POMORSKI DALEKI ISTOK: INDOKINA, INDONEZIJA, FILIPINI, KOREJA, JAPAN

Indokina Drevna civilizacija Indokine smještena je između dvaju gigantskih prostranstva, Kine i Indije, i uglavnom se može objasniti njima hinduistički utjecaj kmetsko carstvo

Pristigli tek nedavno, u 19. st., a otišli sada, sredinom 20. st., Europljani su samo privremeno zaposjeli ove zemlje

Uza sva ova urgentna pitanja ostaju i dalje stari kulturni problrmi opreka između prenaseljenih nizina i slabo naseljenih planinskih područja

Indonezija najveće otočje na svijetu

Indonezijski arhipekag živio je u središtu ogromne ruže vjetrova: neprestano ga zahvaćaju odjeci često vrlo udaljenih događaja kraljevstva Sumatra, Java 18. st. prodor Nizozemaca

Rase, religije, stupanj razvoja, geografski aspekti, kulture žive jedni pored drugih u krajnje izmješanoj civilizaciji Nije lak zadatak održavati jedinstvo tih naroda centralizam komunistička, socijalistička i liberalno muslimanska stranka

Filipini ljudi prisutni od neolitika 15. st. dolaze Španjolci 1946. otoci nezavisni Zemlja je siromašna i ratarska

62

Koreja korejski rat- krvavi susret istoka i zapada na jugu se uspostavila Nezavisna Republika Koreja 1948. na sjeveru komunistička Demokratska Republika Koreja 1950. nakon rata u koji su se umješali SAD 1953. uspostavljena granica

Najprije zemljopis položaj Koreje- opasnost od imperijalnih pretenzija susjednih velikih država

Koreja je gotovo otok, rado okrenuta sama sebi, ali i otvorena, milom ili silom, prema vanjskom svijetu iz kojeg dopiru kulturni utjecaju rana kraljevstva, konfucijanizam u 20. st. rađa se srednja klasa

Današnjica 2 nepokretne marionete

63

JAPAN rano je postojao kineski Japan od 6. st. 1868. zapadnjački utjecaj zasebna civilizacija

Primitivni Japan prije kineska civilizacije od 5. tisućljeća pr. Kr. Dolazak budizma 552. g.

Od stila Jomon do ulice Yayoi i do riže a) prvi stanovnici otočja bili Ainu b) oko 3. i 2. st. pr. Kr. Nova invazija iz Kine i Indonezije- brončana kultura c) oko 2. i 3. st. plemići, konjanici, poluslobodni seljaci i zanatlije, kmetovi, već postoji politički i vjerski sustav Tada se stvaraju, nasuprot zemlji Ainua, a počevši od nekadašnje pokrajine Yamoto, prvi obrisi Japanskog Carstva japanska carska dinastija potekla od božanstva Sunca pod pritiskom SAD-a 1945. car je službeno priznao da ne potječe od bogova 8. st. prve japanske kronike, borba protiv Ainua 6. st. Korejci donijeli kinesko pismo, konfucijanizam i budizam tada započinje histroijski Japan, vladar dijeli zemlje carski Japan razvit će se pod utjecajem kineske civilizacije

Japan pod utjecajem kineske civilizacije

Prva japansko- kineska civiliozacija zlatno je doba starog Japana Tijekom dugog kulturnog stapanja sve je podložno prenošenju: kineski klasici, vještina krasopisanja, slikarstvo, arhitektura, ustanove, pravo (dinastije Tang) Japan poput Kine podjeljen na pokrajine dvor u Kyotu ograničeno središte s kineskom kulturom šintoistička svetišta prelaze na dualistički šintpoizam

64

Od 12. st. dalje taj carski poredak doživljava brodolom. Već odavno je davao znakove slabosti Iako je oponašao ustanove sjajne Kine dinastije Tang, nije znao ili mogao stvoriti klasu učenjaka u službi države koja bi mu omogućila da slomi snagu i ambicije stare aristokracije Umjesto njega tijekom cijelog beskonačnog srednjeg vijeka (1191.- 1868.) vladat će režik šogunata šogunat kao feudalna i vojnička reakcija zadnje godine 16. st. i prve godine 17. st. nasilno presjecaju dugo razdoblje šogunata na 2 dijela revolucija Tokugawa izdvojit će Japan za dulje od 2 stoljeća od ostatka svijeta i ojačati feudalne običaje 1639. odluka vlade da se Japan zatvori za strance šogunat- stroga disciplina, državna policija, samuraji feudalni Japan razvio se na kulturnom i religioznom planu nauk zena namjenjen vojnicima, pravila ponašanja

Suvremeni Japan Dinastija Meji, 1868, počinje industrijalizacija zemlje Utjecaj stoljeća zatvorenosti: od 1636. do 1868. Japan je, iako skoro potpuno zatvoren, znatno napredovao Industrijalizacija nije samo ekonomska pojava; uvijek čini i određene društvene promjene čiji tok koči ili olakšava ekonomski proces U slučaju Japana nije bilo društvenog kočenja još od 18. st. porast stanovnika, proizvodnja riže, nove kulture

Japan poslije sloma 1945.: nakon predaje Japana poslije atomskih bombi na Hiroshimu (5.8. 1945.) i Nagasaki (8.8. 1045.) slijedilo je besprijmerno rasulo Izmiče tek osvojeni jugoistok Azije Što je još gore, propada sav pothvat izgradnje poduzet od početka razdoblja Meji 1868., koji je Japan učinio izvanrednom iznimkom među zemljama Dalekog istoka s početka 20. st. Problem Japana, vezan s procvatom industrije, jest proizvodnja, ali još više prodaja On živi zahvaljujući razmjeni sa slobodnim svijetom

65

I.

EUROPSKE CIVILIZACIJE

EUROPA 1) Europa je azijski poluotok, mali rt Azije, veza s Istokom i 7 mora svijeta 2) Postoji opreka između Istoka i Zapada, između Sjevera i Juga, izmeđ Sredozemlja i Sjevernih mora 3) Kontrast Istok- Zapad ili Sjever – Jug nastali su kako iz geografskih tako i iz povijesnih razloga raskol Istok – Zapad – crkveni raskol na katoličku i pravoslavnu raskol Sjever- Jug- protestantizam

PROSTORI, SLOBODE sudbinu Europe posve je odredio neprestan razvoj posebnih sloboština, povlastica rezerviranih za određene grupe

Europski se prostor određuje: 5.- 13. st. Europski se prostor razgraničio nizom ratova i osvajanja Sve počinje lomom Rimskog Carstva na 2 dijela, lomom koji potvrđuje, ali ga ne stvara, car Teodozije 395. g. - mediteranski Istok stara i bogata civilizacija - daleki zapad je zapušten 1) na sjeveroistoku dvostruki limed rijeka Rajne i Dunava nije izdržao pred najezdama barbara koji su bježali pred Hunima - 405.- veliki prodor Germana dospio do Italije - 406.- brojni barbarski narodi prešli su Dunav i ušli u galske provincije 2) prema jugu se stvara opasna granica- arapska osvajanja Pirijnejskog poluotoka i Sicilije, zapadno Sredozemlje postaje muslimansko jezero 3) na zapadu i sjeverozapadu, sve do Sredozemlja, provale Normana iznenadit će Europu - pojava Vikinga

Da se shvati europska civilizacija, treba ukratko podsjetiti na te katastrofe, zamisliti okrutne noći 9. i 10. st. i prvobitno siromaštvo Europe koja se svakodnevno morala boriti za opstanak feudalna civilizacija okružena je neprijateljima i krhka, države se lako stvaraju i raspadaju

66

europska sloboda je ključna riječ Pod slobodom treba podrazumijevati sve oblike sloboda. st. raste proizvodnja porast proizvodnje povezan s demografskim rastom i razvitkom gradova zakupljivanje zemlje zakupnina u novcu rano je utvrđena slobode se ponovo osporavaju s privrednim i kapitalističkim prodorom modernog svijeta već od 16. u Francuskoj 67 . tj. svoju prvu snagu. u znaku izvanrednog orginalnog.drugo kmetstvo taj poredak će na Istoku trajati sve do 19.. povlastica Oslobađanje seljaštva nazire se kao jedno od oslobađanja. uključujući i zloupotrebe libartates i jura skupovi sloboština. st. st. slobode 11. st. društvenog i privrednog uređenja.18. u znaku civilizacije koja već doživljava svoje drugo ili treće vrenje prva Europa. osobitog političkog.veliko Karolinško carstvo feudalizam je bio prirodna posljedica tog sloma feudalizam je obrambena i lokalna reakcija to je društvo utemeljeno na lancu međusobnih zavisnosti takvoj društvenoj piramidi i mobilizaciji Zapad duguje svoj opstanak i očuvanje stare rimske i kršćanske baštine unatoč političkoj rascjepkanosti uspostavila se civilizacijska i kulturološka konvergencija jedno kršćanstvo viteška civilizacija križarski ratovi Sloboda ili. ali je posve sigurno posljednje koje je ostvareno. st. doziže svoju prvu mladost. kapitalizam posjedi novog tipa osobito tragična bila je reakcija u srednjoj i istočnoj Europi. bolje rečeno. u znaku razvijenog feudalizma.Feudalizam izgrađuje Europu Ta Europa između 11. i 12. na liberalnom Zapadu promjena seljaštva započela u 18. st.čak se može tvrditi da još ni danas nije završeno privredno buđenje Europe počinje od 10.

postaje teritorijalna. cehovi cehovi rade za lokalno tržište i za daleku trgovinu prvi kapitalizam trijumfira s trgovinom na daleko društvene napetosti. moderniziranje gradova veliki slobodni gradovi pojavljuju se rano u Italiji gradovi se sami brinu za svoj privredni život i vanjsku obranu gradovi države. ili barem da se preobrazi prekretnica nastaje u 15. do 13. st. poštivanje povlašetnih i povlastica demografski rast. klasne borbe sloboda gradova će biti ugrožena kad moderne države. još uvijek apstraktan. moderne monarhije se prvo razvijaju u Španjolskoj.državni službenici državama u prilog ide o obožavanje narodnih masa koji u monarhu vide zaštitnika od Crkve i velikaša moderna država više neće priznavati nikakvu prevlast državni razlog postaje ultima ratio moderna država nameće svoju moć. Francuskoj i Engleskoj.Gradske slobode Gradovi su motori neprekidno u radu Oni su jedini na sebe preuzeli brigu za prvi razvoj Europe Iz njega su se okoristili svojim slobodama u 10. Trenutak država nazvanih teritorijalnima (zapravo modernih država) osvanuo je kasno Starom konceptu kraljevske vlasti. stekao je novu moć nakon što je formuliran u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina On s liberalizmom postaje doktrina liberalizam kao politička i ekonomska doktrina homo homini res sacra 68 . nacionalna Unutar tih povlaštenih sloboda. teoretski. na odnosima vladara i vazala. što može biti s osobnom slobodom? intelektualni pokret renesanse i reformacija postavili su temelje slobode savjesti filozofska važnost koja se pridaje pojedincu podudara se s raspadom tradicionalnih vrijednosti dužnost pojedinca prema društvu. nazadovanje europskih gradova materijalni napredak i privredna kretanja u 11. u svome nastajanju mnogo sporije od gradova. st. porast broja siromašnih Pojam slobode. koji se razrađivao od renesanse i reformacije do francuske revolucije. st. st. trebalo je dogu vremena da iščezne. utemeljenoj na krvnim vezama. budu jačale u 15.

liberalizam služi kao paravan političkom osvajanju vlasti od strane trgovačke buržoazije i aristokracije. st. posjedničke klase prvi građanski liberalizam bio je borba protiv ancien regimea slobode znače povlastice 69 ..Međutim. tijekom cijele prve polovice 19.

renesansni humanizam Humanizam je polet. reformacija 17. st. nazadovanja.. 15. pojava raznih hereza djelo kršćanstva odvijalo se na 2 razine: na razini intelektualnog života i na razini djeloovanja narodne mase Djelo kršćanstva upoznalo je velike fluktuacije.. izvana. duge zastoje. st. do 13. utoliko što nam svakodnevni vjerski život. problem termina. sami dali to ime humanizam ima više značenja. ali uz tisuće podviga preobratiti pučanstvo na vjeru. uspjehe. riječ humanizam je dvosmislena i bilo bi opasno kad ne bismo najprije precizirali njene uporabe i njen status to je znanstvena riječ koju su 1808. nije muguće prevariti se o njegovom općem kretanju moć Crkve od 10. koje zamjećujemo samo u grubim crtama. kršćanstvo je postalo njegova službena vjera ediktom cara Konstantina 313. njegova prosječna stvarnost prečesto izmiču Međutim. racionalizam Humanizam i humanisti humanizam je temeljni vid zapadne misli Prethodno. HUMANIZAM I ZNANSTVENA MISAO Toma Akvinski: „Summa theologie“ Descartes: „Rasprave o metodi“ Kršćanstvo zapadno kršćanstvo ostaje glavna sastavnica europske misli Široko rasprostranjeno u Rimskom Carstvu. stalna zainteresiranost za mogućnosti koje se čovjeku pružaju kako bi poboljšao ili izmijenio svoju sudbinu 70 . tri stoljeća nakon Kristova rođenja Crkva se spašava u jednom ugroženom svijetu. skovali njemački povjesničari humanisti se odnosi na grupu ljudi koji su si u 15. borbeni hod prema postupnoj emancipaciji čovjeka. i 16. pr. g. nazadovanje Crkve. st. kršćanski humanizam.KRŠĆANSTVO. st.

ST. Ogromna rijeka reformacije počinje izvirati između 15. a zatim orijentirati Slijed sustava tumačenja svijeta daje najbolju potku znanstvenom razvitku od 13. novi protestantizam favorizirao je slobodu savjesti protestant je sam s Bogom.Humanizam renesanse pokazuje se kao dijalog Rima s Rimom. i beskonačno ostaje kontrarevolucionarna francuska revolucija. treba razlikovati prvotni.jedina koja je imala europsko i svjetsko značenje prije Oktobarske revolucije postojale su 4 francuske revolucije francuska je revolucije prema svojim prvobitnim nakanama trebala biti rješenje po ukusu prosvjećenog apsolutizma čini se da je nakon 1815. militantni protestantizam 16. st. revolucija ušutkana. geometrizirano Newtonova fizika 71 . a Crkva je zajednica Humanizam revolucionarnog nadahnuća Europa je bila i ostaje revolucionarna Ponavlja to cijela njena povijest Ona je također bila. st. antičke civilizacije s kršćanskom civilizacijom renesansa se od humanizma srednjeg vijeka udaljuje mnogo manje na razini ideja nego u samome svijetu Protestantski humanizam. nema rasuđivanja niti plodnih hipoteza ako ne postoji jedan opći sustav referenci u odnoisu na koji treba smjestiti. Descartesov i Newtonov sustav Aristotelov sustav je drevno nasljeđe peripatetičke filozofije Descartes. st. i 16. poganskog Rima s Kristovim Rimom. Ona se bjelodano afirmira 31. no ona ipak opstaje u svijestima i preživljava u svojim bitnim tekovinama Znanstvena misao prije 19. i pobjednički protestantizam 18. 3 opća tumačenja: Aristotelov sustav. u Wittenbergu s obznanjivanjem 95 Lutherovih teza na vratima vintenberške Schlosskirche 2 glavna protestantizma: Luther i Calvin 2 velika vala protestantizma vjerski ratovi da bismo definirali doprinos. Svaki znanstveni postupak redovito se uklapa u neko opće tumačenje svijeta Nema napretka.apstraktno. listopada 1517. st.

st. i promjenit će se jedino s tehničkim izumima. postavljaju posljednji problem: prijelaz preko praga koji vodi k odista modernoj znanosti INDUSTRIJALIZACIJA EUROPE a) objašnjenje o stanju Europe prije industrijalizacije b) industrijska revolucija je zamršen fenomen. dajmo ipak Reneu Descartesu mjesto koje zaslužuje Godine preokreta. koje nadgleda poslovođa ta je pojava raširena u 18. nije se dogodila odjednom c) industrijalizacija postavlja ozbiljne socijalne probleme Počeci prve industrijske revolucije 4 klasične industrijske revolucije: para. ni poduzetnici ni kapital..tekstilna industrija trgovački ili komercijalni kapitalizam Manufaktura: termin. struje. čak i međunarodnog. unaprijed prihvatimo da sami ovi izumi ne mogu riješiti sve Dokaz tome je posebni slučaj Engleske iskorištavanje engleskih rudnika tekstilna industrija 72 . dugo vremena neodređen. eksplozivni motor i nuklearna energija Prije 18. 1780. retrospektivno prilično dobro označava koncentraciju radnika u istoj zgradi (ili u nekoliko susjednih zgrada)..Međutim. st.1820. Predindustrijskoj Europi ne nedostaju. . prva industrijska revolucija. nadohvat ruke poduzetnicima Sve se može promijeniti.Descartes. „slobodan čovjek“ Taj geometrizirani ili mehanicistički svijet ne pripada u potpunosti nijednome od znanstvenika koje smo naveli ili smo mogli navesti Bez ikakva ustupka neumjesnom nacionalizmu. dakle. st.. Ona poznaje zahtjeve tržišta. ona ponekad raspolaže s već napola koncentriranom radnom snagom. ili bolje rečeno prije 19. riječ industrija mogla bi sugerirati pogrešne slike Zato ćemo radije govoriti o predindustriji 17. st.

Riječ je ustvari o izboru jednoga načina života značajnog za cjelokupno društvo Kredit. globalno viđeno predstavlja pomicanje ideološkog interesa s političkog prema društvenome Od grofa Saint. uspostavljanje „masivnih“ filozofija. etatistička faza Od 1815.3 faze: a) revolucionarna i ideološka faza b) faza organiziranih radničkih borbi.g. Engleska je građanskom revolucijom 1688. ali ni prenaglašavati pokretačku snagu kolonijalizma On nije dovao. kako ih naziva Maxime Leroy (riječ valja razumijevati kao ideologije nadahnute problemima masa) uvelike je završeno 1848.Pokrenuta tehnikom. Prvenstvo francuske misli u tim oblastima. Ono je. polet b) širenjem takvog procesa iz jedne u drugu privrednu granu. do 1848. financijski kapitalizam i državni kapitalizam: revolucija kredita popratila je industrijsku revoluciju i potpuno se okoristila njenim poletom financijski kapitalizam dobiva prednost Gledajući unazad. prijeporno. u svemu tome ne bismo smjeli ni zanemariti. Rostowa iz 1962. i 1871. svakako. cjelokupona privreda postiže svoju industrijsku zrelost c) trenutak izbora. pokret oštroumnih analiza i proročanstava. ili bolje rečeno. uzlet. znanost sa svoje strane isto tako prirodno dolazi na sastanak Engleska je raspolagala s izobiljem jeftine radne snage Prije početka industrijske revolucija. ali je Europu možda održao u središtu. ostvarila svoju političku ravnotežu Širenje fenomena industrijalizacije u Europi (i van nje) Tri etape industrijske revolucije: to je mišljenje američkog ekonomista Walt W. bjelodano u prvoj polovici 19. općenito je problematično 73 .Simona do Marxa. taj široki idejni pokret. ali razjašnjena rasprava a) take off.g. st. na prvome mjestu u svijetu Socijelizam i industrijsko društvo .

Venecija u doba Tiziana ili Pariz u doba impresionizma Filozofije su također poruke koje ujedinjuju Europa ima jednu filozofiju. Firenza quattrocenta. njihova kretanja više se iskazuju. i' lle.France. i to od svojih prvih uspjeha Što se tiče specifičnih znanosti o čovjeku. među kojima postoje i brojne spone i žive protivnosti Treba li spasiti ili usavršiti kulturološku Europu? 74 ..de. u svakom trenutku svoje sudbine na Zapadu postoji jedna prevladavajuća privredna i društvena arhitektura U vezi s egzaktnom znanosti ne postavlja se nikakvo pitanje: ona je u Europi strogo jedna jedina. pa bila to Katalonija (vjerojatno središte širenja prve romaničke umjetnosti).Od radničkog organiziranja do socijalne skrbi u Britaniji radnički sindikati okupljaju kvalificirane radnike u Njemačkoj socijaliste progoni Bismarck europski socijalizam toga razdoblja počinio je veliku grešku što ratni sukob nije umio blokirati EUROPSKA JEDINSTVA Blistava jedinstva: umjetnost i duh Umjetnost i njena mnogostruka suglasja: svaki umjetnički oblik u Europi mprelazi granice svoga zavičaja. ili zamalo tako. poput onih u filozofiji. Prije nego o jednoj europskoj književnosti. kao nacionalna kretanja s brzim širenjem po Europi sociologija je francuskog podrijetla politička ekonomija je anglosaksonskog podrijetla historiografija je njemačkog podrijetla francuska škola historiografije Književnost je najnesavršenija cjelina. Lombardija. valja govoriti o nacionalnim književnostima.

po cestama za prijevoz robe i za tovarne životinje To znači da se cjelokupni europski život razvija jednako ili da se nalazi na istoj razini. koje je neprestano igralo tu igru. može li se ta ekonomska spona koja već dugo ujedinjuje Europu. na što nam je već ukazala i stvarnost položaja seljaka. 25. to još nije gotova stvar Prva iskustva Zajedničkog tržišta: unatoč različitostima regionalnih ili nacionalnih privreda. institucionalne To znači postaviti osnovno pitanje: što je još za svijet sutrašnjice sposobna učiniti europska civilizacija? 75 . po rijekama što je presjecaju. osnovana nakon tegobnih pregovaranja na temelju sporazuma u Rimu. već zajedničkom voljom njenih partnera? Na vidiku je program koji izaziva očigledna oduševljenja. drugim riječima Zajedničko tržište. međutim. kojim je prodirala djelotvorna monetarna privreda. ožujka 1957. nije izmislilo ni „europsku ravnotežu“ ni „europski sklad“ ni „ravnotežu sila“ (balance of power) Zajedničko tržište i političko jedinstvo. Ta bi razlika ubrzo trebala nestati. koji je oživljavao živi promet po morima što je okružuju. zatim prolazila kroz Prag i Beč do Jadranskog mora. organizirati u jednu skladnu cjelinu. Kad bismo ucrtali liniju koja bi počinjala ili u Lubecku ili u Hamburgu. čije su mnogobrojne odredbe stupile na snagu 1. stoljeće.Čvrste cjeline: privreda Europa je već vrlo rano formirala jedan usklađen materijalni prostor. ali i ozbiljne teškoće glavne poteškoće su unutrašnje. ona bi odijelila privredno naprednu Zapadnu Europu od zaostale Istočne Europe. u kojoj bi svi njeni dijelovi ovisili o cjelini? Europska ekonomska zajednica (EEZ).. može li se danas političko jedinstvo Europe ostvariti ne nasiljem. siječnja 1958. dolar je prestao biti jedina standardna valuta Problematična jedinstva: politika 19.

prostor ili sama njegova bijeda odvojili od svijeta. ili. Latinska je Amerika uspjela razriješiti. književni junak bez premca. kričavaknjiževnost prikazujući ga kao žrtvu. pa čak i same civilizacije koja je prema užasima njegovog života zapravo jednako tako ravnodušna kao i sama divlja privreda revolucionarna književnost govori o istinskim problemima Latinske Amerike. Njena se prorijeđena ljidska masa još uvijek gubi u prekomjerno širokom odijelu. priroda i društvo: književna svjedočanstva Latinska Amerika se jako brzo mijenja Latinska je Amerika nepregledno prostranstvo. zastoje ili duhovnu ograničenost) jedan od najtežih problema postavljenih pred nju: rasni problem Etnički prostori: u svakom slučaju. siromaštvo Oči u oči s rasnim problamom: bratstvo? Pa ipak. AMERIKA DRUGI NOVI SVIJET: LATINSKA AMERIKA Ameriku čine 2 velike kulturne cjeline: SAD i Kanada (Amerika u užem smislu riječi. Prostora je napretek i to opija ljude geografske zapreke čovječji i životinjski hod Stvara se socijalna i seljačka borbena književnost: i dan. ništa nije jasnije od današnjih geografskig tragova i lokalizacija tih različitih rasa. istinski Novi svijet. snažna. i to prvenstveno društva. izravna.II. borbena. no o njemu sada skrbi jedna nova. Prošlost to objašnjava prvi bijeli osvajači došli su u dodir s indijanskim civilizacijama istinske indijanske civilizacije su preživjelecrnci su opstali tamo gdje su ih okolnosti dovele nakon ukidanja ropstva bjelačko zauzimanje američkog kontinenta odvijalo se u najmanje 2 velike etape. svaka s različitim etničkim sastavom 76 . barem upravi razrješava (bez obzira na prešućivanja. svijet sutrašnjice) i Latinska Amerika (dramatična) Prostor.danas je bijednik što su ga priroda.

Nestabilnost je. pokušava odrediti. civilizacije na kušnji Latinska Amerika. nestabilnost civilizacije koja se traži. utoliko nužnije što je prati gorući socijalni problem Krkhost upravljačkih klasa i elite Osjećaj nesigurnosti. godina napretka. opterećena bolnom. u kojoj češće gubi nego što dobiva prvo ekonomija kolonijalnog tipa. Amerika trči za svojom materijalnom sudbinom. unatoč svojem nehaju. osuđena na tu utrku. neobuzdanosti i bučnim svetkovinama još uvijek duboko pati pred današnjim. 1930. prvenstveno. Argentina – 1880. Možda je manje opravdan njihov pesimizam. kao što je patila i pred jučerašnjim svijetom Ona je također i „kontinent tuge“ (Keyserling) ekonomski nestabilan svijet Ekonomske fluktuacije neprekidive su oseke. Njihova je razorna moć tolika da može jednim udarcam dovesti do nazadovanja cijele ekonomije jedne snažne zemlje pr. neuravnoteženim ekonomijama taj se jaz produbljuje jer sva nova ulaganja idu u već razvijen sektor Socijalni problem: nužnopst se revizije postavlja gotovo jednako pred svim latinskoameričkim zemljama u razvoju. no snažnom stvarnošću 77 . počinje kriza Industrijski nesklad prepreka je modernoj industrijslizaciji: razvoj Južne Amerike u pravilu je urodio neskladnim.Bitno je bratstvo rasa: sve su one doprinjele. zatim ekonomija ovisnosti Nakon promjena ciklusa slijede snažne krize. nestabilnosti i neizvjesnosti kod Južnoamerikanaca je sigurno opravdan. htjela to ona ili ne. svaka na svoj način. Već je stoljećima. veseloj ćudi. izgradnji Latinske Amerike Ekonomija. g.

Jedino se protestantizam suočio s tom iznenadnom teškom životnom situacijom ljudi rasutih u prostoru 78 .PRAVA AMERIKA: SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE Amerika je nova oblikom i načelima UTJEHA PROŠLOSTI: BILANCA DOBRIH PRILIKA . državnog ili čak civilizacijskog Amerika kupuje teritorije i bez metka se proširila od Atlantika do Pacifika materijalna i duhovna pustolovina Kapitalizam je upravljao tim kretanjem naprijed Amerika koja je osvojila Zapad i Divlji zapad bitno je protestantska. a američki Englezi nemaju poslanika u londonskom parlamentu Amerikom vlada zemljoposjednička klasa Osvajanje zapada Od samog početka. Francuska. Portugal. No. SAD sebe drže pionirskom nacijom.1782. svakom čovjeku pruža se šansa Kolonizacija i nezavisnost za Ameriku se bore Španjolska. Engleska. bilo ekonomskog. svoj uspjeh (očigledan kad se usporedi s odmjerenim kanadskim razvojem) može također zahvatiti jednoj dodatnoj povoljnoj okolnosti: usmjerenosti prema moru najvažniju ulogu igraju vodeni putovi Ne postoji događaj poznatiji od stjecanja nezavisnosti britanskih kolonija u Sjevernoj Americi (1773..). Brazilu ili Argentini. No ipak ga trebamo točno smjestiti propašću francuskog carstva u Americi i britanska je pomoć prestala biti dragocijena engleska politička tradicija kaže da se porezi mogu nametnuti samo uz pristanak poreznih obveznika. neovisno o tome dali se radi o Rusiji. Geografska je ekspanzija prvi oblik (koji upravlja drugim oblicima) svakog rasta. uljuditi i svesti na ljudske dimenzije. što bi se moglo reći i za sve nacije koje se hvataju ukoštac s ogromnim prostranstvom koje treba zauzeti.ključna riječ je opportunity. Nizozemska. Švedska prvi nastali gradovi usred divljine sami sobom upravljaju i žive u slobodi Prvi američki uzlet odvija se u okviru izraziro poljopriovredne ekonomije. nacionalnog.

Industrijalizacija i urbanizacija SAD su za 100 godina od agrarne postali industrijska zemlja... zajednički pjev.te promjene ne bi bile moguća da nije bilo ogromnog rasta gradova The american way of life 1921. primat engleskog jezika pred kojim se svi brišu 79 .. krajnje pojednostavljanu religiju.1924. SAD uvodi zakon kvota kako bi ograničio useljavanje Američka je civilizacija stvorena kroz 3 etape: Na obalama Atlantskog oceana Od Atlantika do Pacifika I naposlijetku vertikalno industrijalizacijom. potekla u znaku Divljeg zapada i novog protestantizma utvrdila jednom zauvijek osnovne elemente the american way of life: poštovanje jedinke.). društvene dužnosti. Najvjerojatnije je druga etapa. silovito okrenuta prema dobrim djelima (međusobna ispomoć.

oligopolija. st. s oligarhijom. st. južni demokrati Crnačka je manjina pratila i uklopšila se u ekonomski uzlet Amerike Danas ona ima svoje bogataše. moramo se za trenutak vratiti u doba trustova (trust: povjerenje.1865. veoma različlit od tradicionalnog kapitalizma i u tom izmjenjenom obliku sposoban da se prilagodi uvjetima 20. pjesnike. rade na plantažama Za to su odgovorni povijest i geografija američki jug zbog klime bio je pogodan za ropstvo Sredinom 19. trustee: punomoćnik) pod trustom se pravno podrazumijeva zajednica dioničara koji posjeduju dionice različitih poduzeća i ovlašćuiju trustees da ih zastupaju trustovi se udružuju Ipak bilo bi pogrešno misliti da su ta djelovanja. kompenzacijskom moći države. i jednog Pierpont Morgana) nailazila isključivo na odobravanje i lakovjernost Danas se.). pa i skorojeviće. muzičare. sveučilišta. u Americi stvara svojevrsni novi kapitalizam. nepotpun monopol koncentracija kupovine 80 . silom nastojati prikazati kao self made men sve uspješne poslkovne ljude (tako. pri kraju tog razdoblja. politički vid sukoba: sjeverni republikanci vs.nesavršena konkurencija. crkve No istinska joj jednakost izmiče Kapitalizam: od trustova do državnog intervencionizma i oligopolije Kako bismo shvatili tu evoluciju.. sindikatima. potpuno netočno. pitanje ukidanja ili održavanja ropstva izaziva vihor građanskog rata (1861. sjever je industrijski i zalaže se za visoke carine. a jug je proizvođač pamuka i zahtjeva slobodan uvoz 2.SJENE I POTEŠKOĆE: OD JUČER DO DANAS Drevni košmar: crnačko pitanje ili neiskorijenjiva kolonija crnački robovi još od 17. ali to je tek jedan vid mnogostrukog i bratoubilačkog sukoba što je podijelio i suprotstavio Južne i Sjeverne države 1. pisce. st. ili propaganda koje će.

politička. vojna svjetska Zadržat ćemo se. posljedica čudesnog razvoja njihove moći koju možemo odrediti nizom pridjeva: ekonomska. uz opasnost da nazaduju. na izvanrednom i mnogostrukom svjedočanstvu američkog romana: on nam pruža valjan zaključak o civilizaciji kojom se bavi 81 .SAD i svijet Nikada se točno neće odrediti do koje je granice izolacionizam bio jedno od osnovnih obilježja SAD-a Moć obvezuje! Zapravo je izbijanje SAD – a na čelnu poziciju u svijetu u kojem moraju živjeti. znanstvena. na kraju.

g. tj. st. otprilike 6 milijuna ljudi Ograničena (pristoji li ta riječ) na ogromnu pokrajinu Quebec. Lawrence Premda okružena drugim ljudima. Na njoj je glavnu ulogu odigrala svjetska povijest. a ne lokalna afrička Britanija unatoč formalnom priznanju 1884. ona zauzima sve u svemu istočne prilaze Kanadi. iznenadnih dobrih prilika nalik vlaku u pokretu u kojeg valja uskočiti dok nije prekasno na početku uzgajivači ovaca 82 . Argentini. ušće.KROZ ENGLESKI SVIJET do 18. Novom Zelandu. London je bio središte svijeta U Kanadi: Francuska i Engleska Britanija je izgubila Ameriku. nije u potpunosti prihvatila nezavisnost burskih republika. čvrsto je ukorijenjena Anglofoni Kanađani predstavljaju oko polovine stanovništva (48%) Potpuno su prihvatili the american way of life (koji uostalom utječe i na frankofonu Kanadu) Oni su druga Amerika Južna Afrika: Nizozemci. Englezi i Crnci Osvajanje granice u američkom smislu riječi. najsnažnije je obilježje sudbine Južna Afrike. Brazilu. Lakše ćemo razumjeti tu granicu usporedimo li je s tolikim pokretnim granicama u SAD-u. obično povezanih s promjenama u konjukturi ili u svjetskoj povijesti. no sačuvala Kanadu i proširila je s Atlantika na Pacifik Frankofona Kanada sanas predstavlja trećinu stanovništva zemlje. donji i srednji tok rijeke st. Australiji. što je dovelo do slavnog burskog rata Drama apartheida bio je osnovni problem Australija i Novi Zeland ili Engleska konačno sama Homogenost Australije i Novog Zelanda plod su gotovo potpunog nestanka urođeničkog stanovništva pred bijelcima: u slučaju Australije može se govoriti o potpunom iščeznuću dok je u slučaju Novog Zelanda riječ o brisanju s malim promjenama Kratka povijest Australije i Novog Zelanda obilježava niz dobrih ekonomskih prilika. Čileu.

pod svaku cijenu.Neprestana politika tih dviju južnih nacija sastojala se u tome da sačuvajku samo za sebe izvanredne dobre prilike koje pružaju ogromna prostranstva. da čvrsto zatvore vrata doseljenicima i održe. visok životni standard i pragmatični i djelotvorni socijalizam stvarnog blagostanja 83 .

SSSR OD POSTANKA DO OKTOBARSKE REVOLUCIJE 1917. st. o Rusiji možemo govoriti tek od vremena Kijevske Rusije (9. Slaveni kasno pristižu Kijevska Rusija Taj obilni. ta činjenica doprinosi razlikovanju Istočne i Zapadne Europe Bizantska se crkva u 10.prva Rusija nastala je miješanjem naroda europskog i azijskog podrijetla. st.. DRUGA EUROPA DRUGA EUROPA: MOSKOVSKA KNEŽEVINA. st. RUSIJA. gradovi Zapada.III. dugo vremena gotovo ili potpuno nenastanjen prostor podsjeća na posvemašnju golotinju američkog kontinenta Prava Rusija nastaje tek kad posve zatvori prevlaku od Baltika do južnih mora.G. st. potpuno u okružju Bizantije. Rusija Malorusa Ruski gradovi. politička je pitanja gotovo i ne zanimaju 84 .13. ogromna geografska scena. kontrolirajući prometne veze Zato. Kijevska je Rusija stoljećima svojim materijalnim razvojem i bogatstvom gradova važila kao sila: nije dakle bilo nikakve razlike između Istoka i Zapada Pravoslavlje Preobrativši se na pravoslavlje. nalazi u okviru preživjelog čvrstog Carstva koje je ne izlaže ni zadacima ni opasnostima svjetovne ekspanzije Ono njome vlada kao podanikom i ograničenje je isključivo na duhovne zadaće Pravoslavna crkva što se ukorijenila u Rusiji bliža je masi svojih vjernika nego Zapadna. između ostalog. Kijevska je Rusija zapečatila rusku budućnost za stoljeća pokrštavanje oko 10. složena povijest. Ruski je svijet od 10.) .

. od njenog izvora do ušća u Kaspijsko more dugo su vremena Mongoli bili uzor moskovskim kneževima Rusija se sve više okreće Europi.1584. g.). postala punoljetna tek onoga dana kad je zatvorila rusku prevlaku.) i uspostavio kontrolu nad ogromnom Volgom. pa i kasnije povijest divovske akulturacije Čitav je povijesni razvitak moderne Rusije od 16. a zatim Astrahanskog Kanata (1566.Velika Rusija Druga je Rusija. To je ključna činjenica njene novije povijesti sve do 1917. kad se Ivan Grozni (1530. U DUBINI I NA POVRŠINI OBILJEŽEN REVOLUCIJOM bilo je mnoštvo pobuna otad su svojevrsnim djelotvornim savezom povezani carska vlkast i plemstvo koje je okružuje i služi u naprestanom strahz i pokornosti pred gospodarevim hirovima eksplozivna situacija na selu je za čitave ruske povijesti stvarala revolucionarnu napetost 85 .) uspio dočepati Kazanskog (1551. Rusija šuma. STOLJEĆA SVE DO ERUPCIJE 1917.

tj. mogućnost daljnjeg uspješnog industrijskog razvoja uz nadvladavanje teškoća i ispravljanje grešaka Došlo je do ogromnih društvenih promjena. Plehanov. Nastajale su nove strukture uspjeh ruske znanosti i književnosti 86 . godine.SSSR OD 1917. on ipak je potresao sovjetski život u cjelini. nisu li ruski revolucionari razočarani Marxovom porukom. prvenstveno djelo Karla Marxa (1818. P. godine druga generacija ruskih marksista (Lenjin.1883. koja je u inozemstvo osnovala Grupu za oslobođenje rada Marksizam i sovjetska civilizacija danas Marksizam se razvio. zato jer na kraju krajeva Marx kaže da su revolucionarna događanja teorijski nemoguća u Rusiji tog doba.lenjinizma. a zatim Friedricha Ebgelsa (1820..1895. Martov.. Zasulič. bliska mogućnost njenog uspješnog privođenja kraju.). 50 godina napora i rata na svim frontama vrlo je dugo razdoblje. Sva su sovjetska društva potresena industrijskim razvitkom. nakon vijesti o ruskim revolucionarnim previranjima u Rusiji je bio neznatan industrijski proletarijat Rusku socijaldemokratsku stranku.nasuprot njih slavenofilski tradicionalisti Marksizam je plod suradnje. DO DANAS Od Marxa do Lenjina Marxova misao brzo je osvojila ruske intelektualce i revolucionarne krugove sklone zapadu. Akseljrod. Dojč). Ne treba stoga čuditi što je za svih tih godina državna doktrina marksizma. jako promijenila Ipak. uz očuvanje velikih tema i uobičajenih objašnjenja.). V. bez obzira na njegova kolebanja oko 1880. L. Dan) u suglasnosti s prvom generacijom (G. kasnije Komunističku partiju. koji je bio Marxov suradnik tijekom 40 godina i nadživio ga za 12 godina marksizam povezuje revoluciju s modernim kapitalistilčkim i industrijsliziranim društvom Marxova dijalektika nadahnjuje se Hegelom iako se suprotstavlja njegovoj filozofiji Ipak. osnovala je 1989. najjače preobražava sovjetski život snažna isdustrijalizacija kojoj je sve podvrgnuto.

LISTOPADSKI KONGRES 1961.na tom planu ništa nije jasno 87 . ulog je sljedeči: SSSR . Što se tiče prvog problema. kako mu i ime kaže je htio biti federacija u osnovi nezavisnih no međusobno povezanih republika i država Međunarodni komunistički pokret.

1815.autor traži unidisciplinarni pristup proučavanja društvenih sistema 88 .. ali prije postizanja nacionalne integracije suvremena Europa. suglasnosti o vrijednostima autor kao jedinicu analize uzima države u razdovlju nakon stjecanja formalne nezavisnosti. neolitska ili poljoprivredna revolucija druga prekretnica je teorija 19..IMMANUEL WALLERSTEIN: SUVREMENI SVJETSKI SISTEM I. što je sa svjetskim sistemom objašnjevanje promjena u državama u smislu posljedica evolucije i interakcije svjetskog sistema postao je samo jedan suvremeni svijet istina se mijenja zato što se društvo mijenja društveni sistem obuhvaća širok raspon društvenih grupa objektivnost je funkcija cijelog društvenog sistema teško je pronaći usporedive primjere 4 glavna razdoblja: 1) 1450. KAPITALISTIČKA POLJOPRIVREDA I IZVORI SVJETSKE PRIVREDE U 16..1640.proces modernizacije ako su društva imala prirodnu povijest. STOLJEĆU UVOD O izučavanju društvenih promjena jedna od glavnih postavki u svjetskoj društvenoj znanosti govori o postojanju nekoliko velikih prekretnica u povijesti ljudskog društva pr.. 2 nedoumice: jeli povijest klasna borba ili su klase jedine značajne jedinice nedoumica oko sustava postojanja. st.još samo europski svjetski sistem 2) 1640. do danas .konsolidacija svjetskog sistema 3) Pretvaranje svjetske privrede u globalnu inicijativu zahvaljujući tehnološkoj transformaciji i suvremenog industrijalizma 4) konsolidacija kapitalističke svjetske privrede od 1917.

u Europi stočarstvo i pšenica.stabilnost.krajem 15.srednji vijek: poljoprivreda i trgovačka klasa.zašto je Portugal prvi izvršio geografsku ekspanziju: 1) Portugal se nalazi na Atlantiku 2) Portugal je imao bogato iskustvo u trgovini s udaljenim krajevima 3) Raspoloživost kapitala. privrede su postojale i ranije.carstvo je politička jedinica .u 16. i 15. Kina je u to vrijeme bila carstvo . pojavila se europska svjetska privreda .opća kriza feudalizma.obuhvaća carstva. epidemije .3 momenta bitna za uspostavljanje kapitalističke svjetske privrede: 1) ekspanzija geografske veličine svijeta 2) razvoj metoda za upravljanje radnom snagom 3) stvaranje snažnih državnih aparata . u Francuskoj.zacrtavanje granica . ekspanzija Europe i njena ekonomska transformacija .kriza feudalizma . pripremljena je scena za stvaranje kapitalističke svjetske privrede . trgovačkoj i demografskoj . st. je doba velikih obnovitelja unutrašnjeg reda.u doba opadanja potražnje za agrarnim proizvodima povećavale su se nadnice u gradovima .taj sistem bazira se na 2 ključne institucije: na svjetskoj podjeli rada i birokratskim aparatima u nekim područjima 89 .1.od 1150. ali ne i svjetsko carstvo .jačanjem države povećala se i unosnost monetarnih manipulacija . razlika u agronomiji između europskog i kineskog svijeta.interesi buržoazije nisu bili u sukobu s interesima plemstva .kapitalizam je jedino ostvariv u okviru svjetske privrede. gradove.rast srednjeg seljaštva u Zapadnoj Europi . no uvijek su se pretvarale u carstva . dolazi do ekspanzije feudalnog načina proizvodnje . i početkom 16. u Kini riža . a ne u okviru svjetskog carstva .porezi su ključno pitanje . no feudalni sustav mogao je podržavati samo ograničeni opseg vanjske trgovine . no ono nije bilo potpuno .1450.klasne teškoće dovele do sukoba feudalaca i seljaka .kontrakcija na 3 razine. st.prikupljanje sredstava za izdržavanje vojske . a ne svjetski sistem .koncentracija vlasništva u velikim posjedima u Istočnoj Europi .pr. Španjolska . st.u to vrijeme Europa nije bila jedina privreda .feudalna Europa bila je civilizacija.3 objašnjenja krize: 1) kriza je u osnovi bila posljedica cikličkih privrednih trendova 2) kriza je bila posljedica stoljetnog trenda 3) klimatološko objašnjenje.uspon centralizirane državne birokracije . Srednjovjekovna predigra .temeljna promjena.svjetska privreda je izum suvremenog svijeta.birokracija ubire poreze.. Engleska.pr. st.geografskoj.u Europi je u kasnom srednjem vijeku postojala kršćanska civilizacija.u 14.države i nove nacionalne države . do 1300.zapadnoeuropski feudalizam razvio se raspadanjem carstva. Luj XI.opala produktivnost tla.15.

postizanje srednjih profita na mnogo većim tržištima podjela proizvodnog rada industrijska proizvodnja transformacija poljoprivrede iz feudalnih u kapitalističke oblike kapitalizam ne može uspjevati u okviru svjetskog carstva - 90 . stvorena je svjetska kapitalistička privreda omjer zemljišta i radne snage u europskoj svjetskoj privredu silno se povećao sekularna inflacija. vladajuća ideologija etatizma distinkcija ekonomskog i političkog u razdoblju 1450.objašnjenje kapitalističkog porijekla drugog kmetstva u istočnoj Europi u španjolskoj Americi.ropstvo i feudalizam na periferiji.ključno pitanje suvremene historiografije pitanje jesu li priljevi srebra i zlata bile korisne za stvaranje svjetske kapitalističke privrede SCHUMPETER.napoličarstvo razlike zapadne i istočne Europe ovise i o snazi seljačkog otpora postojanje komplementarne divergencije unutar jedinstvene svjetske privrede. st. bila je i ekonomska ekspenzija. tzv.komparativna snaga gradova u početnoj točki divergencije i stupanj napuštenosti zemlje napoličarstvo je bilo rentabilnije od prisilne tržišne proizvodnje u matici svjetske privrede 1640. već i zaostajanje nadnica došlo je do akutne redukcije u nraspodjeli proizvedenog dohodka na radnike mehanizam prisilne štednje i akumulacije kapitala.. st. europska svjetska privreda temeljena na kapitalističkom načinu proizvodnje pojavila se u 16. st. Nizozemska. stočarstvo. najamni rad i samozapošljavanje u matici i napoličarstvo u poluperiferiji inferiorni način proizvodnje rentabilan je samo ako je tržište veliko. revolucija cijena veza između inflacije i procesa akumulacije kapitala. razdoblje demografskog rasta.inflacioni utjecaj bio je destruktuvan HAMILTON.1640. pa se mali profit kompenzira velikom količinom proizvodnje prisilna tržišna proizvodnja u perifernim dijelovima europske svjetske privrede 16. razvijale se industrije i trgovci su postali značajna ekonomska snaga ekspanzija 16.2.kraljevi rabili pokrštavanje čija je glavna funkcija osiguranje radne snage za rudnike i rančeve na periferijama rudnici i poljoprivreda u matici zapadnoj Europi. povećanje poljoprivredne proizvodnje i prve industrijske revolucije matica je koristila slobodnu radnu snagu poluperiferija.1640. sjeverna Francuska rast obrta u ruralnim područjima uspon novčanog zakupništva nova klasa industrijalaca (yeomen). - Nova europska podjela rada: 1450.nije postojalo samo povećanje cijena.neravnomjerna raspodjela ekspanzija obuhvaća i nejednak razvoj javljaju se različiti načini organiziranja radne snage.pašnjaci. potraga za mesom u matici su cvali gradovi. ove države: Engleska.ENCOMEIDA. STAHL..

uspon prisilne tržišne proizvodnje u periferiji i pojava samostalnog seljaka (yeomena) u matici matica je dominirala periferijom 91 . je doba 4 izrazite promjene: Europa se proširila na obje Amerike demografska ekspanzija promjena strukture ruralne radne snage. a ne unutar neke nacionalne države 16. st.- tajna kapitalizma leži u uspostavljanju podjele rada unutar svjetske privrede koja nije bila carstvo.

pojavila se kao sredstvo ozakonjenja nove vlasti monarha božansko pravo kraljeva. a zapadna postaje centar crkva se suprotstavila suvremenosti jer je kao transnacionalna institucija bila ugrožena pojavom transnacionalnog ekonomskog sistema matične države bile su najviše centralizirane 92 . je bilo era imperijalnih težnji. istočna i južna Europa odlaze u periferiju.3. st. st. seljačke bune 16. važno obilježje centralizacije je da se od puka stvori homogena grupa u zapadnoj Europi domaći mtrgovci mogli su poslužiti kao fiskalna podrška monarhije napadu konkurenata bili su izloženi Židovi.sistem apsolutne monarhije no moć vladara bila je ograničena uspon države i apsolutizma se ne smije brkati s nacionalizmom apsolutizam teži opstanku države. nacionalizam je masovni osjećaj prvi zagovaratelji nacionalizma javili su se među buržoazijom u okviru merkantilizma u 17. i 18. države su bile centralni ekonomski akteri u europskoj svjetskoj privredi glavni politički cilj vladara bila je restauracije reda. preduvjet za privrednu obnovu centrifugalni fenomeni novih država početni poriv obnovitelja reda u 15.plemstvo u krizi. do 18.pobuna sjeverne Europe protiv naprednijeg kršćanskog Mediterana no već potkraj 16. proizišao je iz krize feudalizma. st. st.od toga se napravilo ideološko pitanje pitanje reformacije. - Apsolutna monarhija i etatizam uspon apsolutne monarhije u zapadnoj Europi vremenski se poklapa s pojavom europske svjetske privrede uloga države u kapitalističkoj inicijativi opseg i ekonomski utjecaj od 16. st. vojnici plaćenici povećava se broj lumpenproletarijata vojska je onogućavala više poreza vojska i plemstvo suzbijaju banditizam koji je posljedica neadekvatnog razvoja državne vlasti u 16. a ne jakih država stvaranje samostalne vojske. st.

1500.Venecija. Španjolska reagira ovčarstvom i osvajanjem kad je protjerala osvajače Maure i Židove Španjolska reconquista je izgubila na pravnom sistemu i državnom budžetu no već u 16. Genova.snaga kalvinizma u 16. u tzv. u druge dijelove Europe u Nizozemskoj složena nacionalno.4.socijalna revolucija. Španjolska i Francuska sklapaju mir i Francuska imala imperijalne aspiracije savezništvo Antwerpena i Amsterdama bankrot španjolske krune ugrozio cijelu Euroopu.1494.etetizam bilo je tijesno povezano s karakterom ekonomskog razvoja izuzetna ekspanzija pomorske trgovine u Nizozemskoj ni Engleskoj s istodobnim naglim povećanjem uvoza robe s Baltika. Italija. pogotovo Njemačku Španjolska nije izgradila državni aparat koji bi omogućio vladajućim klasama Španjolske da iskoriste stvaranje europske svjetske privrede to znači da matična područja ne moraju uvijek biti najcentralnija konačni udarac Španjolskoj bio je demografske prirode.društveno nezadovoljstvo leži u tome da se velik dio nizozemskog plemstva odjednom pobojao da vladar nije njihov zastupnik i da ugrožava njihove interese. osobito žita. kičmi Europe. Španjolska stvara carstvo u Americi munjeviti rast trgovine bio je popraćen i spektakularnom političkom ekspanzijom u Europi borba Francuske i Španjolske u vojnom pogledu.. st.vrhunsko novčano tržište u Europi. sjeverna Italija i izog otkrića u Španjolskoj u 15. Od Seville do Amsterdama: neuspjeh carstva Španjolska gubi politički imperij i centralni položaj pobunjenici iz Amsterdama zamah ekonomske aktivnosti u 15. brodarski centar i tržište kapitala nizozemski put slobodne trgovine - - 93 . Portugal preuzima vodstvo ui prekomorskoj ekspanziji u Španjolskoj politička i ekonomska kriza. Firenza još važniji od Italije i Španjolske bio je nizozemski Antwerpen. vjera je bila sinonim za nacionalizam važnost nizozemske revolucije je u utjecaju na europsku svjetsku privredu princip nizozemske vjerske trpeljivosti brodogradnja je ključ nizozemskog uspjeha u drugim dijelovima svijeta Amsterdam je na toj osnovi postao trojaki centar europske privrede.1516. st. južna Njemačka. a ne financijske kuće koje su do tada pozajmljivale sredstva političko okretanje države prema sebi. bilo je doba konsolidacije kneževina 1559..Flandrija.iseljavanje u Ameriku sada su države matice nastojale ostvariti kontrolu uvoza koja će im onogućiti da održavaju povoljnu trgovinsku bilancu sama država postala je izvorom kredita. st. Milano. tamo kraljevi posuđuju zajmove sada su svi bili upleteni u gomilanje kredita u Njemačkoj razdoblje 1450.refleks nacionalističke opozicije plemstva borba protestantizma sa sjevera za nezavisnost nizozemska revolucija imala je i religioznu komponentu.suparništvo razvijenih gradova država. st. doveo je najprije do prosperiteta u svim starim trgovačkim centrima.kao robno tržište.

-1590. st. dolazi i do preporoda trgovine u istočnom Sredozemlju tajna uspjeha matičnih religija leži u tome što one razumijevaju svoje prerađevine za sirovine perifernih religija 94 . trgovina je bila smanjena u 16.- za vrijeme nizozemske revolucije 1557.

st. brojne seljačke bune Francuska država je kupovala buržoaziju prodajom funkcija u Francuskoj buržoazija je bila ta koja je osjaćala pritisak opstanka u Francuskoj i Engleskoj centar je pobijedio protiv periferije 95 . istiskivanje stranih trgovaca osim ekonomske. nizozemske i francuske buržoazije i plemstva Francuska bila pogođena krizom i prijašnjim ratovima..rano ujedinjena.5.zanimanje za kolonijalnu ekspanziju i anglo. administrativna revolucija jaka prijestolnica kao objedinjujuća kulturna i ekonomska sila relativni unutrašnji mir i nepostojanje sztalne vojske značili su manje potrebe za oporezivanjem i birokracijom mali upravni aparat trenutak ekonomskih i velikih individualnih društvenih mobilnosti.javlja se obrat cijena.matice: formiranje klasa i međunarodna trgovina u drugom 16.sjeverozapadna Europa postala je jezgra europske svjetske privrede do ključne promjene došlo je u geografskoj distribuciji industrije veliki uspon Engleske engleska tekstilna industrija. st.doba promjene kategorija aristokracija. stupnju industrijalizacije i korelativno u stanovništvu problem viška stanovništva Francuska je bila suma centrifugalnih ekonomskih sila vjerski sukobi i građanski ratovi u Francuskoj.suma prosperiteta u svijetu je konstantna i cilj trgovačke politike je osigurati svakoj naciji što veći profit nove značajke 17. ravnoteža se promijenila. kraj inflacije cijena koja je podržavala ekonomsku ekspanziju europske svjetske privrede pad uvoza plemenitih metala prvi puta javlja se presudna razlika: jedinstvena svjetska privreda s jedne strane i neravnomjeran nacionalni razvitak s druge strane općoj depresiji izbjegle su samo Nizozemska i Engleska kao geopolitička pojava to je značilo kraj španjolskog Atlantika i uspostavljanje europskog Atlantika u to doba javlja se merkantilistički pokret. gentry i yeomen gentry kapitalistički zakupnik yeomen seoski posjednik promjene i ukidanje samostana i raspuštanje ogromne plemićke pratnje no u Engleskoj se pojavljuje skitništvo visok stupanj komercijalizacije engleske privredeždošlo je do skoka u industrijskoj tehnologiji. st. Snažne države. Engleska je uživala i političku prednost.ruralna industrija koja je angažirala Englesku u traganju za širokim izvoznim tržištima ruralna tekstilna industrija bila je povoljna jer su se mogle izbjeći visoke nadnice što su ih nametali gradski cehovi prijevremeni merkantilizam.monarhija je upala u kontradikciju u drugom 16.nizozemsko suparništvo engleski građanski rat razlika engleske. dolazi do kritične prekretnice.

pol.Azija je u to vrijeme Europu opskrbljivala luksuznim artiklima . dok je Azija ostala vanjsko poprište . u Njemačkoj slabljenje kneževske moći .portugalski trgovci su za Aziju značili 2 stvari: aziojski trgovci su morali pregovarati s državom kao zastupnikom i intra. auutonomija ruske države u odnosu na europsku svjetsku privredu . .treća velika razlika između Rusije i istočne Europe bila je neposredna posljedica različite strukture i smjera trgovine. kao i u zapadnoj Europi.u zapadnoj Europi kraljeva imovina se povećavala na uštrb crkvene imovine .).dok je u zapadnoj Europi 16. bilo razdoblje uspona državne moći.Poljska i ostale istočnoeuropske zemlje proizvode za šire zapadnoeuropsko tržište.Rusija je bila imperijalna struktura. a državni aparat je istovremeno ojačao . glavno oružje cara u povećanju državne moći bilo je stvaranje patrimonijalnog državnog aparata .ruska povijest.u 16. trgovina s istokom i zapadom . st.stoga je u Rusiji. domaća trgovačka buržoazija preživjela. izvoz pšeniceottvorena ekonomija Poljske . st. a u Rusiji su feudalci proizvodili za sve šire domaće tržište . domaća buržoazija i industrija . st.u samoj Rusiji. Švedska je bila poprište na kojem se politička moć aristokracije povećavala s ekonomskom ekspanzijom 16.u 16. st.-1584.6. Portugal počinje slabiti . 16.vladavina Ivana Groznog (1547.Ekonomski snažnija grupa može ojačati svoj položaj i kulturnom dominacijom samo na periferiji 96 .u 17.azijska trgovina je racionalizirana . ekspanzija na jug i istok .3 glavna momenta: 1) razlika u prirodi trgovine 2) razlika u snazi i ulozi državnog aparata 3) razlika u snazi i ulozi domaće urbane buržoszije .u Rusiji – pojava prisilne tržišne proizvodnje. Rusija je u trgovini sa zapadom razmjenjivala sirovine i poluproizvode za gotovu robu .migracija i kolonizacija.kako je Rusija reagirala na „uvođenje u Europu“ .Poljska. u istočnoj Europi moć države je slabila .kao periferna država sa slabom buržoazijom.zakonodavno provođenje kmetstva uslijedilo je pri kraju procesa kojem je sve veći dug seljaštva pokrenuo refeudalizaciju . st. Europska svjetska privreda: periferija protiv vanjskog poprišta periferija svjetske privrede je onaj geografski sektor koji proizvodi robe nižeg ranga (tu se proizvodni rad slabije nagrađuje) .posljedica državne intervencije u privredi i neposredno povezana sa stvaranjem vojnih beneficija . trgovina je bila u rukama države. st. st.uspon velikih posjeda s prisilnom tržišnom proizvodnjom.u istočnoj Europi više su slabili gradovi.u Rusiji je s jačanjem gradova ojačala i snaga domaće trgovačke buržoazije . Amerika je postala periferija europske svjetske privrede.povećanje državne vlasti.razlike Rusije i zapadne Europe. Portugalska ratna mornarica uživa neosporenu hegemoniju.u Rusiji su na snazi bila ograničena kretanja seljaka kako ne bi otišli u novoosvojena područja . kao i različite snage državnog aparata . no u 2.u 16.

trgovce i industrijalce jaka država apsolutne monarhije 97 . Teoretska repriza svjetski sustav sastoji se od sukobljenih sila život u njemu je uglavnom zatvoren i dinamika njegova razvoja je uglavnom internog tipa države još nisu totalni sistemi jedini realni društveni sistemi su relativno male i autonomne naturalne ekonomije kapitalizam uspjeva zato što granice svjetske privrede ne obuhvaćaju samo jedan politički sustav već mnogo njih sloboda manevriranja granice svjetske privrede su nestalne u slučaju carstva politička struktura obično povezuje kulturu sa zanimenjam u svjetskoj privredi politička struktura obično povezuje kulturu s prostornom lokacijom u državama maticama stvaranje jakog državnog aparata služi kao mehanizam za zaštitu dispariteta podjela svjetske privrede podrazumijeva hijerarhiju profesionalnih zadataka tekući proces svjetske privrede teži širenju ekonomskih i društvenih razlika između pojedinih područja proces razvoja vodi do tehnološkog napretka trka za prvo mjesto nikad ne prestaje kapitalistička klasa je univerzalna klasa buržoazija ima radnika kao suparnika s propašću carstava dolazi do naklonosti ka nacionalnoj državi geografska koncentracija određenih ekonomskih aktivnosti vrši stalni pritisak na formiranje statusnih grupa laissez faire.cuius regio eius religio europska svjetska privreda 16.7. težila je općenito jednoklasnom sistemu obuhvaćala je zemljoposjednike. st.

1650.ili pojava modernih ideja Descartesa.1800.u 16. .. Spinoze i Lockea .kriza bi prema tome predstavljala one rijetke povijesne trenutke u kojima se uobičajeni mehanizmi kompenzacije unutar društvenog sistema pokazuju tako neefikasnim sa stanovišta tolikih važnih društvenih činilaca da se počinje javljati značajno prestrukturiranje ekonomije .od tog vremena sve do danas kapitalistička svjetska ekonomija se: a) geografski širila i obuhvatila cijeli svijet b) pokazala cikličko kretanje ekspenzije i kontrakcije i promjene geografskih lokacija ekkonomskih uloga c) prošla proces stoljetne transformacije uključujući napredak tehnologije. st. . god. i 1800. stvaranje svjetskog tržišta i pojavu kapitalizma.pojava prvih kapitalističkih država (Britanija i Nizozemska) . s druge strane . st. st.1500..transformacija određenog redistributivnog ili davanjima opterećenog načina proizvodnje .II..imamo 3 datuma za prekid: . industrijalizaciju.treća grupa naglašava prekid između perioda što ga karakteriziraju industrijska revolucija i francuska revolucija s jedne i dugo 16.za drugu školu prekid ne uključuje industrijsku revoluciju nego ekspanziju Europe... Leibnitza.oko 1500. MERKANTILIZAM I KONSOLIDACIJA EUROPSKE SVJETSKE PRIVREDE (1600. .koji se javlja u 16. stoljeću? pitanje kada dolazi do prekida za jednu školu taj se osnovni raskid zbiva u vrijeme industrijske revolucije krajem 18.) UVOD Kriza u 17. proletarizaciju i pojavu strukturiranog političkog otpora prema samom sistemu 98 . st.stvaranje svjetskog kapitalističkog sistema .1750.

ili 1650. do 1750. st. stoljeću kapitalisti još nisu bili kasna klasna formacija ekspanzija je bilo u najmanje 4 stvarna područja: stanovništvo. čiji rast i opadanje u toj eri nisu mogli dugo odstupati od ponude hrane gradska industrija.1. relativno monetarizirana u poticanju ulaganja i u početne i završne faze proizvodnje s visokom stopom najamnog rada i stoga nikada previše ne odstupajući od relativno niskih realnih nadnica ili bar opadajućih nadnica c) količina novca u opticaju u njegovim višestrukim oblicima (zlato. relativni pad cijene pšenice javlja se niz promjena u društvenoj organizaciji poljoprivredne proizvodnje nepovoljni financijski položaj seljaka posjednika i zakupnika industrija je u 17. seoskih i gradskih . papirni novac) d) broj marginalnih poduzetnika. Faza B a) b) nepovoljni uvjeti za razmjenu u periodu od 1600. st.drugo 16. izgubila ubrzanje u 17. je bilo inflaciono i revolucionarno doba 99 .

.2. trgovina sposobnost Nizozemske da se mađe s malobrojnijim i jednostavnijim trgovačkim organizacijama nizozemska država brani interese svojih poduzetnika 100 .1750. Nizozemska hegemonija u svjetskoj privredi matica europske svjetske privrede učvrstila se već 1600. još i rafiniranje šećera dominira nizozemsko brodarstvo. nadmoćni i u poljoprivredi tlo je bilo loše kvalitete pa se proizvode industrijske kulture tekstilna proizvodnja i brodogradnja nisu bile jedine značajne industrijske grane. je razdoblje merkantilizma hegemonija ne podrazumijeva samo status matice Nizozemci su dominirali ribolovom. u sjeverozapadnoj Europi razdoblje 1600.

god. nakon 1650. stagnacija. širom Europe opadanje. hiperprodukcija u novim matičnim državama bilo je malo opadanja u 17. nizozemska hegemonija je prvi put stvarno osporena 1651.1689. proces sve veće koncentracije u liberalnoj interpretaciji povijesti suvremeno doba je razdoblje dugog povijesnog traganja za slabom državom. st.: 1651. ali ujednačeni razvoj veleposjeda. optimistička teorija da gustoća stanovništva znači nacionalnu snagu jedna od temeljnih pojava u suvremenom kapitalizmu je polagani. Borba u matici: Faza I..3..kompromis unutar dominantnih slojeva 101 . tj. lokalne nestašice. st. napredak ljudskih sloboda stabilizacija u Engleskoj i Francuskoj sredinom 17.

istočnoeuropske države zbog svoje slabosti nisu mogle ni iskoristiti prednosti merkantilističke taktike niti garantirati kompromis u okviru viših slojeva periferna područja polaze pravcem sve jačeg društvenog sukoba. Periferije u eri sporog rasta dok je razdoblje slabljenja svjetske privrede povelo matične zemlje putem nacionalizma i merkantilizma i ustavnog kompromisa unutar viših slojeva. Indijanci se koriste kao robovi no nisu se mogli prilagoditi pa su brzo umiralizamjenjuju se afričkim robovima najosnovniji oblik privrede u periferiji od 1600.. duhan i zlato buržoazija perifernih regija uključuje trgovce i vlasnike plantaža kasnije se u južnoj Europi ponovo javlja manufaktura sistem plantaže.šećer. involucija perifernih područja stvara se nova periferna regija u američkim kolonijama. do 1750. traganja za unutarnjim krivcima za sve i izrazitog nemira seljaštva pada proizvodnja žita takvi procesi i u kolonijama sistem krijumčarske trgovine 1600.trgovac je zastupnik plantažera sve veće zaduživanje engleskih plantažera tokom 18. bilo je ropstvo. zakupništvo ili prisilna tržišna proizvodnja ropstvo je bilo ekonomski optimalno za buržoaske proizvođače koji su prvanim sistemom i tržištem oblikovali osnovne proizvodne odnose u toj regiji - - 102 . što je nižim slojevima smanjilo mogućnost mpobune. st. a ne najamni rad. naglašenog regionalizma i smanjenje nacionalne svijesti.1750.4.

a kasnije s Pruskom.5. u prenosnike viška vrijednosti to je isprva bio slučaj sa Švedskom. dominiraju nastojanja Engleske i Francuske da najprije unište nizozemsku hegemoniju te da se zatim domognu vodeće pozicije u drugom periodu relativne stagnacije u perifernim područjima javlja se pojačana eksploatacija neposrednih proizvođača i smanjivanje prednosti domaćih eksploatirajućih slojeva povijest poluperifernih zemalja je mnogo složenija matične zemlje su nastojale pretvoriti poluperiferne zemlje u posrednike s periferijom. u manjoj mjeri to vrijedi za britanske kolonije u Sjevernoj Americi - 103 . Poluperiferije na raskršću jedan od konstantnih elemenata kapitalističke svjetske privrede je hijererhijska i prosorno distribuirana podjela rada promjenjiva lokacija ekonomske aktivnosti promjena uloga pojedinih geografskih zona ključ opstanka bio je sistem najamnog rada kod kuće još poznat u srednjem vijeku razdobljem od 1600. do 1750.

malo ledeno doba iz Amerike se uvozi krumpir najvažniji element konstantnog trenda prema koncentraciji je dugoročno niska cijena žitarica polagana promjena zakona u Engleskoj i Francuskoj neka verzija državnog banditizma sličnosti u organizaciji engleske i fransucke proizvodnje još se nisu stvorile ni buržoaska ni proleterska kultura. st..19.. Borba u matici: Faza II.1763.: 1689.6. društvene pojave ne možemo analizirati ako ih prostporno i vremenski ne ograničimo za sporom oko strategije krio se spor oko ekonomike pomorska i kontinentalna škola presudna varijabla bila je opća ponuda hrane razdoblja 16.. ali su buržoaska i proleterska praksa već tvorile centralne pritiske društvene akcije - 104 .

vođe. NARODI 1.BRAUDEL. SMITHU karakteristike etničkih mitova: ekskluzivno podrijetlo. odnosno dijakronije. osnivanje.Hegel prepoznaje rimskog Jupitera koji vlada svijetom . koji zaustavlja prenošenje promjene iz jednog prostora u drugi . kulturnog i mosobnog prostora . nadvladavanja i transcendencije s kolektivnim imenom 105 .to je oblik sinkronizacije. i tako što drugi jezik legitimira prvi nacionalizam je najprometnije čvorište starih i novih puitova društva i čovjeka - Ontološka koordinata: dijakronija i nepokretnost razlog što su promjene rijetke leži u raznovrsnosti realnosti. vid nacionalizma .mitska koordinata: povratak mitovi kao sinkronizirani opstanak kolektivna narcisoidnost potječe iz primitivnih razdoblja takvom težnjom dominira motiv povratka prema A.totalne teorije ideologije.VJERAN KATUNARIĆ: BOGOVI. spregu političkog.heteromorfornosti teorijsko načelo uzročnosti. spajanja 3 vremena Kulturno.mnogostrukost vremena . Povratni i bespovratni sadržaj kolektivne predodžbe i htijenja sve više uvažava registar suvremenih znanosti o društvu i čovjeku na dvostruki način: u značenjima (jezika) fenomena kojeg objašnjava i značenjima (metajezika) koja objašnjavaju. isključlivanja.vid imperijalizma. tj.povijest se odvija u 3 vremenska sloja: 1) svakidašnjem ili događajnom 2) konjukturalnom ili cikličnom 3) dubinskom ili nepokretnom . ELITE.povijest nacionalizma je kratak odlomak funkcioniranja sistema. zlatno doba.nacionalizam odražava spregu konjukturalne i dubinske povijesti. mase-. krije u sebi zabludu da se promjenama u jednom prostoru mogu odrediti promjene u drugom prostoru . izabranost i misija unutrašnji antagonizam prenosi se na vanjski plan nacionalizam je moderna simbolička konstrukcija povratka.

hipotalmički. tj. institucionalni.odgovarajući agresivni potencijal. bogova i junaka sposobnost elita da utječu na mase dvojnost.demokratska svijest i antidemokratska podsvijest višedimenzionalno koordinirani sustav sila obnavlja se putem regresivnog i agresivnog mehanizma 106 .kao neurofizički.mobilizacijski na psihosocijalnoj koordinati nacionalizam je skup obrambenih ili agresivnih predrasuda uperenih protiv drugih skupina sa svrhom isklkjučenja iz društvenog komuniciranja Koordinata moći: vladari i elite kolektivna fantazija moći oblikovana mitom i junačkim epopejama u najstarijim drćžavama figura vladara koresopondira s projekcijom potpune moći i ima boćanske atribute i nove demokratske elite imaju sličnost sa starim elitama povijest.borba za moć unutar gornjih dijelova društva uz statiranje masekorespondira sa simboličkom povijesti svijeta. vojni i masovno.Jezična koordinata: metonimija moći kao epika simboliziranje moći u mitu ima oblik epa pučka kolektivna sudbina bogovi i junaci su metonimijske i hiperbolične figure rustikalni govor oblikuje pobjedničku fantaziju epske slike bliske su političkom žanru epika kao tvorba kolektivne duše lirika kao tvorba individualne duše Psihosocijalna koordinata: agresija i predrasuda gdje je podrijetlo predrasuda: od učenja u ranoj dobi do iskustava za koje se okrivljuju drugi zajednički izvor je prirođena agresivnost u ljudskom ponašanju očuvanje kohezije u vlastitoj skupini postizanje kolektivnog jedinstva simboličko žarište takvih kultura je izabranost i misija neprijatelj.

a da nisu napustili plemensko uređenje identitet kod indoeuropskih naroda je izraz moći vladajućih slojeva interesi nisu isti pa se etnički i politički identitet rijetko podudaraju iz indoeuropskog prostora dolazi talasokracija. prirodnih zajednica za metafizički poredak moći tragični povijesni put – ALFRED WEBER.oni čine rimske građane ostali su robovi i stranci status građanina Rima ostao ekskluzivan narod kao etnos prelama se u 2 kategorije: vertikalno. pr. Kr. no razlikuje se od sličnih imperijalnih država njezini nositelji su aristokracija i plebejska aristokracija.lateralni etnos (aristokrati) pr.demotski etnos (isti jezik. koja je gotovo stalno vodila ratove kao da je usklađivala vanjske imperijalističke planove sa zahtjevima unutrašnje društvene stabilnosti ekspanzija Rima bila je donekle uvjetovana utjecajem plebejskog plemstva poznate reforme braće Grakho aristokracija reagira tako što sužuje granice vlasti sve važniju ulogu dobiva careva garda. a potom imperijalnih država dovršen je proces vezivanja primordijalnih.pretorijanci u Rimu je vojnopolitička aristokracija nadmoćna zemljišnoj aristokraciji svećenici i vjerski kult su sporedni i priklonjeni vlasti da bi se održao etnički heterogen sustav potrebna je snažna vojska i unutarnji policijski aparat nijedna nacija nije se bez vlastite vojske mogla odvojiti rimska država predstavlja uzor imperijalne države. Jezik i moć u indoeuropskom prostoru - A. srednjovjekovno plemstvo interesi donjih slojeva nemaju veze s održavanjem ili rušenjem države pučki etnos pruža državi ekonomsko uporište u većini slučajeva nove države predstavljaju samo politički impresivnu pojavu.plebejaca postupno se povećava broj plebejaca u rimskim gradskim službama posljedice su političke i društvene promjene rimska država.jedino junaci mogu podnijeti ljepotu užasa smještanje povijesti naroda u dramski jezik potječe od grčkih urbanih književnika 107 . st. društvena skupina) i aristokratsko.njihovi su uzori imperijalne države uspostavljanjem arhaičnih.II.vijeće otaca zbog raznih nameta dolazi do pobune puka.država su arapski nomadi koji su prihvatili islam i centralnu državu. MARTINET: 2 oprečne težnje u razvitku jezika: zadovoljiti sve komunikacijske potrebe i svesti govorni napor na najmanju moguću razinuz u jezik su ugrađene inercija i otpor inerciji velika skupina u jezičnom i kulturnom smislu su indoeuropski narodi jezik označava vitalne uvjete za opstanak zajednice kod indoeuropskih naroda 3 stratificirana sloja: svećenici (mitomoteri). težnja za moći u 6. Grčke državice imaju osvajačke ambicije Etruščani duguju prosperitet trgovcima i gusarima Rim je podignut pod utjecajem etruščanske arhitekture u razdoblju 7 kraljeva Rima vlast je u republikanskom razdoblju preuzela skupina patricija koji sačinjavaju senat. kaste u Indiji. ratnici i radni sloj ili seljaštvo jedina iznimka na relaciji pleme.

Hegel no imperijalne države su odbacile tragediju i na to mjesto stavile religiju spasa i teodiceju epsko politički jezik pretvara se u moćnu i nasilnu državu 108 .- tragedija oblikuje smisao individualne žrtve svi narodi s konjaničkim vrhovnim slojem prvobitno su od instinktivnog osjećanja kvaliteta sila iz neposredne pozadine krenuli putem ka tragičnom viđenju bitka „sretni narodi ne mogu biti povijesni narodi“ stranice sreće u povijesti praznine.

težnja ka vezi s višim silama DUMEZILOV opus obuhvaća mitove indoeuropskih naroda.slično velikom bogu u religijama Bliskog istoka i monoteizam podrazumijeva načelo trofunkcionalnosti veza između teološke i realne povijesti 109 .autarkija na višoj razini je trofunkcionalna društvo se prepoznaje u vlastitim simbolima. legenda o Romulu je nužni scenarij legendarne povijesti Rima tako uspostavljena država. - Indoeuropska trojstva zamjena starog primitivnog poretka za obuhvatniji primitivno društvo. arhaički poredak formiran je na prirodnoj i ljudskoj osnovi umjesto animizma izniču plemenske zajednice pr.mitsko epska geneza naroda humus božanstava.I. teži snažnoj državi i obrani te proizvodnji dobara arhaičko božansko trojstvo Rima tvore Jupiter. Mars i Kvirin (ekonomsko božanstvo) rimski Jupiter je veliki bog.načelo jednakosti hijerarhija i stratifikacija predstavljaju početak povijesti no arhaički svijet je zadržao neke oblike primitivnosti. klice mnogoboštva ili numina plemenski mitovi nastoje uskladiti djelovanje prirodnih sila i uspostaviti ravnotežu nužnu za opstanak zajednice mit o riječnoj vodi za razliku od rimskog numinalnog.

pa ekonomija.jasnan je u predrevolucionarnoj Francuskoj: plemićki.izvedba moći 3 elite depersonifikacija vlasti.personifikacija svjetovne i duhovne moći zapadna grčko rimska formacija imala je fleksibilniji sustav moći od istočnjačkih teokracija tamo su politički autoritet i autoritet svećenstva bili razdvojeni u toj formaciji uz vladara najveću moć ima aristokracija vjerski čin je privatna ceremonija. - Vrtuljak trojstva - svijet realnosti je mitska realnost i znanstveni jezik ima mitski korijen.megamašina (LOUIS MUMFORD) red funkcija: politika i kultura na vrhu. uklanjanje kulta vjerskog autoriteta zreli kapitalizam donio je jaku državu. političko.svjetonadzori lišeni religije taj se poredak promijenio propašću zapadnog dijela Rimskog Carstva kojeg nasljeđuje srednjovjekovni poredak na prostoru bizantinskog Istoka i feudalnog Zapada u Bizantu – državna religija.NATO. političko duhovni stalež i treći stalež.metajezik jezik društvene znanosti danas opisuje drukčiju strukturu društva od indoeuropsko arhaične epski tok je pravolinijski epski sustav je kolosalnih razmjera. jaku korporaciju i jak sindikat na naslagama istočnjačkih despocija u 20. nastao je poredak moći boljkševičkog komunizma. svećenstvo.cinizam. Kvirin. stoicizam.svjetovni stalež.slobodni gradovi u tom sklopu narasta prostor duhovne slobode: svjetovnog znanja i prosvjećenosti PKE poredak srednjeg i ranog novog vijeka.Kompjutor. ekonomsko apolitičan. pa kultura industrijska civilizacija: Jupiter. trgovci.II. Mars. to se nastavlja u karolinškoj Europi na Zapadu nisu svi prostori bili podvrgnuti centraliziranoj upravi.tu je prva politika. epikureizam.ideologija.McDonalds trofunkcionalni sustav je uznapredovao 110 . postojala je autonomija. imućni seljaci i slobodna zanimanja liberalni kapitalizam na prvo mjesto stavlja ekonomiju država postaje čuvarom tržišta u takvom okviru rođena je demokracija. ispod njih ekonomija dvostruka moć vladara. st.

no ne obećava nikakvu svetu zemlju i resurse Kristov nauk bliži mje agrarnom društvu i utopiji jednakosti i pravde kasnije zbog neiskrenosti crkve nastaju pučke sekte i hereze dvojba spram monoteizma dosiže vrhunac u trenucima kad se Krist izjašnjava kao Sin Božji Nicejski sabor to potvrdio Kristovi govori su prepuni dvosmislenog značenja molitva Oče naš. hipiji su izmješali elemente budizma. kšatrije.brahmansko tumačenje svijeta.liričari uzimaju dušu čovjeka 111 . epski i lirski kod ljudskog jezika očito su nerazmjerno materijalizirani u strukturi civilizacije .krščanskoj herezi u to vrijeme Indija nije bila imperija.granica lirskog i epskog IV.mnoštvo religija morao je doći mesija. ali je postojala hijerarhija i stroga odvojenost aristokracije i siromaha vjerska tradicija u Indiji. usredotočeni na duhovni habitus Buda odbacuje nasljeđene teološke pojmove. . stvorivši kontrakulturu na Zapadu O zbiljenje početnih riječi V.borba za ljudsku dušu (pr.4 velika reda: brahmani. sve je u čovjeku povlačenje je put k savršenstvu hereza Bude osporava kastinsku hijerarhiju budisti žive odvojeni od okoline. šamanizam liječi pojedinca koji je izgubio dušu) . osloboditelj rimska država bila tolerantna prema različitim vjerskim kultovima najnemirnije je bilo područje Palestine Krist parafrazira židovski mit o izabranom narodu.III.polimorfno strukturiranje realnosti na osnovi epskog i lirskog genotipa moći zapravo njihovih noosfera i logosfera. vajšije i šudre taj kastinski poredak donijeli Arijevci koji su pokorili Dravide koji nisu živjeli u kastama tehnički je bilo moguće komunicirati među kastama no trebao je novi jezik vjerskog pokreta-. taoizma i islamskog sufizma. - Lirski etos kao religija: mit o Kristu rimsko carstvo. hinduizma. - Budina poricanja u Indiji postojao duhovni pokret sličan esensko.takav stav je odbijao ljude. Buda Buda poriče postojanje Boga u kozmičkom smislu. bogovi znanja teokratski sustav bez vrhovnog vladara. ontološki je i povijesni dokaz o postojanju Boga .zato je budizam napustio Indiju pr.kao projekti obrnute moći.

crkveni raskol zapadnog i bizantskog kršćanstva.dolaze križarski ratovi instrumentalizacija vjere. već stvaranje satelitskih elita Tendencija razgranavanja „svete vlasti“ u Europi: od Karla Velikog do Zvonimira SMITH.države Arhaički nacionalizam Bizanta srodnost nacionalizma i imperijalizma velika misija i sveta država spajanje kršćanske i dvorske vlasti 1054.VI.neuravnotežena povijest povjesničari smatraju da je posljednje razdoblje prije modernog doba protjecalo u znaku izvjesnog smanjivanja velikih i mpovećanja malih država u srednje države to prethodi modernom procesu nacije.bliskost vjerske i političke vlasti na početku europskog srednjeg vijeka za pobjedu je potreban crkveni blagoslov sličan proces i kod hrvatskih knezova.religijsko dinastičko mimomoterstvo. Nebulozne države ako objektivno promotrimo povijest uočavamo nesklad. st. - Premalo država? Monarhije i narodi nakon pada Rimskog carstva prostor nastaje za nove države u Istočnom Rimskom Carstvu je spojena država i crkva glavna metoda imperijalizma centralne državb nije bila genocid i kulturna asimilacija malih naroda. Grci kao izabrani narod zatim dolazi imperijalna Turska 112 .blagoslov pape knezu Branimiru uspostavljanje 2 osnovne funkcije poretka: političke i kulturne ekonomija je naturalna poljoprivreda srednji vijek nema veze s nacionalnim državama 19. bizantski dvostruki moral pri kraju Bizant se okreće starogrčkoj povijesti.

odražavaju težnje i gornjih i donjih društvenih slojeva sredstvo zastrašivanja puka je dolazak velikog Sotone neki u kapitalizmu vide Antikrista 113 . protiv monopola postoji i utopijski protestantizamn.lateralnog odnosa.od hugenota i albižana do bogumila. Grčka.to će postati platforma da se njemačka aristokracija odvoji od utjecaja rimske Crkve brojne hereze.Vojno. sveti rat protiv nevjernika islamska država počiva na vojnoj sili i kombiniranju vjerske poslušnosti i vojnopolitičke discipline načelo političke i socijalne jednakosti čvrsta centralizacija. individualan odnos čovjeka i Boga.islama.pr. anabaptizam neki vladari okreću se protestantizmu kako bi zauzeli crkvene posjede raskoli unutar kršćanstva donijeli su krupne dividende nacionalnim državama i nacionalističkim pokretima Nacionalizam kao dijete imperijalizma mnogi povjesničari kažu kako je nacrt nacionalizma napravljen na dvorovima Antiimperijalne hereze: prerani „dolazak Krista“ hereze nadahnute lirskim doživljajem svijeta iz društvenog sustzava i rastuće sirotinje nastaju novi vjerski pokreti Luther je vjerski reformator aristokratsko. Bugarska i Srbija zadržale pravoslavlje propast Turskog carstva podudara se s uspostavljanjem nacionalnih država. prvenstveno na Balkanu kriza imperijalnih država.političke dioba: put k nacionalizmu u srednjem vijeku veliki autoritet Crkve protestantski pokret kasnije traži nacije države.tada islam postaje političkom religijom.pr. demoralizacija vlasti etnos se mobilizira Vjersko.vjersko Osmanlijsko Carstvo već su prvi kalifati na arapskom prostoru ostvarili sintezu između jednobožačke religije. spojena vjerska i svjetovna vlast spoj aristokratskog i demotskog no bilo je autohtornih religijskih elemenata.i centralne vlasti jedinstven spoj države i nomadskih plemena česte provale Mongola protiv Turaka Seldžuka.

da bi kontrolirali puk seljak prihvaća autoritet jer mit tako nalaže kult Marija. braća Grimm no posrednici su i lokalni moćnici.Pučka fantazija borba između elita za utjecaj na masu političkim i ideološkim sredstvima pada na tlo tradirane kulture mitovi predstavljaju kolektivnu fantaziju pr. prije kult mitske Velike Majke.no kult Marija Crkva nadzire 114 .

Nizozemska. Švicarska. - Prvi. drugi.pokupaj da se estetski sintetizira latentna moć pučkog etnosa. - Avangardna zamisao KEP.troglavi zmaj.plemeniti divljak od 1812.religijsko mistična nadahnuća čini se ponekad da Dostojevski zastupa stajalište odvajanja naroda od države. puka i aristokracije Staljinova definicija nacije: nacija je historijski formirana stabilna jedinica ljudi.formacije prvi red moći i dalje zauzima politička vlast drugi red moći zauzima kultura u službi stvaranja novog nacionalnog mita treći red moći je propadajuća ekonomija sudbina avangarde. ekonomiji i razvijenosti SEATON – WATSON. vojnoj moći.VII. treći i ostali poredak naroda po veličini. nastala na bazi zajednice jezika. teritorija.tu nema spomena o demokraciji boljševicima je nacionalno pitanje bilo glavno taktičko sredstvo uoči osvajanja vlastiLenjin je uvidio snagu nacionalizma malih naroda sovjetski politički centar uspostavio federalne jedinica na bazi jezične politike. Španjolska. želja za osvetom nacisti kao masovan pokret. SCHLEGEL počinje dekodirati lirski genotip u epski preludij nacionalizma Njemačka osiromašena ratom. Drastično okupljanje moći: njemački troglavi zmaj - romantičarski njemački pokret Njemci po SCHLEGELU trebaju preuzeti duhovnu misiju europske civilizacije prvi val romantizma. - - revolucija će dovesti do egalitarizma prva generacija ruskih kozmopolitskih ideja. Francuska.zmajevi u mitovima gube ratove propast sustava s političkom dominantom Komunistički transnacionalizam: forma i sadržaj IX. trebala je u njima nastati liberalna epoha VIII. ekonomskog ćivota i psihičke konstitucije koja se ispoljava u zajednici kulture.preoblikovanje puičkog etnosa u paravojni mehanizam novi oblik moći. proletarijata nova epoha bit će u znaku Klauna 115 .klasične nacije (Engleska. Skandinavija i Rusija) zemlje drugog i trećeg reda morale su ulagati mnogo više političke energije u svoja društva. regrutiranja i čistki elita te prekrajanja teritorijalnih granica i preseljavanje stanovništva X.

nacija kao moderna konstrukcija društva a) novi kulturni identitet b) kulturna srodnost i različitost po političkom ključu c) kapitalčistička strategija 2. Kraj povijesti? .strah od prošlosti Teorije o nacionalizmu .vojnopolitička elita vlada balkanska metafizika sile Strana i domaća vojnopolitička moć XII.nacionalizam kao sustav društvene moći Nacionalno i internacionalno krajem 20. Odlazak? -.put novog naroda 116 . jesu li ga stvorile elite ili mase 1. stoljeća „Europska kuća“: stari i novi duhovi XIV. raspad Jugoslavije. - Bezobzirni etatizam i heroji sile raspadnuti sustavi ostavili vulkane. - pr. Arhaizam i naturalizam nacionalnog a) primordijalna kultura b) psihološki mehanizam zbližavanja i udaljavanja c) surogat biološkog srodstva .XI. uloga vojske na Balkanu vojne hunte XIII. stoljeća: granice arhajskog trojstva Preobražaj nacionalizma na Zapadu.jeli to novi ili preobraženi fenomen. balkanski junak u komunizmu.krizna područja svijeta pr. Narodi i sustavi moći: krajem 20.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful