da prodre i u njegovu sr. Neke
e to navesti na poricanje vjere a druge da potvrde istinu to potvruje jet:
`,`.. !...,, _ _! _ .. _.> _,,., l . _>' l >,
,,, .. _ls _ ,`_: .,:
''Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u
njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Qur'n istina.''
35

!. .. _. l-l | ,l
''A vama je dato samo malo znanja.''
36

Ljudi se bave psihologijom kako bi to lake pristupili ljudima koji se
razlikuju po svojoj psihi i umnim sposobnostima. ovjek kao materija
posjeduje neto to je tajna njegova ivota, a to je dua. Tijelo se raspada
kada ne primi dovoljnu koliinu hrane koja e ga odrati u ivotu. Onda je
logino da i dua ima svoju hranu, duhovnu hranu koja uva njenu
vrijednost i specifinost. Nije nemogue da Allh izabere od Svojih robova
iste due koje je pripremio za vahj, koji e primiti poslanice koje su ljudima
potrebne kako bi se duevno i moralno uzdigli. Ti odabranici su poslanici.
Ashabi Poslanika, sallallhu alejhi we sellem su bili svjedoci objave i
istu su prenijeli tevaturom. Trag Objave je bio oit na ashabima i na svim

35
sra el-Fusillet 53 jet.
36
sra el-'Isra 85 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 16 ~

sljedbenicima islama, to im je dalo snagu i uzdiglo ih. Udaljavanjem
sljedbenika islama od objave dolo je do pada muslimana. To je potvrda
istinitosti objave i nunosti povratka ka njoj.
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem nije jedini poslanik. I prije
njega je bilo poslanika pa nije nikakvo udo to Allh njemu objavljuje. Zato
Allh, subhanehu we te'l zamjera 'razumnima' i kae:
l _!.ll !,>s !.,> _|| _`> .. .. _!.l :, _.]
`.., `l . _.. ..s , _! `.l _| ..> ">..l
_,,.
''Zato je udno ljudima to Mi objavljujemo jednom izmedu njih:
''Opominji ljude! a vjernike obraduj divnom nagradom kod Gospodara
njihova!'' Nevjernici govore: ''Ovaj je zaista pravi arobnjak!''
37


ZNAENJE OBJAVE
Vahj oznaava govor kojeg skrivamo od drugog. Korijen rijei
ukazuje na dva znaenja a to su skrivanje i brzina. Zato se kae da je njeno
znaenje: 'Brzo, skriveno obavjetavanje onoga kome je govor upuen, s tim
da se skriva od drugog.
Jeziki vahj oznaava:
1. Prirodno nadahnue ovjeka, kao to je vahj Musaovoj majci:
!.,> _|| , _.`. ,-.

37
sra Junus 2 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 17 ~

''I mi nadahnusmo Musaovu majku da ga zadoji.''
38

2. Prirodni instinkt kod ivotinja kakav je vahj peli:
_> ,, _|| _>' _.> _. _!,>' !.`,, _. >:l !..
:-,
''Gospodar tvoj je pelu nadahnuo: "Pravi sebi kue u brdima i u
dubovima i u onome to naprave ljudi.''
39

3. Brzi znak, simbolika kao vahj Zekerijau:
_>' _ls .. _. ,`>.l _-! ,l| >,. :>, !,:s
''I on izie iz hrama u narod svoj i znakom im dade na znanje: ''Hvalite Ga
ujutro i navee!''
40

4. ejtansko doaptavanje i uljepavanje zla u ljudskim duama:
l!. !.. `l .`, ``. < ,ls ..| _`.l | _,L.,:l
`>`,l _|| `!,l l..>`,l | >..-L >.| :.
''A ejtani navode tienike svoje da se s vama raspravljaju.''
41

5. Ono to Allh nareuje melekima da rade:
:| _-`, ,, _|| >.l.l _. >-. .,. _.] `..,

38
sra Kasas 7 jet.
39
sra en-Nahl 68 jet.
40
sra Merjem 11 jet.
41
sra el-En'am 121 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 18 ~

''Kada je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: ''Ja sam s vama, pa uvrstite
one koji vjeruju!''
42

A Allhov vahj poslanicima, terminoloki je definisan kao: Allhov
govor koji je objavljen nekom od Njegovih poslanika.

NAIN ALLHOVA VAHJA MELEKIMA
1. U Qur'nu se kae da Allh govori melekima:
:| _! ., >.l.ll
''A kada Gospodar tvoj ree melekima.''
43

Takoe se spominje da Allh nadahnjuje meleke:
:| _-`, ,, _|| >.l.l _. >-. .,. _.] `..,
''Kada je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: ''Ja sam s vama, pa uvrstite
one koji vjeruju!''
44

2. Potvreno je da se Qur'n nalazi u Levhi mahfudhu:
_, > , .,>: _ _ _l 1>:
''A ovo je Qur'n velianstveni, na ploi pomno uvanoj (levhi
mahfudhu).''
45

Potvreno je da je Qur'n odjednom sputen na nama najblie nebo u
lejletul kadru u mjesecu ramadanu:

42
sra el-Enfal 12 jet.
43
sra el-Beqare 30 jet.
44
sra el-Enfal 12 jet.
45
sra el-Burud 21 i 22 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 19 ~

!.| ..l. _ ,l .1l
''Mi smo ga uistinu objavili u noi Kadr.''
46

`: !.. _.] _. , `,1l
''U mjesecu ramadanu poelo je objavljivanje Qur'na.''
47

Sunnet nam pojanjava ovu objavu i ukazuje da se tu ne radi o pukoj
objavu u srce Allhovog Poslanika. Prenosi se od Ibni Abbasa, radijallhu
anhuma da je rekao: ''Qur'n je sputen odjednom na dunjaluko nebo u
lejletul kadru, zatim je objavljivan u periodu od dvadeset godina. Tada je
prouio: ''I oni ti nee nijedan prigovor postaviti, a da ti Mi neemo
odgovor i najljepe objanjenje navesti.''
48
i prouio je ''I kao Qur'n, sve
dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo po malo kazivao, i
prema potrebi ga objavljujemo.''
49

50

Zbog toga se po pitanju objave Dibrilu ulema podijelila na razliita
miljenja:
1. Da je melek Dibril sluhom primio objavu od Allha sa izgovorom.
2. Da ju je Dibril napamet nauio iz Levhil mahfudha.
3. Da je melek primio znaenje, a da je izgovor samog Dibrila ili
Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem.
Prvo miljenje je tano i na tom stavu je ehli sunnet vel demaat.
Qur'n se na vie mjesta pripisuje Allhu:

46
sra el-Kadr 1 jet.
47
sra el-Beqare 185 jet.
48
sra el-Furqan 33 jet.
49
sra el-'Isra 106 jet.
50
predaju su zabiljeili immi Hakim, Bejheqi i en-Nesai.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 20 ~

,.| _1l.l _,1l _. .] ,>> ,l.
''A ti, zaista, prima Qur'n od Mudrog i Sveznajueg!''
51

| .> _. _,:.l !>.`. :>! _.> _.`. .l <
''Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da bi sasluao
Allhove rijei.''
52

Qur'n je Allhov govor po izgovoru i po sadraju, a nije govor
Dibrila ili Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.

NAIN ALLHOVA VAHJA POSLANICIMA
Allh alje Objavu Svojim poslanicima na dva naina:
1. posrednitvom, preko meleka Dibrila i
2. bez posrednitva.
Objava bez posrednitva je bila na sljedee naine:
1. Istiniti snovi.
Prenosi se od Aie, radijallhu anha da kae: ''Prvo s im je poela
Objava Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem bilo je u vidu istinitog
sna. Sve to bi vidio u tom snu dolazilo bi mu poput svjetla dana.''
53
To je bila
priprema Poslanika kako bi mu silazila Objava na javi. itav Qur'n je
objavljen na javi i to je suprotno onome to tvrde odreeni ljudi da je sra
'el-Kevther' objavljena u snu. Prenosi se od Enesa, radijallhu anhu da je
rekao: ''Jednog dana dok je Poslanik bio sa nama u mesdidu iznenada mu je glava
klonula. Zatim je nasmijana lica podigao glavu, pa sam rekao: ''ta te to raduje o

51
sra en-Neml 6 jet.
52
sra et-Tewbe 6 jet.
53
hadith su zabiljeili immi el-Buhari i Muslim.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 21 ~

Allhov Poslanie?'' Pa je rekao: ''Malo prije mi je objavljena sra.'' Pa je prouio:
''Bismillahir-rahmanir-rahim: Inna e'atajna...''
54
Vjerovatno se ovdje radi o
uobiajenom stanju klonutosti kojom bi Poslanik bio obuhvaen prilikom
vahja. Potvrda da su istinski snovi Objava koju treba slijediti potvruje nam
kazivanje o Ibrhmu i san o klanju njegovog sina Ism'la:
..:, .l-, ,l> !. _l, -. _-.l _! _.,., _.| _ _ ,!..l
_. ,>:
''I Mi smo ga obradovali djeakom blage naravi. I kad on odraste toliko da
mu poe u poslu pomagati, Ibrhm ree: ''O sinko moj, u snu sam vidio
da treba da te zakoljem.''
55

Istiniti snovi nisu odlika samo poslanika ve su oni mogui i kod
vjernika, s tim to to nije objava kao to kae Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem: ''Od objave nita nije ostalo do radosne vijesti:'' ''A ta su to radosne
vijesti?'' rekoe. Ree: ''To su istiniti snovi.'' Istiniti snovi Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem su prvi dio boanskog govora u Njegovim
rijeima:
!. l :,l .l>`, < | !,> _. _ ,!> _.`, .
_-`, ..:|, !. ',!: ..| _ls ',>
''A nije za smrtnika da mu govori Allh izuzev objavom, ili iza zastora, ili
da poalje izaslanika koji, Njegovom voljom, objavljuje ono to On eli.
On je, zaista, Uzvien i Mudar!''
56

2. Allhov govor iza (hidaba) zastora, na javi i bez posrednitva.

54
hadith je zabiljeio imm Muslim.
55
sra es-Saffat 101 i 102 jet.
56
sra e-ura 51 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 22 ~

Na taj nain je objavljivano Musau, 'alejhi selam:
l < _.`. !.,l.
''A Allh je sigurno s Musaom razgovarao.''
57
Takoe je potvrena Objava
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem na nain govora iza zastora
za vrijeme lejletul Mi'rada. Ovo je drugi dio spomenut u jetu: ''Ili iza
zastora'' a u Qur'nu nema nita objavljeno na ovaj nain.

NAIN OBJAVE MELEKA POSLANICIMA
Allhova Objava poslanicima moe da bude bez posrednitva na dva
prethodno spomenuta naina: istiniti snovi i Boanski govor na javi iza
zastora; a moe da bude uz posrednitvo meleka Objave, Dibrila. Ovaj
nain je za nas bitan jer je Qur'n objavljen na taj nain. Nain dostave
Objave meleka vahja bio je na dva naina:
1. Da mu doe poput glasa zvona, jakog glasa koji bi djelovao na
duu da se spremi sa svom svojom snagom na prihvatanje njegova
djelovanja. To je najtei nain primanja Objave a Poslanik bi u tom trenutku
bio u potpunoj spoznajnoj moi za prihvatanje Objave, njeno razumijevanje i
pamenje. Taj glas nastaje udarcima melekovih krila na ta nam ukazuje
sljedei hadith: ''Kada Allh odredi naredbu na nebesima meleki udaraju svojim
krilima iz pokornosti Njegovim rijeima, poput udara lanca o glatku stijenu.''
58

2. Pretvaranje meleka Dibrila u ljudski oblik. Ovaj nain je laki od
prethodnog jer postoji slinost izmeu onoga koji govori i sluaoca kao i
meusobna bliskost za razliku od Objave putem zvuka zvona kada je
potrebno Allhovom Poslaniku da se duhovno uzdigne na stepen meleka.
To je kako kae Ibn-Haldun: ''Odvajanje od ljudske tjelesnosti i spajanje sa
duhovnou meleka a drugo stanje je suprotno tome, kada melek prelazi iz

57
sra en-Nisa 164 jet.
58
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 23 ~

svoga duhovnoga stanja u stanje ljudske tjelesnosti.'' Oba ova stanja su
spomenuta u hadithu koji prenosi Aia, radijallhu anha da je el-Haris b.
Hiam upitao Allhovog Poslanika: ''O Allhov Poslanie kako ti dolazi vahj?''
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem ree: ''Ponekad mi dolazi u vidu zvuka
zvona. To mi je najtei nain objave i kada se prekine (zvonjenje) ja bih potpuno
upamtio ono to mi je (Dibril) kazao. Ponekad mi se melek ukae u liku ovjeka. On
bi mi govorio a ja pamtio ta mi kae.''
59
Takoe Aia, radijallhu anha prenosi
stanje Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem prilikom primanja Objave:
''Vidjela sam ga kako mu stie objava jednog jako hladnog dana i kada presta, elo
mu, uistinu jo kiptae znojem.''
60

Ova dva stanja su trei dio Boanskog govora spomenutog u jetu:
!. l :,l .l>`, < | !,> _. _ ,!> _.`, .
_-`, ..:|, !. ',!: ..| _ls ',>
''A nije za smrtnika da mu govori Allh izuzev objavom, ili iza zastora, ili da
poalje izaslanika koji, Njegovom voljom, objavljuje ono to On eli. On je,
zaista, Uzvien i Mudar!''
61


SUMNJE ONIH KOJI NEGIRAJU VAHJ
U prolosti a i u dananje vrijeme neznalice su raspirivale svoja
sumnjienja u vahj. Te sumnje nemaju osnove, a od njih su:
1. Smatranje da je Qur'n Muhammedovo, sallallhu 'alejhi we sellem
djelo ija je znaenja on izmislio kao i njegov stil. Ovo je neosnovana tvrdnja
jer da je Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem tvrdio za sebe da je voa
kojeg treba slijediti i kada je izazivao ljude mu'dizama kako bi potvrdio
svoje vostvo nije mu ilo u prilog da Qur'n pripie nekome mimo sebe, a

59
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.
60
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.
61
sra e-ura 51 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 24 ~

to je mogao uraditi. To je dovoljan razlog za pokornost njemu jer arapi pored
posjedovanja visokog stepena jezikog izraavanja nisu bili u stanju da mu
se suprotstave.
Ne moe se rei da je on pripisao Qur'n Allhovu govoru kako bi
pridobio ljude za sebe i pokornost njemu, jer se njegovom govoru hadithu
takoe duno pokoravati. A da je stvar kao to dahili misle tada bi sav
govor pripisao Allhu. Po njihovim tvrdnjama Poslanik je elio da putem
lai prokri put do konanog cilja. To je pretpostavka koju istorijska
stvarnost negira, zbog injenice da je Poslanik bio poznat po povjerenju i
iskrenosti to su i njegovi neprijatelji potvrivali.
Munafici su optuili njegovu enu, majku vjernika Aiu, potvorivi je
a ona je bila najdraa ena Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem.
Tom potvorom su imali za cilj ukaljati ast i ugled Poslaniku. Vahj se
prekinuo i Poslanik i njegovi ashabi su bili u bezizlaznoj situaciji, savjetovali
su se. Proao je mjesec dana i Poslanik je rekao Aii: ''Do mene je doprlo to i to,
ako nisi pogrijeila, pa Allh e te zatititi, a ako si pogrijeila trai oprosta.''
62

Tako je bilo sve dok nije sila Objava koja je potvrdila istou Aie. Da je
Qur'n njegov govor, ta bi ga spreavalo da odmah odgovori onima koji su
je potvorili i da na taj nain zatiti njenu ast? Ali on nije elio da slae
ljudima, a time bi slagao na Allha:
l _1. !.,ls _-, _,! __ !..> .. _,.,l!, __ . !.-L1l
.. _,.l __ !. >.. _. .> .s _>.>
''A da je on o Nama kakve rijei iznosio, Mi bismo ga za desnu ruku
uhvatili, a onda mu ilu kucavicu presjekli, i niko ga izmeu vas ne bi
mogao od toga odbraniti.''
63


62
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.
63
sra el-Haqqa 44-47 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 25 ~

Grupa ljudi je traila dozvolu za izostanak sa bitke na Tebuku i
iznosili su svoje razloge za izostanak. Meu njima je bilo munafika koji su
izmiljali opravdanja i Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem im je dozvolio
nakon ega silazi Objava koja kori Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem
ukazujui mu na njegov pogrean stav:
!s < ..s l .: `l _.> _,,., .l _.] .. ,l-.
_,,..>l
''Neka ti Allh oprosti to si dozvolio da izostanu, dok se nisi uvjerio koji
od njih govore istinu, a koji lau.''
64

Da je ovaj ukor bio od strane Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem kao odraz njegova pokajanja kada mu je postala jasna njegova greka
on to ne bi ispoljio sa ovakvim tekim prijekorom. Primjeri toga su i ukor
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem kod prihvatanja otkupa zarobljenika
na Bedru:
!. _l _,.l >, .`] _`. _.> _>.`, _ _ _.,.
_s !,..l < .,`, :> < ,s ',>> __ l '.. _. <
_,. >..l !., ..> ,.s ,Ls
''Nije za Vjerovjesnika da dri sunje dok ne izvojuje pobjedu na Zemlji;
vi elite prolazna dobra ovog svijeta, a Allh eli onaj svijet. Allh je
Silan i Mudar. Da nije ranije Allhove odredbe, snala bi vas patnja
velika zbog onoga to ste uzeli.''
65


64
sra et-Tewbe 43 jet.
65
sra el-Enfal 67 i 68 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 26 ~

Kao i ukor Poslanika zbog njegovog okretanja od Abdullaha b.
ummi-Mektuma, slijepca a posveivanje panje uglednim kurejijama elei
ih pridobiti za islam:
_,s _|. :,l> _.s _ !. ,,.`, .`-l _, _ `.,
-.. _.] _ !. _. _.-.`. _ .! .l _... _ !. ,,ls
_, _ !. _. ,l> _-`. _ > _:> _ .! .s _al.
!.| :..
''On se namrtio i okrenuo zato to je slijepac njemu priao, a ta ti zna -
moda On eli da se oisti, ili poui pa da mu pouka bude od koristi.
Onoga koji je bogat, ti njega savjetuje, a ti nisi kriv ako on nee da
vjeruje; a onoga koji ti urei prilazi i strah osjea, ti se na njega ne
osvre. Ne ini tako! Oni su pouka.''
66

Iz ivota Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem vidimo da je jo od
svoje rane mladosti bio poznat po svom lijepom moralu, iskrenosti u
rijeima i u djelu, a to mu je posvjedoio njegov narod na poetku njegova
poslanstva kada im je rekao: ''Kada bih vas obavijestio da se iza ove doline nalazi
konjica koja eli da vas napadne da li bi mi povjerovali?'' Rekoe: ''Da, mi nismo od
tebe okusili la.'' Ljuska srca su stremila ka ulasku u islam a prenosi se od
Abdullaha ibn Selama
67
, radijallhu anhu da je rekao: ''Kada je Allhov
Poslanik doao u Medinu ljudi su krenuli u susret ka njemu. Govorilo se: ''Doao je
Poslanik, doao je Poslanik, pa sam krenuo ka ljudima da ga i ja vidim i kada sam
ugledao poslanikovo lice znao sam da to lice nije lice laova.''

66
sra Abese 1-11 jeta.
67
Abdullah ibn Selam je idov koji je primio islam, a ovo je njegovo svjedoenje.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 27 ~

Ne moe se posumnjati u rijei onoga koji posjeduje ovakva svojstva
kada kae da Qur'n nije od njega:
:| _l.. `,l. !..!,, .., _! _.] `>, !.,!1l . ,1,
,s ..> `]., _ !. _>, _| .`]., _. _!1l. _.. | _,.
| !. _-`, _||
''A kad im se kazuju jeti nai, koji su jasni, onda govore oni koji ne
vjeruju da e pred nas stati: ''Donesi ti kakav drugi Qur'n ili ga izmijeni!"
- Reci: ''Nezamislivo je da ga ja sam od sebe mijenjam, ja slijedim samo
ono to mi se objavljuje.''
68

2. U prolosti a i danas neznalice su smatrale da je Poslanik,
sallallhu alejhi we sellem otrouman, dovitljiv, da ima ispravne stavove koji
ine da razlikuje dobro od zla, istinu od neistine, da je nadahnut, te da
spoznaje skrivene stvari otkriem i linom spoznajom, pa da je i Qur'n
produkt njegova razmiljanja i line spoznaje koju je on svojim stilom
izrazio.
ta je to u Qur'anu nastalo na osnovu otroumnosti, osjeaja i linog
otkria???
Qur'n spominje prole narode, poslanike i istorijske dogaaje sa
tanim podatcima kao da to oevidac govori, a Muhammed, sallallhu 'alejhi
we sellem nije bio njihov savremenik kao ni dogaaja koji su se deavali
kroz vjekove, a ni knjige nisu to prenijele:

68
sra Junus 15 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 28 ~

.l. _. ,!,. ,-l !,>. ,,l| !. . !.l-. . ,`. _. _,
..>
''To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljemo; ni ti ni narod tvoj niste
prije ovoga nita znali.''
69

Neke vijesti ukazuju na brojke koje ne moe znati osim vrsni
poznavalac:
.,l _ ` .l. .!. _,.. :: !-`.
''A oni su ostali u peini svojoj tri stotine i jo devet godina.''
70

To je kod sljedbenika Knjige tri stotine sunevih godina, a devet
godina je razlika izmeu sunevih i mjeseevih godina.
Odakle Muhammedu, sallallhu 'alejhi we sellem ovako precizni
podatci, a bio je nepismen. Dahili u vrijeme Muhammeda, sallallhu 'alejhi
we sellem su bili otroumniji od dananjih dahila jer oni nisu govorili da je
objava od Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem ve su rekli da je on
poduen od drugih i da trai da se zapie:
l! ,L.. _,l !,.. _a _l.. ,ls :, ,.
''I govore: ''To su izmiljotine naroda drevnih; on trai da mu se prepisuju
i ujutro i navee da mu ih itaju.''
71

Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem nije imao uitelja pa odakle
je onda primio Objavu kada je imao etrdeset godina?

69
sra Hud 49 jet.
70
sra el-Kehf 25 jet.
71
sra el-Furqan 5 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 29 ~

| > | "_`- _-`,
''To je samo objava koja mu se obznanjuje.''
72

Meutim, Qur'n sadri i druga saznanja. On govori o poetku
stvaranja i njegovom kraju, o drugom svijetu i onome to je vezano za njega,
o Dennetu i njegovim blagodatima, o vatri i kazni, o melekima i njihovim
dunostima. Sve ovo je nemogue da bude produkt otroumnosti. Pored
toga Qur'n sadri propise, kao i govor o Poslaniku koji je samo ovjek i koji
ne zna gajb. Dahili su govorili da je pjesnik, pa su dodali tome da uje
nekoga ko mu govori a to mu se samo priinjava, a onaj kome se priinjava
jeste lud ili govori izmiljotine. Kada su vidjeli da nemaju dokaza za to i da
Qur'n spominje vijesti iz prolosti i budunosti poee govoriti da prima
znanje od uenjaka koje susree na svojim trgovakim putovanjima, tj. da ga
poduava ovjek. Tako su govorili prije a i danas:
.l. _! _.] _. l, _.. `l ,.: `,l
''Tako su, gotovo istim rijeima, govorili i oni prije njih, srca su im slina!''
73

3. U prolosti a i u dananje vrijeme neznalice su smatrale da
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem prima znanje od uitelja. To je istina, jer
onaj koji je poduavao Poslanika jeste melek Vahja a da je imao nekog
drugog uitelja iz svog naroda ili iz nekog drugog naroda to nije istina.
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem je odrastao nepismen, nije
poduen ni od koga od svoga naroda a ni od drugih naroda. Istina je da je on
jo u mladosti sreo monaha Behiru u Busri u amu i Vereku b. Nevfela
neposredno nakon primanja Objave a nakon hidre se sreo sa uenjacima
jevreja. Ali on ni od jednog od njih nije primio znanje prije poslanstva a
nakon poslanstva je odgovarao njima na pitanja o kojima su oni eljeli

72
sra en-Nedm 4 jet.
73
sra el-Beqare 118 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 30 ~

raspravljati. Da je Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem bilo ta od njih uzeo
istorija bi to zabiljeila jer on nije bio obini ovjek, a istorija je zabiljeila
verekin nagovjetaj dolaska Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Onima koji kau da je Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem
poduavao uitelj, upitaemo ih kako se zvao taj ovjek. Neki e rei da je to
bio Haddad er-Rmi. Meutim, nelogino je da itav Qur'n sa svim svojim
naunim postavkama, podatcima iz prolosti i govoru o budunosti bude od
ovjeka kojeg Mekka nije poznavala kao alima koji se posvetio izuavanju
knjiga ve ga je poznavala kao kovaa koji govori stranim jezikom.
Arapi su se u vrijeme Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem borili
svim sredstvima kako bi se suprotstavili Objavi ali nisu uspjeli. Danas nakon
etrnaest vjekova mnogoboci pokuavaju da pronau neto iz istorije to bi
potvrdilo njihove sumnje u istinitost Objave. Sve to nam potvruje da
Qur'n nije ljudskog izvora ve je on Objava Silnog i Mudrog.













SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 31 ~

MEKKANSKI I MEDINSKI JETI
Poznato je da svaki narod pridaje veliku panju svojoj tradiciji i
nasljedstvu. Islamski ummet je preduhitrio sve ostale pridajui svu svoju
panju Objavi kojom je itavo ovjeanstvo poaeno. Qur'n nije samo
nauna ili reformatorska poruka koju ljudski um prihvata ve on iznad
svega toga sadri vjeru koju srce prihvata. Panja ashaba prema Qur'nu je
bila tolika da su znali mjesto, vrijeme i povod objave svakog jeta. To je jak
oslonac u istoriji zakonodavstva na koji se moe pozvati svaki istraiva u
spoznaji da'we, naina govora, te postepenosti donoenja propisa i obaveza.
Prenosi se od Ibn Mes'uda, radijallhu anhu da je rekao: ''Tako mi
Allha, mimo kojeg drugog boga nema, ni jedna sra iz Allhove Knjige nije
objavljena a da ja ne znam gdje je objavljena. Niti je objavljen jet iz Allhove
Knjige a da ja ne znam u vezi ega je objavljen. Kada bih znao da je neko, do koga
moe doi deva, znaniji od mene u Allhovoj Knjizi, uputio bih se ka njemu.''
74

Pozivanje ka Allhu zahtijeva poseban metod i pristup po pitanju
ispravljanja poremeaja u vjeri, zakonodavstvu, moralu. Nemogue je
promijeniti ideju sve dok se ne formira grupa ljudi koja je odgojena na
osnovi vjere i nemogue je uspostaviti zakonodavstvo i organizovati
zajednicu sve dok ljudska srca ne budu ista i teila ka Allhovoj uputi. Onaj
ko ui Qur'n nai e mekkanske jete koji imaju specifinu odliku koju
nemaju medinski jeti, iako su medinski jeti pojanjenje prvih po pitanju
propisa i zakonodavstva. Svijet je u dahilijetu bio slijep i gluh: oboavali su
kipove, inili irk Allhu, poricali vahj i Sudnji dan. Govorili su:
:, !... !. !,. !..Ls !., .`-,.l
''Zar kada poumiremo i kada kosti i zemlja postanemo, zar emo mi,
zaista, biti oivljeni?''
75


74
hadith je zabiljeio imm el Buhari.
75
sra es-Saffat 16 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 32 ~

Ljudi su uporno odbijali istinu i trebali su im dokazi. Zato je
mekkanska objava puna opomena i dokaza koji rue njihovo vjerovanje. Ona
ih poziva u tewhid, rui njihove snove i donosi im znakove poslanstva.
Navodi im slike ivota na drugom svijetu, Denneta i vatre, izaziva ih da
dou sa neim poput Qur'na, iznosi im kazivanja o onima koji su poricali
istinu kako bi uzeli pouku. U mekkanskim jetima emo nai teke prijetnje
koje spominju kaznu, Sudnji dan, zagluujui glas, strani dogaaj, a sve to
uz rimovanje na poetku sra to je izazov arapima. Oni sadre i kazivanja o
prijanjim narodima kao i kosmike i racionalne dokaze.
Kada je formirana zajednica vjernika koja vjeruje u Allha, meleke,
knjige, poslanike, Sudnji dan i u kader njihovo vjerovanje je ispitano od
strane murika. Oni su bili strpljivi i uinli su hidru dajui prednost onome
to je kod Allha nad ovim dunjalukom. Kada je formirana takva zajednica
nalazimo medinske jete koji su dugi koji obrauju propise islama i njegove
kazne, pozivaju u dihad i rtvovanje na Allhovom putu, objanjavaju
zakonodavstvo, uspostavljaju propise organizovanja drutva, ureuju ivot
u porodici, usklauju meuljudske odnose, veze izmeu drava i naroda,
kao to otkrivaju munafike i njihove spletke, te se obraaju sljedbenicima
Knjige. Sve ovo je obiljeje medinskih jeta.

PRIMJERI I KORISTI POSVEIVANJA PANJE
MEKKANSKOM I MEDINSKOM PERIODU OBJAVE
Velika panja od strane uleme je posveena istraivanjima medinskih
i mekkanskih jeta. Pratili su jet po jet, sru po sru kako bi razumjeli
redosljed imajui u obzir vrijeme, mjesto i formu jeta. Sve su to objedinili u
svojim istraivanjima kako bi napravili razliku izmeu mekkanskih i
medinskih jeta.
Uloeni su veliki napori kako bi se saznalo svako mjesto silaska
objave u svim njenim periodima kako bi se odredilo vrijeme silaska svakog
jeta, njegovo mjesto, te tome dodale odredbe po kojima su se odreivali
jeti kao medinski, odnosno mekkanski. Potpomagali su se sadrajem sre

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 33 ~

ili jeta, da li oni govore o pozivanju u islam u Mekki ili pripadaju temama
koje su obraivane u Medini. Ako bi istraiva imao vie razliitih dokaza
pred sobom, onda bi neke jete odredio po slinosti mekkanskim a neke
medinskim jetima. Ako bi neki jet bio objavljen u jednom mjestu, a
neposredno poslije toga ga neki ashab prenio u drugo mjesto, za takve jete
bi ulema rekla: ''jet koji je prenesen iz Mekke u Medinu, ili prenesen iz
Medine u Mekku.''
Ulema je teila da bude potpuno precizna i prostudirali su sre
prema njihovoj objavi i kau: 'Ova sra je objavljena tu', a da bi bili jo taniji
rekli bi: 'Objavljena je nou' ili 'objavljena je danju', 'objavljeno je ljeti' ili
'objavljeno je zimi', te 'objavljeno je kod kue' ili 'objavljeno je na putovanju'.
Teme koje su obraivali uenjaci su sledee: 1. Ono to je objavljeno u
Mekki, 2. Ono to je objavljeno u Medini, 3. Ono u emu su se razili, 4.
Mekkanski jeti koji su u medinskim srama, 5. Medinski jeti koji su u
mekkanskim srama, 6. Ono to je objavljeno u Mekki, a stav je o njemu da
je medinski, 7. Ono to je objavljeno u Medini, a stav je o njemu da je
mekkanski, 8. Slinost medinskih sra mekkanskoj objavi, 9. Slinost
mekkanskih sra medinskoj objavi, 10. Ono to je preneseno iz Mekke u
Medinu, 11. Ono to je preneseno iz Medine u Mekku, 12. Ono to je
objavljeno nou i ono to je objavljeno danju, 13. Ono to je objavljeno ljeti i
ono to je objavljeno zimi, 14. Ono to je objavljeno kod kue i ono to je
objavljeno na putovanju.
Ovo su osnovne teme koje swu prouavane kod medinskih i
mekkanskih jeta i zato se ova nauka zove: ''Nauka o Medinskim i
Mekkanskim jetima''.
1. Medinskih sra ima dvadeset i one su: el-Beqare, lu-'Imrn, en-
Nis', el-M'ide, el-Enfal, et-Tewbe, en-Nr, el-Ahzab, Muhammed, el-Feth,
el-Hudurat, el-Hadid, el-Mudadele, el-Har, el-Mumtehineh, el-Dumu'a,
el-Munafikun, et-Talak, et-Tahrim i en-Nasr.
2. Ulema se razila u dvanaest sra, da li su mekkanske ili medinske
a to su: el-Fatiha, er-R'ad, er-Rahman, es-Saff, et-Tegabun, et-Tatfif (el-
Mutafifun), el-Kadr, el-Bejjineh, ez-Zelzeleh, el-Ihlas i en-Nas.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 34 ~

3. Sve preostale sre su mekkanske a njih je osamdeset i dvije.
4. Mekkanski jeti u medinskim srama. Kada se kae da je odreena
sra mekkanska ili medinska to ne znai da su svi jeti u toj sri te vrste. U
mekkanskim srama nai emo medinskih jeta, a u medinskim mekkanske
jete. Opis sre je prema veini jeta koji se nalaze u njoj i zato se kae o
opisu odreene sre: 'mekkanska sra, osim jednog jeta koji je medinski'; a
ta sra je medinska, osim jednog jeta koji je mekkanski. Primjer toga je
medinska sra 'el-Enfal' iz koje je veina uleme izuzela rijei:
:| `>., ,, _,.] ` .,:`,l l.1, `>> `>., `>.,
< < ,> _..l
''I kad su ti nevjernici zamke razapinjali da bi te u tamnicu bacili ili da bi
te ubili ili da bi te prognali; oni su zamke pleli a Allh ih je ometao, jer
Allh to najbolje umije.''
76

Za ovaj jet kae Mukatil: ''Objavljen je u Mekki a i po vanjtini je
takav. On sadri govor o muricima koji su vijeali i pravili zamku
Allhovom Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem prije hidre.
Neki izuzimaju i sljedei jet:
!!., _,.l .,`.> < _. ,-,. _. _,...l
''O Poslanie, Allh ti je dovoljan i onaj koji te slijedi od vjernika.''
77

El-Bezzar biljei od Ibn Abbasa da je ovaj jet objavljen nakon
Omerovog prihvatanja islama.
5. Medinski jeti u mekkanskim srama. Od primjera medinskih
jeta u mekkanskim srama je sra 'el-En'am'. Kae Ibni Abbas, radijallhu

76
sra el-Enfal 30 jet.
77
sra el-Enfal 64 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 35 ~

anhuma da je ona objavljena odjednom u Mekki i ona je mekkanska, osim tri
jeta koji su objavljena u medini, a oni su:
_ l!-. `_. !. > , ,l.
''Reci: ''Dodite da vam kaem ta vam Gospodar va propisuje...''
78
pa do
kraja treeg jeta.
I sra 'el-Hadd' je mekkanska, osim tri jeta koji su objavljeni u
Medini, a oni su:
..> !.`.> ...> _ ,
''Ova dvojica su protivnici, sporili su se oko Gospodara svoga...''
79

6. Ono to je objavljeno u Mekki, a stav o njemu je da je medinski.
Poput rijei:
!!., '_!.l !.| _>..1l> _. : _.. >..l-> !,`-: _!, !-.l
| _>. ..s < >.1. | < ,ls ,,>
''O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i
plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allha je
onaj koji Ga se najvie boji, Allh, uistinu, sve zna i nije mu skriveno
nita.''
80

Ovaj jet je objavljen u Mekki na dan osvojenja Mekke ali je on
medinski jer je objavljen nakon hidre, a govor u njemu je uopten. Poput
ovog jeta ulema ne naziva jete da su mekkanski, kao to ih ne odreuju da

78
sra el-En'am 151-153 jeta.
79
sra el-Hadd 19-21 jet.
80
sra el-Hudurat 13 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 36 ~

su medinski ve kau: ''Objavljen je u Mekki a stav o njemu je da je
medinski.
7. Ono to je objavljeno u Medini a stav je o njemu da je mekkanski.
Primjer toga je sra 'el-Mumtehineh' koja je objavljena u Medini i ona je
medinska po mjestu objave, ali govor u njoj je upuen muricima Mekke.
Takva je i sra 'et-Tewbe' koja je objavljena u Medini a govor u njoj je
upuen muricima Mekke.
8. Slinost medinskih sra mekkanskoj objavi. Ulema je posvetila
panju medinskim srama koje sadre jete koji imaju specifinost i osobine
mekkanskih sra. Primjer toga su rijei iz sre 'el-Enfal':
:| l! ll | _l ..> > _>l _. ..s L.! !.,ls :!>>
_. ,!..l !... ,.-, ,l
''A kad su oni rekli: ''Boe, ako je ovo zbilja Istina od Tebe, ti pusti na nas
kamenje s neba kao kiu ili nam poalji patnju nesnosnu!''
81
A traenje
ubrzavanja kazne od strane murika je bilo u Mekki.
9. Slinost mekkanskih sra medinskoj objavi. Ulema je posvetila
panju i mekkanskim srama koje lie medinskoj objavi. Primjer toga su
rijei Uzvienoga u sri 'en-Nedm':
_.] ,..> ., . _>l | .l | ,`, _. :-.l
''One koji se klone velikih grijeha i naroito razvrata, a one manje On e
oprostiti jer Gospodar tvoj, zaista, mnogo prata.''
82
Es-Sujuti kae:
''Razvrat je svaki grijeh za koji slijedi kazna a veliki grijeh je onaj grijeh za koji se
ispata u vatri, dok je manji grijeh izmeu dvije granice grijeha, a u Mekki nije bilo
kazni za grijeh.''

81
sra el-Enfal 32 jet.
82
sra en-Nedm 32 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 37 ~

10. Ono to je preneseno iz Mekke u Medinu. Primjer toga je sra:
_,. `. ,, _ls
''Veliaj ime Gospodara svoga Svevinjeg.''
83
U ovo spadaju svi jeti koje
su muhadiri prenijeli u Medinu kako bi pouili ensarije.
11. Ono to je preneseno iz Medine u Mekku. Primjer toga je sra 'et-
Tewbe'. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je devete godine po
hidri naredio eb Bekru, radijallhu anhu da obavi hadd, a kada je
objavljen poetak ove sre Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem prenosi ove
jete Aliji kako bi sustigao eb Bekra i obavijestio murike o tome. On im
dostavlja jete i obavjetava ih da nakon te godine murik nee obavljati
hadd.
12. Ono to je objavljeno nou i ono to je objavljeno danju. Veina
Qur'na je objavljena danju a ono to je objavljeno nou sakupio je islamski
uenjak en-Nejsaburi. Primjeri toga su: kraj sre 'lu 'Imrn', a biljei Ibn
Hibban u svom ''Sahihu'' i drugi od majke vjernika Aie, radijallhu anha da
je rekla: ''Bilal je doao kod Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem kako
bi uio ezan za sabah namaz pa ga je naao kako plae. Ree mu: ''O Allhov
Poslanie zato plae?'' Ree: ''A ta bi me sprijeilo da ne plaem kad mi je
objavljeno ove noi: ''Zaista u stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noi i
dana su znamenja za razumom obdarene.''
84
Zatim je rekao: ''Teko onome ko
ih proui, a ne razmilja.'' Poput tih jeta su i jeti o trojici koja su izostala sa
pohoda na Tebuk.
Immi el-Buhari i Muslim su zabiljeili rijei K'aba: ''I Allh je u
zadnjoj treini noi objavio prihvatanje nae tewbe.'' Takvi su i jeti poetka sre
'el-Haddd'. Imam el-Buhari biljei hadith Omera, radijallhu anhu koji

83
sra el-E'ala.
84
sra lu 'Imrn 190 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 38 ~

kae: ''Sino je objavljena sra koja je meni draa od onoga to donosi izlazak
sunca'', pa je prouio: ''Mi emo ti dati sigurnu pobjedu.''
85

13. Ono to je objavljeno ljeti i ono to je objavljeno zimi. Ulema
navodi zadnji jet sre 'en-Nis'' kao primjer za jet koji je objavljen ljeti, a o
kojem Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem kae: ''O Omere zar ti nije
dovoljan jet koji je ljeti objavljen koji je na kraju sre en-Nis'?'' Primjeri toga su
i jeti koji govore o pohodu na Tebuk koji se desio u ljeto dok su bile velike
vruine, kao to nam i Qur'n govori o tome u sri 'et-Tewbe' 81 jet. Primjer
jeta koji su objavljeni zimi su jeti koji govore o potvori u sri 'en-Nr' od
11 do 26 jeta a od majke vjernika Aie, radijallhu anha se prenosi da su oni
objavljeni u zimskim danima. Primjer toga su i jeti o bitci na Hendeku koja
je bila u danima velike hladnoe a o tome nam govori sra 'el-Ahzab' deveti
jet.
14. Ono to je objavljeno kod kue i ono to je objavljeno na
putovanju. Veina Qur'na je objavljena kod kue, ali ivot Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem je bio ispunjen dihadom tako da je objava
silazila i dok je bio na putovanju. Es-Sujuti spominje dosta primjera takvih
jeta. Tu spada poetak sre 'el-Enfal' koji je objavljen neposredno poslije
bitke na Bedru, kao i poetak sre 'el-Hadd' i sre 'el-Feth' za koju se
prenosi da je objavljena izmeu Mekke i Medine.

KORISTI POZNAVANJA MEKKANSKIH I
MEDINSKIH JETA
Mnoge su koristi njihova poznavanja a od tih koristi su:
1. Njihovim poznavanjem se potpomae u tumaenju Qur'na, jer
poznavanje mjesta objave pomae razumijevanju jeta i njihovom pravilnom
tumaenju, iako je pouka u openitom znaenju a ne u povodu jeta. Uz
pomo toga mufesiri su bili u stanju da kod razliitih znaenja u dva jeta

85
sra el-Feth 1 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 39 ~

odrede derogirani jet i onaj koji ga derogira, jer onaj koji je zadnji objavljen
derogira onaj ranije objavljeni jet.
2. Poznavanje qur'nskog stila koristi u da'wi jer za svako mjesto
postoji odreeni govor, kao to i odreena situacija zahtijeva odreeni
govor. Specifinosti naina govora u mekkanskim i medinskim jetima u
Qur'nu pomae daiji da sazna razliite naine obraanja ljudima kada
poziva njih u vjeru islam. Na taj nain daija posjeduje snagu koja osvaja srca
sluatelja. Za svaki period pozivanja postoje teme i nain obraanja ljudima,
kao to se teme razlikuju zavisno od sluatelja i njihovih ubjeenja, te
okoline u kojoj ive. Sve to nam postaje jasno kroz qur'nska obraanja
vjernicima, muricima, munaficima i sljedbenicima Knjige.
3. Poznavanje sire kroz qur'nske jete. Onaj koji slijedi vahj on prati
istoriju da'we sa svim dogaajima u Mekki i Medini, od poetka pa do kraja
Objave. Qur'n je glavni izvor sire (biografije Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem) i on ne ostavlja mjesto sumnji u onome to
prenose istoriari kada se to slae sa njim, a kod razliitih predaja prenosioca
sire Qur'n donosi jasan stav.

POZNAVANJE MEKKANSKIH I MEDINSKIH JETA
I OBJANJENJE RAZLIKE MEU NJIMA
Uenjaci su u poznavanju mekkanskih i medinskih jeta koristili
dvije metode:
1. metodu sluanja i prenoenja i
2. metodu analogije.
Metoda sluanja se zasniva na sahih predajama od ashaba koji su
savremenici vahja i koji su njegovi svjedoci, ili od tabi'ina koji su se sreli sa
ashabima i uli od njih na koji nain je objavljeno neto i dogaaje vezane za
to. Veina onoga to je vezano za mekkanske i medinske jete je odreeno
ovim nainom a prethodni primjeri su dokaz za to. O tome nam govore
knjige tefsira te djela o povodima objave, radovi nauke o Qur'nu. Od

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 40 ~

Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem nije nita zabiljeeno na tu temu jer
ummet nije duen da zna osim onoliko koliko moe raspoznati derogirani
jet i onaj jet koji ga derogira.
Metoda analogije je ona koja se oslanja na specifinost mekkanskih i
medinskih jeta. Kada se u mekkanskoj sri nalazi jet koji ima obiljeja
medinskog jeta ili sadri neto u sebi od tih dogaaja taj jet je medinski. A
ako se u medinskoj sri nalazi ajet koji ima obiljeja mekkanskog jeta za
njega se kae da je mekkanski jet. To je analogija i zato se kae: 'svaka sra
koja u sebi ima kazivanje o poslanicima i o nestalim narodima je mekkanska
a svaka sra koja sadri propise ili kazne je medinska.

RAZLIKE IZMEU MEKKANSKIH I MEDINSKIH
JETA
Ulema se razila na tri miljenja po pitanju mekkanskih i medinskih
jeta.
1. Uzimanje u obzir vrijeme objave. Mekkanski jeti su objavljeni
prije hidre pa makar bili objavljeni i van Mekke. Medinski su oni koji su
objavljeni nakon hidre, makar bili objavljeni i van Medine, pa i u samoj
Mekki kao to su jeti 'el-Fetha' ili na oprosnom haddu.
2. Uzimanje u obzir mjesta. Mekkanski su oni jeti koji su objavljeni u
Mekki i njenoj blizini, kao na Minni, Arefatu, Hudejbiji. A medinski su oni
koji su objavljeni u Medini i njenoj blizini, kao na Uhudu, Kuba'u i Sel'u. Na
osnovu ovog miljenja jeti koji su objavljeni na putovanju, na Tebuku ili
Bejtul Maqdisu ne ubrajaju se u mekkanske ni u medinske jete. Na osnovu
ovoga svi jeti koji su objavljeni u Mekki nakon hidre se ubrajaju u
mekkanske jete.
3. Uzimanje u obzir govora. Mekkanski jet je onaj kojim se obraa
stanovnicima Mekke a medinski je onaj kojim se obraa stanovnicima
Medine. Na osnovu ovoga jeti koji poinju rijeima: ''O ljudi...!'' su
mekkanski a jeti poinju rijeima: ''O vi koji vjerujete...!'' su medinski jeti.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 41 ~

Meutim, primjetno je da veina sra ne poinju na ova dva naina. Sra 'el-
Beqare' je medinska ali emo u njoj nai jeta koji poinju sa: ''O ljudi...!'' - 21
i 168 jet. Sra 'en-Nis'' je medinska a poinje sa rijeima: ''O ljudi...!''. Sra
'el-Hadd' je mekkanska ali sadri jet: ''O vi koji vjerujete...!'' 77 jet.
Qur'n je govor svim Allhovim stvorenjima i nai emo jeta kojima se
Qur'n obraa vjernicima ili nekima od njih, kao to emo nai jete kojima
se Qur'n obraa nevjernicima i nareuje im 'ibadet a vjernicima ustrajnost u
njemu.

ODLIKE MEKKANSKE I MEDINSKE OBJAVE
Ulema je izuavala mekkanske i medinske sre i dola je do
odreenih rezultata koji objanjavaju nain i oblasti koje sre obrauju. Iz
toga su oni izveli sljedee zakljuke:
1. Svaka sra koja ima u sebi seddu je mekkanska.
2. Svaka sra koja u sebi ima esticu: ''kella'' je mekkanska i ona se
ne nalazi osim u drugoj polovini Qur'na a spomenuta je trideset i tri puta u
petnaest sra.
3. Svaka sra koja u sebi ima: ''O ljudi...!'' a nema: ''O vi koji
vjerujete...!'' je mekkanska osim sre 'el-Hadd' koja na kraju sadri taj jet.
A i pored toga veliki broj uleme smatra da je i taj jet mekkanski.
4. Svaka sra koja u sebi ima kazivanja o poslanicima i nestalim
narodima je mekkanska, osim sre 'el-Beqare'.
5. Svaka sra koja u sebi sadri kazivanje o Ademu i Iblisu je
mekkanska, osim sre 'el-Beqare'.
6. Svaka sra koja poinje alfabetom, poput: ''Elif lam mim'' ''Elif
lam ra'' ''Ha mim'' su mekkanske, osim sre 'el-Beqare' i 'lu 'Imrn' a
ulema se razila po pitanju sre 'er-Ra'd'.
Ovo su bili zakljuci a odlike i specifinosti stila mekkanske objave
su sljedee:

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 42 ~

1. Poziv u tewhid i injenje 'ibadeta samo Allhu, potvrda Objave,
proivljenja i nagrade; spominjanje Sudnjeg dana i njegovih strahota, vatre i
kazne, Denneta i uivanja u njemu, rasprave sa muricima putem
racionalnih dokaza.
2. Uspostava optih osnova zakonodavstva i moralnih vrijednosti na
kojima se temelji zajednica; otkrivanje nasilja nevjernika i njihovo
prolijevanje krvi, bespravno jedenje imetka siroadi i njihovi loi obiaji.
3. Spominjanje kazivanja o poslanicima i prijanjim narodima kako bi
uzeli pouku iz ivota onih koji nisu vjerovali prije njih, a u svemu tome je
poruka Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem da osaburi na njihovom
zlostavljanju, jer pobjeda na kraju pripada vjernicima.
4. Kratki odlomci koji nose u sebi duboko znaenje a saeto
objanjenje to poveava prisutnost sluaoca i udare srca a znaenje svega
toga se poveava zakletvama.

Zakljuci i odlike medinske objave
1. Svaka sra koja u sebi sadri naredbe i kazne smatra se
medinskom.
2. Svaka sra u kojoj se spominju munafici je medinska, osim sre 'el-
Ankebut' koja je mekkanska.
3. Svaka sra u kojoj se raspravlja sa sljedbenicima Knjige je
medinska.
Ovo su zakljuci a odlike i specifinosti medinske objave su sljedei:
1. Objanjenje 'ibadeta, meuljudskih odnosa, branog prava,
nasljednog prava, vrijednosti dihada, drutvenih odnosa, meunarodnih
veza u miru i u ratu, propisi vlasti i pitanja o zakonodavstvu.
2. Obraanje sljedbenicima Knjige i poziv njima u islam, objanjenje
njihovog udaljavanja od istine i unoenje izmjena u Allhove Knjige, te
njihova razilaenja u onome to im je dolo od istine.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 43 ~

3. Otkrivanje osobina munafika i analiza njihovog duevnog stanja,
te otkrivanje njihovih spletki i ukazivanje na njihovu opasnost u vjeri.
4. Dugi odlomci i jeti koji po svome stilu potvruju eri'at i
objanjavaju njegove ciljeve.


















SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 44 ~

POZNAVANJE ONOGA TO JE PRVO, A TA
POSLJEDNJE OBJAVLJENO
Upoznavanjem onoga to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem primio od Objave ovjek osjea veliinu onoga to je objavljeno. To je
zbog asnosti Qur'na i njegova uenja koje je promijenilo tok ljudskog
ivota i dovelo do velikih promjena u njemu. Time je povezana zemlja sa
nebesima, dunjaluk sa ahiretom, a poznavanjem istorije islamskog
zakonodavstva sa njegova glavnog izvora Qur'na formira se slika
postepenosti silaska naredbi i podudarnosti svake naredbe sa odreenom
situacijom.

PRVO TO JE OBJAVLJENO
1. Najtanije je da je prvo objavljeno prvih pet jeta sre 'el-'Aleq':
`.!, ,, _.] _l> _l> _.. _. _ls _ ,, `
_ _.] l. l1l!, _ l. _.. !. `l ,-,
''itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara ovjeka od ugruka!
itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji ovjeka pouava
onome to ne zna.''
86

To nam potvruje hadith u kome majka vjernika Aia, radijallhu
anha kae: ''Prvo sa im je poela Objava Allahovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi
we sellem bilo je u vidu istinitog sna. Sve to bi vidio u tom snu dolazilo bi poput
svijetla dana. Kasnije je zavolio samou. Osamljivao se u peini Hira'. Tu je boravio
u pobonosti i provodio brojne noi ne silazei svojima. Zato bi se prethodno snabdio
hranom. Kasnije bi se vratio Hadidi i opet se snabdio kao i ranije i tako sve dok mu
ne stie Istina a on je u peini Hira'. Doao mu je melek i rekao: ''itaj!'' Pa je

86
sra el-'Aleq od prvog do petog jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 45 ~

rekao Allahov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Ja ne znam itati.'' pa me je
uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala, zatim me pustio i rekao: ''itaj!''
Rekao sam: ''Ja ne znam itati'', - pa me ponovo stisnu k sebi da me je mukaq
spopala, zatim me pusti i ree: ''itaj!'' Rekoh: ''Ja ne znam itati'', - pa me on po
trei put stegnu pa pusti i ree: ''itaj u ime svoga Gospodara! pa sve do rijei:
''pouava onome to ne zna.'' nakon ega se Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem vratio, uao kod Hadide, radijallhu anha a srce mu jo lupae...''
2. Kae se da je prvo objavljeno:
!!., `...l
''O ti, pokriveni!''
87
Imami el-Buhari i Muslim biljee hadith koji se prenosi
ebu Seleme b. AbdurRahman koji kae: ''Pitao sam Dabira b. Abdullaha:
''ta je od Qur'na prvo objavljeno?' Rekao je: ''O ti pokriveni!'' Rekao sam:
''Ili je moda: ''itaj u ime Gospodara tvoga!?'' Rekao je: ''Priau vam ono
to je priao Allahov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Bio sam u peini
Hira' i kada sam iziao doao sam do doline i pogledao sam ispred i iza sebe,
sa svoje desne i lijeve strane, zatim sam pogledao u nebo, kad on Dibril,
pa me obuze strah, pa sam otiao Hadidi i naredio joj da me pokrije, pa je
to uinila, nakon ega je Allh objavio: ''O Ti, pokriveni! Ustani i
opominji!''
Odgovor na hadith od Dabira je bio na pitanje o objavljivanju
kompletne sre, pa je Dabir objasnio da je sra 'el-Mudethir' objavljena u
cijelosti prije nego je sra 'el-Aleq' objavljena do kraja jer prvo to je
objavljeno je bio njen poetak. To potvruje predaja koju takoe prenosi ebu
Seleme od Dabira da je rekao: ''uo sam Allahovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem kako govori o periodu Objave i kae u svom govoru: ''Dok
sam iao (sa Hira') uo sam s neba jedan glas, podigoh pogled, kad onaj isti melek
koji mi je bio na Hirau, sjedi na poloaju izmeu nebesa i zemlje. Uplaen od toga
vratio sam se kui i rekao: ''Pokrijte me!'', pa su me pokrili, pa je Allh objavio: ''O
ti pokriveni!''

87
sra el-Mudethir 1 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 46 ~

Ovaj hadith potvruje da prvo kazivanje slijedi iza kazivanja o
Hira'u i da je prva Objava poetak sre 'el-'Aleq' a da je sra 'el-Mudethir'
prva objavljena sra nakon poetka Objave.
3. Kae se da je prva objavljena sra 'el-Fatiha'. To miljenje slijede
smatrajui da je ona prva sra u cjelosti objavljena.
4. Kae se da je ''Bismillahir-rahmanir-rahim'' prvo objavljeno kao
poetak za svaku sru. Oni to dokazuju musrel hadithima. Od svih ovih
miljenja prvo je najprihvatljivije a potvreno je hadithom Aie, radijallhu
anha i veina uleme je tog miljenja.

POSLJEDNJE TO JE OBJAVLJENO
1. Kae se da je zadnje to je objavljeno jet o kamati. Ovo miljenje
temelje na hadithu koji biljei imm el-Buhari od Ibni Abbasa, radijallhu
anhuma: ''Zadnje to je objavljeno je jet o kamati.'' A to je: '' O vi koji
vjerujete, bojte se Allha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi
vjernici.''
88

Kae se da je zadnje to je objavljeno:
1. !., _`->. , _|| < . _. _ _. !. ,. >
`,lL`,
''I bojte se Dana kada ete se svi Allhu vratiti, kada e se svakome ono to
je zasluio isplatiti, - nikome krivo nee uinjeno biti.''
89
Biljei en-Nesai i
drugi od Ibni Abbasa, radijallhu anhuma i Se'ida b. Dubejra, rahmetullahi
alejh: ''Zadnje to je objavljeno od Qur'na je: ''I bojte se Dana kada ete se
svi Allhu vratiti.''

88
sra el-Beqare 278 jet.
89
sra el-Beqare 281 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 47 ~

3. Kae se da je to jet o dugu:
!,!., _.] `.., :| ,..,.. _., _|| _> _,.. :,.!
''O vjernici, zapiite kada jedan od drugog pozajmljujete do odreenog
roka.''
90

Ali sve ove jete objedinjuje to to su oni zajedno objavljeni onako
kao to su poreani u mushafu, jer je to sve jedno kazivanje. Svaki ravija je
obavijestio o jednom dijelu da je kao zadnji objavljen i to je ispravno.
4. Kae se da je zadnji objavljeni jet, jet o 'kelali'. Biljee immi el-
Buhari i Muslim od el Bera'a b. Aziba koji kae: ''Zadnji jet koji je objavljen
je:
,...`. _ < ,.`, _ .l>l
''Oni trae od tebe tumaenje. Reci: ''Allh e vam kazati propis o kelali.''
91
Ali ovaj govor el-Bera'a se odnosi na zadnje to je objavljeno po pitanju
nasljednog prava.
5. Kae se da je zadnje to je objavljeno:
.1l ,l> .. _. ..
''Doao vam je poslanik, jedan od vas.''
92
- pa do kraja sre. Ali ovo se
odnosi na ono to je posljednje objavljeno od sre 'et-Tewbe'.
6. Kae se da je zadnje to je objavljeno sra 'el-Mide' a to miljenje
temelje na hadithu koji se prenosi od Aie, radijallhu anha a kojeg biljee
et-Tirmidhi i el-Hakim. Ali ono to se eli ovim rei jeste da je sra 'el-

90
sra el-Beqare 282 jet.
91
sra en-Nisa' 176 ajet.
92
sra et-Tewbe 127 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 48 ~

Mida' posljednja objavljena koja govori o halalu i haramu i iji jeti nisu
derogirani.
7. Kae se da je zadnje to je objavljeno:
,!>.`.! l , _. _,. _.- _..s >.. _. : _..
>.-, _. _-,
''I Gospodar njihov im se odaziva: ''Nijednom trudbeniku izmedu vas
trud njegov necu ponititi, ni mukarcu ni eni vi ste jedni od drugih.''
93

Meutim, iz haditha koji prenosi Ummi Seleme vidimo da: ''Zadnje to je
objavljeno je ovaj jet: ''I Gospodar njihov im se odaziva: ''Nijednom
trudbeniku izmedu vas trud njegov neu ponititi'' pa do kraja jeta,
oito je da je ovaj jet objavljen kao zadnji jet koji spominje ene, jer kae
Ummi Seleme: ''O Allahov Poslanie vidim da Allh spominje ljude a ne
spominje ene'', pa je objavljeno: ''I ne poelite ono ime je Allh neke od
vas odlikovao.''
94
i objavljeno je: ''Zaista vjernici i vjernice''
95
i objavljen je
ovaj jet koji spada u tri jeta koji su posljednji objavljeni a ujedno je on i
posljednji jet koji govori o enama nakon to je govorio samo o ljudima.''
8. Kae se da je zadnje to je objavljeno:
_. _.1, !..`. ..-.. .:> `.> ..> !, .s < ,ls
..-l .s .l !,.s !.,Ls

93
sra lu 'Imrn 195 ajet.
94
sra en-Nisa' 32 jet.
95
sra el-Ahzab 35 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 49 ~

''Onome ko hotimino ubije vjernika kazna e biti dehennem, u kome e
vjeno ostati; Allh e na njega gnjev svoj spustiti i proklee ga i patnju
mu veliku pripremiti.''
96

Biljei imm el-Buhari od Ibni Abbasa, radijallhnu anhuma da kae:
''Ovaj jet: ''Onome ko hotimino ubije vjernika...'' je zadnji jet koji je
objavljen i nije ga nita derogiralo.'' Dodatak: ''I nije ga nita derogiralo''
potvruje da je ovo zadnje objavljeno po pitanju namjernog ubistva vjernika.
9. Biljei imm Muslim od Ibni Abbasa, radijallhnu anhuma da
kae: ''Zadnja sra koja je objavljena je: ''Kada Allhova pomo i pobjeda
dou''
97
Na osnovu ovog haditha se smatra da je ova sra posljednja koja
svojim objavljivanjem ukazuje na Poslanikovu, sallallhu 'alejhi we sellem
smrt kao to su neki ashabi razumjeli, ili da je ona posljednja objavljena sra.
Sva ova miljenja ne potiu u osnovi od Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem ve su ona rezultat idtihada uleme a moe se uzeti da su sve ove
predaje na osnovu onoga to je odreeni prenosioc kao zadnje uo od
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem ili je to zadnje to je objavljeno po
pitanju odreenog propisa ili je zadnja sra koja je objavljena u potpunosti.
Allhove rijei:
,l l. >l >.,: .. >,l. _..-. ,. `>l .l`. !.,:
''Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama
upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.''
98
koje su objavljene
na Arefatu, na Oprosnom haddu po vanjtini ukazuju na upotpunjavanje
dunosti i propisa. Ukazali smo na rivajete koji govore o dugu, kamati, kelali
i drugom i zato veina uleme smatra da upotpunjavanje vjere u ovom jetu
znai Allhovo upotpunjavanje blagodati sa njihovim uvrivanjem u
Mekki, protjerivanjem murika iz nje, te obavljanjem hadda muslimana

96
sra en-Nisa' 93 ajet.
97
sra en-Nasr 1.
98
sra el-Mide 3 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 50 ~

bez murika za razliku od prethodnog obavljanja kada su to zajedno inili sa
muricima. To je upotpunjavanje blagodati to i Qur'n spominje.

PRVO TO JE OBJAVLJENO IZ ODREENIH
OBLASTI
Ulema je istraivala i ono to je objavljeno kao prvo iz odreenih
tema, kao to su:
1. Prvo to je objavljeno po pitanju jela:
Prvi jet je objavljen u Mekki a to je:
_ .> _ !. _- _|| !.>: _ls s!L ..-L, | _>, .,.
!.: l>`.. `>l ,.> ..| _> !1`. _> ,-l < .,
_. L. ,s _!, :!s | .`, "s ',>
''Reci: ''Ja ne vidim u ovome to mi se objavljuje da je ikome zabranjeno
jesti ma ta drugo osim strvi, ili krvi koja istie, ili svinjskog mesa, - to je
doista pogano -, ili to je kao grijeh zaklano u neije drugo, a ne u
Allhovo ime.'' A onome ko bude primoran, ali ne iz elje, samo koliko da
glad utoli, Gospodar tvoj e, zaista oprostiti i samilostan biti.''
99

Zatim je objavljen jet:

99
sra el-En'am 145 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 51 ~

l> !.. ` < .l> !,,L `: .-. < | `.. :!`,|
.,-. _ !..| > `,l. .,.l .] `>l ,.>l !. _> ,-l
< ., _. L. ,s _!, :!s _| < "s ',>
''Hranite se doputenim i lijepim jelima koja vam Allh daruje i budite
zahvalni Allhu na blagodatima Njegovim, ako samo Njega oboavate.
On vam zabranjuje jedino strv, i krv, i svinjsko meso, i ono to je zaklano
u neije drugo, a ne u Allhovo ime. A onome ko bude primoran, ali ne iz
elje, samo toliko da utoli glad, - pa, Gospodar tvoj e, zaista, oprostiti i
samilostan biti.''
100

Zatim je objavljen jet:
!..| > `,l. .,.l .] `>l ,.>l !. _> ., ,-l < _.
L. ,s _!, :!s .| ,ls | < "s ',>
''On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono to je zaklano
u neije drugo ime, a ne u Allhovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz
elje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allh zaista prata i
Milostiv je.''
101

A nakon toga je objavljen jet:

100
sra en-Nahl 114 i 115 jet.
101
sra el-Beqare 173 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 52 ~

.`> `>,l. .,.l `.] `>' ,.>' !. _> ,-l < ., 1.>..l
::.l ,:..l >,L.l !. _ _,.l | !. ,.,: !. _,: _ls
..l ..1.`.. .l!, >l: _`. ,l _, _.] ` _.
>.,: >:> :> ,l l. >l >.,: .. >,l.
_..-. ,. `>l .l`. !.,: _. L. _ .,>: ,s .!>.`. .
| < "s ',>
''Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono to je zaklano u
neije drugo, a ne u Allhovo ime, i to je udavljeno i ubijeno; i to je
strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri naeto - osim ako ste ga
preklali - i to je na rtvenicima rtvovano, i zabranjuje vam se gatanje
strjelicama. To je porok! - Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ete
vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih - ve se bojte Mene. Sada
sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i
zadovoljan sam da vam islam bude vjera. - A onome ko bude primoran -
kad hara glad, bez namjere da uini grijeh, Allh e oprostiti i samilostan
biti.''
102

2. Prvo to je objavljeno po pitanju pia:
Prvo to je objavljeno po pitanju pia je jet:

102
sra el-Mide 3 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 53 ~

,.l:`. _s .>l ..l _ !., ".| ,, _... _!.ll
!...| _. !.-.
''Pitaju te o vinu i kocki. reci: ''Oni donose veliku tetu, a i neku korist
ljudima, samo je teta od njih vea od koristi.''
103

Zatim jet:
!!., _.] `.., ,1. :l.l `.. _.>. _.> .l-. !. l1.
''O vjernici, pijani nikako namaz ne klanjajte, sve dok ne budete znali ta
izgovarate.''
104

A nakon toga je objavljeno:
!!., _.] `.., !..| `.>' .,.l ,!.. `.l _> _. _.s
_.L,:l :,..>! >l-l >l. _ !..| .,`, _.L,:l _`, `>.,
:.-l ,!.-,l _ ,>' ..l .., _s : < _s :l.l
_ ,.. ...
''O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo
djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da
pomou vina i kocke unese meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od

103
sra el-Beqare 219 jet.
104
sra en-Nis' 43 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 54 ~

sjeanja na Allha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hoete li se okaniti.''
105

Prenosi se od Ibn Omera, radijallhu anhuma da je rekao: ''O vinu su
objavljena tri jeta. Prvi je: ''Pitaju te o vinu i o kocki...'' Pa je reeno da je
zabranjeno, pa su rekli: ''O Allhov Poslanie pusti nam da se koristimo njime, kao
to je Allh rekao!'' Pa je Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem utio. Zatim je
objavljen jet: ''Pijani nikako namaz ne klanjajte!'' Reeno je da je vino
zabranjeno, ali su ljudi rekli: ''O Allhov Poslanie, zar ne moemo piti prije
namaza?'' Pa je Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem utio, a zatim je objavljeno:
''O vjernici vino i kocka...'' Tada je Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem rekao:
''Vino je zabranjeno.''
3. Prvo to je objavljeno o borbi:
Prenosi se od Ibni Abbasa, radijallhu anhuma da je rekao: ''Prvi jet
koji je objavljen o borbi je:
: _.l _l..1`, .!, .lL | < _ls `>`.. ',.1l
''Doputa se odbrana onima koje drugi napadnu, zato to im se nasilje ini
a Allh je, doista, kadar da ih pomogne.''
106


KORISTI POZNAVANJA REDOSLJEDA OBJAVE
JETA
U poznavanju prvog i posljednjeg to je objavljeno nalaze se velike
koristi a one su:
1. Objanjenje velike brige koja je posveena Qur'nu i njegovoj
zatiti. Ashabi su shvatali Qur'n, jet po jet i znali su kada je i gdje ta
objavljeno. Oni su primali znanje od Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem o

105
sra el-Mide 90 i 91 jet.
106
sra el-Hadd 39 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 55 ~

onome to mu je objavljeno od Qur'na i na taj nain spoznali osnove vjere i
izvor imana, veliine i slave. Tako je Qur'n ouvan i spaen od iskrivljenja.
Uzvieni Allh kae:
!.| _> !.l. .] !.| .l L.>'
''Mi, uistinu, Qur'n objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti!''
107

2. Spoznaja tajni islamskog zakonodavstva u njegovom originalnom
izvoru. Qur'n lijei duu uputama sa neba. On se obraa ljudima na mudar
nain kojim ih uzdie do savrenstva postepeno im pojanjavajui propise
koji ureuju njihov ivot.
3. Raspoznavanje jeta koji derogiraju i derogiranih jeta. Postoje dva
ili vie jeta koji obrauju istu temu i razlikuje se propis jednog od drugog,
pa kada je poznato ta je prvo a ta posljednje objavljeno pravilo je da je ono
to je prvo objavljeno derogirano onim to je poslije njega objavljeno.










107
sra el-Hidr 9 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 56 ~

ESBABUN-NUZUL (POVODI OBJAVE)
Qur'n je objavljen da bi izveo ljude na pravi put i da bi osnovao
ljudsku zajednicu na temeljima imana u Allha i onoga to se objavljuje. On
potvruje dogaaje iz prolosti, sadanjosti i ukazuje na budunost. Veina
qur'nskih jeta se temelji na ovim optim osnovama a ashabi u svome
ivotu sa Allahovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem su bili svjedoci
tih zbivanja a ponekad bi se dogodilo neto to je vezano za njih a to
zahtijeva eri'atski stav o tome. Zato su oni pitali Allahovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem o eri'atskom stavu po odreenom pitanju i
Qur'n bi silazio kao odgovor na taj dogaaj ili na to pitanje. Takvi dogaaji
se nazivaju esbabu nuzul (povodi objave).

PANJA KOJU JE ULEMA POSVETILA TOME
Veliku brigu je ulema posvetila povodima objave. Neki od njih su se
dotakli toga u svojim tefsirima Qur'na a neki su napisali zasebna djela na tu
temu a najpoznatiji meu njima je Alijj b. el-Medinijj, el-Vahidi, Ibn Hader,
te es-Sujuti koji je napisao poznato djelo na tu temu ''Lubabu-l-menkuli fi
ebabi-nuzul''.

NA TA SE MOE OSLONITI U POZNAVANJU
POVODA OBJAVE
Ulema se u poznavanju povoda objave oslanja na ispravnost rivajeta
od Allahovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem ili od ashaba, radijallhu
anhum edme'in. El-Vahidi iznosi svoj stav o tome i kae: ''Nije ispravan
govor o povodima objave osim sa rivajetom i sluanjem od onoga koji je bio svjedok
objave i koji su poznavali povode i traili znanje o tome i bili uporni u tome.''
Ovakav je bio put uleme, naih prethodnika, koji su se bojali da kau neto
sve dok ne budu sigurni u to.


SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 57 ~

DEFINICIJA SEBEBI NUZULA
Sebebi nuzul obuhvata dvije stvari:
1. Da se dogodi neka stvar koja biva povodom objave Qur'na. Na
primjer prenosi se od Ibni Abbasa, radijallhu anhuma da je rekao: ''Kada je
objavljeno: ''I opominji svoju blinju rodbinu''
108
iziao je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem na Saffu pa je povikao: ''O ljudi!'', pa su
se oni sakupili. A on je rekao: ''ta mislite kada bih vas obavijestio da konjica
dolazi iza ovog brda da li bi povjerovali?'' Rekoe: ''Ne poznajemo te kao
laca.'' Ree: ''Ja vas upozoravam na teku kaznu.'' A eb Leheb ree: ''P
roklet da si, samo si nas zbog toga zvao?'' Zatim je ustao i objavljena
je sra: ''Neka propadne eb Leheb i propao je!''
2. Da bude Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem upitan o neemu i da
to bude povod objave Qur'na koji pojanjava eri'atski stav po tom pitanju,
kao to je objavljeno po pitanju Havle bint Sa'lebe kojoj je dao razvod njen
mu Evs b. es-Samit, a ona se alila zbog toga. Prenosi se od Aie,
radijallhu anha da je rekla: ''Blagoslovljen neka je Onaj iji sluh sve dotie.
ujem glas Havle bint Sa'lebe, a dio njega nije dopro do mene, a ona se ali
na svoga mua Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem i kae: ''
Allahov Poslanie, unitio je moju mladost, a svoju utrobu sam mu otvorila,
a kada sam ostarila i postala nerotkinja on me je otpustio! Allhu ja Ti se
jadam!'' Kae: ''Samo to se to desilo kad doe Dibril sa ovim jetima:
''Allh je uo rijei one koja se s tobom o muu svome raspravljala i
Allhu se jadala.''
109
Ovo ne znai da ovjek treba da trai za svaki jet
neki povod. Objava Qur'na nije samo bila na osnovu dogaaja ili pitanja i
traenja tumaenja, ve je objava Qur'na poela sa aqidom i imanom, sa
dunostima i Allhovim odredbama pojedincu i zajednici.



108
sra e-uara 214 ajet.
109
sra el-Mudadele 1 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 58 ~

KORISTI POZNAVANJA POVODA OBJAVE
Najvanije koristi poznavanja objave su:
1. Objanjenje mudrosti koja je dovela do propisivanja odreenog
propisa i spoznaje brinosti eri'ata za optim interesima u lijeenju
drutvenih bolesti a u svemu tome je Allhova milost prema Svojim
stvorenjima.
2. Ograniavanje propisa na dogaaj zbog kojeg je objavljen jet u
sluaju kada je taj jet objavljen sa optom formom kako bi uzeli pouku oni
koji smatraju da je mudrost u povodu a ne u optoj formi. To je pitanje
razilaenja a primjer toga je jet:
_,.> _.] `>, !., . ',> ..> !. l l-,
.,.> :!., _. ,.-l l ,.s ',l
''Ne misli nikako da e oni koje veseli ono to rade i kojima je drago da
budu pohvaljeni i za ono to nisu uinili nikako ne misli da e se kazne
spasiti; njih eka teka patnja.''
110

Prenosi se da je Mervan rekao svome ispomoniku: ''O Rafi' idi Ibni
Abbasu i reci: ''Kada bi se svaki ovjek veselio onim to mu je dato i kada bi volio da
se hvali onim to nije uradio, svi bi mi bili kanjeni.'' Ibni Abbas ree: ''Vi nemate
nita sa ovim jetom koji je objavljen o kranima'', a zatim je prouio jet: ''A
kada je Allh uzeo obavezu od onih kojima je Knjiga data da e je sigurno
ljudima objanjavati, da nee iz nje nita kriti...''
111
Pa Ibni Abbas,
radijallhu anhuma ree o ovom jetu: ''Pitao ih je Allahov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem o neemu pa su oni sakrili to od njega a ukazivali su na neto
drugo. Otili su nakon to su mu odgovorili na ono to ih je pitao, te su traili da ih
pohvali i veselili su se sa onim to su uradili sakrivi ono to ih je pitao.''

110
sra lu 'Imrn 188 jet.
111
sra lu 'Imrn 187 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 59 ~

3. Kada tekst sadri uopteno znaenje onoga to je objavljeno a
postoji dokaz koji ga ograniava, u tom sluaju poznavanje povoda objave
ukazuje na stvarno znaenje jeta. Primjer toga je jet:
| _.] _`., ...`>`,l .l.-l ....l `.-l _ !,..l
:> > ,.s ,Ls __ , .:. ,ls ...l ., l`>
!., .l l.-, __ .., `,`, < `.,: _>l .l-, < >
_>l _,,.l
''Oni koji okrive estite, bezazlene vjernice, neka budu prokleti i na ovom
i na onom svijetu; njih eka patnja nesnosna. Na dan kada protiv njih
budu svjedoili jezici njihovi, i ruke njihove, i noge njihove za ono to su
radili. Toga dana Allh e ih kazniti kaznom koju su zasluili i oni e
saznati da je Allh, doista, oliena istina.''
112
Ovaj jet je objavljen o Aii ili
o svim enama Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Prenosi se od Ibni
Abbasa, radijallhu anhuma da je rekao: ''jet: ''Oni koji okrive estite,
bezazlene vjernice...'' objavljen je samo o Aii.''
Takoe se od Ibni Abbasa prenosi da je ovaj jet objavljen o Aii i
ostalim Poslanikovim, sallallhu 'alejhi we sellem enama i ko to uradi Allh
mu ne prua mogunost tewbe, a onaj koji okrivi neku drugu enu mimo
Poslanikovih, sallallhu 'alejhi we sellem ena ima pravo na tewbu, zatim je
prouio: ''One koji okrive potene ene... osim onih koji se poslije toga
pokaju.''
113
Na osnovu toga iako je prethodni jet: ''Oni koji okrive estite,
bezazlene vjernice..'' opteg znaenja, ne prima se tewba onome koji okrivi
jednu od Poslanikovih, sallallhu 'alejhi we sellem ena, jer se povod jeta
koji ima opte znaenje ograniava na Aiu, radijallhu anha.

112
sra en-Nr 23-25 jeta.
113
sra en-Nr 4 i 5 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 60 ~

4. Poznavanje povoda objave je najbolji put za razumijevanje
znaenja Qur'na i otkrivanje nejasnoa koje skrivaju pojedini jeti. Kae Ibn
Tejmijje, rahimehullah: ''Poznavanje povoda objave pomae razumijevanju
jeta. Znanje o povodima daje znanje o onome to je nastalo povodom toga.''
Primjer toga je prethodno spomenuti jet koji je bio nejasan Mervanu b.
Hakemu:
_,.> _.] `>, !., . ',> ..> !. l l-,
.,.> :!., _. ,.-l l ,.s ',l
''Ne misli nikako da e oni koje veseli ono to rade i kojima je drago da
budu pohvaljeni i za ono to nisu uinili nikako ne misli da e se kazne
spasiti; njih eka teka patnja.''
114
pa mu je Ibni Abbas ukazao na povod
objave ovog jeta.
5. Povodom objave se saznaje u vezi koga je objavljen odreeni jet
kako se ne bi pripisalo nekome drugome na osnovu mrnje ili ljubavi.
Primjer toga je jet:
_.] _! ,.]l . !.>l _...-. _> . l> ``1l _. _l,
!.> !.,-.`. < ,l, _., | .s < _> `_1, !. ..> | ,L..
_,l
''A onaj koji roditeljima svojim kae: ''Uf, to mi prijetite da u biti
oivljen kad su prije mene toliki narodi bili i nestali!'' a oni, zazivajui
Allha u pomo, govore: ''Teko tebi, vjeruj, Allhova prijetnja e se,

114
sra lu 'Imrn 188 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 61 ~

zaista, obistiniti!'' On odgovara: ''To su izmiljotine naroda drevnih!''
115

Muavija je elio da svoga sina Jezida postavi za halifu pa je napisao svome
predstavniku u Medini, Mervanu, koji je sakupljao ljude i drao im govor
kako bi glasali za Jezida, a AbdurRahman b. ebi Bekr odbi da glasa za njega.
Mervan je elio da mu nanese tetu ali su oni uli u kuu Aie, radijallhu
anha. Mervan ree: ''Zaista je on onaj o kome je Allh objavio jet: ''Uf, to
mi prijetite da u biti oivljen kad su prije mene toliki narodi bili i
nestali!'' Ali Aia mu je odgovorila i objasnila mu povod objave toga jeta.

POUKA JE U OPTOJ FORMI, A NE U POSEBNOM
POVODU
Kada se slae ono to je objavljeno sa povodom po uoptenosti ili po
posebnosti uzima se uopteno sa uoptenim a posebno sa posebnim. Primjer
uoptenosti je u rijeima Uzvienog:
..l:`. _s _,>.l _ > _: l.s! ,!..l _ _,>.l
_>,1. _.> L, :| L. _>.! _. ,> `. < | <
> _,,`.l > _L..l
''I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: ''To je neprijatnost.'' Zato ne opite
sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne
okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allh
naredio. Allh zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo
iste.''
116
Prenosi se od Enesa, radijallhu anhu da je rekao: ''Zaista bi Jevreji
istjerivali enu iz kue kada bi bila u hajzu i ne bi sa njom jeli, niti pili, niti se
druili sa njom u kui, pa je upitan Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem o tome i

115
sra el-Ahkaf 17 jet.
116
sra el-Beqare 222 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 62 ~

Allh je objavio jet: ''I pitaju te o mjesenom pranju.'' pa je rekao Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem: ''Druite se sa njima i radite sve osim spolnog
openja!''
Primjer posebnosti su Allhove rijei:
!',.>`,. _.. _ _.] _.`, .`]!. _., _ !. .> .:..s _.
.-. _> _ | ,!-., > , _ls _ ..l _.,
''A od nje e daleko biti onaj koji se bude Allha bojao, onaj koji bude dio
imetka svoga udjeljivao, da bi se oistio, ne oekujui da mu se
zahvalnou uzvrati, ve jedino da bi naklonost Gospodara svoga
Svevinjeg stekao, i on e, zbilja, zadovoljan biti!''
117
Ovaj jet je objavljen
o eb Bekru i na njega se odnose rijei: ''Onaj koji se bude Allha bojao...''
Ukoliko povod bude poseban a jet je objavljen u optoj formi ulema
se razila po pitanju pouke, da li je ona u optoj formi ili u posebnom
povodu.
1. Stav veine uleme je da je pouka u optoj formi a ne u posebnosti
povoda i propis koji se uzima iz opte forme prelazi oblik posebnosti
povoda ka slinim povodima, kao to je sluaj sa jetom ''proklinjanja'' koji je
objavljen po pitanju Hilal b. Umejjeta koji je optuio svoju enu za blud.
Prenosi se od Ibni Abbasa, radijallhu anhuma: ''Hilal b. Umejje je otiao
Allahovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem i optuio svoju enu za blud sa
erikom b. Suhama'om. Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je rekao: ''Dokaz mi
daj, a ako ne, onda ti slijedi kazna po leima.'' On je rekao Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem: ''O Allahov Poslanie kada neko od nas vidi nekoga na svojoj eni
da li da trai dokaz za to?'' Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem mu odgovori: ''Daj
mi dokaz ili te slijedi kazna po leima.'' Hilal mu ree: ''Tako mi Onoga Koji te je
poslao sa istinom ja sigurno istinu govorim i Allh e sigurno objaviti ono to e

117
sra el-Lejl 17-21 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 63 ~

zatiti lea od kazne.'' Dibril silazi i donosi jet: ''A oni koji okrive svoje ene''
pa do rijei ''ako On govori istinu.''
118

Ovo je ispravno miljenje i to je put koji su slijedili ashabi i
mudtehidi ovog ummeta. Ovakve jete su oni ubrajali u one koji prelaze
oblik posebnosti svoga povoda. jet je objavljen povodom odreene osobe
ali on obuhvata tu osobu, kao i sve takve osobe i sluajeve i ako odreeni
jet hvali ili kudi odreenu osobu on nju obuhvati kao i druge koje su takve.
2. Stav nekih je da je pouka u posebnosti povoda a ne u optoj formi.
Opta forma je dokaz oblika posebnosti povoda i neophodno je da postoji
drugi dokaz za ostale oblike, kao kijas npr. kako bi ostala korist od
prenoenja posebnog povoda.

OBLICI POVODA OBJAVE
Oblik povoda moe biti:
1. jasan tekst ili
2. dvosmislena forma.
Jasan tekst je npr. kada ravija kae: ''Povod objave jeta je to.'' Ili kada
u reenici ima veznik 'pa' koji slijedi nakon spominjanja nekog dogaaja ili
pitanja; kao kada kae: ''Desilo se to.'' Ili: ''Upitan je Allahov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem o tome pa je objavljen jet.'' Ova dva oblika su
jasni tekstovi o povodu objave jeta.
Dvosmislena forma povoda objave jeste kada ravija kae: ''Ovaj jet
je objavljen povodom toga.'' pa se eli time ukazati na povod objave jeta a
drugi put na znaenje samog jeta. Ili da kae ravija: ''Mislim da je ovaj jet
objavljen o tome.'' Ili: ''Ne mislim da je ovaj jet objavljen osim povodom
toga.'' Oba ova oblika imaju dvosmisleno znaenje i mogunost da jet bude
objavljen povodom toga kao i povodom neega drugog.


118
sra en-Nr 6-9 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 64 ~

VIE RIVAJETA O JEDNOM POVODU
Kada postoji vie rivaqjeta o povodu objave nekog jeta mufessir e
postupiti na sljedei nain:
1. Kada postojea forma ne bude jasna, poput. ''Ovaj jet je objavljen
povodom toga.'' Ili: ''Mislim da je ovaj jet objavljen povodom toga.'' Tu
nema protivrjenosti i cilj toga jeste tumaenje, tefsir i objanjenje da se time
ukazuje na jet i ono to on sadri a ne eli se ukazati na povode objave,
osim ako postoji neto to upuuje da se eli ukazati na povod objave.
2. Kada je jedan od oblika nejasan, poput: ''Objavljen je o tome.'' a
drugi jasno ukazuje na sebeb koji je razliit njemu. U tom sluaju e se uzeti
onaj oblik koji govori o sebebu a drugi e se uzeti kao tefsir toga jeta.
Primjer toga je jet:
!. ,> >l .! >.> _. ,..:
''ene vae su njive vae, i vi njivama vaim prilazite kako hoete.''
119

Prenosi se od Nafi'a da je rekao: ''Proitao sam jednog dana: ''ene vae su
njive vae'' pa je rekao Ibni Omer, radijallhu anhuma: ''Zna li o emu je
objavljen ovaj jet?'' Rekao sam: ''Ne znam.'' Rekao je: ''Objavljen je o prilasku
enama od zada.''
120
Ova forma od Ibni Omera je nejasna po pitanju povoda
objave a postoji jasna forma koja spominje povod razliit tome. Prenosi se od
Dabira, radijallhu anhu da je rekao: ''Jevreji kau da kada ovjek prie
eni od zada da e se roditi razroko dijete, pa je objavljeno: ''ene vae su
njive vae, i vi njivama vaim prilazite kako hoete.''
121
Predaja od Dabira
se uzima po pitanju povoda objave jeta jer je njegov govor jasan, dok je
govor Ibni Omera dvosmislen i uzima se kao tefsir toga jeta.
3. Kada postoji vie predaja i svi ti rivajeti govore o povodu ali je
jedna od predaja vjerodostojnija, tada e se dati prednost vjerodostojnijoj

119
sra el-Beqare 223 jet.
120
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.
121
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 65 ~

predaji. Immi el-Buhari, Muslim i drugi biljee od Dunduba el-Bedelija,
radijallhu anhu da kae: ''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je
bio bolestan i nije prolo dva ili tri dana kada doe neka ena i ree: ''O
Muhammede vidim da te tvoj ejtan napustio i ne prilazi ti dva ili tri dana.'' I
Allh objavljuje: ''Tako mi jutra i noi kada se utia, - Gospodar tvoj nije te
napustio, niti omrznuo.''
Biljei imm et-Taberani od slukinje Allahovog Poslanika da je
rekla: ''Malo pseto je ulo u kuu Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem i
zavuklo se ispod kreveta i tamo krepalo. Prolo je etiri dana a Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem nije silazila objava, pa je rekao: ''O Havla, ta se
to desilo u kui Resulullaha, sallallhu 'alejhi we sellem? Dibril mi ne
dolazi!'' Pa sam u sebi rekla: ''Da sam spremila kuu i pomela je. Pa sam
uzela metlu i pomela ispod kreveta, te iznijela pseto.'' Doao je Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem a brada mu se tresla, a on bi se tresao kada bi mu
objava dolazila. I Allh mu objavi: ''Tako mi zore.'' do rijei: ''Pa e
zadovoljan biti!'' Kae Ibn Hader u komentaru Buharije: ''Kazivanje o
nedolasku Dibrila zbog pseta je poznato ali uzimanje toga kao sebeb jeta je
udno, a u njegovom senedu nsu nepoznati. Zbog toga se uzima
vjerodostojnijom predaja koju biljee immi el-Buhari i Muslim.
4. U sluaju kada postoji vie predaja koje su izjednaene po
vjerodostojnosti ali postoji neto to daje prednost odreenoj predaji nad
drugima, kao kazivanje ili je jedna vjerodostojnija od druge, dae se
prednost vjerodostojnijoj predaji. Primjer toga je predaja koju biljei imm
el-Buhari od Ibn Mes'uda, radijallhu anhu koji je rekao: ''Iao sam sa
Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem u Medini a on se naslanjao na tap.
Proao je pored grupe Jevreja i neki od njih rekoe: ''Kada bi ga upitali.'' Pa
rekoe ''Priaj nam neto o dui!'' Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je stao
jedan trenutak i podigao je glavu. Znao sam da mu se objavljuje i sila mu je
objava pa je rekao: ''Reci''Samo moj Gospodar zna o dui a vama je dato
samo malo znanja.''
122


122
sra el-'Isra 85 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 66 ~

Biljei imm et-Tirmidhi sahih hadith od Ibni Abbasa, radijallhu
anhuma da je rekao: ''Rekoe Kurejije Jevrejima: ''Dajte nam neto da
pitamo ovog ovjeka!'' Rekoe: ''Pitajte ga o dui!'' Oni su ga pitali i Allh
objavljuje: ''I pitaju te o dui. Reci: ''Samo moj Gospodar zna o dui a vama
je dato samo malo znanja.'' Ova predaja ukazuje da je objava bila u Mekki
gdje su ivjele Kurejije a prva predaja je iz Medine i njoj se daje prednost
zbog prisutnosti Ibn Mes'uda sa Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, a
pored toga daje se prednost predajama imma el-Buharija nad ostalim sahih
predajama.
5. U sluaju kada se izjednae rivajeti po svojoj autentinosti tada e
se predaje uskladiti, ukoliko je to mogue a sami jet biva objavljen nakon
jednog ili vie sebeba koji su se desili u bliskom vremenskom razdoblju.
Primjer toga je jet potvore ene za uinjeni blud:
_.] `., >
''A oni koji okrive svoje ene'' pa do rijei ''ako On govori istinu.''
123

Immi el-Buhari, Tirmidhi i Ibn Made biljee da je ovaj jet objavljen
povodom Hilala b. Umejje koji je optuio svoju enu da je uinila blud sa
erikom b. Suham'om. Biljei immi el-Buhari, Muslim i drugi od Sehla b.
S'ada da kae: ''Doao je 'Uvejmir Asimu b. 'Adijju i rekao: ''Pitaj Allahovog
Poslanika o ovjeku koji je zatekao sa svojom enom drugog ovjeka, da li e
ga ubiti ili kako da postupi...?'' Ove dvije predaje su usklaene i jet je
objavljen nakon dogaaja sa Hilalom i dogaajem sa 'Uvejmirom. Ibn
Hader kae: ''Nema smetnje u mnogobrojnosti sebeba.''
6. U sluaju kada je nemogue uskladiti izmeu rivajeta zbog velikog
vremenskog razdoblja jet emo shvatiti da je objavljen i ponavljan vie
puta. Biljee immi el-Buhari i Muslim od Musejjeba da je rekao: ''Kada je
eb Talibu nastupila smrt Allahov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je
uao kod njega a tamo su bili eb Dehl i Abdullah b. ebi Umejjet. Rekao je,
tj. amidi: ''Reci La ilahe illallh, sa time u imati dokaz za tebe kod Allha.''

123
sra en-Nr 6-9 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 67 ~

Eb Dehl i Abdullah rekoe: ''O eb Talibe zar eli napustiti vjeru
Abdulmuttaliba?'' Neprestano su ga nagovarali tako da je rekao: ''Na vjeri
Abdulmuttaliba.'' Ree Allahov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Traiu za tebe oprosta sve dok mi ne bude zabranjeno.'' I objavljeno je:
!. _l _,.ll _.] `.., `-.`. _,:.ll l .l
_|` _ _. .-, !. _,,. > . .>. ,>>'
''Vjerovjesniku i vjernicima nije doputeno da mole oprosta za
mnogoboce, makar im bili i rod najblii, kad im je jasno da e oni
stanovnici u dehennemu biti.''
124

Biljei imm et-Tirmidhi od Alije, radijallhu anhu da je rekao: ''uo
sam nekog ovjeka kako trai oprosta za svoje roditelje a oni su murici.''
Rekao sam: ''Trai oprosta za svoje roditelje a oni su murici?'' Rekao je: ''I
Ibrahim je traio oprosta za svoga oca koji je murik.'' Spomenuo sam to
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem pa je objavljen (prethodni) jet.
Biljei imm el-Hakim i drugi od Ibn Mes'uda da kae: ''Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem je otiao jednog dana na kaburove pa je sjeo
pored jednog kabura i dugo se molio Allhu, zatim je zaplakao i rekao:
''Kabur pored koga sam sjedio je kabur moje majke. Dovom sam traio od
svoga Gospodara da joj oprosti pa mi nije dozvolio. I objavljeno mi je:
''Vjerovjesniku i vjernicima nije doputeno da mole oprosta za
mnogoboce...'' Svi ovi rivajeti su objedinjeni u ovom jetu.
Primjer toga je i ono to prenosi eb Hurejre, radijallhu anhu:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je stao nad Hamzom kada je
postao ehidom a bio je izmasakriran, pa je rekao: ''Ja u umjesto njega
sigurno izmasakrirati njihovih sedamdeset.'' Pa je siao Dibril a Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem je uio kraj sre 'en-Nahl': ''Ako hoete da na
nepravdu uzvratite, onda uinite to samo u onolikoj mjeri koliko vam je

124
sra et-Tewbe 113 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 68 ~

uinjeno.''
125
Ovaj dogaaj ukazuje da je jet objavljen na Uhudu. Drugi
rivajet potvruje da je objavljen pri osvojenju Mekke a sra je mekkanska.
Usklaeno je izmeu rivajeta: da je objavljen u Mekki prije hidre sa samom
srom, zatim da je objavljen na Uhudu, te pri osvojenju Mekke. Nema
smetnje u tome da se napomene Allhova blagodat robovima i ukazivanje
ne eri'at a ez-Zerkei kae: ''Neto je objavljeno dva puta zbog veliine toga i kao
opomena kada se desi odreeni povod kako se ne bi zaboravilo. Tako se kae i za 'el-
Fatihu' da je objavljena dva puta: jednom u Mekki a drugi put u Medini.'' Na ovaj
nain ulema spominje mnogobrojnost objave jeta i njihovo ponavljanje. Ali
ja
126
ne vidim to kao prihvatljivo jer ostaje nejasna mudrost ponavljanja
objave jeta a nemogue je uskladiti izmeu rivajeta kada postoji davanje
prednosti odreenim predajama nad drugim. U povodu objave jeta:
''Vjerovjesniku i vjernicima nije doputeno da mole oprosta za
mnogoboce...'' daje se prednost prvom nad ostala dva rivajeta, jer se on
nalazi u Buhariji i Muslimu i najispravnije je da je jet objavljen o eb Talibu.
Tako je i po pitanju kraja sre 'en-Nahl' i svi rivajeti nisu na istom stepenu, a
uzimanje najispravnijeg miljenja je bolje od govora o mnogobrojnosti objave
jeta i njegova ponavljanja.
Ukratko: Kada postoji vie povoda objave oni mogu biti:
- u potpunosti nejasni
- u potpunosti jasni
- djelimino nejasni
- djelimino jasni.
1. Kada su svi rivajeti nejasni u povodu, nema smetnje da se to
odnosi na tefsir i ulazi u jet.
2. Ukoliko su neke predaje jasne a neke nejasne u obzir e se uzeti
jasna predaja.
3. Ukoliko su sve predaje jasne sve se uzimaju u obzir. A ukoliko bi
jedne predaje bile sahih a druge ne, uzet e se u obzir one koje su sahih.

125
sra en-Nahl 126-128 jeta.
126
Menna' el-Kattan.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 69 ~

4. Ukoliko su sve predaje sahih, dae se prednost onoj predaji koja je
najvjerodostojnija.
5. Ili e se pokuati uskladiti izmeu predaja.
6. Ili e se smatrati da je jet vie puta objavljivan i ponavljan.

MNOGOBROJNOST OBJAVE SA JEDNIM POVODOM
Mogue je da bude vie jeta objavljeno sa jednim povodom i da o
jednom dogaaju biva objavljeno vie jeta u razliitim srama. Biljei Se'id
b. Mensur i AbdurRezzak, et-Tirmidhi i drugi od Ummi Seleme, radijallhu
anha da je rekla: ''O Allahov Poslanie ne ujem da i sa im Allh spominje
ene u hidri.'' Pa je Allh objavio:
,!>.`.! l , _. _,. _.- _..s >.. _. : _..
''I Gospodar njihov im se odaziva: ''Nijednom trudbeniku izmeu
vas trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni...''
127

Biljei imm Ahmed, en-Nesi i drugi od Ummi Seleme, radijallhu
anha da je rekla: ''Rekla sam: ''O Allahov Poslanie, ta je s nama pa se ne
spominjemo u Qur'nu kao to se mukarci spominju? I toga dana me nita
nije zastrailo kao Poslanikov poziv na minberu kada je rekao:
''Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama... - pa do kraja
jeta.'' sra el-Ahzab 35 jet.
Biljei el-Hakim od Ummi Seleme da kae: ''Ljudi idu u borbu, a ene
ne idu u borbu, pripada li nama pola plijena?'' Pa je Allh objavio: ''I ne
poelite ono ime je Allh neke od vas odlikovao. Mukarcima pripada
nagrada za ono to oni urade, a enama nagrada za ono to one urade...''
sra en-Nis' 32 jet. I objavljeno je: ''Muslimanima i muslimankama...'' Sva
ova tri jeta su objavljena sa jednim povodom.

127
sra lu 'Imrn 195 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 70 ~

OBJAVLJIVANJE JETA PRIJE PROPISA
Ez-Zerkei spominje vrstu povoda objave koju naziva: objavljivanje
jeta prije propisa.
128
Primjer koji on navodi ne znai da nosi u sebi poseban
propis koji e tek kasnije stupiti na snagu, ve ukazuje da je jet objavljen
govorom koji nosi u sebi vie znaenja a jedno od tih znaenja biva dokazom
za propis koji e kasnije nastupiti. Primjer toga je jet:
. _l _. _.
''Spaen je onaj koji se oisti.''
129
Ovaj jet se uzima kao dokaz za zekatul-
fitr a el-Bejheqi prenosi sa senedom koji vodi do Ibn-Omera da je jet
objavljen o zekatul-fitru. Neki e rei da ne znaju tumaenje tog jeta jer sra
je mekkanska a u Mekki nije bilo Bajrama, niti zekata.
El-Begavi u svome tefsiru odgovara da je dozvoljeno da objava
prethodi propisu kao kod rijei:
`. .., .,l . _> .., .,l
''Kunem se gradom ovim, a tebi e biti doputeno sve u gradu ovom.''
130

Ova sra je mekkanska, a tek na dan osvojenja Mekke je doputenje postalo
vidljivo, tako da je Allahov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem rekao:
''Dozvoljen mi je ihlal
131
u jednom dijelu dana.''
Poput toga je i jet koji je objavljen u Mekki:
`,. _.>' l`, ,.]

128
''El-Burhan'' 1 dio 32 strana.
129
sra el-E'ala 14 jet.
130
sra el-Beled 1 i 2 jet.
131
ihlal: ''Doputanje Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem da u tom periodu radi ono to je
inae zabranjeno ubijanje i hapenje...''

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 71 ~

''Skup e sigurno poraen biti, a oni e se u bijeg dati!''
132
Kae Omer b. el-
Hattab, radijallhu anhu: ''Nisam znao koja je to skupina, a kada je bio dan
Bedra vidio sam Allahovog Poslanika kako ui: ''Skup e sigurno poraen
biti, a oni e se u bijeg dati!''

Objavljivanje vie jeta o jednoj osobi
Nekada se desi vie dogaaja koji su vezani za jednog ashaba, tako
da za svaki sluaj biva objavljen jet. Primjer toga biljei imm el-Buhari u
knjizi ''El-Edebu-l-mufred'' o dobroinstvu prema roditeljima od Sa'da b. ebi
Vekkasa, radijallhu anhu da je rekao: ''O meni su objavljena etiri jeta
Allhove Knjige: Moja majka se zaklela da nee jesti, niti piti sve dok ne
napustim Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem pa je Allh objavio: ''A
ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim ini, onoga o kome nita
ne zna, ti ih ne sluaj i prema njima se, na ovom svijetu, velikoduno
ponaaj.''
133
Drugi: Uzeo sam ma koji mi se dopao, pa sam rekao: ''O
Allhov Poslanie pokloni mi ovaj ma!'' pa je objavljeno: ''Pitaju te o
ratnom plijenu.''
134
Trei: Razbolio sam se, pa mi je doao Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem. Rekao sam mu: ''O Allhov Poslanie elim da
raspodijelim svoj imetak i njegovu polovinu vasijjetim.'' Rekao je: ''Ne!''
Rekao sam: ''Treinu?'' Pa je uutio i treina je nakon toga bila dozvoljena. O
vasijjetu su bile objavljene rijei: ''Kada neko od vas bude na samrti, ako
ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allha boje,
da pravedno uini oporuku roditeljima i blinjima.''
135
etvrti: Pio sam
vino sa grupom ensarija i jedan od njih me udari po nosu koom od deve.
Otiao sam do Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem i Allh je
objavio zabranu vina.'' U ovu grupu povoda spadaju i jeti koji su
objavljivani u skladu sa miljenjem Omera, radijallhu anhu.


132
sra el-Qamer 45 jet.
133
sra Luqman 15 jet.
134
sra el-Enfal 1 jet.
135
sra el-Beqare 180 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 72 ~

OBJAVLJIVANJE QUR'NA
Allh je objavio Qur'n naem Poslaniku Muhammedu, sallallhu
'alejhi we sellem kao uputu ljudima. To je bio velianstven dogaaj koji je
uzbudio stanovnike nebesa i Zemlje. Njegovo prvo objavljivanje je bilo u
noi Kadra, kada su stanovnici nebesa osjetili Allhovu milost koja je
obasula Muhammedov ummet kojeg je Allh time poastio iznad drugih.
Njegovo drugo objavljivanje je bilo postepeno u periodu objave, za razliku
od prijanjih objavljenih Knjiga, to je izazvalo uenje i sumnju kod naroda.
Ali ubrzo im je postala jasna tajna boanske mudrosti. Poslanik nije primio
objavu odjednom, a narod je bio uporan u odbijanju istine. Zato je objava
silazila povremeno kako bi prodrla u njihova srca. Na taj nain je prema
dogaajima Qur'n objavljivan sve dok Allh nije upotpunio vjeru i Svoju
blagodat ljudima.

Objavljivanje Qur'na odjednom
Kae Uzvieni Allh u Svojoj Knjizi:
`: !.. _.] _. , `,1l _.> _!.ll .., _. _.l
!l
''U mjesecu ramadanu poelo je objavljivanje Qur'na, koji je putokaz
ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla.''
136

!.| ..l. _ ,l .1l
''Mi smo ga poeli objavljivati u noi Kadr.''
137


136
sra el-Beqare 185 jet.
137
sra el-Qadr 1 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 73 ~

!.| ..l. _ ,l .,.
''Mi smo ga objavili u blagoslovljenoj noi.''
138

Izmeu ovih jeta nema oprenosti. Blagoslovljena no je no Kadra
koja je u mjesecu ramadanu. Jedino je protivrjenost u tome to je objava
trajala 23 godine. Zbog toga se ulema podijelila na dva pravca:
1. Njemu pripadaju Ibn-Abbas i dumhur uleme. Oni su na
stanovitu da se sa objavom Qur'na spomenutom u tri jeta eli ukazati da
je Qur'n odjednom objavljen do Bejtu-l-'Izze na zemaljskom nebu, zbog
njegove veliine kod meleka, a odatle je postepeno u skladu sa dogaajima
objavljivan Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem u periodu od 23 godine,
od poetka poslanstva pa do njegove smrti. U Mekki je objava trajala 13, a u
Medini 10 godina. Prenosi se od Ibn-Abbasa, radijallhu anhuma da je
rekao: ''Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem je objava sila kada je imao 40
godina. Umro je u svojoj 60-oj godini.''
139
Ovo miljenje je najispravnije, a
podupiru ga sahih predaje sa vie rivajeta od Ibn-Abbasa, radijallhu
anhuma.
2. Drugom pravcu pripada e-a'bijj
140
. Prenosi se od njega da se
objavljivanje u spomenuta tri jeta odnosi na poetak objavljivanja Qur'na
Allhovom Poslaniku. Poetak je bio u noi Kadra u mjesecu ramadanu, a to
je blagoslovljena no. Nakon toga je slijedilo postepeno objavljivanje u
skladu sa zbivanjima i dogaajima u periodu od priblino 23 godine. Za to
on navodi dokaz:
!., .. .:1.l _ls _!.l _ls >`. ..l. ,..

138
sra ed-Duhn 3 jet.
139
hadith biljei imm el-Buhari.
140
e-a'bijj je Amir erahil, tabi'in najstariji ejh eb-Hanife. Bio je imm u hadithu i fikhu.
Umro je 109 godine po hidri.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 74 ~

''I kao Qur'n, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo
pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.''
141

3. Postoji i trei pravac, a to je da je Qur'n objavljivan u 23 noi
Kadra, u svakoj noi od njih bi bilo objavljeno onoliko koliko je Allh
odredio da objavi u toj godini. Ono to bi bilo objavljeno u noi Kadra
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem bi silazilo tokom cijele godine. Ovo je
samo idtihad nekih mufessira koji nemaju dokaza za ovaj svoj stav.
to se tie drugog pravca koji se biljei od e-a'bijja, njegove predaje
su sahih i ne kose se sa prvim pravcem koji se prenosi od Ibn-Abbasa,
radijallhu anhuma.
Najispravnije je miljenje da je Qur'n imao dva objavljivanja:
1. Njegovo objavljivanje u cjelosti u noi Kadra do Bejtu-l-'Izze na
dunjalukom nebu.
2. Njegovo objavljivanje sa dunjalukog neba u razdoblju od 23
godine.
Neka ulema je pokuala dokuiti mudrost objavljivanja Qur'na iz
Levhi-Mahfudha do Bejtu-l-'Izze, a zatim na njegovo povremeno
objavljivanje u periodu od 23 godine pa kau da je to zbog njegove veliine i
asnosti. Kae es-Sujti: ''Tajna objave Qur'na u cjelosti na zemaljsko nebo
je njegovo velianje i velianje onih kojima se on objavljuje. Zbog toga je
Allh htio da upozori stanovnike sedam nebesa da je to posljednja Knjiga
koja se objavljuje posljednjem Poslaniku naodabranijeg ummeta. I kao da je
Allh htio da kae: ''Pribliili smo vam ga da bi vam ga objavili.'' Da Allh
nije elio da objavi Qur'n postepeno, objavio bi kao i prethodne Knjige
odjednom na Zemlju. Ali, Allh je to oboje objedinio u Qur'nu: objavljivanje
u cjelosti, a zatim postepeno objavljivanje, iz poasti prema onome kome se
on objavljuje.''


141
sra el-'Isra 106 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 75 ~

POSTEPENO OBJAVLJIVANJE QUR'NA
Kae Uzvieni Allh:
..| `_,..l , _,..-l __ _. , _l _,. __ _ls ,,l >.l
_. _...l __ !.l, _s _,,.
''I Qur'n je sigurno objava Gospodara svjetova; donosi ga povjerljivi
Dibril na srce tvoje, da opominje na jasnom arapskom jeziku.''
142

_ .l. _' _.1l _. ., _>'!, ,:`,l _.] `.., _.>
_:, _,.l`..ll
''Reci: "Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Dibril kao istinu, da jo
vie uvrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svim
muslimanima.''
143

| .. _ , !.. !.l. _ls !..,s .! :., _. :.
''A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi jednu
sru slinu objavljenim njemu.''
144

_ _. _l .s _,>l ..| .l. _ls ,,l :|, < !..`. !.l
_,, ,., _.> _:, _,...ll

142
sra e-u'ar 192-195 jeta.
143
sra en-Nahl 102 jet.
144
sra el-Beqare 23 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 76 ~

''Reci: "Ko je neprijatelj Dibrilu? a on, Allhovom voljom, tebi sputa na
srce Qur'n koji potvruje da su i prijanje objave istinite kao putokaz
i radosnu vijest vjernicima.''
145

Ovi nam jeti potvruju da je Qur'n Allhov govor na arapskom
jeziku i da ga je Dibril spustio na Poslanikovo srce. Ovaj nain objave, koji
je postepeni, razlikuje se od prethodnog naina. U Qur'nu se upotrebljavaju
dva izraza za objavljivanje:
- inzl, kojim se eli ukazati na postepenost objavljivanja i
- tenzil, koji oznaava openitost u objavljivanju.
Qur'n je postepeno objavljivan u periodu od 23 godine. 13 godina je
objava trajala u Mekki a 10 u Medini. Sam Qur'n nam potvruje njegovo
postepeno objavljivanje:
!., .. .:1.l _ls _!.l _ls >`. ..l. ,..
''I kao Qur'n, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo
pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.''
146
tj. uinili smo
njegovo objavljivanje postepenim kako bi mogao da ga polahko ui ljudima
i da postane vrst, a objavljujemo ga postepeno prema dogaajima.
Prijanje Knjige Tevrat, Zebur i Indil objavljene su odjednom a ne
postepeno. Na to nam ukazuju sljedee rijei:
_! _.] ` l _. ,ls `,1l .- :.> ,l. ,:`.l .,
: ..l. ,..

145
sra el-Beqare 97 jet.
146
sra el-'Isra 106 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 77 ~

''Nevjernici govore: ''Trebalo je da mu Qur'n bude objavljen itav, i to
odjednom!" A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje uvrstili, i mi
ga sve jet po jet objavljujemo.''
147

Ovaj jet potvruje da su prijanje objave odjednom objavljene i to je
stav dumhur uleme. A da su one bile postepeno objavljivane, onda se ne bi
nevjernici udili postepenosti objave Qur'na. Zato su se oni pitali zato je
Qur'n postepeno objavljivan, a Allh im ne odgovara na to njihovo pitanje,
kao u drugim jetima ve im prua dokaz koji objanjava mudrost
postepenosti objave Qur'na: ''A tako se objavljuje da bismo njime srce
tvoje uvrstili.'', tj. mudrost takve objave je uvrivanje srca Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. I jet se nastavlja: ''I mi ga sve jet po
jet objavljujemo.'', tj. sputamo ti jet po jet, jedan nakon drugog;
odnosno pojanjavamo ti jet po jet, a njegovo postepeno objavljivanje
prema dogaajima jaa pamenje i razumijevanje, a time se najbolje
uvruje srce.
Onaj ko prati sahih predaje nai e da je Qur'n objavljivan prema
potrebi po pet ili deset jeta, manje ili vie od toga. Biljee se sahih predaje
da je deset jeta objavljeno o kazivanju o ''ifku'', kao i prvih deset jeta sre
'el-Mu'minun'. A sahih je predaja da je samo objavljeno: ''osim onih koji su
za borbu nesposobni''
148
, a to je dio jeta.

MUDROST POSTEPENOSTI OBJAVE QUR'NA
Iz mnogih jeta koji nam govore o postepenosti objavljivanja Qur'na
mogu se izvui mudrosti:
1. Uvrivanje srca Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem
Allahov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je pozivao ljude u vjeru,
ali je naiao na jak otpor i protivljenje. I pored njegove jake elje da im
dostavi objavu, ostali su uporni u odbijanju istine, tako da Allh kae:

147
sra el-Furqan 32 jet.
148
sra en-Nis' 95 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 78 ~

,l-l _>., ,.. _ls >.., | `l `..`, .., ,.>l !.
''Pa zar e ti za njima od tuge svisnuti, ako oni u govor ovaj nee da
povjeruju?''
149
I vahj je silazio Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem
postepeno kako bi mu se srce uvrstilo u istini i kako bi postao odluan na
putu da'we, ne obraajui panju na neznanje koje prisutno kod njegovog
naroda jer je on poput ljetnjih oblaka koji se brzo raziu.
Allh mu ukazuje na ivot prijanjih poslanika koji su utjerivani u la
i koji su stavljani na muke, a osaburili su sve dok im nije dola pomo od
Allha. Ni Poslanikov narod ne porie istinu, osim iz oholosti. U tome
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem nalazi utjehu na sve napade njegovog
naroda. Allh kae:
. `l-. ..| ,.'`>,l _.] l1, .| ..,.>`, _>.l _,..Ll
.,!:, < .>> __ .1l ,. _.' _. ,l, . _ls !. ,.
: _.> .. !.`..
''Mi znamo da tebe zaista alosti to to oni govore. oni, doista, ne
okrivljuju tebe da si ti laac, nego nevjernici poriu Allhove rijei. A
poslanici su i prije tebe lanim smatrani, pa su trpjeli to su ih u la
ugonili i muili sve dok im ne bi dola pomo Naa.''
150

| ,. .1 ,. _.' _. ,l, ',l> ..,l!, ,l ..>l
,..l

149
sra el-Kehf 6 jet.
150
sra el-En'am 33 i 34 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 79 ~

''A ako i tebe budu lacem smatrali pa, i prije tebe su smatrani lacima
poslanici koji su jasne dokaze i listove i Knjigu svjetilju donosili.''
151

Qur'n mu nareuje sabur, kao to saburili poslanici prije njega:
.! !. . l` ,-l _. _.l
''Ti izdri kao to su izdrali odluni poslanici.''
152

Na mudrost qur'nskih kazivanja o poslanicima ukazuje nam sljedei
jet:
_1. ,,ls _. ,!,. _.l !. ,:. ., :
''A sve ove vijesti koje ti o pojedinim dogaajima o poslanicima kazujemo
zato su da njima srce tvoje uvrstimo.''
153

I kada god bi se poveala bol kod Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem zbog nevjerovanja njegovog naroda i kada god bi Poslanika obuzela
tuga zbog njihovih napada silazio bi Qur'n kao utjeha njemu i to sa
prijetnjom onima koji poriu istinu:
..'> `l !.| `l-. !. _.`, !. `.l-`,
''I nek te ne aloste rijei njihove; Mi, doista, znamo i ono to kriju i ono
to pokazuju.''
154

I mnogi drugi jeti su objavljeni Poslaniku kao podrka, kako ga ne
bi obuzela alost i tuga. I kad god bi se poveali napadi na Poslanika,
ponovo bi dolazili jeti koji su ga podravali i uvrivali na putu da'we.
Kazivanja o poslanicima su bila uzor Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem,

151
sra lu 'Imran 184 jet.
152
sra el-Ahqaf 35 jet.
153
sra Hud 120 jet.
154
sra Ja-sin 76 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 80 ~

utjeha mu je bila u ishodu onih koji poriu istinu a radost je nalazio u
podrci, u pomoi koja mu je pruana. To je mudrost na koju Allh ukazuje
onima koji poriu postepenost objave Qur'na:
,l. ,:`.l ., : ..l. ,..
''A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje uvrstili, i Mi ga sve jet
po jet objavljujemo.''
155

2. Izazov i i'daz
Murici su bili uporni u svojoj zabludi i pretjerivali su u tome.
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem su postavljali pitanja traei izazov i
mu'dize, elei da ispitaju njegovo poslanstvo. Pitali su ga o Sudnjem danu:
,.l:`. _s s!.l
''Pitaju te o Smaku svijeta.''
156

i pourivali su kaznu:
,.l>-.`. ,.-l!,
''Oni od tebe trae da ih kazna to prije stigne.''
157

Allh odgovara na njihova pitanja, objanjavajui im istinu:
,..!, _:., | ,...> _>l!, _.> ,..
''Oni ti nee nijedan prigovor postaviti, a da ti Mi neemo odgovor i
najljepe objanjenje navesti.''
158
tj. oni ti nee postaviti ni jedno od svojih

155
sra el-Furqan 32 jet.
156
sra el-E'araf 187 jet.
157
sra Hadd 47 jet.
158
sra el-Furqan 33 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 81 ~

udnih pitanja a da ti Mi neemo dati najljepi odgovor. udili su se
Qur'nu koji je postepeno objavljivan, pa im Allh navodi objanjenje za to.
Izazov njima i njihova nemogunost da dou sa neim poput Qur'na je vei
dokaz od samog objavljivanja odjednom. I kada god bi se oni suprotstavljali
istini silazila bi objava koja bi im ukazivala na mudrost onoga emu se oni
suprotstavljaju.
3. Olakanje pamenja i razumijevanja Qur'na
Qur'n je objavljen nepismenom narodu koji ne zna itanje ni pisanje:
> _.] -, _ _.,. . .. l., ,ls ...,, ,`, `.l-`,
..>l .>>' | .l _. `_, _.l _.l. _,,.
''On je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im jete
Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije
bili u oitoj zabludi.''
159

_.] _`-,`., _.l _,.l _.
''Onima koji e slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji nee znati ni da ita
ni da pie.''
160
Ummetu koji je nepismen ne bi bilo lahko ouvati Qur'n da
je odjednom objavljen, niti bi razumjeli njegovo znaenje. Njegovo
postepeno objavljivanje je najvie pomoglo njegovom ouvanju u njihovim
prsima i njegovu razumijevanju. Kad god bi bio objavljen jet ashabi bi ga
pamtili, razumjeli bi njegovo znaenje i pridravali bi se propisa u njemu.
Taj metod je bio prisutan i u vrijeme tabi'ina, a prenosi se od Omera da je
rekao: ''Uite Qur'n po pet jeta jer je Dibril objavljivao Qur'n Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem po pet jeta.''
161


159
sra el-Dumu'a 2 jet.
160
sra el-E'araf 157 jet.
161
hadith biljei imm Bejheqi.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 82 ~

4. Praenje dogaaja i postepenost u donoenju zakona
Ljudi se ne bi mogli u potpunosti predati Qur'nu da im on bude
vodi da im se nije sa mudrou obraao i da im nije davao odgovarajue
upute koje su ih odvratile od razvrata i ponienosti. Kad god bi se desio neki
dogaaj meu njima Allh bi objavio presudu koja bi ih uputila na pravi
put. Time bi bile uspostavljene osnove zakonodavstva, jedne za drugima i to
bi lijeilo njihova srca. U samom poetku Qur'n je ukazivao na iman u
Allha, Njegove meleke, Knjige, Poslanike, Sudnji dan, u proivljenje nakon
smrti, u Dennet i Dehennem. Za sve to bi Qur'n davao dokaze kako bi se
iskorijenilo mnogobotvo iz dua murika i kako bi se usadio iman u njihova
srca. Qur'n je nareivao pohvalna svojstva koja iste duu. Zabranjivao je
razvrat i runa djela, objanjavao halal i haram na kojima se gradi vjera.
Zatim su postepeno donoeni zakoni koji su lijeili drutvene bolesti koje su
bile ukorijenjene u duama ljudi. Ta postepenost je bila u objavljivanju jeta
u skladu sa dogaajima kroz koje su muslimani prolazili u svome dihadu,
u uzdizanju Allhove rijei.
U svemu ovome imamo dokaz u medinskim i mekkanskim jetima.
U Mekki je propisan namaz, kao i opta osnova zekata u uporedbi sa
kamatom:
,!: : _1l .1> _,>`..l _ _,,.l ,l: ,> _.l .,`,
> < ,.l` `> >l.l __ !. .., _. !, ,,l _ _.
_!.l ,, ..s < !. .., _. : _.,. > < ,.l`!
`> -..l
''Zato podaj blinjemu pravo njegovo, i siromahu i putniku-namjerniku!
To je bolje za one koji nastoje da se Allhu umile; ti e postii ta ele. A
novac koji dajete da se uvea novcem drugih ljudi nee se kod Allh

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 83 ~

uveati, a za zekat koji udjelite da biste se Allhu umilili takvi e dobra
djela svoja umnogostruiti.''
162

Objavljena je sra 'el-En'am' koja sadri osnove imana, tewhida. Ona
prijeti irku i muricima, objanjava halal i haram u jelu, poziva ka uvanju
imetka, asti i krvi. Nakon toga je objavljeno objanjenje svega toga, tako da
su osnove meuljudskih odnosa objavljene u Mekki, dok su objanjenja toga
objavljena u Medini, poput jeta o dugu i kamati.
_ l!-. `_. !. > , ,l. : ., !:,: _.]l!,
!...>| l.1. ..l _. _.l.| _`>. `. >!`,|
,1. _>l !. L !.. !. _L, l.1. _.l _.l >
< | _>l!, _>l: >.. ., _>l-l l1-. _ ,1. _!. ,.,l
| _.l!, _> _.> _.> _l,, .:.: _,l ,.l 1`.1l!,
l>. !.. | !-`.` :| `.l l.s! l l : _ .-, <
l: >.. ., _>l-l _`..
''Reci: "Doite da vam kaem ta vam Gospodar va propisuje; da Mu
nita ne pridruujete, da roditeljima dobro inite, da djecu svoju, zbog
neimatine, ne ubijate Mi i vas i njih hranimo ne pribliujte se
nevaljatinama, bile javne ili tajne; ne ubijajte onoga koga je Allh
zabranio ubiti, osim kada to pravda zahtijeva, - eto to vam On preporuuje
da biste razmislili - i da se imetku siroeta ne pribliavate, osim na

162
sra er-Rm 38 i 39 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 84 ~

najljepi nain, sve dok punoljetno ne postane, i da krivo na litru i na
kantaru ne mjerite, - Mi nikoga preko njegove mogunosti ne zaduujemo
-, i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika, i da
obaveze prema Allhu ne krite, - eto to vam On nareuje da biste to na
umu imali.''
163

Osnove branog prava su objavljene u Mekki, dok su prava, dunosti
branih drugova i onoga to proizilazi iz toga, ustrajnost ivota, razvod ili
kraj braka koji se zavrava smru, te nasljedstvo objavljeno sa objanjenjem u
Medini. Zinaluk je zabranjen u Mekki:
,1. _.l ..| l :>. ,!. ,,.
''I to dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ruan put!''
164

- dok su kazne koje slijede za zinaluk objavljene u Medini.
Svetost krvi je objavljena u Mekki:
l.1. _.l _.l > < | _>l!,
''I ne ubijajte nikoga koga je Allh zabranio, osim kad pravda zahtijeva!''
165

- a objanjenje kaznenog zakona koji proizilazi iz toga objavljeno je
u Medini.
Najjasnije od svega toga jeste postepenost u zakonu zabrane vina:
_. ,.. _,>.l ..s .>`.. .. . ! !..> | _
,l: , ,1l l1-,

163
sra el-En'am 151 i 152 jet.
164
sra el-'Isra 32 jet.
165
sra el-'Isra 33 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 85 ~

''A od plodova palmi i loze pripremate pie i hranu prijatnu. To je, doista,
dokaz onima koji pameti imaju.''
166

Sa piem se u ovom jetu eli ukazati na ono to opija, a sa lijepom
opskrbom na ono to se jede od plodova dva drveta, hurmi i suhog groa
i ovaj stav zastupa dumhur uleme jer je opskrba opisana lijepom za
razliku od opisa pia. Time je uoljiva pohvala opskrbe, koja je izostavljena
kod opisa pia.
Zatim je objavljeno:
,.l:`. _s .>l ..l _ !., ".| ,, _... _!.ll
!...| _. !.-.
''Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ''Oni donose veliku tetu, a i neku korist
ljudima, samo je teta od njih vea od koristi.''
167

U ovom jetu se uporeuju koristi vina koje proizilaze iz samog
konzumiranja, kao i prodaje vina, sa tetnou koje su prije svega grijeh, kao
i tetnou po organizam, razum, gubljenje imetka, buenje razvrata i
neposlunosti. A jet ukazuje na veliku tetnost u odnosu na korist.
Zatim je objavljeno:
!!., _.] `.., ,1. :l.l `.. _.>.
''O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte.''
168

Ovim jetom se zabranjuje pijenje vina u vaktovima u kojima e trag
vina biti primjetan u vrijeme namaza. Zato dolazi zabrana pribliavanja

166
sra en-Nahl 67 jet.
167
sra el-Beqare 219 ajet.
168
sra en-Nis' 43 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 86 ~

namazu u stanju opijenosti sve dok ne nestane njegova traga i dok se ne
bude svjesno onoga ta se ui u namazu.
Nakon toga je objavljeno:
!!., _.] `.., !..| `.>' .,.l ,!.. `.l _> _. _.s
_.L,:l :,..>! >l-l >l. _ !..| .,`, _.L,:l _`, `>.,
:.-l ,!.-,l _ ,>' ..l .., _s : < _s :l.l
_ ,.. ...
''O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo
djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da
pomou vina i kocke unese meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od
sjeanja na Allha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hoete li se
okaniti?''
169

Ovim jetom je definitivno zabranjeno vino u svim vremenima.
Na mudrost ovoga ukazuje Aia, radijallhu anha koja kae: ''Prvo
to je objavljeno od Qur'na je sra u kojoj se detaljno spominje Dennet i
Dehennem. I kada su ljudi prihvatili islam objavljen je halal i haram. Da je kao
prvo objavljeno: ''Ne pijte vino!'' rekli bi: ''Nikada neemo ostaviti vino!'' Da je
objavljeno: ''Ne inite zinaluk!'' rekli bi: ''Nikada neemo napustiti zinaluk!''
170

Na takav nain u skladu sa dogaajima je bila postepenost u
odgajanju ummeta. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je traio
miljenje od svojih ashaba po pitanju zarobljenika na Bedru. Omer je rekao:
''Udri ih po njihovim vratovima!'' A eb Bekr je rekao: ''Vidimo da bi bilo

169
sra el-Mide 90 i 91 jet.
170
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 87 ~

bolje da im oprosti i da od njih primi otkup.'' Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem je prihvatio miljenje eb Bekra pa je Allh objavio:
!. _l _,.l >, .`] _`. _.> _>.`, _ _ _.,.
_s !,..l < .,`, :> < ,s ',>> __ l '.. _. <
_,. >..l !., ..> ,.s ,Ls
''Ni jednom vjerovjesniku nije doputeno da dri sunje dok ne izvojuje
pobjedu na Zemlji; vi elite prolazna dobra ovog svijeta, a Allh eli onaj
svijet. Allh je Silan i Mudar. Da nije ranije Allhove odredbe, snala bi
vas patnja velika zbog onoga to ste uzeli.''
171

Muslimani su se oduevili svojom brojnou na danu Hunejna tako
da je jedan od njih rekao: ''Neemo biti poraeni od male skupine!'' pa su
dobili estoku lekciju zbog toga pa je Allh objavio:
.1l `.. < _ _L. :,. , _,.`> :| .,>s
.. l _-. .s !:,: !. `,l. _ !., ,`>
. .,l _,.. __ . _. < ...,>. _ls .]. _ls
_,...l _. :`.`> `l !>. ,.s _.] ` .l: ',>
_.>l __ . ,., < _. .-, .l: _ls _. ',!: < "s ',>

171
sra el-Enfal 67 i 68 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 88 ~

''Allh vas je na mnogim bojitima pomogao, a i onog dana na Hunejnu
kada vas je mnotvo vae zanijelo, ali vam ono nije ni od kakve koristi
bilo, nego vam je Zemlja, koliko god da je bila prostrana, tijesna postala,
pa ste se u bijeg dali. Zatim je Allh na Poslanika Svoga i na vjernike
milost Svoju spustio, i vojske koje vi niste vidjeli poslao i one koji nisu
vjerovali na muke stavio; i to je bila kazna za nevjernike. Allh je poslije
toga onome kome je htio oprostio, a Allh prata i Samilostan je.''
172

Kada je umro Abdullah b. Ubejj, voa munafika Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem su pozvali da mu klanja denaze
namaz pa je ustao. Kada je stao pred njega rekao mu je Omer b. el-Hattab:
''Zar da Allhovom neprijatelju, Abdullahu b. Ubejju koji je govorio to i to i
govorio to i to? nabrajajui ta je radio u svome ivotu.'' Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem se nasmijeio, a zatim mu rekao: ''Ja sam izabrao,
a reeno mi je: ''Molio ti oprosta za njih ili ne molio, molio ak i
sedamdaset puta, Allh im nee oprostiti.''
173
I kada bih znao da ako traim
oprosta vie od sedamdeset puta da e mu biti oproteno to bih uradio.
Zatim je Allhov Poslanik klanjao njemu i stajao na njegovom kaburu dok su
se ostali razili od njega. Kae Omer b. el-Hattab: ''Zaudio sam se samom
sebi i mojoj hrabrosti prema Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem a Allh i Njegov Poslanik najbolje znaju. Tako mi Allha nije dugo
potrajalo a objavljena su ova dva jeta: ''I nijednom od njih, kad umre,
nemoj namaz obavljati, niti sahrani njegovoj prisustovati...''
174
- te nakon
toga sve dok ga Allh, azze we delle nije usmrtio Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem nije ni jednom munafiku klanjao denazu.''
175

Kada je grupa istinskih vjernika izostala iz bitke na Tebuku, boravei
u Medini i kada nisu nali opravdanje za svoj izostanak Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem ih odstranjuje od sebe i odvaja ih iz svoga drutva. Njima je
ivot postao teak, a zatim silazi objava koja ukazuje na prihvatanje njihove
tewbe:

172
sra et-Tewbe od 25 27 jeta.
173
sra et-Tewbe 80 jet.
174
sra et-Tewbe 84 i 85 jet.
175
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 89 ~

.1l !. < _ls _,.l _>..l !.. _.] :`-,. _
s!. :`.`-l _. .-, !. :! _,, ,l _, `.. . ,!. `,l. ..|
`, .', ',> _ _ls ..l.l _.] l> _.> :| !. `,ls
`_ !., ,`> !. `,l. `.. .L !>l. _. < |
,l| . ,!. `,l. ,.,l | < > ,`.l `,>l
''Allh je oprostio vjerovjesniku, i muhadirima i ensarijama, koji su ga u
tekom asu slijedili, u vrijeme kada se srca nekih od njih zamalo nisu
pokolebala; On je poslije i Njima oprostio, jer je On prema Njima Blag i
Milostiv. I onoj trojici koja su bila izostala, i to tek onda kad im je Zemlja,
koliko god da je bila prostrana, postala tijesna, i kad im se bilo stisnulo u
duama njihovim i kada su uvidjeli da nema utoita od Allha nego samo
u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi se i ubudue kajali, jer Allh,
uistinu prima pokajanje i Milostiv je.''
176

Na ovo ukazuje predaja od Ibni Abbasa, radijallhu anhuma o objavi
Qur'na: ''Dibril ga je objavio sa odgovorom na govor robova i njihovih
djela.''
177

5. Neosporni dokaz da je Qur'n objava od Allha
Qur'n koji je postepeno objavljivan Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem u periodu od dvadeset tri godine. Objavljivan je jet po jet
ili vie jeta odjednom u odreenim vremenima. Kada ovjek ui qur'n nai
e u njemu potpuni sklad, povezanost znaenja, ljepotu stila, povezanost

176
sra et-Tewbe 117 i 118 jet.
177
hadith je zabiljeio imm et-Taberani.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 90 ~

izmeu jeta i sra kao da su oni jedna cjelina to se ne moe nai u
ljudskom govoru.
.. .>> ...,, . l. _. .] ,>> ,,>
''Ovo je Knjiga iji se jeti pomno niu i od vremena do vremena
objavljuju, od Mudrog i Sveznajueg.''
178

Da je Qur'n ljudski govor koji je izreen u razliitim prilikama i
dogaajima koji su slijedili jedni nakon drugih vidjeli bi u njemu
nepovezanost.
``,.., ,1l l l _. ..s ,s < .>l , !.l.>
,.
''Da je On od nekog drugog, a ne od Allha, sigurno bi u njemu nali
mnoge protivrjenosti.''
179









178
sra Hud 1 jet.
179
sra en-Nis' 82 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 91 ~

SAKUPLJANJE QUR'NA I NJEGOVO
RASPOREIVANJE
Neka ulema pod sakupljanjem Qur'na smatra njegovo uvanje, pa
e rei za sakupljae Qur'na da su njegovi uvari. To znaenje nalazimo u
Allhovom govoru upuenom Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem koji je pokretao svoj jezik i usne izgovarajui Qur'n prije nego to bi
Dibril zavrio sa prenoenjem vahja, teei time da ga zapamti:
> ., ,.!.l _>-.l ., _ | !.,ls .-.- .., _ :|
.. _,.! .., _ . | !.,ls ..!,,
''Ne izgovaraj Qur'n jezikom svojim da bi ga to prije zapamtio, Mi smo
duni da ga saberemo da bi ga ti itao. A kada ga itamo, ti prati itanje
njegovo, a poslije, Mi smo duni da ga objasnimo.''
180

Drugo znaenje sakupljanja Qur'na je njegovo pisanje u cjelini,
razdvajanje jeta i sra ili redosljeda jeta i svih sra kao i rasporeivanje
jeta na odreenu stranicu i sakupljanje njih u sre, jedne iza drugih.

SAKUPLJANJE QUR'NA U ZNAENJU NJEGOVA
UENJA NA PAMET U VRIJEME ALLHOVOG
POSLANIKA, sallallhu 'alejhi we sellem
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je bio mnogo vezan za
vahj i svim srcem je iekivao dolazak Dibrila. On je pamtio i razumijevao
Qur'n kao to i Qur'n potvruje:
| !.,ls .-.- ..,

180
sra el-Qijame 16 19 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 92 ~

''Mi smo duni da ga saberemo da bi ga ti itao.''
181

Time je on bio prvi hafidh i u tome uzor svojim ashabima. Nekada bi
bio objavljen samo jedan jet a nekada i po deset jeta a ashabi bi sve to
pamtili i prihvatali u svom ivotu. Naii emo na hadithe koji spominju
sedmericu ili osmoricu hafidha. Meutim, to ne znai ograniavanje samo na
njih jer postoje spisi u sunnetu i knjigama sire koji dokazuju da su se ashabi
natjecali u pamenju Qur'na a uili su i svoje ene i djecu hifdhu. U nonim
namazima bi oni uili Qur'an i kada bi proli Medinom iz njihovih kua bi se
ulo zujanje poput zujanja pela. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem bi prolazio pored kua ensarija i sluao njihovo uenje.
Pored toga to su ashabi teili da to vie pamte Qur'na i Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem ih je podsticao na to i odabirao im je onoga ko ih
je pouavao. Ograniavanje hafidha na sedmoricu spomenutih u hadithu
koji biljei imm el-Buhari u tri rivajeta se odnosi na one koji su nauili itav
Qur'n na pamet i prouili ga pred Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi
we sellem i to je do nas senedima preneseno za razliku od ostalih hafidha
koji su bili u vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem koji ne
ispunjavaju ove uslove a veina njih je bila raseljena po razliitim
pokrajinama i jedni od drugih su pamtili. Dovoljan dokaz da je bilo vie
hafidha jeste bitka kod bunara Me'une u kojoj su ubijeni uai Qur'na a bilo
ih je sedamdeset.
Iz svega ovoga moemo zakljuiti da je u vrijeme Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem bio veliki broj hafidha i da je hifdh
jedna od najupeatljivijih odlika ovog ummeta kojom nas je Allh obdario
iznad drugih naroda.



181
sra el-Qijame 17 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 93 ~

SAKUPLJANJE QUR'NA U ZNAENJU NJEGOVA
ZAPISIVANJA U VRIJEME ALLHOVOG
POSLANIKA, sallallhu 'alejhi we sellem
Qur'n nije do nas prenesen samo putem pamenja nego je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem odabrao pisare Objave izmeu svojih
ashaba poput: Alije, Mu'avije, Ubejja b. Ka'ba i Zejda b. Sabita. Kada god bi
neki jet bio objavljen on bi im nareivao da ga zapiu i ukazivao bi im na
njegovo mjesto u sri, tako da je njegovo pisanje bilo u redovima, a njegovo
pamenje je bilo u srcima ashaba.
Neki ashabi bi pisali Qur'n a da im prethodno Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem nije to naredio. Njihovo pisanje je bilo na kori od
drveta, listovima, ploicama. Sve to ukazuje na njihovu veliku ljubav koju su
posveivali pisanju Qur'na jer oni nisu imali drugih sredstava kojima bi
zapisivali Qur'n.
Dibril bi dolazio svake godine u noima ramadana i ispitivao bi
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem Qur'n. Takoe bi ashabi
dolazili kod Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem i izlagali bi mu
ono to je kod njih zapisano i ono to su zapamtili od Qur'na. Ovo
zapisivanje Qur'na za vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem nije bilo sakupljeno u Mushaf a prenosi se da su Alija b. ebi-Talib,
Mu'az b. Debel, Ubejj b. Ka'b, Zejd bin Sabit i Abdullah b. Mes'ud
posjedovali itav Qur'n u vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem.
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je preselio na ahiret a
Qur'n je bio sauvan u srcima ashaba i zapisan na stranicama a nije bio
sakupljan u Mushaf. Kad god bi koji jet bio objavljen uai bi ga uili na
pamet a pisari bi to zapisivali i nije bilo potrebe za njegovim sakupljanjem u
Mushaf jer je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem sve to nadzirao a
bilo je jeta koji su derogirali ono to je prethodno objavljeno. Pisanje
Qur'na nije bilo redosljedom kojim je on sam objavljivan vee je bio nakon
njegove objave zapisivan na mjesto na koje bi Allhov Poslanik, sallallhu

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 94 ~

'alejhi we sellem naredio da se zapie, u odreenoj sri, iza odreenog jeta.
Zbog toga nije bilo mogue zapisivanje Qur'na u Mushaf za vrijeme
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem inae bi se desile promjene.
Tek nekon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem to je bilo
mogue jer je objava upotpunjena. Kada se zavrava objava Allh
nadahnjuje pravovjerne halife i time ispunjava svoje obeanje kojim
garantuje ouvanje Qur'na. To je otpoeo eb Bekr na prijedlog Omera,
radijallhu anhuma.
Sakupljanje Qur'na u vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem se zove:
1. Hifdh pamenje Qur'na i
2. Kitabe pisanje (prvo sakupljanje).

SAKUPLJANJE QUR'NA U VRIJEME EBU BEKRA,
radijallhu anhu
Nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem
vostvo muslimana preuzimaju pravovjerne halife. Prvi meu njima je bio
eb Bekr koji je imao velike neprilike sa arapima koji su se odmetnuli od
vjere. On je pripremio veliku vojsku koja e im se suprotstaviti. U bitci na
Jemami dvanaeste godine po hidri poginulo je sedamdeset uaa Qur'na.
To je zaplailo Omera b. el-Hattaba i on odlazi do eb Bekra i savjetuje ga da
sakupi Qur'n koji je zapisan kako ne bi dolo do gubljenja njegovog traga
jer je veliki broj hafidha poginuo na Jemami, a prijeti opasnost irenju tih
borbi i zaboravu Qur'na. Eb Bekr je u poetku odbio taj predlog donio je
tekbir i rekao kako on moe uraditi neto to sam Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem nije uradio. Omer je bio uporan u objanjavanju
potrebe za sakupljanjem Qur'na sve dok Allh nije otvorio srce eb Bekra
koji to prihvata. On alje po Zejda b. Sabita koji je uivao ugled meu
pisarima, hafidhima i po svom razumijevanju Qur'na. Zejd koji je kao i eb
Bekr u samom poetku odbio takav poduhvat, nakon eb Bekrova

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 95 ~

nagovaranja prihvata pisanje Qur'na u jednu zbirku. Zejd poinje sa
pisanjem oslanjajui se na hifdh uaa Qur'na i na ono to su pisari
posjedovali. Te stranice su ostale kod eb Bekra, a nakon njegove smrti to
preuzima Omer, a kada on umire te stranice ostaju kod njegove kerke
Hafse. U vrijeme Osmanova hilafeta te stranice on trai od Hafse.
Prenosi se od Zejda b. Sabita da je rekao: ''Odmah nakon bitke na
Jemami eb Bekr me pozvao sebi. Kod njega je bio Omer b. el-Hattab. Rekao
je eb Bekr: ''Doao mi je Omer i rekao: ''Desila su se velika ubistva hafidha
Qur'na na Jemami i bojim se da se takva ubistva ne poveaju u drugim
krajevima i da nestane dosta Qur'na. elim da naredi sakupljanje
Qur'na.'' Rekao sam Omeru: ''Kako da radimo neto to Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem nije uradio?'' Kae Omer: ''U tome je tako mi
Allha hajr.'' i nastavio me je nagovarati sve dok mi Allh nije otvorio srce
za tim i vidio sam u tome ono to vidi i Omer.'' Kae Zejd: ''Rekao je eb
Bekr: ''Ti si pametan mladi, u ta ne sumnjamo, pisao si vahj kod Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, pratio si i sakupljao Qur'n. Tako mi
Allha, da su mi naredili da prenesem neko brdo bilo bi mi lake od naredbe
da sakupim Qur'n.'' Rekao sam: ''Kako vas dvojica moete raditi neto to
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem nije radio?'' Rekao je: ''Tako mi
Allha u tome je hajr.'' Eb Bekr je bio uporan u nagovaranju sve dok mi
Allh nije otvorio srce za onim to je otvorio eb Bekru i Omeru. Sakuplajo
sam Qur'n sa listova palme i kamenih ploa i od hafidha. Naao sam zadnje
jete sre 'et-Tewbe' kod Ubejja Huzejme el-Ensarija, a ni kod koga drugog
ih nisam naao, i to od jeta:
.1l ,l> ..
''Doao vam je Poslanik...''
182
pa do kraja sre. Te stranice su bile kod eb
Bekra, dok ga Allh nije usmrtio, zatim kod Omera za njegova ivota, a
potom kod Hafse, kerke Omerove.''

182
sra et-Tewbe 128 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 96 ~

Zejd je u emanetu koji mu je povjeren u potpunosti pazio na
ispravnost tako da se nije zadovoljavao sa hifdhom bez zapisivanja. On kae:
''I naao sam kraj sre 'et-Tewbe' kod Ubejja Huzejme el-Ensarija, a nisam je
naao kod drugih.'' Ove rijei ne negiraju da to nije tewaturom preneseno,
ve je znaenje da on nije ni kod koga drugog to naao zapisano, a sam Zejd
je znao to na pamet, kao i mnogi drugi ashabi. Zejd se oslanjao u svom radu
na hifdh i na zapisivanje. Ovaj jet je bio zapamen kod mnogih ashaba i bili
su svjedoci da je on zapisan ali kao takav nije naen osim kod Ubejja
Huzejme el-Ensarija.
Iz ovoga saznajemo da je Qur'n bio zapisan u vrijeme Muhammeda,
sallallhu 'alejhi we sellem ali nije bio sakupljen tako da eb Bekr nareuje
njegovo sakupljanje u jedan Mushaf, sa rasporeenim srama i jetima,
napisan uz potpunu preciznost na sedam harfova na kojima je Qur'n
objavljen. Eb Bekr je bio prvi koji je sakupio Qur'n u ovom obliku, iako su
se nalazili i pojedinani mushafi kod nekog ashaba, poput mushafa Alije,
mushafa Ubejja, mushafa ibn Mes'uda koji nisu bili u obliku mushafa koji je
bio kod eb Bekra kojem je on posvetio potpunu preciznost u sakupljanju i
redoslijedu. Time se odlikuje eb Bekrovo sakupljanje Qur'na i neka ulema
smatra da se Qur'n naziva Mushafom od eb Bekrova sakupljanja Qur'na.
Ovo sakupljanje se naziva drugim sakupljanjem Qur'na.

SAKUPLJANJE QUR'NA U VRIJEME OSMANA,
radijallhu anhu
Islamska drava se mnogo proirila i uai Qur'na su se razili po
mnogim prostranstvima i svaki od njih je pouavao Qur'nu na nain koji je
poznavao. Sami naini uenja Qur'na su bili razliiti na osnovu harfova na
kojima su bili objavljeni. Kada bi se ti ljudi sakupili na nekom skupu ili u
jednom mjestu gdje bi se borili udili bi se razliitom uenju Qur'na.
Meutim, svi bi se zadovoljili znajui da svi ti kiraeti imaju lanac koji dopire
do Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Meutim, to nije
sprijeilo uvlaenje sumnje u one koji su doli nakon Allhovog Poslanika,

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 97 ~

sallallhu 'alejhi we sellem i koji ga nisu poznavali. Ashabi su uvidjeli da
razliito uenje Qur'na moe dovesti do svaa i razjedinjavanja muslimana
koje je teko izlijeiti.
Meu onima koji su prisustvovali u bitci u Armeniji i u
Azerbejdanu bio je i Hudhejfe b. el-Jeman koji je primijetio velike razlike u
nainima uenja koje su dovele do optuivanja i smatranja nevjernicima
jednih druge. O tome on obavjetava Osmana, radijallhu anhu koji je vidio
da je uzrok toga u onima koji poduavaju djecu. Ashabi su strahovali da to
ne dovede do izmjene Qur'na i sloili su se da umnoe primjerak koji je bio
kod eb Bekra kako bi ujedinili muslimane oko potvrenog naina uenja
Qur'na. On alje po Hafsu koja mu alje stranice. Nakon toga on poziva
Zejda b. Sabita Ensariju, Abdullaha b. Zubejra, Se'ida b. el-'Asa,
AbdurRahmana b. el-Harisa b. Hiama Kurejiju i nareuje im da to umnoe
u vie Mushafa, te da se zapiu razlike u emu se raziao Zejd sa trojicom
Kurejija, jer je na njemu i objavljen Qur'n.
Prenosi se od Enesa, radijallhu anhu da je rekao: ''Huzejfe b. el-
Jeman je doao kod Osmana a borio se u Armeniji i Azerbejdanu sa
stanovnicima Iraka. Huzejfu su jako uznemirila njihova razliita uenja
Qur'na pa je rekao Osmanu: ''Spasi ummet prije nego se raziu kao to su
se razili Jevreji i krani! Poalji po Hafsu da nam poalje stranice kako bi ih
umnoili u Mushafe a zatim e ih njoj vratiti.'' Hafsa je njih poslala do
Osmana a on je naredio Zejdu b. Sabitu, Abdullahu b. Zubejru, Se'idu b. el-
'Asu, AbdurRahmanu b. el-Harisu b. Hiamu i oni su to umnoili u
Mushafe. Osman se obratio trojici kurejija: ''Ako se vi u neemu ne sloite
sa Zejdom b. Sabitom tada to zapiite jezikom kurejija jer je Qur'n
objavljen na tom jeziku!'' Oni su tako i uradili i umnoili su stranice u
Mushafe a Osman je stranice vratio Hafsi, u svaku pokrajinu je poslao po
jedan primjerak Mushafa. Naredio je da se svi primjerci koji su mimo toga
spale. Kae Zejd: ''Kada smo umnoavali Mushaf uo sam Allhovog
Poslanika kako ui jet iz sre 'el-Ahzab', traili smo ga i nali kod Huzejme
b. Sabita el-Ensarija:

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 98 ~

_. _,...l _l> .. !. ..s < ,ls
''Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allhu.''
183
pa smo ga dodali u
njegovu sru u Mushafu.''
184

Razliite predaje nam govore da se nije samo Huzejfe uznemirio
zbog razliitog uenja Qur'na ve su i drugi ashabi bili uznemireni zbog
toga. Ono to je uinio Osman ashabi su mu odobrili. Napisan je Mushaf na
jednom harfu (dijalektu) od sedam harfova na kojima je Qur'n objavljen
kako bi okupio ljude oko jednog uenja Qur'na. Osman vraa Hafsi stranice
a alje u svaku pokrajinu po jedan Mushaf. On u Medini zadrava jedan
primjerak kojeg naziva 'Imm', njegov naziv se navodi u hadithu u kome
Osman kae: ''Okupite se o ashabi Muhammeda i napiite ljudima Imm!''
Naredio je da se zapale svi ostali Mushafi koji su izuzev stranica Hafse i
Mushafa. To je ummet prihvatio sa poslunou i ostavio je uenje na est
ostalih harfova, kiraeta.

RAZLIKA IZMEU EBU BEKROVA I OSMANOVA
SAKUPLJANJA
Iz prethodnog izlaganja nam postaju vidljive razlike izmeu eb
Bekrova i Osmanova sakupljanja u povodu i nainu. Eb Bekra je na
sakupljanje Qur'na podstakao strah i bojazan da se ne izgubi da se ne
zagubi sa nestankom hafidha ija se pogibija poveala u mnogim borbama.
Osmana je na sakupljanje Qur'na podstakla velika razlika u uenju
Qur'na koja je bila primijeena u razliitim pokrajinama, kada je svako
smatrao svoje miljenje najispravnijim a ostala miljenja pogrenim.

183
sra el-Ahzab 23 jet.
184
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 99 ~

Eb Bekr je sakupio Qur'n koji je bio zapisan na listovima palme i
kamenim ploama. On je rasporedio sre i jete u jedan Mushaf koji je
sadrao sedam harfova na kojima je objavljen Qur'n.
Osmanovo sakupljanje Qur'na je bilo na jednom harfu kako bi se
muslimani okupili oko zajednikog uenja. Uenje je bilo samo na tome
harfu, bez uenja na est ostalih harfova. Na taj nain je Osman izbjegao
razdor i mimoilaenje meu muslimanima. Time su muslimani zatieni od
injenja bilo kakve izmjene u samom Qur'nu.
Ulema se razila po pitanju broja Mushafa koje je Osman poslao u
razliite pokrajine. Neki kau da se radi o sedam mushafa koji su poslani u
Mekku, am, Basru, Kufu, Jemen, Bahrejn i Medinu. Kae se da je bilo etiri
mushafa koji su poslani u Kufu, Basru, am i etvrti koji je Osman zadrao
kod sebe. Trei kau da je bilo pet mushafa a es-Sujuti smatra da je ovo
najispravnije miljenje.
Stranice koje su bile kod Hafse ostaju kod nje sve do njene smrti a
kae se da ih je nakon toga Mervan b. Hakem spalio.
O mushafima koji su bili kod Osmana teko je rei gdje se nalaze. Ibn
Kethir biljei u knjizi ''Fedilu-l-Qur'n'' da je vidio jedan od tih Qur'na u
damiji u Damasku u amu. Prenosi se da je ovaj mushaf prenesen u
Englesku nekon to je bio pod okriljem ruskog carstva u Lenjingradu. Kae
se da je zapaljen u mesdidu u Damasku 1310 godine po hidri.
Osmanovo sakupljanje Qur'na se naziva tree sakupljanje Qur'na a
to je bilo 25 godine po hidri.






SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 100 ~

REDOSLJED JETA I SRA
Qur'n sadri sre i jete koji se razlikuju po duini, neki su dugi a
neki su kratki. jet je reenica koja kao Allhov govor pripada odreenoj
sri. Sra je grupa reenica (jeta) u Qur'nu koje imaju svoj poetak i kraj.
Redosljed jeta u Qur'nu je tevqifijj od Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. Dibril bi silazio Allhovom Poslaniku donosei mu jete i
ukazivao bi mu na njihovo mjesto u sri ili jetima koji su prethodno
objavljeni. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem bi naredio pisarima
da te jete zapiu na njihovo mjesto i rekao bi im: ''Stavite ove jete u sru u
kojoj se spominje to i to, ili stavite ovaj jet na to i to mjesto!'' To bi on
dostavio i svojim ashabima.
Osman je prilikom sakupljanja Qur'na svaki jet stavio na njegovo
mjesto u sri, ak i ako je propis nekog jeta derogiran. Ovo je dokaz da je
redosljed jeta u Qur'nu tevqifijj. Od Ibn Zubejra se prenosi da je rekao:
''Rekao sam Osmanu: ''ene su dune da ekaju etiri mjeseca i deset dana
poslije smrti svojih mueva...''
185
je derogiran drugim jetom, pa zato si ga
upisao, ili zato ga nisi izostavio.'' Rekao je: ''O sine moga brata ja ne
mijenjam nita sa njegova mjesta.''
186

Da je redosljed u Qur'nu tevqifijj dokazuju i mnogobrojni hadithi
koji govore o vrijednosti jeta u odreenoj sri, a da je dozvoljena promjena
to ne bi potvrdili hadithi. Prenosi se merfuom od eb Derd'a: ''Ko naui
prvih deset jeta sre el-Kehf spaen je od Deddala.'' a u drugoj predaji:
''Ko proui zadnjih deset jeta sre el-Kehf...''
Poslanikovo uenje mnogih sra u namazu potvruje redosljed
njihovih jeta. Takoe je Poslanik uio Qur'n pred Dibrilom koji mu je
svake godine dolazio u mjesecu ramadanu, a zadnje godine njegova ivota
dolazio je Dibril dva puta. To uenje je bilo po redosljedu poznatom kod
nas i svi mushafi koji se nalaze kod nas su po tom redosljedu.


185
sra el-Beqare 234 jet.
186
hadith je zabiljeio imm el-Buhari.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 101 ~

REDOSLJED SRA
Ulema se razila po pitanju redosljeda sra:
1. Kae se da je redosljed sra tevqifijj tj. redosljed kojeg je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem preuzeo onako kako mu je Dibril
naredio od njegova Gospodara. U vrijeme Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem sre su poredane po svome redosljedu kao to su i sami jeti bili
rasporeeni. Takav redosljed mi i danas imamo a Osmanov Qur'n je takoe
bio po tom redosljedu i niko mu nije prigovorio na tome ve su svi to s
odobrenjem prihvatili.
2. Kae se da je redosljed sra u Qur'nu na osnovu idtihada ashaba
a kao dokaz uzimaju postojanje razliitog redosljeda njihovih mushafa.
Mushaf koji je bio kod Alije bio je poredan sljedeim redosljedom: Ikre', el-
Muddesir, Nn, el-Qalem i tako dalje.
Mushaf koji je bio kod Ibn Mes'uda poinjao je sa el-Beqare, zatim en-
Nis', lu 'Imrn.
Mushaf kod Ubejja je poinjao sa el-Fatiha, el-Beqare, en-Nis', lu
'Imrn.
3. Kae se da su neke sre napisane po redosljedu tevqifijj a neke po
idtihadu ashaba.
Kada uporedimo ova tri miljenja, donosimo sljedea zapaanja:
- da se drugo miljenje koje govori o redosljedu sra na osnovu
idtihada ashaba ne zasniva na dokazu na koji se moe osloniti.
Idtihad nekih ashaba u redosljedu sra je bio na osnovu
njihovog izbora a to je bilo prije sakupljanja Qur'na po
redosljedu. Kada je Osman rasporedio jete i sre sav ummet je
to prihvatio uz odobravanje i ashabi su napustili svoje mushafe a
da je redosljed na osnovu idtihada bio ispravan oni ne bi tako
postupili.
- Tree miljenje u kojem se neke sre smatraju da su tevqifijj
redosljeda a neke po redosljedu koji je nastao na osnovu

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 102 ~

idtihada nekih ashaba se zasniva na dokazima koji potvruju da
je redosljed sra tevqifijj a dok nema dokaza za miljenje da je
redosljed nekih sra na osnovu idtihada.
Na osnovu ovoga postaje nam jasno da je redosljed sra kao i samih
jeta tevqifijj.


















SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 103 ~

OBJAVLJIVANJE QUR'NA NA SEDAM NARJEJA
Arapi su govorili na vie dijalekata koji su nastali na osnovu njihove
prirode koja se razlikovala u glasovima, harfovima i njihovoj zvunosti.
Svako pleme je imalo svoju melodinost u rijeima koja se razlikovala od
drugih plemena a kurejije su se izdizale iznad ostalih zbog svoje blizine
Ka'bi, napajanja hadija, brige oko Harema i nadzora trgovine. Zbog toga se
i jezik kurejija uzdizao iznad drugih dijalekata i nije udo to je Qur'n
objavljen na tom jeziku. Arapi su govorili razliitim dijalektima i Allh
objavljuje Qur'n ije razliito uenje sadri te dijalekte, time je olakano
uenje, pamenje i razumijevanje Qur'na.
Mnogobrojni su hadithi koji nam govore o objavi Qur'na na sedam
dijalekata, harfova. Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallhu anhuma da je
rekao: ''Rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Dibril mi je
uio na jednom dijalektu, pa sam mu ponovio, traio sam da povea pa je poveao
tako da je zavrio na sedam dijalekata.''
187

Prenosi se od Omera b. el-Hattaba, radijallhu anhu da je rekao:
''uo sam Hiama b. Hakima kako ui sru 'el-Furqan' za ivota Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Sluao sam njegovo uenje a uio je
na dijalektima koje ja nisam uo od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem. Jedva sam ga pratio u namazu, saekao sam ga dok preda selam,
zatim sam ga povukao za koulju i upitao: ''Ko te pouio ovim srama?''
Rekao je: ''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Rekao sam mu:
''Lae'' a zatim sam ga doveo do Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem. Rekao sam: ''O Allhov Poslanie uo sam ovoga kako ui sru 'el-
Furqan' na dijalektima kojima me ti nisi pouio, a ti si me pouio sri 'el-
Furqan'. Rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Pusti ga
Omere a ti Hiame ui!'' On je prouio na onom dijalektu kojeg sam uo da
ui pa je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem rekao: ''Ovako je
objavljeno.'' Zatim je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem rekao:
''Ui o Omere!'' Uio sam sru na nain kojem me je Allhov Poslanik,

187
hadith su zabiljeili immi el-Buhari i Muslim.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 104 ~

sallallhu 'alejhi we sellem pouio i ree mi Allhov Poslanik, sallallhu
alejhi we sellem: ''Ovako je objavljeno!'' A zatim je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem rekao: ''Ovaj Qur'n je objavljen na sedam
dijalekata i uite ono to je lahko od njega!''
188


MILJENJA ULEME PO PITANJU SEDAM
NARJEJA
Ulema se razila u tumaenju sedam narjeja na kojimaje Qur'n
objavljen. Ta miljenja su sljedea:
1. Veina uleme smatra da sedam harfova (narjeja) oznaava sedam
dijalekata kojima govore arapi sa jednim znaenjem. Ti dijalekti su se
meusobno razlikovali u objanjavanju znaenja rijei tako da dolazi Qur'n
sa izrazima koji odgovaraju svim tim jezicima a koji obuhvataju jedno
znaenje. Time nestaje razlike izmeu tih jezika i Qur'n dolazi sa jednim ili
vie izraza zajednikih za sve jezike.
2. Neki smatraju da sedam harfova oznaava sedam jezika arapa na
kojima je Qur'n objavljen. To znai da jezik Qur'na, njegove rijei u svojoj
cjelokupnosti ne izlaze iz tih sedam jezika.
3. Neki kau da sedam harfova oznaava sedam naina: naredbu,
zabranu, obeanje, prijetnju, raspravu, kazivanje i primjere.
4. Jedna grupa smatra da sedam harfova oznaava sedam promjena u
kojima postoje razlike:
- razlike u broju i rodu imena
- razlike u analizi
- razlike u promjenama
- razlike u mjestu slova ili rijei
- razlike u promjeni vokala ili rijei

188
hadith su zabiljeili immi el-Buhari, Muslim i drugi.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 105 ~

- razlike u dodavanju ili oduzimanju rijei i
- razlike dijalekata u krupnoi i tankoi uenja.
5. Neki smatraju da broj sedam nije razumljiv, da nema nikakva
znaenja ve je on pokazatelj onoga to su arapi pisali oznaavajui
savrenstvo upotrebom tog broja. To je ujedno i pokazatelj da je Qur'n sa
svojim jezikom i stilom dostigao vrhunac savrenstva.
6. Jedna grupa kae da sedam harfova oznaava sedam kiraeta.
Najispravnije od svih ovih miljenja je prvo miljenje. Sa sedam
harfova se eli ukazati na sedam narjeja arapa sa jednim znaenjem gdje se
sa razliitim izrazima eli ukazati na jedno znaenje.

MUDROST OBJAVE QUR'NA NA SEDAM
NARJEJA
Mudrost objave Qur'na na sedam narjeja ogleda se u sljedeem:
1. Olakavanje itanja i uenja Qur'na na pamet onima koji su
nepismeni. Prenosi se od Ubejja da je rekao: ''Sreo je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem Dibrila kod Ahdril-Mer' (Mjesto kod
Kuba'a), pa mu je rekao: ''Poslan sam nepismenom ummetu, meu njima su
djeca, sluge, starci i nemoni.'' Rekao je Dibril: ''Uite Qur'n na sedam
narjeja.''
189

2. Qur'n kao mu'diza koja odgovara prirodi jezika kod arapa.
Qur'n je objavljen kao izazov svim arapima i on nije izazov za jedan jezik
arapa ve je on mu'diza za sva narjeja.
3. Qur'n kao mu'diza u svome znaenju i propisima. Razliite
promjene u formama izraavanja u pojedinim rijeima i harfovima ine da
qur'nski propisi odgovaraju svim vremenima. Zbog toga fakihi donose
dokaze u svojim rjeenjima i idtihadu na osnovu kiraeta sedam harfova.

189
hadith je zabiljeio imm Ahmed.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 106 ~

KIRAETI I UAI
Kiraet (itanje, uenje) je nastalo od glagola qaree (itati).
Terminoloki: kiraet oznaava jedan od pravaca koji slijedi imm ua
Qur'na a koji se razlikuje od drugih pravaca. Oni su vrstim senedom
preneseni od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem a od vremena
ashaba ljudi slijede njihov put u uenju. Poznati uai meu ashabima su
bili: Ubejj, Alijj, Zejd b. Sabit, Ibn-Mes'ud, eb Musa el-E'ari i drugi. Od njih
su preuzeli uenje ostali ashabi i prenijeli ga u druge pokrajine a svi oni su
povezani senedom do Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
I u vrijeme tabi'ina je posveena velika panja kiraetima a tabi'ini su
postali immi koji su bili uzor i kojima su hrlili ljudi. Meu njima su
sedmorica imma kojima se pripisuje sedam kiraeta. Neki od njih su bili u
Medini, neki u Mekki, Kufi, Basri i amu. Sedmorica poznatih imma su:
eb-'Amr, Nafi', 'Asim, Hamza, el-Kisi, Ibn-'Amir i Ibn-Kesir.
Kiraeti ne oznaavaju sedam narjeja iako njihov isti broj dovodi do
pomisli na jednakost meu njima. Kiraeti su pravci imma i oni su prisutni
meu ljudima a nastali su na osnovu dijalekata, naina izgovora,
naglaavanja krupnoe ili tankoe, uklapanja, prekida, duine, kratkoe i
drugog. Svi oni su uvrteni u jedno narjeje Kurejija.
Sedam harfova (narjeja) su za razliku od toga onakvi kakve smo ih
prethodno prikazali. U vrijeme Osmana kada su se poveale borbe i strah od
fitneta napisan je Mushaf na jednom narjeju, kao to smo spomenuli.







SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 107 ~

ET-TEDVID I ADABI UENJA QUR'NA
Abdullah ibn Mes'ud je imao lijep glas a njegovo uenje je ostavljalo
traga na samom uau a i na sluaocu koji razumije znaenje Qur'na i tajne
njegova i'daza. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem kae: ''Ko eli
da ui Qur'n kao to je objavljen neka ga ui kiraetom Ibni Ummi-Abda'', tj.
Abdullaha b. Mes'uda kojem je dat lijep glas i tedvid Qur'na.
U prolosti a i danas ulema posveuje panju uenju Qur'na kako bi
izgovor bio pravilan. Davanje harfovima njihovog prava i redosljeda,
vraanje svakog harfa na njegovo ishodite i osnovu, ljepota izgovora sa
njegovom pravilnolu bez imalo pretjerivanja i nepravilnosti naziva se
tedvidom.
Tedvid sadri pravila koja se zasnivaju na ishoditima harfova i
uvanju veze izmeu harfa i onoga to slijedi i onoga to mu prethodi, ali se
on ne postie uenjem ve vjebom. Poeljno je da ovjek ui Qur'n to vie
moe, a uenje sa iskrenim nijjetom se nagrauje. Prenosi se od Ibn-Mes'uda
da je rekao: ''Rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Ko
proui harf iz Allhove Knjige ima jedno dobro djelo, a jedno dobro djelo je kao deset
takvih!''
190


ADABI UENJA
Lijepo je da ua Qur'na:
1. Uzme abdest, jer je to najbolji zikr, iako je uenje dozvoljeno i
onome koji nije sa abdestom;
2. Da bude na istom mjestu, iskazujui na taj nain potovanje
prema onome to ui;
3. Da njegovo uenje bude sa skruenou i smirenou;
4. Da upotrijebi misvak prije poetka uenja;

190
hadith je zabiljeio imm et-Tirmidhi.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 108 ~

5. Da proui e'zu na poetku uenja, a neka ulema smatra da je
uenje isti'aze vadib;
6. Da proui bismilu na poetku svake sre izuzev ''beraeta'' sre
'et-Tewbe';
7. Da njegovo uenje bude razgovjetno i pravilno;
8. Da razmilja o onome to ui jer je to i cilj uenja a to je da njegovo
srce bude okupirano onim to ui, te da njegovi osjeaji budu usklaeni sa
jetima koji govore o istigfaru, tewbi, milosti i kazni...
Uzvieni Allh kae:
.. ..l. ,,l| .,`. ``,.,l ...,, ..,l l` .,l
''Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o rijeima
njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.''
191

9. Da djeluju na njega jeti obeanja i prijetnje, tako da se raalosti i
plae kod jeta koji govore o strahotama i prijetnjama;
10. Da uljepa uenje lijepim glasom jer je Qur'n ukras lijepom glasu
a lijep glas vie djeluje na duu;
11. Da ui naglas, to je bolje a ono sadri buenje srca i obnavljanje
njegove djelatnosti, te usmjeravanje sluha na uenje Qur'na. Sve to djeluje i
na sluaoce i usmjerava ih na razmiljanje o Allhovim jetima. Ukoliko se
ua boji da takvo njegovo uenje ne bude zbog prikazivanja drugima ili ako
uznemirava klanjae onda je bolje uenje u sebi.
12. Ulema se razila u tri grupe po pitanju uenja iz Mushafa i uenja
na pamet, koje je od njih bolje? uenje iz Mushafa je bolje, jer je gledanje u
njega 'ibadet i time se objedinjuje uenje i gledanje.

191
sra Sd 29 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 109 ~

- bolje je uenje na pamet jer se time postie razmiljanje koje nam se
nareuje u Qur'nu a praksa pokazuje da se taj cilj ne moe postii
gledanjem u Mushaf.
- to zavisi samo o situaciji; ako je ua hafidh, u tom sluaju on moe
razmiljati i gledati u Mushaf a time je bolje kada se objedini hifdh i uenje iz
Mushafa.


















SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 110 ~

JASNI I NEJASNI JETI
Allh objavljuje Svoju Knjigu, Furqan koji razdvaja istinu od
neistine, kao opomenu ljudima i objanjenje ispravnog vjerovanja. To je
Allhov dar ljudima, jer im je objasnio osnove vjere koju treba da slijede i
objasnio im pravi put. Sve to je objanjeno jasnim jetima koji su glavnina
Knjige i u pogledu razumijevanja tih jeta ne postoji razilaenje meu
muslimanima. Uzvieni Allh kae:
'.. l. ...,, !., !,,s ,1l .l-,
''Knjiga iji su jeti jasno izloeni, Qur'n na arapskom jeziku za ljude
koji znaju.''
192

Osnove islama se na vie mjesta u Qur'nu ponavljaju i to sa
razliitim izrazima, jezikim oblicima i nainima. Meutim, njihovo znaenje
je uvijek jedno. jeti lie jedni drugima i njihovo znaenje se slae. Pored
toga to su spomenute osnove vjere, spomenuti su i ogranci vjere koji
proizilaze iz samih osnova. Ni tu ne moe doi do razilaenja kod
mudtehida koji su upueni u znanje jer oni vraaju te jete na osnove i na
jasne jete.

OPI IHKM I OPI TEBUH
Muhkem u arapskom jeziku ima vie znaenja a to su: sprijeiti,
razdvojiti izmeu dvije stvari. Hakim vladar spreava nasilnika i razdvaja
one koji se sukobe, pravi razliku izmeu istine i neistine. Muhkem oznaava
neto jasno, precizno.
Kada kaemo za neki govor da je muhkem to znai da on pravi
razliku izmeu istine i neistine. Allh opisuje Qur'n u cjelini da je muhkem:

192
sra Fussilet 3 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 111 ~

l .. .>> ...,, . l. _. .] ,>> ,,>
''Elif-lam-ra. Ovo je Knjiga iji se jeti pomno niu i od vremena do
vremena objavljuju, od Mudrog i Sveznajueg.''
193

l ,l. .,, ..>l ,>>'
''Elif-lam-ra. Ovo su jeti mudre Knjige.''
194

Qur'n je u cjelosti muhkem, tj. precizan, jasan govor koji razdvaja
istinu od neistine, pravdu od nepravde. Ovo je opi ihkm jasnoa.
Mutebih u arapskom jeziku oznaava slinost jedne stvari drugoj i
nemogunost pravljenja razlike izmeu njih zbog toga. Primjer toga imamo
u qur'nskom opisu dennetlija kojima e se donijeti plodovi za koje e oni
misliti da su ih prije jeli:
. ., !,.:.`.
''A bie im davani samo njima slini.''
195

Kada kaemo za neki govor da je mutebih to znai govor koji je
slian drugom govoru tako da jedan drugog potvruje. Allh u cjelini
opisuje Qur'n da je mutebih:
< _. _.> ,.>' !,.. !,.:.. _.!..
''Allh objavljuje najljepi govor, Knjigu slinu po smislu, ije se pouke
ponavljaju.''
196


193
sra Hd 1 jet.
194
sra Junus 1 jet.
195
sra el-Beqare 25 jet.
196
sra ez-Zumer 23 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 112 ~

Qur'n je u cjelosti mutebih, tj. njegovi jeti lie jedni drugima u
savrenstvu, potpunosti. Ovo je opi tebuh slinost. Svi jeti u Qur'nu,
muhkem i mutebih u svome opem znaenju ne nijeu jedni druge. Qur'n
je u cjelini muhkem jasan a on je i slian jeti jedni druge potvruju.
Njegov govor i znaenje su jasni iako se rijei i nain prikaza razlikuje. Kada
Qur'n nareuje, on ne nareuje na drugom mjestu suprotno tome, ve
nareuje to ili slino tome. Tako je i sa zabranama i vijestima o kojima
Qur'n govori. U njemu nema suprotnosti i razlika. Kae Allh, tebareke we
te'la:
l l _. ..s ,s < .>l , !.l.> ,.
''Da je on od nekog drugog, a ne od Allha, sigurno bi u njemu nali
mnoge protivrjenosti.''
197


POSEBNO ZNAENJE IHKMA I TEBUHA
O ovoj vrsti ihkma i tebuha kae Allh, azze we delle:
> _.] _. ,,ls ..>l .. .,, ..>>: _> ..>l `>
.,.:.`. !.! _.] _ `,l _, `-,., !. ,.:. .. ,!-., ..l
,!-., .,!. !. `l-, .`,!. | < `>.l _ l-l l1, !..,
., _ _. ..s !., !. `., | l` .,l
''On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su jeti jasni, oni su glavnina knjige, a
drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena - eljni smutnje i svog

197
sra en-Nis' 82 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 113 ~

tumaenja slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihovo zna samo
Allh. Oni koji su dobro u nauku upueni govore: ''Mi vjerujemo u njih,
sve je od Gospodara naeg!'' - A samo razumom obdareni shvaaju.''
198

U znaenju ovih jeta ulema se razila:
1. muhkem: ono ije je znaenje razumljivo u potpunosti iz jeta;
mutebih: ono ije je znaenje Allh zadrao kod Sebe.
2. muhkem: ono ije se znaenje moe protumaiti samo na jedan
nain;
mutebih: ono ije se znaenje moe protumaiti na vie naina.
3. muhkem: ono to je razumljivo samo po sebi, tako da nije potrebno
traiti drugi dokaz za to, mutebih: ono to nije razumljivo samo po sebi,
tako da je potrebno traiti drugi dokaz za to.
U muhkem jete spadaju jeti koji su derogirali druge jete, te jeti o
halalu, haramu, naredbama, kaznama, prijetnjama i obeanjima.

RAZILAENJE ULEME U SHVATANJU MUTEBIH
JETA
Kao to se ulema razila po pitanju znaenja muhkem i mutebih
jeta uopte, razila se i po pitanju shvatanja mutebih jeta. Osnova
njihova razilaenja je razliito shvatanje Allhovih rijei:
`>.l _ l-l
''A oni koji su dobro u nauku upueni.''
1. Da li su oni subjekat, a predikat je ''govore'', a veznik ''i'' oznaava
poetak nove misli? U tom sluaju je stanka na kraju prethodna govora

198
sra lu 'Imrn 7 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 114 ~

!. `l-, .`,!. | <
''A tumaenje njihovo zna samo Allh.''
2. Ili je to povezano ''i kau'' i oznaava stanje, a stanka je na kraju
rijei:
`>.l _ l-l
''A oni koji su dobro u nauku upueni.''
Prvo miljenje zastupaju Ubejj b. Ka'b, Ibn Mes'ud, Ibn 'Abbas i drugi
od ashaba, tabi'ina i ostalih. To dokazuju onim to prenosi Hakim u svom
''Mustedreku'' od Ibni Abbasa da je on uio:
!. `l-, .`,!. | < `>.l _ l-l l1, !.., ,
''A tumaenje njihovo zna samo Allh. A oni koji su dobro u nauku
upueni govore: ''Mi vjerujemo u njih.''
Kiraet Ibn Mes'uda je:
''Zaista je njihovo tumaenje samo kod Allha. A oni koji su dobro u
nauku upueni govore: ''Mi vjerujemo u njih.''
Ovaj jet ukazuje na pokuenost onih koji slijede samo jete koji su
manje jasni. Njih Qur'n opisuje kao one ija su srca pokvarena i koji su
eljni smutnje. Prenosi se od Aie, radijallhu anha da je rekla: ''Prouio je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem ovaj jet: ''On tebi objavljuje
Knjigu, pa do rijei A samo razumom obdareni shvaaju.'' Rekao je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Kada vidi one koji slijede
manje jasne jete, oni su ti na koje je Allh ukazao, pa ih se pripazi!''
Drugo miljenje slijedi grupa na ijem vrhu je Mudahid. Prenosi se
od njega da je rekao: ''Predao sam Mushaf Ibni 'Abbasu od el-Fatihe do
njegova kraja. Zaustavljao bih ga kod svakog jeta i pitao bi ga o njegovom

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 115 ~

tumaenju.'' Ove rijei je prihvatio en-Nevevi pa je tumaei Muslima rekao:
''Ovo je miljenje tanije, jer je neshvatljivo da se Allh obraa Svojim
robovima govorom kojeg nijedan od Njegovih stvorenja ne moe spoznati.''

USKLAIVANJE IZMEU OVA DVA MILJENJA
Vraajui se na znaenje rijei ''te'vil'' postaje nam jasno da nema
protivrjenosti izmeu ova dva miljenja. Te'vil ima tri zaenja:
1. Mijenjanje znaenja rijei koje izgleda najvjerovatnije, te na osnovu
dokaza koji su povezani sa drugim znaenjem odrediti novo znaenje koje je
manje vjerovatno.
2. Te'vil u znaenju tefsira, a to je govor kojim se objanjava neto
kako bi se razumjelo znaenje toga.
3. Te'vil je stvarnost, sutina govora. Na osnovu toga te'vil onoga to
nas Allh obavjetava o Sebi i Svojim sifatima je stvarnost, sutina Njegova
bia i onoga to On posjeduje od sifata. Na osnovu ovoga su rijei Aie,
radijallhu anha: ''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem bi uio na
ruku'u i seddi: ''Neka Si slavljen Allhu moj - Gospodaru na, i radi Tvoje
hvaljenosti oprosti mi Allhu moj!'' te'vilio bi Qur'n. A to znae Allhove
rijei: ''Ti veliaj Gospodara svoga hvalei Ga i moli Ga da ti oprosti, On je
uvijek pokajanje primao.''
199

Oni koji prave stanku na rijeima: ''A tumaenje njihovo zna samo
Allh.'' ine rijei: ''A oni koji su dobro u nauku upueni govore''
poetkom nove misli, - smatrajui to te'vilom u njegovom treem znaenju,
tj. stvarnou na koju nam ukazuje govor. Stvarnost Allhova bia, Njegovih
sifata i imena, stvarnost naeg povratka Njemu niko ne zna do Allh.
Oni koji prave stanku na rijeima: ''A oni koji su dobro u nauku
upueni'' smatrajui harf ''vav'' veznikom a ne poetkom nove misli oni
to smatraju te'vilom u njegovom drugom znaenju, tj. tefsirom. O

199
sra en-Nasr 3 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 116 ~

Mudahidu, poznatom mufessiru kae Sufjan es-Sevri: ''Ako ima tefsir od
Mudahida on ti je dovoljan; a kada se spomene da on te'vili mutebih
jete, eli se rei da on zna njihov tefsir.''
Na kraju ovog izlaganja postaje nam jasno da nema razlike izmeu
dva pravca ve je razilaenje u shvatanju samog znaenja te'vila.
U Qur'nu postoje rijei koje su mutebih i njihovo znaenje lii
znaenju rijei koje mi poznajemo, ali stvarnost njihova nije onakva kakvu
mi poznajemo. Iako izmeu Allhovih imena i sifata postoji slinost
tebuh sa imenima robova i njihovih sifata u izgovoru, stvarnost Stvoritelja
i Njegovih sifata se razlikuje od stvorenja i njihovih sifata. Zbog toga su
Malik i drugi od prethodnika kada su upitani o Allhovim rijeima:
''Milostivi isteva na Ar'' su rekli: ''Istiv''' znaenje te rijei je poznato,
njegova kakvoa je nepoznata, iman u to je vadib a pitanje o tome je bid'at
novotarija.''
Kada Allh opisuje Sudnji dan On nam to prikazuje rijeima ija
znaenja lie onome to je nama poznato s tim da je stvarnost toga drugaija
od stvarnosti kakvu mi vidimo. Na ahiretu postoji mizan (vaga), dennet i
dehennem:
!, ". s. _ ', s.. _ _!. `.. _ _
.:,.
''U njemu su divani skupocjeni i pehari postavljeni i jastuci poredani i
ilimi raireni.''
200

Mi znamo ta to znai i u to vjerujemo, kao i to da je na ahiretu ljepe
nego na dunjaluku, ali stvarnost odlika drugog svijeta mi ne znamo i one
pripadaju te'vilu kojeg ne zna niko do Allh uzvieni.


200
sra el-Gaije 13 16 jeta.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 117 ~

POKUENI TE'VIL
Pokueni te'vil kao to smo prije naglasili pod brojem jedan je
mijenjanje znaenja rijei koje nam izgleda najvjerovatnije, te na osnovu
dokaza koji su povezani sa drugim znaenjem dati njemu novo znaenje koje
je manje vjerovatno. To miljenje slijedi veina uleme koja dolazi nakon
naih prethodnika. Oni pretjeruju u poricanju svega onoga to se moe
Allhu pripisati kao slinost stvorenjima. Ovakav njihov stav je neispravan i
kada oni tumae ''ruku'' kao mo oni time ele izbjei da Allhu pripiu ruku
jer stvorenja imaju ruku. Zbog toga su protumaili rije ''ruka'' kao mo
kudret. Oni time sami sebi protivrjee jer oni znaenju koje poriu daju novo
znaenje koje takoe postoji kod stvorenja, jer stvorenja imaju i mo. Ako je
po njihovom miljenju neispravno Allhu pripisati ruku zbog slinosti sa
stvorenjima onda je neispravno da Mu pripiemo i mo. Zbog toga je
neispravno da kaemo: ova rije se tumai tako to se udaljava od njenog
pravog znaenja i daje joj se novo znaenje koje je manje vjerovatno.











SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 118 ~

DEROGIRAJUI NSIH I DEROGIRANI- MENSH
JETI
Allhovi propisi koje je slao preko Svojih poslanika imali su za cilj da
isprave kod ljudi njihovo vjerovanje, njihovo meusobno ophoenje sa
ljudima i 'ibadete. Vjerovanje je uvijek bilo isto, nepromijenjivo i uvijek je
bila jedna vjera u Gospodara i sa takvim vjerovanjem su dolazili svi
poslanici:
!. !.l. _. .l, _. _. | _-. ,l| .. .l| | !. .,s!
''Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili:
"Nema boga osim Mene, zato Mene oboavajte!''
201

'Ibadeti i meusobno ophoenje meu ljudima ima za cilj odgajanje
due, ouvanje iste zajednice i povezivanje ljudi u skladan odnos bratstva i
ljubavi. Meutim, kroz istoriju svaki narod je imao posebne potrebe. Ono to
je odgovaralo jednom narodu u njegovom vremenu nije odgovaralo narodu
u drugom vremenu. Zbog toga se put da'we razlikuje u samom poetku od
njegova naina nakon formiranja i gradnje vrste zajednice. Mudrost
zakonodavstva se mijenja kroz vrijeme, ali mi ne smijemo zaboraviti da je to
od Allha Koji sve obuhvata Svojim znanjem:
`_:`. !.- `_-, > _l:`.
''On nee biti pitan za ono to radi, a oni e biti pitani.''
202

Zato nam ne treba biti udno kada vidimo da se jedan propis
zamijenio drugim propisom koji je u korist robovima a sve je to prethodno
bilo u Allhovom znanju.


201
sra el-Enbija 25 jet.
202
sra el-Enbija 23 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 119 ~

DEFINICIJA DEROGACIJE I USLOVI ZA TO
Nesh u arapskom jeziku znai neto otkloniti i izbrisati, pa se kae:
Vjetar je izbrisao tragove. Nesh znai i prenijeti neto sa jednog mjesta na
drugo, tako da se kae da je neto preneseno iz knjige na drugo mjesto. To
znaenje nalazimo u ovom jetu:
!.| !. `_...`. !. `.. l.-.
''Naredili smo da se zapie sve to ste uradili.''
203
- tj. prenoenje djela u
suhufe.
Terminoloki 'nesh' znai derogiranje ili stavljanje van snage
odreenog eri'atskog propisa na osnovu druge eri'atske odredbe. Pod
rijeju ''en-Nsih'' moe se podrazumijevati Allh jer je On Taj koji derogira,
Zakonodavac, kao to je rekao Uzvieni:
!. _... _. ,, !... ,!. ,> !.. !l.. l l-. < _ls _
,`_: ',.
''Mi nijedan propis ne promjenimo, niti ga u zaborav potisnemo, a da bolji
od njega ili slian njemu ne donesemo. Zar ti ne zna da Allh sve moe?''
204

Takoe se pod rije nsih misli i na jet i na ono to se zna da je u
njemu nesh. Zato se kae: ovaj jet derogira drugi jet, a ovaj propis derogira
drugi propis.
Mensh je propis koji je stavljen van snage, kao npr. jeti koji govore
o nasljedstvu. Da bi derogacija bila vaea postoje uslovi a oni su:
1 Da propis na kojem se vri bude eri'atski propis

203
sra el-Dasije 29 jet.
204
sra el-Beqare 106 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 120 ~

2 Da dokaz za stavljanje propisa van snage bude eri'atski tekst koji
je objavljen nakon teksta derogiranog propisa
3 Da ne bude dokaz koji stavlja propis van snage ogranien samo
jednim vremenom, inae bi taj propis prestao biti punovaei nakon isteka
tog vremena i to se ne bi ubrajalo derogacijom. Kae Mekkijj b. ebi-Talib:
''Jedna grupa uenjaka kae da su eri'atski tekstovi koji su ogranieni
vremenom ili ciljem muhkem jeti koji nisu derogirani, jer su ogranieni
vremenom. Oni su ogranieni vremenom i u tom sluaju derogacija nije
vaea. Primjer za to je jet:
s! >. _.> _.!, < :.!,
''Ali vi oprostite i preko toga preite dok Allh Svoju odluku ne donese!''
205
Ovaj jet je muhkem i nije derogiran jer je ogranien vremenom, a jet koji
je ogranien vremenom nema u sebi derogaciju.

NA KOJIM JETIMA SE DEAVA DEROGACIJA
Iz prethodnog izlaganja moemo zakljuiti da se derogacija ne
deava osim u jetima naredbe ili zabrane. Ti jeti su jasni u traenju ili su u
izjavnom obliku koji imaju znaenje naredbe ili zabrane, s tim da to traenje
bude nevezano za vjerovanje koje govori o Allhu, Njegovim sifatima,
knjigama, poslanicima, Sudnjem danu, moralnim osobinama, osnovama
'ibadeta i meuljudskim odnosima jer se na tim temeljima zasnivaju svi
Allhovi zakoni eri'ati: Uzvieni Allh kae:
_. >l _. _.] !. _. ., l>. _.] !.,> ,,l| !. !.,. .,
,>,| _.`. _.,s `,, _.] .. ,

205
sra el-Beqare 109 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 121 ~

''On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisao Nuhu i ono to
objavljujemo tebi, i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i 'Isau: "Pravu
vjeru ispovjedajte i u tome se ne podvajajte!''
206

!,!., _.] `.., . `,l. `!,.l !. . _ls _.] _.
l, >l-l 1`..
''O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da
biste se grijeha klonili.''
207

: _ _!.l _>'!, ..!, l> _ls _ .!. _,.!, _. _
_ _,.s
''I oglasi ljudima hadd!" dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim;
dolazie iz mjesta dalekih.''
208

Allh. subhanehu we te'la kae o odmazdi:
!.,. ,ls !, _.l _.l!, _,-l _,-l!, . .!,
_: :!, _.l _.l!, _`>l '_!. _. _... .,
:! .`] _. `l > !., _. < ,.l`! `> .l.Ll
''Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos, i
uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. A onome ko od

206
sra e-ura 13 jet.
207
sra el-Beqare 183 jet.
208
sra el-Hadd 27 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 122 ~

odmazde odustane, bie mu to od grijeha iskupljenje. Oni koji ne sude
prema onom to je Allh objavio pravi su nasilnici.''
209

Allh, azze we delle kae o dihadu:
_! _. _,. _.. .-. ,,
''A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici
borili.''
210

Allh, tebareke we te'la kae o ahlaku:
-.. ..> _!.ll _.. _ _ !>.
''I iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno.''
211

Takoe u derogaciju ne spada jasan izjavni govor koji nije u znaenju
traenja, poput prijetnje i obeanja.

KAKO SE POZNAJE DEROGACIJA I KAKVA JE
VANOST NJENOG POZNAVANJA
Nema sumnje da je u poznavanju derogirajuih i derogiranih jeta
velika vanost za svakog fakiha, pravnika i mufessira kako ne bi pomijeali
propise. Zbog tog razloga postoje mnogi hadithi koji podstiu ovjeka na
njihovo poznavanje.
Prenosi se od Alije, radijallhu anhu da je proao pored nekog kadije
i rekao mu: ''Poznaje li nsih i mensh?'' Rekao je: ''Ne.'' Rekao mu je:
''Propao si i upropastio si druge.''

209
sra el-Mide 45 jet.
210
sra lu 'Imran 146 jet.
211
sra Lukman 18 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 123 ~

Prenosi se da je Ibni-Abbas, radijallhu anhuma o rijeima
Uzvienog:
_. ,`, .>l .1 _. ,> ,.
''A onaj kome je znanje darovano darovan je blagom neizmjernim.''
212

rekao da je to poznavanje nsiha i mensha, muhkema i mutebiha,
vremena objave i halala i harama.
Za poznavanje nasiha i mensuha postoji vie naina:
1. Jasno prenoenje od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem ili od njegovih ashaba poput haditha: ''Bio sam vam zabranio posjetu
kaburova ali ih sad posjeujte!''
213
I poput toga je govor Enesa, radijallhu
anhu o stanovnicima Me'ne: ''O njima je objavljen Qur'n kojeg smo uili
dok nije uzdignut.''
2. Slaganje ummeta da je odreeni tekst nsih a drugi mensh.
3. Poznavanje vremena objavljivanja propisa, koji je prvi a koji zadnji
objavljen.
U derogaciji se ne moe osloniti na idtihad, rijei nekog mufessira,
vidljivu oprenost meu dokazima niti na prenosioca koji je kasno primio
islam.

MILJENJA O DEROGACIJI I DOKAZI NJENE
ISPRAVNOSTI
Po pitanju derogacije ljude moemo podijeliti na etiri grupe:
1. Jevreji koji poriu derogaciju jer smatraju da oznaava saznanje
neega to se nije prije znalo, tj. otkrivanje neega to je bilo prikriveno, a
pod tim smatraju:

212
sra el-Beqare 269 jet.
213
hadith je zabiljeio imm Hakim.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 124 ~

- da derogacija nema odreene mudrosti a to je nemogue da se
pripie Allhu
- da derogacija ima neku mudrost koja je postala vidljiva nakon svoje
skrivenosti a to zahtijeva saznanje nakon neznanja, a to je takoe nemogue
pripisati Allhu.
Ova njihova tvrdnja i dokazivanje je neispravno jer je svaka mudrost
onoga koji derogira i derogirajueg poznata Allhu i Njegovo znanje se nije
obnovilo time, a Allh mijenja propise kod robova zbog odreene mudrosti
koja je Njemu i prije bila poznata jer On upravlja svim sa Svojom mudrou.
Jevreji priznaju da Musaov eri'at derogira ono to je bilo prije njega
a i u tekstovima Tevrata postoji derogacija poput zabrane mnogih ivotinja
sinovima Isra'ilovim nakon to su im bile dozvoljene. Allh nas obavjetava
o tome:
_ ,!-Ll ! > _.,l _,,`.| | !. > `_,,`.| _ls ... _.
_, _.. .`.l _ .! .`.l!, !>l.! | .. _,...
''Svaka hrana je bila dozvoljena sinovima Isra'ilovim, osim one koju je
Isra'il sam sebi zabranio prije nego to je Tevrat objavljen bio. Reci:
"Donesite Tevrat pa ga itajte, ako istinu govorite!''
214

U drugom jetu Uzvieni kae:
_ls _.] :!> !..> _ _: L
''Jevrejima smo sve ivotinje koje imaju kopita ili kande zabranili.''
215

Potvreno je u Tevratu da je Adem enio svoje sinove sa sestrama
svojim njihovim, a to je zabranio Musau. Musa je naredio sinovim

214
sra lu 'Imran 93 jet.
215
sra el-En'am 146 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 125 ~

Isra'ilovim da ubijaju one koji oboavaju tele, a zatim je naredio da ih
prestanu ubijati.''
2. Er-Revfid (ije, rafidije) koji pretjeruju u derogiranju i koji
smatraju da je mogue da Allh neto sazna to prethodno nije poznavao.
Oni imaju suprotno miljenje od Jevreja a to dokazuju rijeima koje lano
pripisuju Aliji, radijallhu anhu, kao i rijeima Uzvienog:
>., < !. ',!: ,:`,
''Allh je dokidao ta je htio, a ostavljao ta je htio.''
216
i to tumae da
Njemu postaje neto jasno nakon to nije znao. To je oita zabluda i
iskrivljavanje Qur'na. Znaenje jeta ja da Allh dokida neki propis koji
vie ne koristi ljudima a da donosi drugi koji e koristiti ljudima. Primjeri
toga su mnogobrojni a neki od toga su brisanje dobrim djelima loih djela:
| ...>' _,>.`, ,!:,.l
''Dobra djela zaista ponitavaju rava.''
217
- brisanje nevjerstva i
neposlunosti onih koji su se pokajali i potvrda njihova vjerovanja i
poslunosti se ne moe ubrojati u neto to je Allh saznao nakon neznanja,
ve Allh to ini sa Svojim znanjem koje je posjedovao prije svega toga.
3. Eb Muslim el-Asfahani koji dozvoljava derogaciju putem razuma
a zabranjuje putem eri'ata. Kae se da on zabranjuje derogaciju posebno u
Qur'nu a za to uzima sljedei dokaz:
,.!, `_L.,l _. _,, ,., _. .l> _,.. _. ,>> .,.-

216
sra er-Ra'd 39 jet.
217
sra Hd 114 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 126 ~

''La joj je strana, bilo s koje strane, ona je objava od Mudroga i hvale
dostojnoga.''
218
- i on to tumai da njegovi propisi ne mogu biti mijenjani.
Odgovor na ovakvo miljenje ja da znaenje prethodnog jeta
ukazuje da Qur'nu nije prethodila ni jedna Knjiga koja ga ponitava, a niti
da e doi neto nakon Qur'na to bi ga ponitilo.
4. Dumhur uleme koji dozvoljavaju derogaciju putem razuma kao
i putem eri'ata. To dokazuju time da:
1. Allhova djela se ne opravdavaju svrhom i ciljevima. On ima
pravo da naredi neto u odreenom vremenu i da to poniti zabranom u
drugom vremenu, a Allh najbolje zna ta je dobro za Njegove robove.
2. Tekstovi Qur'ana i sunneta ukazuju na dozvolu derogacije i na
njeno postojanje:
- Kae Uzvieni Allh:
:| !.l., ,, _l. ,,
''Kada mi jet dokinemo drugim.''
219

!. _... _. ,, !... ,!. ,> !.. !l.. l l-. < _ls _
,`_: ',.
''Mi nijedan propis ne promjenimo, niti ga u zaborav potisnemo, a da bolji
od njega ili slian njemu ne donesemo. Zar ti ne zna da Allh sve moe?''
220

Prenosi se u ''Sahihu'' od Ibni-Abbasa, radijallhu anhuma da je
rekao: ''Kae Omer, radijallhu anhu: ''Najbolji ua i kadija kod nas je Ubejj,

218
sra el-Fussilet 42 jet.
219
sra en-Nahl 101 jet.
220
sra el-Beqare 106 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 127 ~

i mi ne naputamo govor Ubejja. To je zbog toga to Ubejj kae: ''Ja ne
naputam nita to sam uo od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, a Uzvieni Allh kae: ''Mi nijedan propis ne promjenimo, niti ga u
zaborav potisnemo...''

VRSTE DEROGACIJE
Derogacija se dijeli na etiri vrste:
1. Derogacija Qur'ana Qur'nom
Islamska ulema se sloila da je to dozvoljeno i da je njeno postojanje
mogue. jet koji je propisivao iddet od godinu dana eni iji je mu umro
derogiran je jetom koji propisuje iddet od etiri mjeseca i deset dana.
2. Derogacija Qur'na sa mutevatir sunnetom. To dozvoljavaju Malik
i eb Hanife, te Ahmed po jednom rivajetu, jer je sve to vahj objava.
Uzvieni Allh kae:
!. _L., _s _> _ | > | "_`- _-`,
''On ne govori po hiru svome to je samo objava koja mu se obznanjuje.''
221

!.l. ,,l| .] _,,.l _!.ll !. _. ,l| l-l _`>.,
''A tebi objavljujemo Qur'n da bi objasnio ljudima ono to im se
objavljuje, i da bi oni razmislili.''
222

Immi afija, Zahirije i Ahmed po drugoj predaji zabranjuju
derogaciju mutevatir sunnetom jer sunnet nije bolji od Qur'na. To dokazuju
jetom:

221
sra en-Nedm 3 i 4 jet.
222
sra en-Nahl 44 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 128 ~

!. _... _. ,, !... ,!. ,> !.. !l.. l l-. < _ls _
,`_: ',.
''Mi nijedan propis ne promjenimo, niti ga u zaborav potisnemo, a da bolji
od njega ili slian njemu ne donesemo. Zar ti ne zna da Allh sve moe?''
223

3. Derogacija sunneta sa Qur'nom
Ovu vrstu derogacije dozvoljava dumhur uleme. Okretanje prema
Bejtu-l-Maqdisu je bilo potvreno sunnetom, a u Qur'nu nema jeta koji to
potvruje. Dolazi objava i Qur'n to derogira:
_ ,> L: .>`..l ,>l
''I okreni lice svoje prema asnom hramu!''
224

Obaveza posta na dan aure je potvrena sunnetom ali to Qur'n
derogira jetom koji nam propisuje post u ramadanu:
_. .: `>.. :l ..,l
''Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede!''
225

4. Derogacija sunneta sunnetom
Ova derogacija sadri etiri podvrste:
1. Derogacija mutevatir sunneta sa mutevatir sunnetom.
2. Derogacija ahad sunneta sa ahad sunnetom.

223
sra el-Beqare 106 jet.
224
sra el-Beqare 144 jet.
225
sra el-Beqare 185 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 129 ~

3. Derogacija ahad sunneta sa mutevatir sunnetom.
4. Derogacija mutevatir sunneta sa ahad sunnetom.
Prve tri derogacije su dozvoljene a oko etvrte se ulema razilazi a
dumhur uleme ju ne dozvoljava. Derogacija idmaom ili kijasom nije
dozvoljena po ispravnom miljenju.

VRSTE NASHA U QUR'NU
Postoje tri vrste nasha u Qur'nu:
1. Derogacija teksta i propisa istovremeno a primjer za to se nalazi u
hadithu koji biljei imm Muslim i drugi od Aie, radijallhu anha koja kae:
''Bilo je objavljeno da deset dojenja ini srodstvo po mlijeku, pa je to derogirano sa
pet dojenja.'' Dakle ovaj jet i hukm su derogirani i ne nalaze se u Qur'nu.
2. Derogacija propisa a ostavljanje teksta a primjer za to je derogacija
jeta o iddetu ene na godinu dana uz postojanje teksta u Qur'nu. O ovoj
derogaciji su napisana mnoga djela i u njima se navode jeti koji su
derogirani.
Postavlja se pitanje koja je mudrost u stavljanju jeta van snage i u
ostavljanju teksta u Qur'nu?
Odgovor je u sljedeem:
- Qur'n se ui da bi se saznao propis iz njega i da bi radili po
njemu. On se ui zbog toga to je on Allhov govor ije se uenje
nagrauje i zbog toga je ostavljen tekst.
- Derogacija je veinom dolazila sa olakicom, tako da je tekst
ostao kao spomen na blagodat koja je dola poslije potekoe.
3. Derogacija teksta sa ostavljanjem propisa kao punovaeeg a
mnogi su primjeri ove vrste derogacije poput jeta o kamenovanju: ''Kada
starac i starica uine zinaluk kamenujte ih! To je kazna od Allha, a Allh je
Silan i Mudar.''

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 130 ~

MUDROSTI NASHA
Mudrosti koje se kriju iza nasha su:
- ouvanje dobrobiti ljudi,
- razvoj islamskog zakonodavstva do najvieg nivoa uporedo sa
razvojem da'we i napretkom drutva,
- iskuenje zaduene osobe (mukelefa, obveznika) i ispit njoj u
pokornosti Zakonodavcu,
- elja za dobrobiti ummetu i davanje olakica njemu. Ako je
derogacija nosila u sebi potekou ummetu to je znailo
poveavanje sevaba, a ako je nosila olakicu u sebi to je znailo
lahkou u izvravanju propisa.

NASH KOJI IMA ZAMJENU I ONAJ KOJI JE NEMA
Nesh moe biti zamijenjen nekim drugim jetom ili ne. Onaj koji je
zamijenjen njegova zamjena biva lakom, istom ili teom. Primjeri toga su:
1. Kada neki propis bude derogiran i umjesto njega ne doe drugi
propis, poput propisa sadake prije savjetovanja sa Allhovim Poslanikom,
sallallhu 'alejhi we sellem:
!!., _.] `.., :| `,.,>.. _.l `..1 _,, _., `>.> ..
''O vjernici, kada hoete da se s Poslanikom posavjetujete, prije
savjetovanja sadaku udijelite.''
226

Ovaj jet je derogiran sljedeim jetom:

226
sra el-Mudadele 12 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 131 ~

,.1:, `..1. _,, _., `>.> ... :| `l l-. ,!. <
>,l. .,! :l.l ., :l
''Zar vas je strah da prije savjetovanja svoga sadaku udjelite? A ako ne
udjelite i Allh vam oprosti, onda namaz klanjajte i zekat dajite!''
227

Onima koji poriu ovu vrstu derogacije (mu'tezile i zahirije) moemo
odgovoriti da derogacija jeta bez donoenja drugog propisa ima u sebi
mudrost i u tome je dobrobit muslimanima. Allh je derogirao prethodni jet
sa onim to je bolje od njega. Na osnovu toga ne donoenje novog propisa je
bolje za ljude.
2. Kada neki propis bude derogiran i umjesto njega doe drugi
propis koji je laki poput jeta:
_> l ,l ,!,.l l _|| >!.
''Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post sastajete sa svojim
enama.''
228

Ovaj jet derogira rijei:
!. . _ls _.] _. l, >l-l 1`..
''...kao to je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.''
229
- jer
ovaj jet sadri potpunu saglasnost sa onim to je prijanjim narodima bilo
zabranjeno od jela, pia, sastajanja sa enama nakon to klanjaju noni
namaz ili zaspu.

227
sra el-Mudadele 13 jet.
228
sra el-Beqare 187 jet.
229
sra el-Beqare 183 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 132 ~

Prenosi se od Ibn ebi-Hatima, od Ibni-Omera, radijallhu anhuma da
je rekao: ''Objavljeno je: ''...kao to je propisan onima prije vas, da biste se
grijeha klonili.'' bilo im je propisano da nakon nonog namaza ili spavanja
ne smiju da jedu, piju i da se sastaju sa svojim enama i slino. Nakon toga
Allh objavljuje: ''Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post
sastajete sa svojim enama.''
3. Kada neki propis bude derogiran i umjesto njega doe drugi
propis koji je njemu slian, poput derogacije okretanja prema Bejtul-Maqdisu
sa propisom okretanja prema Ka'bi:
_ ,> L: .>`..l ,>l
''Okreni zato lice svoje prema asnom hramu!''
230

4. Kada neki propis bude derogiran i umjesto njega doe drugi
propis koji je tei od njega poput jeta koji govori o pritvaranju u kuama:
_..l _,.!, :>.l _. !. .:.`.! _,ls -, ..
| .: _>>..! _ ,`,,l
''Kada neka od ena vaih blud poini, zatraite da to protiv njih etvorica
od vas posvjedoe, pa ako posvjedoe, drite ih u kuama...''
231

Ovaj jet je derogiran propisom o bievanju:
,.l _.l .>! _ .> !... .!. :.>
''Bludnicu i bludnika izbiujte sa stotinu udara bia, svakog od njih...''
232
-
kao i propisom kamenovanja koji je potvren mutevatir sunnetom.

230
sra el-Beqare 144 jet.
231
sra en-Nis' 15 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 133 ~

PRIMJERI NASHA
Es-Sujuti u svom ''Itkanu'' navodi dvadeset i jedan jet za koje
smatra da su derogirani a neki od njih su:
1.
< _:. ,-. !..,! l. : > < _| < _. ',l.
''A Allhov je i istok i zapad; kuda god se okrenete, pa tamo je Allhova
strana. Allh je, zaista, neizmjerno dobar i On sve zna.''
233

Ovaj jet je derogiran rijeima:
_ ,> L: .>`..l ,>l
''Okreni zato lice svoje prema asnom hramu!''
234

Kae se da prvi jet nije derogiran jer je njegov propis ostao vaei za
namaz na putu dok je ovjek na jahalici kao i za namaz u stanju straha.
2.
. >,l. :| .> `.> ,.l | . ,> ,.l _,.lll
_,,
''Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se,
kao obaveza za one koji se Allha boje, da pravedno uini oporuku
roditeljima i blinjima.''
235

Ovaj jet je derogiran jetom o nasljedstvu:

232
sra en-Nr 2 jet.
233
sra el-Beqare 115 jet.
234
sra el-Beqare 144 jet.
235
sra el-Beqare 180 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 134 ~

`>,.`, < _ ..l .l `_:. 1> _,,:. | _ ,!. _
_,... _l !:l. !. .
''Allh vam nareuje da od djece vae mukom pripadne toliko koliko
dvjema enskima. A ako bude vie od dvije enskih, njima dvije treine
onoga to je ostavio...''
236

3.
_ls _.] ..1,L`, ,. `!-L _,>`..
''...onima koji ga jedva podnose otkup je da jednog siromaha nahrane.''
237

Ovaj jet je derogiran sljedeim jetom:
_. .: `>.. :l ..,l
''Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede.''
238

Prenosi se u ''Sahihajnu'' (el-Buhari i Muslim) u hadithu Seleme b. el-
Ekve'a da je rekao: ''Kada je objavljeno: ''...onima koji ga jedva podnose
otkup je da jednog siromaha nahrane.'' onaj koji je elio da prekine post
morao je nahraniti siromaha. Zatim je objavljen sljedei ajet koji ga je
derogirao.''
Stav Ibni-Abbasa, radijallhu anhuma je da je ovaj jet muhkem i da
nije derogiran. Imm el-Buhari biljei od Ata'a da je uo Ibni-Abbasa kako
ui: ''...onima koji ga jedva podnose otkup je da jednog siromaha nahrane.''
pa je rekao: ''Ovaj jet nije derogiran. On se odnosi na starca i staricu koji

236
sra en-Nis' 11 jet.
237
sra el-Beqare 184 jet.
238
sra el-Beqare 185 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 135 ~

nisu u stanju da poste i zbog toga za svaki dan trebaju nahraniti siromaha.''
i znaenje jeta jeste oni koji teko podnose post.
4.
,.l:`. _s :l ,>l _!. , _ _!. , ,,
''Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu. Reci: "Ratovanje u
njemu je veliki grijeh.''
239

Ovaj jet je derogiran rijeima:
l.. _,:.l l !. >.l..1`, !
''A borite se protiv svih mnogoboaca, kao to se oni svi bore protiv vas.''
240

Kae se da ovaj jet nosi optu naredbu borbe u mjesecima izvan
svetih mjeseci i na osnovu toga prethodni jet nije derogiran.
5.
_.] _.`, .. '., l> ,. > !-... _||
_>l ,s _>|
''Oni meu vama kojima se primie smrt, a koji ostavljaju iza sebe ene
treba da im oporukom unaprijed za godinu dana odrede izdravanje.''
241

Ovaj jet je derogiran rijeima:

239
sra el-Beqare 217 jet.
240
sra et-Tewbe 36 jet
241
sra el-Beqare 240 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 136 ~

_.] .`, >.. '., l> _`.`,., _..!, -, : :s
''ene su dune da ekaju etiri mjeseca i deset dana poslije smrti svojih
mueva.''
242

Kae se da je prvi jet muhkem jer u sebi sadri vasijjet prema eni
koja ne izlazi iz kue i koja se nee udavati, dok drugi jet pojanjava iddet i
meu njima nema kontradiktornosti.
6.
| .,. !. _ .. :>. >,.!>`, , <
''Pokazivali vi ono to je u duama vaim ili to krili Allh e vas za to
pitati...''
243

Ovaj jet je derogiran rijeima:
l>`, < !.. | !-`.`
''Allh nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih.''
244

7.
:| .> .`.1l l` _1l _...,l _,...l >`! ..
l `> !`-.
''A kada diobi prisustvuju roaci, siroad i siromasi, i njima neto darujte
i lijepu rije im recite.''
245


242
sra el-Beqare 234 jet.
243
sra el-Beqare 284 jet.
244
sra el-Beqare 286 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 137 ~

Ovaj jet je derogiran jetom o nasljedstvu. Kae se da nije derogiran
i da njegov propis ostaje vaei, preporuljiv initi.
8.
_..l _,.!, :>.l _. !. .:.`.! _,ls -, ..
| .: _>>..! _ ,`,,l _.> _.., ,.l _-> < _>
,,. _ .] !..,.!, .. !.>:!: _| !,!. !>l.
.s! !..s | < ! !,. !.,>
''Kada neka od ena vaih blud poini, zatraite da to protiv njih etvorica
od vas posvjedoe, pa ako posvjedoe, drite ih u kuama sve dok ih smrt
ne umori ili dok im Allh ne nae izlaz neki. A ako dvoje to uine,
izgrdite ih; pa ako se pokaju i poprave, onda ih na miru ostavite, jer Allh
prima pokajanje i Milostiv je.''
246

Ova dva jeta su derogirana propisom o bievanju za one koji su
neoenjeni:
,.l _.l .>! _ .> !... .!. :.>
''Bludnicu i bludnika izbiujte sa stotinu udara bia.''
247
- a derogirani su i
hadithom koji nalae bievanje za neoenjene a kamenovanje za oenjene.
9.

245
sra en-Nis' 8 jet.
246
sra en-Nis' 15 i 16 jet.
247
sra en-Nr 2 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 138 ~

| _>, >.. :s .. ,l-, _,..!.
''Ako vas bude dvadesetak izdrljivih, pobijedie dvije stotine.''
248

Ovaj jet je derogiran rijeima:
_.:l > < >.s l. _ >, !-. | _>, .. .!.
:,!. ,l-, _,..!.
''Sada vam Allh daje olakicu; On zna da ste izmoreni: ako vas bude
stotina izdrljivih, pobijedie dvije stotine.''
249

10.
`. !!> !1.
''Kreite u boj, bili slabi ili snani...''
250

Ovaj jet je derogiran rijeima:
_,l _ls ,!-.l _ls _..l _ls _.] _.> !.
_1.`, _> :| >.. < ].
''Nee se ogrijeiti nemoni i bolesni, i oni koji ne mogu da nau sredstva
za borbu, samo ako su prema Allhu i Njegovu Poslaniku iskreni...''
251
-
kao i jetom:

248
sra el-Enfal 65 jet.
249
sra el-Enfal 66 jet.
250
sra et-Tewbe 41 jet.
251
sra et-Tewbe 91 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 139 ~

!. _l `...l `.,l !
''Svi vjernici ne treba da idu u boj.''
252

Kae se da ovdje ne postoji derogacija a spomenuti su i drugi
primjeri.

















252
sra et-Tewbe 122 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 140 ~

QUR'NSKI I'DAZ
Kada pogledamo svemir oko nas uvidjeemo da je pun Allhovih
stvorenja koja su mnogo vea od nas samih. I pored toga Allh nam je
darujui mo razmiljanja podredio sve to se nalazi na nebesima i na Zemlji
i to dao nama na uslugu. Predajui nam to na uslugu Allh nas nije ostavio
bez upute koju nam je povremeno slao kako bi bili u stanju da organizujemo
svoj ivot na vrstim osnovama. Priroda ovjeka je odbijala pokornost
onome to su donosili poslanici, jer su poslanici bili ljudi. Zbog toga su
poslanici pored objave primali i mu'dize kojima je Allh podravao Svoje
poslanike. To je bio dokaz njihove istinitosti a ujedno i nemo ljudi da im se
suprotstave. Vremenom, ovjek je napredovao i dolazio do novih spoznaja i
ono to je najvie djelovalo na ovjeka bile su osjetilne mu'dize jer njegov
razum nije dostigao stepen spoznaje. Neophodno je bilo slanje poslanika
svakom narodu posebno. Oni su imali mu'dize koje su odgovarale tom
narodu i kojima se oni nisu mogli suprotstaviti. Nebeskoj snazi se nisu mogli
oduprijeti i nije im nita preostajalo do da prihvate vjeru poslanika. Kada je
ovjek dostigao odreeni intelektualni nivo Allh alje poslednjeg poslanika
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem svim ljudima a mu'diza
posljednje objave je upuena ljudskom razumu, njegovom najveem stupnju
razvoja i zrelosti.
Prijanji poslanici su nosili sa sobom mu'dize koje su zadovoljavale
osjetilo vida i one nisu dale razumu mogunost suprotstavljanja. Primjeri
takvih mu'diza su: Musaov tap i ruka, lijeenje gubavca i slijepca,
oivljavanje mrtvih Allhovom dozvolom kod 'Is'a. Za razliku od toga
mu'diza Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem je bila upuena razumu i
ona je izazov itavom ovjeanstvu do Sudnjeg dana, to je mu'diza Qur'na
sa onim to ona nosi sa sobom od nauke i spoznaje, od vijesti iz prolosti i
budunosti. Ljudski razum koliko god da je uznapredovao nije u stanju da
mu se suprotstavi jer on u sebi nosi istinu koja je neoboriva.
Prouavanjem i'daza ovjek ne moe neto otkriti a da mu se ne
otvori novo polje otkrivanja. Qur'n je sa svojim i'dazom kako kae er-
Rfi'i poput ovog svemira i njegovih zakona. Koliko god naunici otkrili

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 141 ~

neto od njegovih zakona, postoji neto to sa druge strane nije otkriveno,
novo polje koje se otvara pred njima.

DEFINICIJA I'DAZA I NJEGOVA POTVRDA
I'daz znai potvrivanje nemoi. 'Adz znai nemo da se neto
uradi a to je znaenje suprotno moi. Kada se potvrdi nemo, tada dolazi do
izraaja mo onoga koji je uzronik nemoi. I'daz u ovoj nauci jeste:
pokazivanje istinitosti Poslanika u njegovoj tvrdnji da je Poslanik putem
nemoi arapa da mu se suprotstave u njegovoj vjenoj mu'dizi Qur'nu
kao i nemoi svih generacija i naroda oko njih.
Mu'diza je djelo koje je povezano sa izazovom a kojem se nemogue
suprotstaviti. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem sa Qur'nom
izaziva sve arape koji i pored svoje rjeitosti i velikog poznavanja jezika nisu
bili u stanju da mu se suprotstave.
Potvreno je da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem
uputio izazov arapima u tri etape:
1. Izazov sa cijelim Qur'nom koji je upuen ljudima i dinnima
zajedno:
_ _l -..> _. _>l _ls .!, _:., ..> ,1l .!,
..., l _l .-, _-,l ,L
''Reci: ''Kad bi se svi ljudi i dinni udruili da saine jedan ovakav Qur'n,
oni, kao to je on, ne bi sainili, pa makar jedni drugima pomagali.''
253

2. Izazov sa deset sra, rijeima:

253
sra el-Isr' 88 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 142 ~

_l1, .. _ .! :-, . .:. .,.`. `s: _.
.-L.`. _. : < | `.. _,... _ `l| ,,>.`. >l .l.!
!.. _. l-, <
''Zar oni da govore: ''On ga izmilja!'' Reci: ''Pa sainite vi deset Qur'nu
slinih, izmiljenih sra, i koga god hoete, od onih u koje pored Allha
vjerujete, u pomo pozovite, ako je istina to tvrdite!" A ako vam se ne
odazovu, onda znajte da se on objavljuje samo s Allhovim znanjem.''
254

3. Izazov sa jednom srom, rijeima:
l1, .. _ .! :., :.
''A oni govore: ''On ga izmilja!'' Reci: "Pa, dajte vi jednu sru kao to je
njemu objavljena.''
255

Ovaj izazov je ponovljen i sljedeim rijeima:
| .. _ , !.. !.l. _ls !..,s .! :., _. :.
''A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu svome, nainite vi jednu
sru slinu objavljenim njemu!''
256

Ovim se ujedno prikazuje i kratki pregled istorije arapa i njihove
knjievnosti. Na osnovu ovoga mogu se spoznati prilike koje su prethodile
poslanstvu Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem koje je uzdiglo arapski
jezik i sakupilo iz njega najbolje ime su se oni ponosili u svojim pjesmama i

254
sra Hd 13 i 14 jet.
255
sra Junus 38 jet.
256
sra el-Beqare 23 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 143 ~

u prozi. Njihove knjievne rasprave se time prekidaju i zavravaju se
upotrebom jezika kurejija na kojem je Qur'n objavljen.
Istorija ukazuje da se pjesnitvo mnogo cijenilo kod arapa tako da je
ono ostalo mjerilo njihova ugleda i uzdizanja ovjeka iznad drugih i dalo mu
presti u drutvu. Njihova oholost i uzdignutost bi esto bila uzrokom
meusobnih ratova i sukoba meu plemenima.
Pored toga to su oni bili na visokom stepenu govornitva nisu bili u
stanju da odgovore na qur'nski izazov. Da su u tome uspjeli to bi se
prenijelo na sljedee generacije i danas bi to imali pred sobom. Oni su itali
Qur'n ali nisu uspjeli da mu se odupru ili nau naina da mu se
suprotstave. Njihovi jezici su ostali svezani pred Qur'nom, srca su im se
potresla i ne samo to ve je to djelovalo i na Velida b. Mugiru. Kada su
uvidjeli da su nemoni pred Qur'nom rekli su za Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem da je arobnjak, da je ludi pjesnik i da govori prie
prijanjih naroda.
Ali Qur'n sadri i i'daz koji prevazilazi sve prijanje mu'dize i on
je dovoljan za sve njih:
l! l .. ,ls .,, _. ., _ !..| ., ..s < !..| !.
",.. _,,. _ `l `>, !. !.l. ,,ls ..l _l.`, `,l.
_| _ .l: .>l _: ,1l _`..`,
''I govore: ''Zato mu od Gospodara njegova nisu neka uda poslana?''
Reci: "uda su jedino u Allha, a ja samo jasno opominjem." A zar im nije
dosta to to Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje; u njoj je,
doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje.''
257


257
sra el-Ankebut 50 i 51 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 144 ~

Arapi su ostali nemoni da se suprotstave Qur'nu iako su imali
osnove za to. I'daz ostaje izazov i svim drugim narodima kroz sva
vremena. Tajne svemira koje otkriva moderna nauka nisu nita drugo do
dokaz najvee sile o kojoj ovisi sve to postoji. Na to nam Qur'n ukazuje i to
je potvrda da je Qur'n mu'diza za cijelo ovjeanstvo.

VIDOVI QUR'NSKOG I'DAZA
Nema sumnje da je Qur'n mu'diza u potpunom znaenju ove rijei:
On je mu'diza po svojim rijeima i po svom stilu i svaki harf je i'daz u
sklopu svoje rijei u kojoj se nalazi u Qur'nu i ukoliko bi ga zamijenili sa
drugim harfom izgubila bi se vrijednost i'daza. Svaka rije u Qur'nu je
i'daz u sklopu reenice, reenica sa svojim redosljedom u kojem se nalazi je
i'daz u sklopu jeta.
Qur'n je mu'diza po svom objanjenju prikazujui nam sliku
ivota, svemira, samog ovjeka. On je mu'diza po svojim znaenjima koja
nam otkrivaju stvarnost ljudskog ivota i nae uloge u svijetu.
Qur'n je mu'diza po nauci koju sadri u sebi a koju potvruju i
savremena nauna otkria.
On je mu'diza po svome zakonodavstvu i po uvanju ljudskih prava
na osnovu kojih je mogue izgraditi drutvo sa najviim stepenom
tolerancije koje bi uinilo ivot na ovome svijetu srenim.
Qur'n je arape koji su bili obini pastiri uinio vodiima ummeta,
njegovim prvacima i to se ubraja u i'daz.
El-Hattbi u svojoj knjizi ''Bejnu i'dzil-Qur'n'' kae: ''Iz ovog
proizilazi da je Qur'n postao mu'diza zbog onoga to on sadri najreitiji
jezik, napisan je najljepim knjievnim stilom, obuhvatio je najistinitija
znaenja koja obuhvataju vjeru u Allha jedinoga, u Njegove sifate, poziv na
pokornost Njemu, objanjenje naina pokornosti Allhu ukazujui na halal i
haram, savjete i opomene, nareivanje na dobro i odvraanje od zla, upute u
lijepi moral, upozoravanje od loeg morala, stavljajui sve na svoje pravo

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 145 ~

mjesto, tako da ne moemo za njih nai bolje mjesto, niti se moe pomisliti
da postoji bolji nain da bi se to moglo izraziti. Qur'n navodi vijesti
prijanjih naroda i onoga to ih je zadesilo od Allhove kazne zbog njihova
nevjerovanja i neposlunosti...
Doi sa svim ovim stvarima i sakupiti ih u jednu knjigu je nemogue
za ljude, jer je to izvan ljudske snage i sposobnosti. Zato je Qur'n ostao
stalni izazov na kojeg nije mogue odgovoriti.''

MILJENJA OKO VELIINE QUR'NSKOG I'DAZA
Po pitanju veliine qur'nskog i'daza imamo razliita miljenja a ona
su:
1. Mu'tezile smatraju da je i'daz vezan za itav Qur'n, za svaku
sru a ne za dio njega.
2. Neki smatraju da je i najmanji i najvei dio Qur'na i'daz, svaki
njegov dio. Potvrda toga je u rijeima:
.!,l ,.> ... | .l _,...
''Zato neka oni sastave govor slian Qur'nu, ako istinu govore!''
258

3. Drugi smatraju da je i'daz na sru u cjelini pa makar bila i mala ili
to je njene veliine, kao jet ili vie jeta ukoliko ine jednu cjelinu.
Qur'nski izazov se odnosi na cijeli Qur'n:
_ _l -..> _. _>l _ls .!, _:., ..> ,1l .!,
..., l _l .-, _-,l ,L

258
sra et-Tr 34 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 146 ~

''Reci: ''Kad bi se svi ljudi i dinni udruili da saine jedan ovakav Qur'n,
oni, kao to je on, ne bi sainili, pa makar jedni drugima pomagali.''
259

On je izazov i sa deset sra:
_ .! :-, . :.
''Reci: ''Pa sainite vi deset Qur'nu slinih, izmiljenih sra.''
260

I on je izazov sa jednom srom:
_ .! :., :.
''Reci: ''Pa, dajte vi jednu sru kao to je njemu objavljena.''
261
- i jet
.! :., _. :.
''Nainite vi jednu sru slicnu objavljenim njemu.''
262

Mi nismo u stanju da odredimo veliinu qur'nskog i'daza. On je
prisutan u glasovima harfova i odjeku njegovih rijei, kao to emo ga nai i
u jetu, u sri. Na sve to dovoljno je da kaemo da je Qur'n Allhov govor.
Kolika god bila veliina i'daza, onome koji trai istinu kada pogleda
u Qur'n, njegov stil, nauku koja je sadrana u njemu, u ono to je Qur'n
uspio da promijeni kroz istoriju ljudskog drutva, nai e i'daz jasnim u
potpunosti. On je prisutan u jezikoj, naunoj i zakonodavnoj formi objave.



259
sra el-Isr' 88 jet.
260
sra Hd 13 jet.
261
sra Junus 38 jet.
262
sra el-Beqare 23 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 147 ~

JEZIKI I'DAZ
Vremenom arapski jezik se razvijao sve dok nije postigao svoj najvei
stepen. Proza i pjesnitvo su bili prisutni u njemu kao i sve jezike slike i
forme koje ukraavaju arapski jezik. Jezik koliki god da je dostigao stepen
ostao je nemoan pred qur'nskim i'dazom. Nije bilo vremena u istoriji u
kom je napredovao arapski jezik a da jeziari nisu priznali veliinu
qur'nskog stila izraavanja, spoznajui njegove tajne. To nije udo jer Allh
daje da se ovjeku ne poveava znanje o Njegovim jetima, njihove tajne a
da mu to ne otkriva njihovu veliinu i uvjerenje u nemo pred tim jetima.
Poznavanjem tih jeta ovjeku se otvara put ka veoj spoznaji i zbog toga su
faraonovi arobnjaci bili prvi koji su prihvatili vjeru u Musaova i Harunova
Gospodara.
Istorija je svjedok svih poznavaoca jezika ali ni jedan od njih nije bio
u stanju da se suprotstavi Qur'nu. Ta nemo je zabiljeena u vremenu kada
je arapski jezik dostigao najvei procvat, u vremenu objave Qur'na. Svim
jeziarima Qur'n upuuje izazov ali su ostali nemoni pred qur'nskim
jezikim i'dazom. Ti ljudi su imali ugled, veliinu, ponos i da su mogli da
odgovore na te izazove to bi i uradili.
Takoe istorija biljei da su postojali razlozi za suprotstavljanje
Qur'nu. Ljudi su poricali objavu koja je poruila njihove snove,
suprotstavljali su se Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem na razne naine,
nudili su mu imetak i vlast samo da se okani pozivanja, muili su vjernike
glau, optuivali su Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem da je arobnjak,
govorili su mu da je lud, skovali su plan da ga uhapse, ubiju ili protjeraju. A
bilo im je dovoljno da ga uute samo da su odgovorili slinim onim to je
objavljeno njemu. Sve su pokuavali osim to. Ubijanje, protjerivanje,
poniavanje im je bilo lake od toga i to je dovoljan dokaz njihove nemoi.
Kada pogledamo u Qur'n uvjeriemo se u ljepotu njegova stila,
naina pisanja i njegovih opisa na osnovu ega saznajemo da je ovjek
nemoan pred tim.


SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 148 ~

NAUNI I'DAZ U QUR'NU
Mnogi ljudi grijee teei da sve naune teorije koje je ovjek otkrio
poveu sa Qur'nom traei u njemu jet koji se moe te'vilom protumaiti
na nain koji se slae sa dotinom teorijom.
Greka je u tome to se vremenom naune teorije mijenjaju to je u
skladu sa zakonom napretka. Naune teorije su podlone mijenjanju jer je
mogue da budu pogrene. Tek kada je neka teorija praktino dokazana
moemo biti sigurni u njenu tanost, jer sve do tada teorija je samo
pretpostavka. Teorija moe biti istinita i pogrena, a mnoge teorije koje su
ljudi smatrali ispravnim postale su odbaene nakon to su istraivanja
ponovo otpoela.
Oni koji tumaei Qur'n pokuavaju da uporede odreene jete sa
tim teorijama nanose veliku nepravdu Qur'nu iako oni misle da ine veliko
dobro. Oni zauzimaju pogrean stav, jer su te teorije podlone promjenama i
esto bivaju neispravne. Ukoliko bi Qur'n tumaili sa takvim teorijama koje
se mijenjaju to bi znailo da Qur'n u sebi ima greku i da je neispravan.
Qur'n je knjiga koja u sebi sadri aqidu, knjiga upute koja se obraa
ljudskoj dui s namjerom da u njoj oivi osjeaj plemenitosti i da joj ukae na
ono to je dobro i korisno za ovjeka.
Qur'nski i'daz nije nauna teorija koja je podlona mijenjanju i
promjenama. On nije plod ljudskog truda, istraivanja i rada, ve on
podstie ovjeka na razmiljanje i istraivanje u svemiru. Qur'n ne spreava
ljudski um u razmiljanju, ne stavlja prepreke u pogledu istraivanja i ne
postoji ni jedna knjiga koja vie podstie na nauku i istraivanje od Qur'na.
Nema ni jedna naune teorije i pravila koje je dokazano kao tano a
da nije ostvareno qur'nskim podstrekom na razmiljanje i nema sluaja da
je nauna istina koja je dokazana kao tana bila u suprotnosti sa Qur'nom.
To samo predstavlja i'daz.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 149 ~

Razmiljanje o onome to nas okruuje je 'ibadet i Qur'n podstie
muslimana na razmiljanje o Allhovim stvorenjima na nebesima i na
Zemlji:
_| _ _l> ,...l _ .l.> _,l !.l ., _|`
.,l _ _.] `., < !.., :`- _ls ,`.`> `., _
_l> ,.,.l _ !.`, !. 1l> ..> L., ,..>,. !.1 ,.s
!.l
''U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noi i dana su, zaista, znamenja
za razumom obdarene, za one koje i stojei i sjedei i leei Allha
spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmiljaju. ''Gospodaru na, Ti
nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sauvaj nas patnje u vatri!''
263

Qur'n nas podstie na razmiljanje o sebi, o Zemlji na kojoj ivimo, o
prirodi koja nas okruuje:
l `>., _ .. !. _l> < ,.,.l _ !. !..,, |
_>l!, _> _,.. | ,: _. _!.l _!1l, , `.>l
''A zato ne razmisle sami o sebi? Allh je stvorio nebesa i Zemlju i ono
to je izmeu njih sa ciljem i do roka odreenog. A mnogi ljudi ne
vjeruju da e pred Gospodara svoga doista izii.''
264


263
sra lu 'Imrn 190 i 191 jet.
264
sra er-Rm 8 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 150 ~

_ _ .,, _,..l _ _ _>.. .,.
''Na Zemlji su dokazi za one koji vrsto vjeruju, a i u vama samima zar
ne vidite?''
265

`L., _|| _, , 1l> _ _|| ,!,.l , -' _
_|| _!,>' , ,.. _ _|| _ , >L.
''Pa zato oni ne pogledaju kamile kako su stvorene, i nebo kako je
uzdignuto, i planine kako su postavljene, i Zemlju Kako je prostrta?!''
266

Ovakvi jeti podstiu ovjeka na istraivanje, razmiljanje, elju za
razumijevanjem i shvatanjem onoga to nas okruuje. To je prisutno i u
sljedeim jetima:
.l. _,,`, < `>l ., l-l `>..
''Eto, tako vam Allh objanjava propise da biste razmislili.''
267

.l. `_.:. !',.. _!.ll `l-l _`>.,
''Takve primjere navodimo ljudima da bi razmislili.''
268

,l. `_.. ., ,1l `.,

265
sra edh-Dharijat 20 i 21 ajet.
266
sra el-Gaijeh 17 20 jeta.
267
sra el-Beqare 219 jet.
268
sra el-Har 21 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 151 ~

''Eto, tako Mi potanko izlaemo dokaze narodu koji hoe da razmisli.''
269

| _ ,l: ., ,1l `>.,
''To su doista dokazi ljudima koji razmiljaju.''
270

,l. `_.. ., ,1l .-,
''Eto, tako Mi podrobno izlaemo dokaze ljudima koji znaju.''
271

. !.l. ., ,1l _.l-,
''Pogledaj samo kako Mi potanko iznosimo dokaze da bi se oni
urazumili.''
272

. !.l. ., ,1l _1,
''Mi potanko pruamo dokaze ljudima koji razumiju.''
273

Qur'n uzdie uena ovjeka nad drugima.
_, < _.] `.., >.. _.] . l-l .>:
''I Allh e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i
kojima je dato znanje.''
274


269
sra Junus 24 jet.
270
sra er-Ra'd 3 jet.
271
sra el-E'araf 32 jet.
272
sra el-En'am 97 jet.
273
sra el-En'am 98 jet.
274
sra el-Mudadele 11 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 152 ~

_ _> _.`. _.] .-, _.] .l-,
''Reci: ''Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?''
275

Allh nareuje muslimanu da trai znanje:
_ , _.: !.ls
''I reci: ''Gospodaru moj, ti znanje moje proiri!''
276

Sve spomenute nauke: astronomiju, biologiju, agronomiju i druge,
Allh sakuplja i ini ih jednim od podsticaja za bogobojaznou.
`l . < _. _. ,!..l ,!. !.>>! ., ,.. !l.>: !.l _.
_!,>l :.`> "_,, ".`> l.>: !.l ,,s :. __ _. _!.l
.] .-. l.>: ..l .l. !..| _:> < _. ::!,s
..l`-l _| < ,s s
''Zar ne zna da Allh s neba sputa vodu i da Mi pomou nje stvaramo
plodove razliitih vrsta; a postoje brda bijelih i crvenih staza, razliitih
boja, i sasvim crnih. I ljudi i ivotinja i stoke ima, isto tako, razliitih
vrsta. A Allha se boje od robova Njegovih ueni. Allh je, doista, Silan,
i On prata.''
277

Iz prethodno spomenutog vidimo da je nauni i'daz Qur'na u tome
to on podstie muslimane na razmiljanje, otvara im vrata spoznaje i poziva

275
sra ez-Zumer 9 jet.
276
sra Ta Ha 114 jet.
277
sra Fatir 27 i 28 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 153 ~

ih ka napretku i prihvatanju novih saznanja. Naune istine u Qur'nu su
spomenute u kontekstu hidajeta. Oploavanje biljki moe biti samo od sebe i
putem prenosa. Biljke se same oploavaju u sluaju kada u cvijetu postoje
muki i enski polovi, dok oplodnja prenoenjem biva u sluaju kada je
muki pol odvojen od enskog, kao kod palme. Jedan od tih naina
prenoenja kod tih biljki biva vjetrom. O tome govori jet:
!.l. _.,l _l
''Mi aljemo vjetrove da oplouju.''
278

Kiseonik je potreban pri disanju a njegova koliina se umanjuje u
viim atmosferskim slojevima. Koliko god se ovjek popeo u atmosferu
osjea vie tjeskobu u prsima i potekou disanja. Uzvieni Allh kae:
_. :`, < .,., _: .:.. .l`.l _. :`, .`.`, _->
.:.. !1,. l>> !..! .-., _ ,!..l .l. `_-> <
_>l _ls _.] _`..`,
''Pa onome koga Allh eli da uputi On srce njegovo prema islamu
raspoloi, a onome koga eli da u zabludi ostavi On uini njegove grudi
tijesnim kao da se penje na nebo. Tako postavlja Allh prljavtinu na one
koji ne vjeruju.''
279

Nekada je bilo rasprostranjeno uvjerenje da je atom nevidljiv a u
Qur'nu stoji:

278
sra el-Hidr 22 jet.
279
sra el-En'am 125 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 154 ~

!. ,'-, _s ,, _. _!1.. :: _ _ _ ,!..l -.
_. ,l: | _ .. _,,.
''Gospodaru tvome nita nije skriveno ni na Zemlji ni na nebu, ni koliko
atom jedan, i ne postoji nita, ni manje ni vee od toga to nije u Knjizi
jasnoj.''
280
- a nema nita manje od atoma do razbijanje njega samog.
O nauci o embrionima nai emo rijei Uzvienoga:
L.,l _... . _l> _ _l> _. ,!. _: _ _`> _. _,, l.l
.l
''Nek ovjek pogleda od ega je stvoren! Stvoren je od tenosti koja se
izbaci, koja izmeu kime i grudi izlazi.''
281

_l> _.. _. _ls
''Stvara ovjeka od ugruka!''
282

!,!., '_!.l | `.. _ , _. -,l !.| _>..1l> _. ,. . _.
L. . _. 1l. . _. -.. 1l>: ,s 1l>: _,,`.l >l 1. _
,l> !. ',!: _|| _> _,.. . >`>> L

280
sra Junus 61 jet.
281
sra et-Tariq 5 7 jeta.
282
sra el-Aleq 2 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 155 ~

''O ljudi, kako moete sumnjati u oivljenje, - pa, Mi vas stvaramo od
zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugruka, zatim od grude mesa
vidljivih i nevidljivih udova, da vam pokaemo mo Nau! A u materice
smjetamo ta hoemo, do roka odreenog, zatim inimo da se kao
dojenad raate...''
283

O svemiru kao jednoj cjelini i vodi kao neophodnom faktoru za ivot
govori nam sljedei jet:
`l , _.] ` ,...l _ !..l !1. !...1. !.l->
_. ,!.l _ ,`_: _- `..`,
''Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih
Mi raskomadali, i da Mi od vode sve ivo stvaramo? I zar neete
vjerovati?''
284

Ovi jeti su nauni pokazatelji i teorije koje su spomenute u
kontekstu boanske upute i zato je na ljudima da istrauju i razmiljaju.
Sejjid Kutb, poznati mufessir tumaei rijei Uzvienoga:
..l:`. _s > _ _> ,. _!.ll _>l
''Pitaju te o mlaacima. Reci: ''Oni su ljudima oznake o vremenu i za
hadd.''
285
- kae: ''Odgovor na njihovo pitanje je bio upuen stvarnosti
ivota tih ljudi a ne samo da objasni naunu teoriju. Objasnio im je ulogu
mladog mjeseca a ta uloga je u njihovoj stvarnosti bila sr njihovog ivota.
Ovaj jet im nije spomenuo kruenje mjeseca, njegovih putanja i kako se to
odvija. Sve to ulazi pod pitanje: ''Pitaju te...'' Qur'n je objavljen zbog neega
mnogo veeg od tih pojedinosti. On nije knjiga astronomije, hemije ili

283
sra el-Hadd 5 jet.
284
sra el-Enbija 30 jet.
285
sra el-Beqare 189 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 156 ~

medicine kao to neki ele da u njemu nau sve te nauke ili kako neki ele
da nau kontradiktornost Qur'na i tih nauka.
Oba ova pokuaja su dokaz nerazumijevanja ove Knjige i njene
svrhe. Podruje qur'nskog djelovanja je ljudski ivot i dua. Njegova uloga
je da kod ovjeka izgradi optu sliku postojanja i da ga vee za njegova
Stvoritelja a zatim na osnovu toga da kod ovjeka izgradi sistem ivota koji
e mu dozvoliti da upotrijebi svu svoju mo, a meu tim i mo razuma.
Kada razum bude postavljen na ovakve osnove a zatim usmjeren u pravom
pravcu, uz njegovo djelovanje u podruju naunog istraivanja a u okvirima
dozvoljenih granica ovjeku, eksperimentima i primjenom tada on postie
rezultate koji nisu krajnja istina, konani rezultati, to je i prirodno...
Zato je udno shvatanje Qur'na na nain onih koji ele da mu
dodaju ono to mu ne pripada i da ga tumae onim to se ne eli njime rei,
te da iz njega izvode djelove medicine, hemije, astronomije i drugih nauka
kao da e time poveati veliinu Qur'na.
Qur'nske istine su konane, krajnje istine, za razliku od naunih koje
bez obzira na sredstva koja istraivai upotrebljavaju nisu krajnje niti
konane istine. Ono do ega ovjek doe svojim istraivanjem ogranieno je
eksperimentima i sredstvima kojima se ona vre. Prema tome, metodoloka
je greka da povezujemo konane qur'nske istine sa injenicama koje nisu
krajnja istina, a to je sve ono to ovjek postigne svojim znanjem.
To nam biva jasnije ukoliko to uporedimo sa naunim
pretpostavkama koje su podlone promjenama, grekama, dodavanjima, a
ponekad se preokrenu naopake za sto osamdeset stepeni i to na osnovu
pojave novih sredstava ili na osnovu novog tumaenja prijanjih zapaanja.
Svaki pokuaj da se poveu opte qur'nske upute sa onim do ega je
dospjela nauka sa svojim promjenjljivim teorijama ili sa naunim
injenicama koje nisu krajnje istine nosi u sebi prije svega metodoloku
greku, kao i pripisivanja triju osobina koje ne dolikuju Qur'nu:
1. Unutranja slabost koja je ovladala nekim ljudima je da oni
smatraju da je nauka ta koja predvodi a da je Qur'n onaj koji to slijedi. Time

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 157 ~

oni pokuavaju da dokau istinitost Qur'na sa naukom zaboravljajui da je
Qur'n kompletna knjiga sa svim svojim oblastima, krajnja istina za razliku
od nauke koja danas negira ono za ta je jue tvrdila da je istina. Sve ono do
ega je dola ta nauka nije krajnja istina, niti konano rjeenje jer je
ogranieno samim ovjekom, njegovim shvatanjima i sredstvima kojima se
eksperimentie. Rezultati koji proizilaze iz takve osnove ne mogu biti
krajnje, konano rjeenje.
2. Pogreno razumijevanje prirode Qur'na i njegove svrhe. Qur'n je
krajnja istina koja ima za cilja da izgradi ovjeka u skladu sa prirodom i
njenim zakonima koje je Allh postavio u njoj kako ne bi dolo do sukoba
izmeu ovjeka i svemira koji ga okruuje. Zato ovjek treba da istrauje
tajne svemira koje se otkrivaju gledanjem, eksperimentisanjem, primjenom,
upotrebljavajui sve ono to mu je dato kao nosiocu hilafeta u skladu sa
razumom koji mu je podaren da radi sa njim, a ne da se preda gotovim
spoznajama.
3. Neprestano tumaenje Qur'na koje nije u skladu sa vidljivim
jezikim znaenjem (te'vil). Takvo tumaenje esto dovodi do toga da se
qur'nski tekstovi tumae u skladu sa naunim pretpostavkama i teorijama
koje nisu dokazane i potvrene, tako da se Qur'nu daju nova znaenja.

QUR'N KAO ZAKONODAVNI I'DAZ
Allh, tebareke we te'la je usadio u ovjekovu prirodu odreene
potrebe koje utiu na ljudsku duu i koje mu daju smjernice u ivotu. Zdrav
ljudski razum sprjeava ovjeka da ode na stranputicu a ljudski prohtjevi
pokuavaju da nadvladaju zdrav razum koji nije uvijek u stanju da se odri
na pravom putu. Zbog toga je neophodno da ovjek odgaja sebe kako bi
ostao na pravom putu stavljajui pod kontrolu svoje prohtjeve i
usmjeravajui ih ka dobru i onome u emu je spas.
ovjek je po svojoj prirodi drutveno bie i on ima potrebu za
drugima. Meusobno potpomaganje ljudi je drutvena nunost koju nalae
sam ivot. esto se desi da ovjek uini nepravdu drugome iz razliitih

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 158 ~

pobuda i kada se odnos meu ljudima ne bi regulisao odreenim zakonima
koji e organizovati njihov ivot, odrediti njihove odnose, tititi prava ljudi,
uvati njihovu ast nastao bi nered meu njima. Zbog toga je potrebno da
svaka ljudska zajednica posjeduje zakon koji e ih obuzdavati i ostvariti
pravednost meu svim pojedincima te zajednice.
Veza izmeu odgoja pojedinca i zajednice je jaka i neraskidiva, jedno
se na drugo nadovezuje i ukoliko je pojedinac odgojen i drutvo je zdravo i
obrnuto. Kroz istoriju ovjeanstvo je poznavalo razne teorije, pravce,
sisteme, zakone koji su imali za cilj da usree pojedinca u zdravoj zajednici.
Ali, ni jedan od tih sistema nije dostigao veliinu koju Qur'n postie svojim
zakonodavstvom.
Qur'n poinje sa odgajanjem pojedinca jer je on osnova drutva.
Njegov odgoj se zasniva na oslobaanju ovjeka od svih zabluda i na odgoju
njegove svijesti kako bi bio u stanju da podnese teret hilafeta. Nareujui
ovjeku vjeru u jednog Stvoritelja, Qur'n oslobaa ovjeka od praznovjerja,
zabluda, pogrenog vjerovanja, oslobaa ga od oboavanja njegovih strasti
inei ga iskrenim robom, predanim Allhu, onim koji se posveuje samo
Gospodaru kome treba robovati. Time se ovjek uzdie iznad drugih i zna
da jedino utoite moe nai kod svoga Stvoritelja kome pripada sva veliina
i koji daje dobro Svojim stvorenjima. To je spoznaja Jednog i Jedinog
Stvoritelja prije kojeg nije nita bilo i koji nee nestati, Svemonoga, koji
Svojim znanjem sve obuhvata i kojem nije nita slino.
Sve to postoji On je stvorio, Njemu se vraa i sve e to Njegovom
voljom jednog dana nestati. Ovo je najpotpunija aqida koju razum prihvata i
najpotpunija aqida u vjeri.
_ > < .> < ...l _ l ., l .l`, _ l _>, .`]
.>

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 159 ~

''Reci: ''On je Allh jedan! Allh je utocite svakom! Nije rodio i roen
nije i niko Mu ravan nije!''
286

> `_ `> `.Ll _L!,l > _>, ,`_: ,l.
''On je Prvi i Posljednji, i Vidljivi i Nevidljivi; i On zna sve!''
287

_ ,`_: ,l!> | .> `] '_>>' ,l| `->.
''Sve e, osim Njega, propasti! On e suditi, i Njemu ete se povratiti!''
288

`l: < >, .l| | > _l.> _ ,`_: :.,s!
''To vam je Allh, Gospodar va, nema drugog boga osim Njega,
Stvoritelja svega; zato Njega oboavajte.''
289

_l < _ls _ ,`_: ,.
''Allh sve moe.''
290

< ,., !., _l.-,
''A Allh dobro vidi ono to oni rade.''
291

..| _>, ,`_: 1,>:

286
sra el-Ihlas.
287
sra el-Hadid 3 jet.
288
sra el-Kasas 88 jet.
289
sra el-En'am 102 jet.
290
sra el-Ahzab 27 jet.
291
sra el-Beqare 96 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 160 ~

''On znanjem Svojim obuhvata sve.''
292

_,l .l.. ",_: > _,..l ,.,l
''Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi.''
293

O Allhovoj jednoi (tewhidu) nam Qur'n daje neoborive dokaze
koji su u skladu sa zdravom logikom.
l l !., >, | < !...l
''Da zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allh, poremetili
bi se.''
294

_ l l .-. >, !. l1, :| -., _|| _: _`-l ,,.
''Reci: ''Da su uz Njega bogovi, kao to oni govore, oni bi potraili put do
Vlasnika 'Ara''.''
295

Kada ovjek prihvati aqidu islama tada on treba da slijedi eri'at koj
mu Qur'n nalae. Svakim 'ibadetom u islamu se eli postii dobrobit kako
pojedinca tako i zajednice. Namaz odvraa od runih i nevaljalih djela.
Demat je obaveza muslimanima a isto tako je i jedan od uslova za dumu i
bajram namaz. Onaj koji sam klanja njegovi osjeaji su usko povezani sa
dematom muslimana irom svijeta jer klanjajui namaz on zna da se sa
svim muslimanima svijeta okree prema istoj kibli, veliaju Allha na isti
nain, upuuju Mu dovu iako su daleko jedan od drugoga.

292
sra Fussilet 54 jet.
293
sra e-ra 11 jet.
294
sra el-Enbija 22 jet.
295
sra el-Isr' 42 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 161 ~

Za pravilan odgoj muslimana je dovoljno da pet puta dnevno stane
na namaz obraajui se Allhu. Time se on vee za Allhov zakon i izmeu
svakog namaza pred njegovim oima je poruka jeta:
:l.l _| :l.l _a.. _s ,!:`>l >..l
''I klanjaj namaz, namaz, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je
runo.''
296

Zekat kao 'ibadet koji donosi korist zajednici iz korijena upa krtost,
robovanje imetku, pohlepu za dunjalukom, uvruje odnos izmeu bogatih
i onih koji su lieni imetka. Time se ostvaruje dobrobit zajednici kojoj se
obezbjeuje izlazak iz krize i potekoa.
Hadd kao obred navikava ovjeka na tekoe i pred njegovim
oima mu se otvara slika Allhovih stvorenja. On predstavlja konferenciju
muslimana iz cijelog svijeta koji se na jednom mjestu okupljaju, upoznaju i
razmjenjuju svoja miljenja.
Post jaa kod ovjeka samokontrolu, odlunost, stavlja strasti pod
kontrolu. On je drutvena pojava koju muslimani doivljavaju na isti nain u
cijelom svijetu u periodu od mjesec dana, predstavljajui time jednu
porodicu. Obavljanjem svih 'ibadeta musliman se odgaja sa osjeajem line
odgovornosti koju potvruje Qur'n:
_ __. !., ,. .,>
''Svaki ovjek je odgovoran za ono to je radio.''
297

_ __. !. . _,>
''Svaki ovjek je odgovoran za ono to sam ini.''
298


296
sra el-Ankebut 45 jet.
297
sra el-Mudethir 38 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 162 ~

!l !. ,. !,ls !. ,..
''U njegovu korist je dobro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje uradi.''
299

Qur'n podstie ovjeka da okiti svoju duu sa lijepim osobinama:
saburom, iskrenou, pravdom, dobroinstvom, blagou, opratanjem,
skromnou...
Nakon odgajanja ovjeka kao pojedinca islam posveuje panju
porodici kao osnovnoj eliji drutva. Da bi se odgovorilo na ljudsku potrebu
za zadovoljavanjem njegove strasti i odravanjem ljudske vrste na halal
dozvoljen nain Qur'n propisuje brak. Brane veze su uspostavljene na
temeljima ljubavi, samilosti, duevnog smiraja, pravednog odnosa,
uvaavanja posebnosti mukarca i ene i uloge koja odgovara svakom od
njih dvoje.
_. ...,, _l> _>l _. >.. l> `.>`..l !,l| _-> .,
::. .>
''I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da
se uz njih smirite, i to izmedu vas uspostavlja ljubav i samilost.''
300

_>.!s .`-.l!,
''S njima lijepo ivite!''
301


298
sra et-Tr 21 jet.
299
sra el-Beqare 286 jet.
300
sra er-Rm 21 jet.
301
sra en-Nis' 19 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 163 ~

`_l>l _`. _ls ,!..l !., _. < `.-, _ls _-, !.,
1. _. l.
''Mukarci vode brigu o enama zato to je Allh dao prednost jednima
nad drugima i zato to oni troe imetke svoje.''
302

Nakon pojedinca i zajednice dolazi sistem vlasti koji treba da vlada u
zajednici muslimana. Qur'n odreuje propise islamske vlasti koji su
nenadmani. To je propis ''re - dogovaranja'', jednakosti i zabrana vlasti
autokratije da pojedinac radi samovoljno kako on hoe.
>!: _ .
''I dogovaraj se s njma.''
303

>`. _: '.,
''I koji se o poslovima svojim dogovaraju.''
304

!..| `...l :>|
''Vjernici su samo braa.''
305


302
sra en-Nis' 34 jet.
303
sra lu 'Imran 159 jet.
304
sra e-r 38 jet.
305
sra el-Hudurat 10 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 164 ~

_ _>!., ..>l l!-. _|| .l _,. !.., _>., .,-. | <
: ., !:,: .>`., !..-, !.-, !,!, _. : <
''Reci: ''O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama
i vama zajednike: da nikoga osim Allha ne oboavamo, da nikoga
Njemu ravnim ne inimo i da jedni druge, pored Allha, bogovima ne
drimo!''
306

To je vlast koja se zasniva na optoj pravdi. Ona se nikada ne smije
oskrnaviti ili pasti pod uticaj samoljublja, rodbinskih veza ili drutvenih
faktora bogatstva ili siromatva.
!!., _.] `.., . _,. 1`.1l!, ,.: < l _ls >..
_.ll _,, | _>, !,.s ,1 <! _| !., `-,`..
_> l.-. | .'l. .-. | < l !., l.-. ,,>
''O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allha radi, pa i na svoju
tetu ili na tetu roditelja i roaka, bio on bogat ili siromaan, ta Allhovo
je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti - kako ne biste bili
nepravedni. A ako budete krivo svjedoili ili svjedoenje izbjegavali - pa,
Allh zaista zna ono to radite.''
307

Takoe na pravednost ovjekova postupka ne smije da utie osjeaj
osvete prema onome koji je njemu uinio nepravdu.

306
sra lu 'Imran 64 jet.
307
sra en-Nis' 135 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 165 ~

!!., _.] `.., . _,. < ,.: 1`.1l!, ..>,
`!:.: , _ls l.-. l.s > , _1`.ll
''O vjernici, dunosti prema Allhu izvravajte, i pravedno svjedoite!
Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da
nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se
Allha, jer Allh dobro zna ono to inite!''
308

| < ``.!, :. .... _|| !l> :| ..>> _,, _!.l
.>> _.-l!,
''Allh vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni
povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite.''
309

Zakonodavstvo u islamskoj vlasti nije preputeno ljudima ve ga je
Qur'n odredio i naputanje tog zakona je kufr, nasilje i grijeh.
_. `l >> !., _. < ,.l`! `> `.>l
''A oni koji ne sude prema onome to je Allh objavio, oni su pravi
nevjernici.''
310

_. `l > !., _. < ,.l`! `> .l.Ll
''Oni koji ne sude prema onom to je Allh objavio pravi su nasilnici.''
311


308
sra el-Mide 8 jet.
309
sra en-Nis' 58 jet.
310
sra el-Mide 44 jet.
311
sra el-Mide 45 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 166 ~

_. `l > !., _. < ,.l`! `> _1..l
''A oni koji ne sude prema onome to je Allh objavio pravi su grenici.''
312

>> ,l.>l -,, _. _.> _. < !.>`> ,1l `.`,
''Zar oni trae da im se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allha bolji
sudija narodu koji vrsto vjeruje?''
313

Qur'n je potvrdio i odredio ouvanje pet darurijata u ljudskom
drutvu: vjere, ivota, asti, imetka i razuma. U sluaju naruavanja toga
Qur'n propisuje kazne koje su poznate u islamskom fikhu pod imenom
'hudud' i 'dinjt'.
>l _ _!.1l :,> _|`!., .,l
''U odmazdi vam je opstanak, o razumom obdareni.''
314

,.l _.l .>! _ .> !... .!. :.>
''Bludnicu i bludnika izbicujte sa stotinu udara bica, svakog od njih.''
315

_.] `., ...`>.l . `l .!, -,!, ,.: `>.l>! _,..,.
:.> l,1. > :..: ., ,.l` `> 1..l

312
sra el-Mide 47 jet.
313
sra el-Mide 50 jet.
314
sra el-Beqare 179 jet.
315
sra en-Nr 2 jet.

SKRAENI PRIKAZ NAUKE O QUR'NU Menn el-Qattn
~ 167 ~

''One koji okrive potene ene, a ne dokau to s etiri svjedoka, sa
osamdeset udara bia izbiujte i nikada vie svjedoenje njihovo ne
primajte; to su neasni ljudi.''
316

_!.l !.l `-L! !.,.,
''Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove!''
317

Qur'n odreuje meudravne odnose u ratu i u miru izmeu
muslimana i njihovih komija i onih koji sa njima imaju ugovor. Zakoni koji
reguliu te odnose su na najviem nivou ljudske civilizacije.
Ukratko Qur'n je potpuni zakonodavni ustav koji gradi ljudski ivot
na najboljim vrijednostima. Zakonodavni i'daz je povezan sa naunim i
jezikim i'dazom i on ostaje sauvan do Sudnjeg dana. Sama injenica da je
islamsko zakonodavstvo promijenilo tok istorije i ostavilo traga u njoj je
dovoljan dokaz qur'nskog i'daza.




316
sra en-Nr 4 jet.
317
sra el-Mide 38 jet.