note, ono što ja zovem tvrdnje – tipa empirijske i teorijske Katunarić zove SUDOVI- pitanje je „vrste sudova kod

Stinc om!ea" #$%&U$ S%I'(&O)*+ -pitanje teorije i metodo,o-ije- k,ju.na va/nost za uspostavu socio,oške teorije -pozitivisti.ko poimanje socio,oške teorije -izumite,j izraza „t eor0 construction" tj1 „iz-radnja teorije" „iz-adnja teorije soc" – 2345 „,o-ika društveno- istra/ivanja" – 6778 -metateoreti.ar- ne na,azi od-ovarajuće primjere -61 po-,av,je – -,o-ika znanstveno- miš,jenja, e,ementarni pojam je SUD 9teorijski i empirijski: -po.inje tim sudom 9teorijske tvrdnje: – kaće da je jedna vrsta ;enomena povezana s dru-om vrstom ;enomena -teorijska tvrdnja-< empirijska tvrdnja 'pr Durk eim 9„Veći stupanj individualnosti u nekoj grupi dovodi do porasta samoubojstva u toj grupi“: pri .emu individua,nost zna.i –„stupanj u kojima je aktivnost neko- .ovjeka kontro,irana od .vrsto odre=eni normi koje su re-u,arno „en;orced" od strane ,judi u oko,išu, kao suprotna mora,nosti odre=enoj od strane samo- indiviuda,ca i nje-ovi od,uka: %O >+ %+O$I>SK# %V$D'># –iz nje izvodimo +)?I$I>SKU – npr1- „Protestanti u Francuskoj će imati više stope suicida nego Katolici u Francuskoj" - onda se pokušava uspostaviti istra/ivanje koje će testirati tu empirijsku tvrdnju %+S%I$#'>+ %V$D'>I ?O)O@U „O*S+$V#%IO'S" -ako je empirijska tvrdnja kriva – mo/e zna.iti da je teorijska kriva 9i,i je ;ormu,acija teorijske kriva, npr1 krivo je ;ormu,iran indivudua,izam u -ornjem opisu – no jedno od ovo- mora !iti krivo – i,i da individua,izam uzrokuje samou!ojstvo i,i da su ?ortestanti više individua,nije nastrojeni od Kato,ika: -ako je to.na, tada je teorijska više kredi!i,na -pokaza,o se to.nim kod D1 , a,i protestanti opet rade rizi.nije pos,ove 9!iznis npr1:, a i niz dru-i o!jašnjenja -zašto !i !i,o do!ro empirijski sud provjeravati na više mjesta – npr1 testirati više pretpostavki 9npr1 ?rotestanti u ovoj zem,ji imaju višu ratu suicida ne-o u dru-oj -dje su Kato,ici, zatim isto to za neku dru-u zem,ju, zatim pojedine re-ije s ?rotestantima više rate suicida ne-o re-ije s Kato,icima, zatim preći na „suprise va,ue" tj1 dru-a.iju vrstu empirijske pretpostavke pomoću koje tako=er testiramo teorijsku tvrdnju, npr1 muškarci s djecom imaju manju stopu ne-o muškarci !ez djece – ako se sve te pretpostavke potvrde, tada je teorijska tvrdnja još kredi!i,nija jer je pre/ivje,a testiranje raz,i.iti ipoteza a ne samo jedne i,i skupine s,i.ni : -osnovni kriteriji jako- testa teorije – ako imamo a,ternativne teorije koje !i mo-,e !iti o!jašnjenje naše teoretske tvrdnje –npr1 da su ?rotestantni ma,a manjina u Arancuskoj, - i što i više po!ijemo,to je naša teoretska tvrdnja ja.a –s time da opet ako uzmemo potpuno raz,i.ite tvrdnje – npr1 ovo s muškarcima s djecom i ove s uspored!om ?rotestanata- zna.i tvrdnje kod koji skoro da nema prek,apanja – i onda o!oje potvrde našu teoretsku, to zna.i da smo e,iminira,i krajnje raz,i.iti set a,ternativni teorija -dvije vr,o -enera,ne a,ternativne teorije koje tako=er moramo uzeti u o!zir – 21 da je na rezu,tate imao utjecaj na.in na koji smo dizajnira,i našu studiju, npr1 uzorak koji smo koristi,i, 61 da su opservacije proizve,e ve,ike -rupe ma,i raz,ika koje su dje,ova,e u raz,i.itim smjerovima- „,ar-e num!er o; sma,, causes o; suicide" npr1

ne a. ima: -neko.sistema npr1 vojno.a ta da ako je to to.ju.e..noj povezanosti društveni .ovi se doti.ternativne ipoteze.janje kauza.ikacije varija!..inira na na.acije s većim postocima menta.jnja .ade kao tota.i s više od dvije vrijednosti – npr1 .tu je mo-ao postaviti set ipoteza – npr1 povezanost izme=u stopa menta. v.ivanju korea.i pojednostavnjenje neko.i nekonzistentne i s ove dvije vr.ati svoju tvrdnju -naravno. tada zna.tat menta.i.nedr/: –!itno da netko sam kao istra/iva.ke i netota. i.ajna i time poja.o -enera.acija nije zna..nema.esti" – Durk eimova da.no.enomena -varija!.u npr1 o.ne i ne-konst1.ke111: F1 varija!. pa prema nje-ovom zak. konstruirane 9po.u me=uso!no – as eBact.a zna.e na zavisnu ne-o samo naše kauza.ja uzro.nosti – od kauza.judi u m. moramo promatrati a za to tre!aE Idi.riati tako da !udu konzistentne s opservacijama –npr1 da neke vrste menta.ovite k.and t eor0 od .ass at -raduation D+AI'I(I># K#UC#D'OH C#KO'# 9Katunarić: -uspostav.iminiranje najvjerojatniji a.ni !o. desne.cija izmre=u popu.icira 61 konceptua.ne !o.F.i.a ne utje.i u odnosu na sa varijancom kauza.ijeve.ormu.ar-e num!ers o.ite vrijednosti -najjednostavnija varijabla .ues as t ere are o!servations – npr1 rank in c.icers and men -dalje" varijable koje uzimaju određeni broj vrijednosti ali više od dvijeklasi#ikacije-cje.tvrdnja o nekoj pojavi. re-ijama i istra/ivanjem dokazati da kore.ne .G: -nadalje" kontinuirane varijable $dije.ne: Ismjer uzro.ajna.in.0 as man0 va. do!.iko ti di otomijaE 21 prirodne 9spo.i i nji -crucica.nu vezu izme=u pojava -da !ismo uo. causes -ako su opservacije koje smo napravi. k.-t eor0 o.no-pos.ternativni ipoteza –npr1 kod Durk eima – „samou!ojstvo je rezu.ne !o.itaristi.asi.e s dvije vrijednosti koje nastaju kao rezu.esti tako=er tre!a.ni status nije imao veze s ovom tvrdnjom. nekontaminiranost – mi moramo utvrditi da nijedna dru-a varija!.ikacije opa/neo-.esti poput recimo depresije uzrokuju veću stopu sucidia S%$UK%U$# K#UC#D'I& %+O$I># -teorija. dr/1.itaristi.a -koncept koji mo/e imati raz.ternativne teorije je uvije mo-uće pre.zakona –uspostav.ne – mi i stvaramo.esti i veće stope suicida ne !i !i.ne nezavisne 9ne o!ratno: Ineprividnost.asi. ima raz. a.acija s većim postocima menta.a imati veću stopu suicida – nje-ov uzrok suicida tj1 socija.2.po maB !roju opa/eni empirijski podataka 9npr1 u razredu po uspje u 6.esti i rate suicida u raz.no tada !i popu.in da svatko mo/e metodom promatranja vijdjeti koju vrijednost ima u odre=enoj pojavnosti -kauzalni zakon je tvrdnja koja kaže da su određene vrijednosti dvije ili više varijabli povezane na određeni na in -varijabla.ne !o. a ne na.nu varija!. sma. samp.ite vrijednosti.jedi.i.najjednostavnija je di!otomija 97.i. monar ije koa konstituciona.iminira.it1studije – .o-ika je !i.ade i starije.erencirati kauza. i koji se de.u Imoramo utvrditi kovarijaciju 9varijaciju u zavisnoj varija!. eBperiment.o kauza.azimo.tat simp.ni !o. odre=uje.i vezu.i da smo e.

i iz.noj varija!.no.-mo-uće razine -enera.avni metoda za utvr=ivanje kauza.ijske pretpostavke i opća ideja kauza.i u raz.ni prioritet promjena – kontro.i mo/e proizvesti promjenu u vrijednosti dru-e varija!.ini1 K#UC#D'I C#KO' O*U&V#@#E 21:promjena na B je povezana sa promjenom na 0 – postoji kore.e 61 varijacija zavisne varija!. a što pos. tada znamo da ne !i mo-.avanja uzroka i pos.ozo.o/eni istim vrijednostima treći varija!.o/aj odre=uje svijest: 61 zamisao uzroka F1 udvostru.izacije tj1 razine uopćavanja – -ocrtava razine – 21 moraju postojati .i.i !i.acija izme=u te dvije varija!.e – znamo što je uzrokova.a prije promjene u zavisnoj varija!.a 9npr1 mo/emo proizvesti promjenu u ja.azi ni ne od.ti. tada znamo da zavisna varija!.e se ovi razina uopćavanja 9)arBova teorija !onapartizma: -nje-ova teorija je teorija treće.nosti 9)arBE materija.smjeraE 21 eksprimenta.jedica .o promjenu.o !iti o!ratno G1 ako znamo da je varijacija u kauz. tvrdnje -kritika teorije.i mo/emo proizvesti promjenu temperature nekopodru.ne varijacije kauza.ira kroz znanje da su svi setovi opservacija !i.tako da onda znamo da nisu mo-.ne teorije u ovisnosti o empirijskim sudovima K#UC#D'I C#KO' O*U&V#@# 9Stinc om!e: Cakon kauza.i od!acivanje teorijske ipoteze.i povezana s dru-im uzrocima – u-.i 9intervenirajući va.i.i 81 ako znamo da dvije stvari nisu povezane.ni po.jedice su raz. naša promjena B-a 61: mo/emo proizvesti promjenu na B tako da proizvedemo promjenu na 0 – o!ratno ne ide jer je 0 nezavisna varija!.ementima .e F1 tempora. i ako sunce ni ne do.nosti je tvrdnja koja ka/e da u odre=enoj oko.iminacija intervenirajući varija!.orma.ini promjena vrijednosti na jednoj varija!.e na nezavisnu: F1 ako vidimo da je promjena u kauza.itim pojavama postoji izvjesna povezanost 41 opa/anje je potre!no da se teorija provjeri J1 tvrdnje kojima se iskazuje pri vaćanje i. tako=er mo/emo uspostaviti odnos – 8 -.ini sijanja sunca.ja .i.ne varija!.reda iz-radnje na e. a.anoj varija!.jda.a ne utje.ama u toj oko.ite vrste pojava 81 izme=u varija!.azi.avnom e.e !ez da proizvede promjene na dru-im varija!.e utjecati: G1 znanje iz dru-i istra/ivanja -<što je uzrok.jedica 9AreudE svjesno i nsvjesno: G1 uzroci i pos.i.

ni smjer i istinitost -i .a/ne varija!.eno ene kao rezultat -ako je na+a teorija ta"a o"ba'ena# ijenja o teoriju i .ne kore.naK  G -.a/ne 9intervenirajuće: varija!.jedi.aktoru -preli arna istra$ivanja pokazuju "a naselja susje"stva koja proizvo"e "elikvente to 'ine jer ovi je"ni "ru!i a prebacuju prakse i vrije"nosti "elkvencije -"akle "e. kauza.i ako su te varijacije povezane s nezavisnom varija!.81 znanje dru-i uzroka varijacija u zavisnoj varija!.acije i.a vrijednosti mo-uće ."elikvenciju po'injenu zbo! "elikventske kulture (van"aliza # tu'njava) i b.I/0E.inirali s o koncept 2"elikventne subkulture3 -nakon to!a i"e o vi"jeti "a li su "e'ki iz ra"ni'ke klase skloniji upasti u neprilike ne!o "e'ki iz sre"nje ako su izlo$eni isto nivou "elikventne subkulture -no nakon +to pri jeti o "a se ne o$e objasniti sva "elikvencija "elikventsko subkulturo re"e.Prilike 4za or!anizirani zlo'in zbo! postojanja tre$i+a za or!anizirani zlo'in u susje"stvu -kako znanost napre"uje 4koncepti se re"e.e Lkontro.avne metode utvr=ivanja .naK 'ezavisna – pos.e neće varirati izme=u opa/anja Općenito.nu teoriju vrijediE Lpotre!no je ustanoviti kovarijacije.a vrijednosti mo-uće .i standardizacije Cavisna-uzro. za svaku kauza.e kroz radnomiziranje Lkontro.inira o taj koncept i razlikuje o1 a.socijalizacija u ni$oj klasi.a/nosti 9nonspourusness:E L namjerna kontro.1 Socijalizacija u ni$oj klasi poti'e aloljetni'ku "elikvenciju -pri jetili s o "a u susje"stvu o"re&eno $ivi ve%i broj aloljetni* "elikvenata i "a su koncentriraniji ne!o +to s o o'ekivali ako se ra"i sa o o klasno .a/ne varija!.poti'e aloljetni'ke "elikvencije -P.eno en kakav je u stvarnosti .om – te nika parcija.iniraju "ok ne pre"stavljaju .or ulira o novu koja bolje obja+njava pro atranu situaciju -npr.e koje mo/emo ustanoviti ZNANSTVENI KONCEPTI -znanstvene varijable su koncepti koji o!u popri iti razne vrije"nosti# tako "a pro atranje o$e o re%i koju vrije"nost i a u o"re&eno slu'aju -koncepti koje o$e o pro atrati i Koncepti koje ne o$e o (neopazivi) -pro jena koncepta s pro jeno teorije -koncept je *ipoteza o to e "a o"re&ene stvari uzrokuju "ru!e stvari koje su u na+e opa$anju interesne -"akle i a o spec.i'nu i"eju o to e +to $eli o objasniti i o"re&eni uvjeti izazivaju o"re&ene .a kroz poznavanje nacrta istra/ivanja Lda dru-e varija!.

-sa pove%anje znanja o svijetu# pove%ava se i usavr+avanje koncepata a cijela (kauzalna teoruija je u konzistentno ijenjaju (.ene )4 npr..su sve povezane ko" ke ijski*e ele enata i pre a to e tvore !rupe (>) valj"a -ka"a i a o veliki broj varijabli koje i"u zaje"no 4 kreiranje tipolo!ija# poj"nostavljivanje stvari i zato je u znanosti korisno -ako pri jeti o "a s o po!rije+ili u stvaranju tipolo!ije nastoji o stvoriti novu bolju tipolo!iju -tipolo!ija treba biti bitna u razu ijevanju neke teorije i bitna kao uzrok ili poslje"ica "ru!o! . all t*ese tec*ni:ues is t*at i.ekata (serije pitanja) kako bis o na+li un"erl9in! variable ---2t*e assu ption o.I0A87I -treba prvo konceptualizirati 4 s ti e "a i* o$e urzokovati 2 ultiple causes3 -op%enito varijable se o!u jeriti ili po uzroku ili po poslje"ica a -po uzroku je va$nije u kauzalno istra$ivanju jer anipulira o nezavisno varijablo # "ok je jerenje po e.ekt to!a "a osoba o$e o"!ovoriti na vi+e pitanja je"ne vrste testa i koristi o serije ti* e.ects o..ekte !rupne soli"arnosti 4 o'ito jeri soli"arnost uz po o% njeni* pretpostavljeni* uzroka 4 (nai el9 nje!ovi* uputa subjekti a) 4 -s "ru!e strane jerenje po e.ill reall9 cause t*in!s an" t*ose t*at reall9 are t*e result o./a5 ?eberov tip koncept 2birokracije3 4 kasnije se otkrilo "a "ijelovi vrije"nosti varijabli koje je ?eber koristio kako bi konstruirao ovaj tip-koncetp su ustvari bili povezani je"ni s "ru!i a# "ok "ru!i "io nije bio ne!o je bio povezan unutar sebe -"akle koncept je orao biti rastavljen na @ razli'ita tipa-koncepta (2racionalnio3 i 2birokratski3ili 2pro.or ulaciji teorija koje su 2supporte"3 # tj.eno ena -prvi test tipolo!ije 4 "a li varijable koje 'ine tipolo!iju su stvarno povezane je"na s "ru!o (.test tipolo!ije 4 kriterij svi* znanstveni* koncepata 4 "a je tipolo!ija korisna u .esionalna3 i 2birokratska3 a" inistracija -"ru!i kriterij tj.2"a je tipolo!ija stvarno bitna kao uzrok ili e.er t*e :uestion)# t*ose variables . to!et*er enou!* inor causes an" inor e.ke ijski ele enti -npr.e can t*ro.ektu va$no ka" jeri o stvari koje se "o!a&aju priro"no -pri jer jerenja po uzroku -1 socijalni psi*olo! je"noj !rupi ka$e "a %e se "obro sla!ati je"ni s "ru!i a a "ru!i a "a ne%e kako bi jerio e.ektu 4 inteli!encija i a e. intelli!ence t*at it enables one to ans. . an un"erl9in! variable (suc* as t*e inor e.valencija# ato ska te$ina# to'ke vrenja i sni$avanja it".ect o.ekt "ru!i* .eno ena3 .lu5) 4 procesu razvoja KONCEP6TA7IZACI0A VA. a uni:ue set o.aktorska>> Op. causes .ill turn up in our anal9sis TIP-KONCEPT1 TIPO7O<I0A -konstruiranje o" ko binacija vrije"nosti nekoliko varijabli -ako pro jene na je"noj varijabli izazivaju i pro jene na "ru!i varijabla a isto! tipa = !rupe varijabli -npr.

!eneralit9 o.generalne kauzalne slike o vrstama uzroka i kauzalnim strukturama koji u različitim varijacijama vrijede za objašnjenje fenomena 4 npr.I0I .tako&er korisnost tipolo!ija 4 -npr.AZINA 6OPCAVAN0A TEO.ute" so et*in! .eno eni i aju neki aterijalni uzrok je tako&er pri jer @.!enealne i"eje o kauzalnoj zavisnosti# o to e +to o$e biti pri*va%eno kao 'injenica# koji oblici lo!i'ko! zaklju'ivanja su vali"ni# i "ru!e filozofske presumpcije znanstvenog zaključivanja 4 pri jer 4 ovo po!lavlje u knjizi ili /ar5ov !eneralni ar!u ent "a aterijalni svijet postoji i "a svi 2observable3 .ACTION EAAECTS3 -interveniraju%i e.no!e sva&e oko to!a je li neka teorija to'na ili ne ustvari ispa"aju sva&e oko razine uop%avanja (jer je na je"noj razini to'na# na "ru!oj nije# a ovisi i s koje razine se stvari kako !le"aju) -2con.sociolo+ki notion .ekti iz e&u "vije varijable.osobe koje su zainteresirane za politi'ku vi+e posje%uju politi'ke "ebate o"re&eno! kan"i"ata -no ako je osoba zainteresirana za politiku ali ne voli to! specijalno! kan"i"ata (interveniraju%a varijabla) on"a ne%e posje%ivati nje!ove skupove -u to slu'aju interveniraju%i* varijabli ra"i je"nostavnosti i o$e se stvoriti nova varijabla pre a ko binacija a vrije"nsti na "ru!i varijabla a /i+ljenje o kan"i"atu A Intres za politiku Visoki Niski povoljno nepovoljno entuzijasti'ni protivnici apati'ni protivnici entuzijasti'ni Po"r$avatelji apati'ni slje"benici -ov"je bis o vjerojatno vi"jeli "a su 2onl9 entuzijasti'ni po"r$avatelji3 likel9 to atten" tu "ebatu TIPO7O<I0E I/A06 @ A6NKCI0E B)tvr"nja "a veliki broj varijabli i a sa o ali broj ko binacija vrije"nosti koje se ustvari "o!a&aju# a sve ostale ko binacije su rijetke ili nepostoje%e 4 to rezultira napretko neke znanstvene teorije @) to je je"nostavan na'in "a se zapi+u .I0E B.usions over levels o.unkcije @ ili vi+e varijabli i nji*ova interakcija NIVO 6OPCAVAN0A 6 SOCI0A7NO0 TEO.ten lea" people to believe t*e9 *ave re.*en t*e9 *ave not3 4 npr.TIPO7O<I0E KAO 2CONVENIENCE IN TA7KIN< A8O6T INTE.icar"ove teorije cijene ra"a# ali to ne zna'i "a je ne+to krivo s nje!ovo teorijo politike kao izraza klasne borbe# ili s nje!ovo teorijo "a AKO bi se pove%alo lo+e stanje unutar ra"nika DA 8I on"a "o+lo "o revolucije -isto vrijedi za npr1 po!ijanje Areuda E .ne+to je vrlo vjerojatno krivo s /ar5ovo verijzo .pri jer 4 tvr"nja "a je /ar5ova tvr"nja "a sve ve%e lo+e stanje u ra"nika bu"e na kraju "ovelo "o ra"ikalizacije pobijena je kriva jer je pobijen sa o onaj "io /ar5ove tvr"nje koji je i plicirao tu pre"ikciju 4 npr.

acts Areu" *a" not consi"ere" -napa" na I.npr.4 kritika 4 postoji "ru!i set .stupanj -ako ostane na ovo e on"a se ne i'e na HG.razini 4 nprako je Areu"ova teorija to'na ta"a bi trebalo biti to'no "a o"!ovor *isteri'no paralziirani* pacijenata na te atske testove apercepcije bu"e "ruk'iji o" o"!ovora oni* koji jnisu *isteri'ni# te elje "okaza o zna'ajni seksualno potisnuti $elja a unutar paralizirani* 4 kritika koja ka$e "a ovo nije to'no napa"a teoriju na vi+e nivou o" puko! pobijanja 'injenica -kritika se po i'e na H."a se neke stvari o!u# ili ne o!u# obja+njavati nji*ovi poslje"ica a (npr."a se ne o$e vjerovati . pro"uction3) i---G.e pirijske poslje"ice teorija# opisuju opservacije koje se o!u uspostaviti ako su teorije to'ne 4 Npr.Areu"ova e pirijska *ipoteza 4 "a analiza snova# slips o.as cause" b9 pre"o inance o. ili da su fenomeni unutar kojih treba tražiti uzroke drugih fenomena. t*e ton!ue# ili slo"obni* asocijacija otkriva potisnute $elje uklju'ene u paralizirano 'lanu u o"re&eno klini'ko slu'aju E. t*is or"er Pri jer na te elju Areu"a -za ijenio je potisnuti stra* sa potisnuto seksualno $eljo i to je kontraar!u ent E. . a pett9 bur!eois o"e o. ne.uj) Napa" na B.eno ena koji o$e biti o"!ovoran za taj prvi set .razine 4 ka$e "a 'injenice nisu takve kakvi a on ka$e "a jesu -zati # "erivation o.razini 4"a su i svjesni i nesvjesni otivi je"nako uzrokovani Nap"a" na @.ska Eksperi entalna Alternativna 4 o"abere o je"nu kauzalnu teoriju a eli inira o ostale Kistorijske 4 ora o se usre"oto'iti na kontekst zbivanja neke "ru+tv pojave -pat* "epen"ance.Areu" je razlikovao svjesno kontrolirano pona+anje i nesvjesno otivirano i "r$ao "a potonji i aju "ru!a'ije uzroke ne!o prvi (*a> Kriva interpretacija Areu"a># pa prvi uzrokuju "ru!e) ili /ar5 koji je razlikovao 2propert9 relations3 i 2relations o.ovisnost o pre&eno putu .uncionalisti'ke teorije)# i"eja "a je .nivoa 4 Areu"Js assertion t*at in *is case stu"ies represse" . pro"uction I.tvr"nje koji a se iskazuje potvr&ivanje ili o"bacivanje I.opa$anja je"ne partikularne varijable iz e&u no!i* vrsta .ideja da se uzroci širokog seta fenomena mogu tražiti u varijablama drugog seta fenomena 4 npr.široke distinkcije između razreda fenomena za koje se smatra da imaju distinktivne tipove objašnjenja./ar5 4 bonapartiza .eno ena koja obja+njava "ru!u parikularn u 4 npr.is*es .razini.razini-Areu"ove teorije "r$e koncepte koji su e pr neprovjerljii i sto!a nisu znanstveno vali"ne ne!o isticiza /ETODE Kistorijska Etno!ra.oun"# is o.eno ena Napa" na F.unkcionalni obja+njeni a pona+anja# eksplanaciji pre a otivi a i ostali subjektivni orijentacija a pre a kraju akcija 4 bi*evioriza (.izi'ko okru$enje bitno u oblikovanju $ivotinjsko! i lju"sko! pona+anja# /ar5ova slika "a "ru+tveni o"nosi u proizvo"ni o"nosi a proizvo"e interese i otive koje lju"i prenose i na "ru!e "ijelove svo! $ivota F.Areu" 4+iroki set pona+anja i a uzroke u +iroko setu nesvjesni* otiva H.ere in"ee" .