Slobodna Bosna 891-Signed

dalmirj
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 RASPODJELA DR@AVNIH PARA
DVADESET MILIJUNA KM ZA SMJE[TAJ ÎNOVNIKA
Vije}e ministara BiH usvojilo je prije mjesec dana odluku kojom je za kupovinu novih zgrada za dràvne institucije u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Isto~nom Sarajevu odobreno 20 milijuna KM; iako se trajni smje{taj slu`benika pravdao dugoro~nim u{tedama prora~unskih sredstava, nerealno visoke cijene po kojima }e uredski prostori biti pla}eni potvr|uju da su dràvni ministri najmanje vodili ra~una o {tednji
www.slobodna-bosna.ba
26 AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU FBiH

BILO KUDA, LOPOVLUK SVUDA
43 THIS IS SPARTA
SARAJEVSKI TOUCHDOWN
Ekipa Slobodne Bosne provela je nedjeljno popodne sa klubom ameri~kog fudbala Sarajevo Spartans i uvjerila se da ti momci misle ozbiljno. Postoje ne{to vi{e od dvije godine, ali je 2013. njihova osam utakmica su bez poraza, a osvojili su tri me|unarodna turnira. Ovo je njihova pri~a
Enes Gani} prvi je direktor Agencije za privatizaciju FBiH protiv kojeg je Kantonalnom tuìla{tvu u Sarajevu podnesena krivi~na prijava. Gani} se tereti za sklapanje i potpisivanje {tetnih ugovora, zloupotrebu poloàja i ovla{}enja, te nesavjestan rad u slu`bi, zbog ~ega je Agencija na ~ijem je ~elu bio o{te}ena za vi{e od 750 hiljada KM
32 BOSANCI KOJI VLADAJU 16 UPITNA IZGRADNJA JU@NOG SRBIJOM TOKA

EVROPA PROTIV MONOPOLA RUSKOG GASPROMA
Izgradnja gasovoda Ju`ni tok jedan je od glavnih predizbornih aduta Milorada Dodika no, kako sada stvari stoje, mali su izgledi da }e do njegove realizacije do}i. Sporna je ~injenica da se u projektu Ju`ni tok ruski Gasprom pojavljuje u trostrukoj ulozi kao vlasnik i distributer gasa i kao vlasnik gasovoda, {to je u izravnoj suprotnosti s energetskim direktivama Evropske unije
SVETSKO, A NA[E
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Da bosanskohercegova~ka pamet vlada Srbijom, dokazuje ~injenica da vi{e od polovine kabineta premijera IVICE DAÎ]A ~ine ministri koji su porijeklom iz BiH; ujedno, oni drè i najva`nija ministarstva Vlade Srbije u svojim rukama i njihova se rije~ pika i izvan resora kojim vladaju; na{a novinarka istraìla je biografije najuspje{nijih bosanskih ministara u srbijanskoj Vladi
38 HUMANOST OVDE (NE) STANUJE

SAND@AK OTRGNUT OD SRCA
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
20 NA BRANIKU OTAD@BINE
HEROJI RATA I MIRA
Nakon {to su skinuli ratne uniforme i zavr{ili vojne karijere generali Armije BiH koji su visoke ~inove dobili kao branioci Sarajeva i drugih slobodnih teritorija krenuli su u nove pobjede: najprije su na sarajevskom Fakultetu politi~kih nauka osvojili akademska zvanja i titule, a potom i rukovodne pozicije u javnim poduze}ima, op}inskim i kantonalnim vlastima
Stotine azilanata, nesretnika koji su pobjegli od ratnih strahota u Siriji, koje je Srbija mjesec dana nakon boravka po {umama i mrazu smjestila u radni~ke barake, pro{le nedjelje zamalo od lokalnog stanovi{tva Obrenovca nisu doìvjeli lin~; uto~i{te su im pruìle dvije najsiroma{nije sandà~ke op{tine, koje Sirijce i ostale azilante do~ekuju kao svoju rodbinu
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
5.12.2013. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
IVICU U MARICU
IMOVINSKI KARTONI NOVIH DRAVNIH MINISTARA
Bahati direktor Sarajevskog aerodroma Ivica Veli~an bez povoda napao direktora SB Erbeina Re{idbegovi}a
Direktor Me|unarodnog aerodroma Sarajevo Ivica Veli~an svoje je dugogodi{nje nezadovoljstvo pisanjem Slobodne Bosne, o nepravilnostima u poslovanju ovog javnog preduze}a, iskalio po~etkom ove nedjelje na direktoru na{eg lista Erbeinu Re{idbegovi}u. U restoranu Druga ku}a, na podru~ju sarajevske op{tine Novo Sarajevo, u Pofali}ima, a na prigodnom domjenku, grubo se, bez povoda, obru{io na Re{idbegovi}a. To {to je Veli~an rekao te ve~eri Re{idbegovi}u nepristojno je prepri~avati. Bahati Veli~an o~ito smatra da mu je sve dopu{teno, pa i primitivni napadi na novinare, ili one koji ne{to odlu~uju u novinskim ku}ama, iako je posve jasno da ni Veli~an ni njemu sli~ni kadrovski skorojevi}i SDP-a nemaju problem s medijima nego sa zakonima. (D.B.)
Ministar Boris Tui nema ni kue ni stana, prvi je posao dobio u kabinetu Milorada Dodika
PROVJERA NA ÊKANJU
SIPA jo{ uvijek provjerava imovinu Miladina Dragi~evi}a i fakultetsku diplomu Borisa Tu~i}a
Ivica Veli~an
Iako Dràvna agencija za istrage i za{titu (SIPA), zbog objektivnih okolnosti nije do kraja izvr{ila provjeru kandidata SNSD-a za ministre u Vije}u ministara BiH, njihovo }e imenovanje biti izvr{eno do kraja tjedna. Formalno bi se zastupnici u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH o izboru novih ministara trebali izjasniti na sjednici koja je zakazana u ~etvrtak, 5. decembra (kada ovaj broj SB ve} bude u prodaji), nakon {to je provjeru zavr{ila i Centralna izborna komisija. Ranije je predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi iz SNSD-a upu}en prijedlog tri kandidata: Borisa Tu~i}a, Miladina Dragi~evi}a i @ivka Marjanca, koji }e zamijeniti Mirka [arovi}a, Radmilu Mitrovi} i Mirka Okoli}a. Prema podacima koje je Parlamentu BiH dostavila SIPA, procedura provjere Borisa Tu~i}a jo{ nije zavr{ena jer se budu}i dràvni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa {kolovao u Srbiji. Tu~i} je u Beogradu 2003. zavr{io Fakultet politi~kih nauka, a pet godina kasnije i magistrirao. Prvo mu je zaposlenje bilo u
uredu premijera Republike Srpske Milorada Dodika, gdje je radio od 2008. do 2011. godine. Zanimljivo je, me|utim, da novi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nema ni ku}e ni stana - od imovine je prijavio samo automobil Renault Megane. Jednosoban stan u Beogradu, koji je u imovinskom kartonu prijavio Miladin Dragi~evi}, razlog je {to provjera SIPA-e nije okon~ana ni u slu~aju predloènog doministra za ljudska prava i izbjeglice. Dragi~evi} je, pored stana u Beogradu, prijavio da ima i stan u Banjoj Luci, kao i osobni automobil [kodu Octaviju. No, neke su njegove kolege posumnjale u Dragi~evi}eve navode da je 1994. i 95. godine bio pripadnik Vojske Republike Srpske u Osmacima, budu}i da se tom savjetniku Milorada Dodika ranije spo~itavalo da je cijeli rat proveo na neprijateljskoj teritoriji. Sude}i prema navedenim podacima, prosje~nog je imovinskog stanje i novi-stari zamjenik ministra obrane BiH @ivko Marjanac. Marjanac ima trosoban stan u Banjoj Luci, dva hektara zemlje koje je dobio u naslije|e i automobil Toyota Avensis. S. Mijatovi}
SLOBODNA BOSNA I 5.12.2013.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
[AH-[EH-[UH(RET)
BH Telecom: Dodjela donacija pravnim licima u 2013. godini
Agencija za privatizaciju kojom rukovodi [uhret Fazli} ostvarila tek 14 posto planiranih prihoda
Aktuelni direktor federalne Agencije za privatizaciju [uhret Fazli} (SDP) nesumnjivo spada u red najneuspje{nijih funkcionera u aktuelnom sazivu federalne vlasti. O tome svjedo~i i informacija s posljednje sjednice Vlade FBiH, na kojoj je izmijenjen i dopunjen raniji finansijski plan ove Agencije kojom u posljednje dvije godine rukovodi politolog! U informaciji se konstatira da je ova Agencija u teku}oj godini ostvarila svega 14 posto planiranih prihoda od prodaje dràvnih preduze}a! Prema izmijenjenom i dopunjenom finansijskom planu, Agencija }e do kraja 2013. godine ostvariti prihod od oko 2 miliona KM, dok }e rashodi Agencije prema{iti 3,2 miliona KM! Kako ni u pro{loj godini stanje nije bilo ni{ta bolje, osnovano se postavlja pitanje ne samo funkcioniranja nego i daljnjeg opstanka federalne Agencije za privatizaciju koja vi{e tro{i nego zara|uje. Neuporedivo manje tro{kove Vlada FBiH imala bi u slu~aju da raspusti Agenciju a preostalih nekoliko preduze}a iz federalnog domena proda putem berze ili pak posebne komisije. (M.A.)
[uhret Fazli}
Zikina dinastija: i smrt }e biti ne{to sasma ljudsko

Predsjednik Srbije TOMISLAV NIKOLI primio je juer tradicionalnog, zlu ne trebalo, svevremenskog srpskog akdemika DOBRICU OSIA, povremenog predsjednika Savezne Republike Jugoslavije. U slubenom saopenju se navodi da je tema razgovora bilo obiljeavanje stote godinjice Prvog svjetskog rata...
6
ETVRTAK, 28. NOVEMBAR

Prije tri i pol godine, u aprilu 2010., prijavio sam sarajevskoj policiji uspje{nog privatnog poduzetnika, uglednog gra|anina ZIJADA TURKOVI]A, koji me nakon jednog teksti}a objavljenog u ovim novinama (u kojem ga se neeksplicitno dovodilo u vezu sa misterioznim nestankom dvojice ljudi, Marija Toli}a i Vernera Ajdarija), (pro)ganjao po kafanama i sli~nim okupljali{tima. Samo sam htio Senadu objasniti neke stvari u koje se on ne razumije, kazao je, slu`beno, narednog jutra nakon {to je dragovoljno pristupio u policijsku stanicu Turkovi} sarajevskim policajcima. To {to ja ne razumijem, a trebao bih, dapa~e morao bih znati, godinu dana kasnije mi je nasilnim upadom u redakciju poku{avala u glavu udjenuti Turkovi}eva supruga [EJLA JUGO. Danas je ZIJAD TURKOVI] prvostupanjskom presudom Suda Bosne i Hercegovine osu|en na ~etrdeset godina zatvora kao {ef najmonstruoznije krvolo~ne bande koja je ikada djelovala na ovim prostorima. Nije puno, pritrpit }u se 30- 40 godina i sa~ekati da mi Turkovi}, napokon, opri~a stvari u koje se ja ne razumijem, a on ih odli~no razumije.
PETAK, 29. NOVEMBAR

JUSUF BUBICA, ministar saobra}aja Sarajevskog kantona, u rje{avanje nerje{ivog slu~aja Gradskog saobra}ajnog preduze}a (GRAS) ~ijih skoro dvije hiljade uposlenih kada im se }efne blokiraju grad, priziva pomo} iz bratske i prijateljske Turske. O~ekuje ministar od Turaka pomo} u materijalno-tehni~koj sferi (autobusi, trolejbusi, tramvaji...), ali jo{ vi{e u intelektualno-savjetodavnoj. Imao je, kaè ministar Bubica, megapolis Istanbul vi{egodi{nje probleme sa javnim prevozom, pa su gradske vlasti na ~elo saobra}ajnog preduze}a postavile eksperta, uglednog profesora tamo{njeg saobra}ajnog fakulteta koji je vrlo brzo stvari postavio na svoje mjesto i u relativno kratkom roku gradski je saobra}aj profunkcionirao. U Sarajevu, avaj, na ~elu gradskog javnog saobra}aja skoro dvije decenije ne da je bio ugledni profesor saobra}aja, nego, osobno, osniva~, utemeljitelj privatnog univerziteta IBRAHIM BIMO JUSUFRANI]; e taj je znanstvenik, ekspert, znalac... generator svih problema s kojima se godinama bezuspje{no hrvu vlasti, ali i uposlenici GRAS-a.
SUBOTA, 30. NOVEMBAR

Predsjednik Srbije TOMISLAV NIKOLI] primio je ju~er tradicionalnog, zlu ne trebalo, svevremenskog srpskog akdemika DOBRICU ]OSI]A, povremenog predsjednika Savezne Republike Jugoslavije. U slu`benom saop}enju se navodi da je tema razgovora bilo obiljeàvanje stote godi{njice Prvog svjetskog rata. Jeste da ]osi} ima stodvjesto godina, ali nisam ba{ siguran da je imao neku va`nu rolu u Prvom svjetskom ratu. U onom drugom (svjetskom) ratu ]osi} je imao odre|ene zasluge, Josip Broz mu se na tome izda{no zahvalio, partizanskim spomenicama, vi{emjese~nim krstarenjima na brodu Galeb po prijateljskim nevrstanim zemljama.
NEDJELJA, 1. DECEMBAR
Dok se u Hrvatskoj odràva referendum o ustavnoj definiciji braka (sa krajnje predvidivim ishodom) uz bira~ka mjesta desni~arski aktivisti entuzijasti~ki prikupljaju potpise za sljede}i referendum - onaj o (ne)ravnopravnosti }irili~nog pisma (dakle Srba) u najnovijoj i najsvjeìjoj ~lanici Evropske unije. Hrvatske poreske obveznike dana{nji referendum je ko{tao 6,5 miliona eura. Toliko }e ko{tati i referendum o ravnopravnosti }irilice, za koji je prikupljen zakonom previ|eni broj potpisa gra|ana - vi{e od pola miliona. A moglo se, da je bilo pameti i da se racionalno pona{alo, jednim pitanjem ubiti dva referendumska odgovora - prvi o onim, mu{ko-ènskim odnosima i drugi o }irili~no-srpskom statusu. Objedinjeno referendumsko pitanje bi glasilo: Da li bi vam bilo draè da vam se sin oèni Srpkinjom ili Hrvatom?
javnog komuniciranja kada se kosi sa elementarnom pristojno{}u, ku}nim odgojem. Proziva Seferov mali novinara Asafa Be}irovi}a) da je Oslobo|enja (A zavr{io samo srednju {kolu. [ta je i kada zavr{io publicista i strdalnik, Halilovi}junior? Ni{ta i nikad. Osim ako nije ispolagao razliku predmeta kod amidè Hajra Halilovi}a u pansionu kraj Konjica; amidà Hajro je onaj hrabri intelektualac {to je kidnapovao vlastitu k}erku i mjesecima je silovao, sve dok nije uhap{en... Taj posao sa nasiljem u porodici o~ito Halilovi}ima ide od ruke...
SRIJEDA, 4. DECEMBAR
Ovo je zvani~no i definitivno posljednje jutro koje sam prekucao, probdjeo gledaju}i jo{ jedan poraz ko{arka{a Brooklyn Netsa (trideset-~etrdeset razlike protiv Denver Nuggetsa) kojem MIRZA TELETOVI], ni luk jeo ni luk mirisao, ni na koji na~in nije doprinio. Dvojica na{ih ponajboljih i ponajve}ih sporta{a, EDIN D@EKO i Teletovi}, rezerve su u svojim klubovima, Dèko u Manchester Cityju, Mirza u Netsima. Realno, ruku na srce, da sam ja trener Manchestera u vrh napada bih stavio Negreda i Kun Aguiera, a Dèku drào u pri~uvi. Me|utim, trener ko{arka{a Netsa, najbolji asistent, dodava~ u povijesti ko{arke JASON KIDD, o~ito ima problema sa Teletovi}em: kupile su mu gazde, neki ruski tajkuni oldtajmere Paula Piercea i Kevina Garnetta; ono {to stara i iznemogla lica Pierce i Garnet ne mogu pogoditi iz reketa, Mirza bi ubacio iz rodne Jablanice!
PONEDJELJAK, 2. DECEMBAR
Kona~no se sino}, u petoj epizodi serije Ravna gora, ukazao pukovnik DRA@A MIHAILOVI] (glumi ga Hercegovac NEBOJ[A GLOGOVAC). U spaljenom srpskom selu negde u isto~noj Bosni, pukovnik Mihailovi}, nimalo uspaljeno, svojim gerilcima izdaje ratni zadatak da u borbenom poretku u povijesti ratovanja poznatom kao ~etni~ka trojka obi|u susjedno, muslimansko selo. Nemojte da ~ujem da se muslimanima ne{to ru`no ili neprijatno desilo, strog je, ali pravedan î~a. Li~no }ete mi odgovarati, ako se na{im kom{ijama muslimanima ne{to ru`no desi, prstom prijeti Draà podre|enom komandantu trojke. Da je tada{nji pukovnik, kasniji |eneral, Draà bolje stajao sa logistikom, poslao bi djeci u muslimanskom selu koju ~okoladicu, kao {to je njegov kolega Ratko Mladi} pripazio djecu u Poto~arima, jula 1995. godine...
U godinama prije rata u kafani Politike u Beogradu, jedan od najve}ih srpskih novinara SLAVOLJUB \UKI], vrhunski poznavatelj srpskih politi~kih prilika, rekao mi je da su se, napokon, sreli Sloba Milo{evi} i Dobrica ]osi}. Ne znam o ~emu su razgovarali, ali ne}e biti dobro, kazao je Slavo. Sedmicu-dvije prije divlja~ke srbijanske agresije na Bosnu i Hercegovinu u sarajevskom hotelu Holiday Inn odràn je sastanak srpskih intelektualaca, predvo|enih ]osi}em, i muslimanskih kolega. Poku{avao sam saznati o ~emu se razgovaralo, jedan od sudionika mi je kratko, jezgrovito kazao: îni mi se, ne}e biti dobro. Da razbijem crne slutnje, magle nad Balkanom, osobne predrasude i uobrazilje, pogledam na nekoj srpskoj televiziji razgovor sa doktoricom Radom Trajkovi}, predstavnicom srpske manjine, raspr{enih enklava na Kosovu, ju`no od Ibra, koja susret Nikoli}-]osi} rezignirano komentira: Ne}e biti dobro ni{ta u {ta se upetlja starac od deset decenija ìvota, Dobrica ]osi}...
UTORAK, 3. DECEMBAR
Ne razumijem ure|iva~ku politiku Oslobo|enja, koje je dopustilo primitivcu, uli~arskom huliganu SEMIRU HALILOVI]U, besposli~aru koji je i u ~etvrtoj deceniji ìvota brendiran kao Seferov mali, da na stranicama tog lista izvrije|a novinara i glavnu urednicu, o istom tro{ku. Sve ima svoje granice, limite, pa i sloboda
7
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
MINI MARKET
KRIVI ZAVOD
NIKLA TAJNA FASCIKLA
Premijer Zeljkovi} opasno se zamjerio dugogodi{njim me{etarima iz kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja
Na posljednjoj je sjednici Skup{tine Kantona Sarajevo premijer Suad Zeljkovi} iznenadio sve zastupnike kada je izjavio da je odskora izloèn ozbiljnim prijetnjama i pritiscima. Iako nije èlio otkriti tko mu i zbog ~ega prijeti, iz krugova bliskih sarajevskom premijeru doznajemo kako se Zeljkovi} zabrinuo za svoju sigurnost nakon {to je dao podr{ku ~lanovima Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo koji su poni{tili sve nezakonito sklopljene ugovore direktora Farisa Gavrankapetanovi}a. Premijer Zeljkovi} je, osim toga, ve} mjesecima pod pritiskom pojedinih strana~kih kolega iz SDA, koji od njega traè da Gavrankapetanovi}u produì direktorski mandat. Ranije smo, podsjetimo, pisali da unutarstrana~ku frakciju koja uporno proteìra Farisa Gavrankapetanovi}a predvode dvojica
Faris Gavrankapetanovi}
U sefu biveg efa za unutranju kontrolu GP pronaena lista policajaca koji nisu proli kontrolni test
Nakon odlaska u penziju Mugdima Vranca, {efa kancelarije za unutra{nju kontrolu Grani~ne policije, u njegovom sefu prona|ena je zelena fascikla s imenima 70 policijskih slu`benika, dràvnih uposlenika i namje{tenika zaposlenih u Grani~noj policiji koji nisu zadovoljili odgovaraju}e sigurnosne provjere. Naime, da bi uposlenik Grani~ne policije dobio dozvolu za pristup povjerljivim podacima, mora pro}i odre|ene provjere koje provodi dràvna Agencija za istrage i za{titu (SIPA) i Obavje{tajno-sigurnosna agencija (OSA). Ukoliko je postojao problem da se uposleniku Grani~ne policije izda takva dozvola, to je slu`benim putem stizalo {efu kancelarije za unutra{nju kontrolu Mugdimu Vrancu. Umjesto da o tome redovno obavje{tava direktora Grani~ne policije Vinka Duman~i}a, Vranac je u protekle tri godine prikupio imena 70 uposlenika koji ne ispunjavaju sigurnosne provjere, a ~ije fajlove je ~uvao u svom sefu u zelenoj fascikli. Navodno, sa sadràjem zelene fascikle bili su upoznati i pojedini inspektori unutra{nje kontrole koji su reketirali svoje kolege za koje su znali da su im imena u zelenoj fascikli. Mugdima Vranca na mjestu {efa kancelarije za unutra{nju kontrolu nasljedio je Rasim Redò, koji je na vlastito zaprepa{tenje u sefu svog prethodnika prona{ao zelenu fasciklu. O tome je obavijestio direktora Duman~i}a koji posljednjih dana ubrzano radi na rje{avanju ovog problema. (M.F.)
NABAVKA MAZ(N)UTA
Milorad Mihajlovi zgrnuo ogromni novac na prodaji otrovnog mazuta Banjaluanima

Petnaestak dana nakon {to je SB pisala da je smijenjeni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko [arovi} mjesecima bio pod pritiskom kolega iz Republike Srpske, koji su od njega traìli dozvolu za uvoz otrovnog mazuta, iz Banje Luke je stigla potvrda informacije o sumnjivim nabavkama ogromnih koli~ina goriva. Prema zvani~nim podacima rukovodstva banjalu~kih Toplana, to je poduze}e proteklih godina od tvrtki Higat i Stars u vlasni{tvu tajkuna Milorada Mi}e Mihajlovi}a kupilo 148.000 tona mazuta za 158 milijuna KM. Vi{e od 60.000 tona mazuta koje je Mihajlovi} po visokim cijenama prodavao Toplanama imalo je visoku koncentraciju sumpora, zbog ~ega je u kona~nici i raskinut ugovor s njegovim kompanijama. înjenica da je Milorad Mihajlovi} godinama trovao Banjalu~ane gorivom iznimno lo{e kvalitete nije, me|utim, zaustavila ministre iz SNSD-a, koji su otvoreno lobirali kod [arovi}a kako bi nabavka otrovnog mazuta bila nastavljena. (S.M.)
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Slaete li se sa ocjenom da je BiH meu pet najkorumpiranijih drava u Evropi?

IBRAHIM NADAREVI]
Poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH
ga smatram relevantnim.
iskusnih operativaca Bakir Alispahi} i Nedàd Ajnadì}, ali je problem {to su i jedan i drugi, u me|uvremenu, ostali bez utjecaja na kadrovsku politiku SDA u Sarajevskom kantonu. (S.M.)
VENI, VIDI, ALL SHIDDI
AMIR ZUKI]
Generalni sekretar SDA
ZVONKO JURI[I]
Predsjednik HSP-a
DA
Mi{ljenja sam da u BiH jako mnogo ima korupcije i nije bitan stepen korupcije nego stepen spremnosti, od obi~nih gra|ana pa do institucija, da se ta korupcija sprije~i.
NE
Ne slaèm se sa ocjenom da je BiH me|u nekoliko najkorumpiranijih evropskih dràva i smatram da je u BiH mnogo stvari prenapuhano kao i ta ocjena Transparency Internationala za korupciju u na{oj zemlji.
DA
U BiH je svaka razina vlasti korumpirana. Svijest dru{tva mora biti na vi{oj razini kako bi se korupcija zaustavila i sprije~ila, a najodgovorniji za to su nalaze u vladama i parlamentima.
Investitor iz Saudijske Arabije Sulejman al Shiddi morao napustiti BiH zbog isteka boravi{ne vize
Saudijski biznismen Sulejman al Shiddi, vlasnik Sarajevo City Centra, novog poslovno-hotelskog objekta koji se gradi u centru Sarajeva, morao je nedavno posve neplanirano napustiti BiH. Al Shiddi je iz BiH ùrno oti{ao jer mu je istekla boravi{na viza, koju je imao na period od 90 dana. Iako nije jasno za{to saudijski biznismen koji u Sarajevu gradi poslovni centar vrijedan 160 milijuna KM nije traìo takozvanu D-vizu, koja mu omogu}ava duì boravak u BiH, izvjesno je kako }e Sulejman Al Shiddi ubudu}e morati po{tovati zakonske propise. No, budu}i da je jedan od najve}ih inozemnih investitora u BiH, izvjesno je kako }e mu, nakon {to ponovno aplicira, nova boravi{na viza biti odobrena bez ikakvih pote{ko}a. (S.M.)
ALMIR TERZI]
Novinar Oslobo|enja
TANJA TOPI]
Politi~ka analiti~arka
BERIZ BELKI]
Poslanik Stranke za BiH
DA/NE
Gledaju}i analizu stanja korpucije u odre|enim zemljama, nikako ne moèmo prihvatiti ~injenicu da je npr. Gruzija manje korumpirana od BiH i da zapravo imamo sistem po kojem se parametri uzimaju druga~ije. Zemlje regiona su skoro na istom mjestu kao i BiH, ali Albanija, koja je daleko gora po ocjeni stepena korupcije, uskoro treba da dobije kandidatski status.
DA
Mi{ljenja sam da je BiH veoma korumpirana zemlja i da je korupcija postala stil ìvljenja, a o tome nam svjedo~e brojni primjeri. Visok je stepen korupcije i to osjetimo svi u svakodnevnom ìvotu i vjerovat }u istraìvanju Transparency Internationala jer
DA
Slaèm se da je BiH natprosje~no korumpirana dràva. Smatram da je àlosno {to pravosudni organi ne rade dovoljno na tome da nam otkriju svaki dan djelovanje korupcije a vladaju}a elita nije spremna da da se suo~i s tim problemom.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Sulejman al Shiddi
11
RASPODJELA DR@AVNIH PARA
Ured samo jednog ~inovnika dràvnih institucija ko{tat }e u Sarajevu 53.000 KM, u Banjoj Luci 45.000, a u Mostaru 40.000 maraka
Vijee ministara BiH usvojilo je prije mjesec dana odluku kojom je za kupovinu novih zgrada za dravne institucije u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Istonom Sarajevu odobreno 20 milijuna KM; iako se trajni smjetaj slubenika pravdao dugoronim utedama proraunskih sredstava, nerealno visoke cijene po kojima e uredski prostori biti plaeni potvruju da su dravni ministri najmanje vodili rauna o tednji
KAPITALNA ULAGANJA U DR@AVNE SLU@BENIKE

12
DVADESET MILIJUNA KM ZA SMJE[TAJ ÎNOVNIKA

SVI ZA JEDNOG, JEDAN ZA SVE
^lanovi ^lanovi Vije}a Vije}a ministara ministara BiH BiH jednoglasno jednoglasno su podràli odluku o trajnom su podràli odluku o trajnom smje{taju smje{taju dràvnih dràvnih institucija, institucija, nitko nitko nije nije problematizirao problematizirao cijene cijene poslovnih poslovnih prostora prostora
POLICIJSKA DR@AVA
Za zgrade i opremu policijskih agencija naredne godine e biti potroeno vie od deset milijuna KM
Prema planiranom dràvnom prora~unu za narednu godinu najve}a kapitalna ulaganja odobrena su Agenciji za {kolovanje i stru~no usavr{avanje kadrova sa sjedi{tem u Mostaru - za kupovinu zgrade }e dobiti ~etiri milijuna KM, dok je za nabavku opreme planirano svega 19.000 maraka. Grani~noj policiji je u 2014. godini odobreno preko 2,6 milijuna KM za kupovinu opreme i 40.000 KM za gra|evinu. Za novu zgradu Slu`be za poslove sa strancima iz dràvnog }e prora~una u sljede}oj godini biti izdvojeno vi{e od tri milijuna maraka, i jo{ 74.000 KM za opremu. Nabavka opreme za Direkciju za kordinaciju policijskih tijela ko{tat }e vi{e od 1,3 milijuna maraka, za Obavje{tajnosigurnosnu agenciju (OSA) 730.000 KM, dok su za SIPA-u predvi|ena kapitalna ulaganja od pola milijuna maraka.
SIGURNOSNO PITANJE
Kapitalna ulaganja u SIPA-u u 2014. iznosit }e pola milijuna KM
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
kapitalnih ulaganja za godina. Prijedlog o kupovine objekata u Banjoj Luci, Tuzli i utvrdila je Slu`ba za institucija BiH.
period 2012.-2014. na~inu realizacije Sarajevu, Mostaru, Isto~nom Sarajevu zajedni~ke poslove
odinu i pol dana nakon {to su zaklju~kom Doma naroda Parlamenta BiH ~lanovi Vije}a ministara dobili zaduènje da hitno rije{e problem smje{taja dràvnih institucija, odluka o kupovini novih objekata kona~no je usvojena po~etkom novembra. Parlamentarci su, podsjetimo, reagirali poslije vi{e preporuka dràvnih revizora, koji su upozoravali da bi se trajnom nabavkom uredskih prostorija dugoro~no u{tedjela velika prora~unska sredstva. Potom je Vije}e ministara u aprilu ove godine donijelo odluku o odobravanju 20 milijuna KM radi realizacije projekta koji je uvr{ten u program vi{egodi{njih
DESET KVADRATA PO JEDNOM SLU@BENIKU

I mada je izdvajanje 20 milijuna KM za trajni smje{taj dràvnih institucija pravdano navodnim u{tedama, budu}i da bi se u narednim godinama zna~ajno smanjili izdaci za kirije, sude}i prema dokumentaciji koju je Vije}u ministara BiH uputila direktorica Slu`be za zajedni~ke poslove institucija BiH Meliha Jahjaefendi} (ina~e sestra direktora RAK-a Kemala Huseinovi}a) o {tednji nema ni govora. Za smje{taj institucija BiH u Sarajevu izdvojeno je devet milijuna KM, u Mostaru {est milijuna maraka, u Banjoj Luci tri milijuna KM, a u Tuzli i Isto~nom Sarajevu po milijun
maraka. No, kada se prema ra~unici Slu`be za zajedni~ke poslove milijunski iznosi podijele s kvadraturom objekata, ispada da }e se kvadratni metar poslovnog prostora u Sarajevu pla}ati nevjerojatnih 5.300 KM, {to je trì{na cijena najluksuznijeg ureda u strogom centru grada?! Iako je trì{te nekretnina u cijeloj BiH u vi{egodi{njoj krizi, cijene stambenog i poslovnog prostora nikada nisu bile niè i gotovo da nema grada u kojem ne zjapi prazna barem jedna monumentalna gra|evina, eksperti iz Slu`be za zajedni~ke poslove su izra~unali da }e cijena uredskih prostora u Banjoj Luci biti ne{to ve}a od 4.500 KM, a u Mostaru ~etiri tisu}e maraka po kvadratnom metru. U tom su smislu jedine realno planirane cijene u Tuzli i Isto~nom Sarajevu, gdje bi za kvadrat prostora trebalo platititi 2.500 KM. Za zakupnine uredskih prostora koje koriste na stotine dràvnih institucija, agencija i slu`bi godi{nje se iz prora~una
13
RASPODJELA DR@AVNIH PARA

BiH pla}a oko 9,5 milijuna maraka. Najvi{e se izdvaja za kirije u Sarajevu- preko pet milijuna KM, u Banjoj Luci blizu 2,2 milijuna maraka, u Mostaru iznos prema{uje 1,1 milijun KM. Kako, me|utim, povr{ina unajmljenih prostorija za smje{taj cijele armije dràvnih slu`benika iznosi oko 45.000 kvadratnih metara, jasno je da dvadeset milijuna maraka, koliko je Vije}e ministara odobrilo u tu svrhu, ne}e ni izbliza biti dovoljno za njihovo trajno zbrinjavanje. Osim {to su navedene cijene poslovnog prostora u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli nerealno visoke u odnosu na trì{nu ponudu i potra`nju, zbog ~ega se opravdano sumnja kako se ve} zna i koji }e objekti biti kupljeni, Slu`ba za zajedni~ke poslove je planirala i visoki komfor za dràvne slu`benike. Naveli su, izme|u ostalog, da bi svaki uposlenik na raspolaganju trebao imati minimum deset kvadratnih metara uredskog prostora. Prema sada{njim cijenama u Sarajevu }e se, primjerice, samo za radni prostor jednog dràvnog slu`benika platiti 53.000 KM- za iste se pare moè kupiti pristojna garsonjera u novogradnji?! Prema prijedlogu Slu`be za zajedni~ke poslove koji su podràli ~lanovi Vije}a ministara BiH, za devet milijuna KM bi u Sarajevu bilo rije{eno pitanje smje{taja svega 180 uposlenika u ukupno dvanaest dràvnih institucija, me|u kojima ima i DOMA]INSKO POSLOVANJE
Vlada Kantona Sarajevo prodaje prostor po cijeni od 2.000 KM za kvadratni metar, Vijee ministara plaa 5.300 maraka
Da su ~lanovi Vije}a ministara koji su spremno podràli prijedlog Slu`be za zajedni~ke poslove institucija BiH najmanje vodili ra~una o u{tedama, potvr|uje primjer zgrade prijeratnog Studentskog doma u sarajevskom naselju Nedàri}i. Taj je objekat sa 15.000 kvadratnih metara uredskog prostora Vlada Kantona Sarajevo nudila Vije}u ministara po cijeni od 30 milijuna KM (odnosno 2.000 KM po kvadratnom metru), s tim da bi deset milijuna maraka morali platiti odmah, a ostatak u naredne ~etiri godine. Iako u istoj zgradi odranije prostor unajmljuju Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Grani~na policija i Agencija za policijsku podr{ku, Vije}e ministara je odbilo ponudu, opredijeliv{i se za kupovinu novih prostora po cijeni ve}oj za 60 posto.
LUKSUZ ZA INOVNIKE: Kada se milijunski iznosi podijele s kvadraturom objekata, ispada da e se kvadratni metar poslovnog prostora u Sarajevu plaati nevjerojatnih 5.300 KM
onih za koje ve}ina gra|ana nikada nije ni ~ula. Sretnici koji }e preseliti u, ako je suditi po cijeni, najluksuznije urede u dràvi, su slu`benici Agencije za dràvnu slu`bu, Agencije za javne nabavke, Agencije za osiguranje u BiH, Agencije za po{tanski promet BiH, Agencije za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Agencije za za{titu osobnih podataka, Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva financija, Institucije ombudsmena, Instituta za akreditiranje, Konkurencijskog vije}a, Odbora dràvne slu`be za àlbe i Uprave za za{titu zdravlja bilja. Sa predvi|enih {est milijuna KM u Mostaru }e biti kupljen uredski prostor za 93
14
uposlenika Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Agencije za sigurnost hrane, Agencije za unapre|enje stranih investicija, Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, Dràvne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Institucije ombudsmena, Centra za uklanjanje mina, Instituta za nestala lica, Slu`be za poslove sa strancima.
NEREALNO VISOKE CIJENE

Prijedlog raspodjele sredstava koji je dostavila Slu`ba za zajedni~ke poslove
MO@E I JEFTINIJE
Jednako su tako u Slu`bi za zajedni~ke poslove upozorili da }e odobrenih tri milijuna maraka biti dostatno za smje{taj osamdeset slu`benika u deset dràvnih institucija u Banjoj Luci. Istodobno }e u Tuzli i Isto~nom Sarajevu za dva milijuna maraka biti osigurani uredski prostori za 67 uposlenika deset institucija. Na toj se listi nalazi i ured srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH u Lukavici koji trenutno ima jednog uposlenika u zakupljenom prostoru povr{ine 154 kvadratna metra?! Dodajmo tome da }e, i nakon {to se za potrebe dràvnih institucija, u Isto~nom Sarajevu kupi novih 400 metara kvadratnih poslovnog prostora, ostati problem smje{taja Instituta za standardizaciju i Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA), za ~iji se zakup godi{nje izdvaja 350.000 maraka.
Na istoj sjednici na kojoj su dràvni ministri odobrili 20 milijuna KM za kapitalna ulaganja, donesena je i odluka da se iz prora~unskih rezervi obnovi zgrada u Titovoj ulici, u kojoj su ranije bile smje{tene politi~ke stranke. Zgrada se nalazi u centru Sarajeva, u blizini Predsjedni{tva BiH, a budu}i da spada u dràvnu imovinu, ranije je vra}ena Vije}u ministara. Za obnovu tri tisu}e kvadratnih metara prostora (od ~ega su 2.500 kvadrata uredi) bit }e uloèno 1,3 milijuna KM, a planira se da }e u zgradu biti smje{teno osam dràvnih institucija, koje trenutno za zakup pla}aju vi{e od milijun maraka. Prema zvani~nim podacima, obnova zgrade u Titovoj ulici isplatit }e se za nepunu godinu i pol dana, i to je jedan od rijetkih primjera doma}inskog poslovanja Vije}a ministara BiH.
UPITNA IZGRADNJA JU@NOG TOKA
Izgradnja gasovoda Juni tok jedan je od glavnih predizbornih aduta Milorada Dodika no, kako sada stvari stoje, mali su izgledi da e do njegove realizacije doi. Sporna je injenica da se u projektu Juni tok ruski Gasprom pojavljuje u trostrukoj ulozi - kao vlasnik i distributer gasa i kao vlasnik gasovoda, to je u izravnoj suprotnosti s energetskim direktivama Evropske unije
16
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ladaju}a koalicija u Republici Srpskoj okupljena oko SNSD-a Milorada Dodika te{ko da }e u predizbornoj kampanji politi~ki kapitalizirati izgradnju gasovoda Ju`ni tok. Po~etak radova na kraku gasovoda prema RS-u namjerno je tempiran za septembar 2014. godine, s jasnim ciljem da mjesec-dva pred izbore podigne optimizam u prorije|enim redoSLOBODNA BOSNA I 5.12.2013.
EVROPA PROTIV MONOPOLA RUSKOG GASPROMA

NEUSKLA\ENOST SA EVROPSKIM STANDARDIMA
Evropska komisija protivi se monopolskoj poziciji Gasproma
RUSKI GASPROM U SUKOBU INTERESA!

UPOZORENJE: Vlasnik i distributer gasa ne moè biti istovremeno i vlasnik gasovoda
punopravna ~lanica Evropske energetske zajednice. U najkra}em, Tre}im paketom evropskih propisa izri~ito se zahtijeva efikasno razdvajanje proizvodnje i trgovine energije od prijenosa energije, kako bi se izbjeglo da kompanije koje su uklju~ene i u proizvodnju i u prijenos energije iskoriste svoj privilegirani poloàj u prijenosu da bi blokirale pristup prijenosnim mreàma drugih snabdjeva~a. Primijenjeno na konkretni projekat Ju`ni tok, to zapravo zna~i da se ruski investitor Gasprom nalazi u svojevrsnom sukobu interesa, jer se pojavljuje kao proizvo|a~ i kao distrubuter gasa, a uz sve to i kao vlasnik gasovoda, odnosno prijenosne mreè. Taj se propis odnosi na sve energente, a prije svega na elektri~nu energiju i gas. U oblasti prijenosa i distribucije elektri~ne energije, BiH je jo{ prije nekoliko godina manje-vi{e ispunila evropske propise: odvojen je prijenos (Elektroprenos) od proizvodnje (Elektroprivreda) i lokalne distribucije (ElektroTAP PROTIV JU@NOG TOKA
distribucija), no u oblasti prijenosa i distribucije gasa nije uradila skoro ni{ta.
EVROPA PRIJETI SANKCIJAMA

Janez Kopa~, direktor Sekretarijata Evropske energetske zajednice, nedavno je upozorio bh. zvani~nike da moraju hitno ispuniti preuzete obaveze, jer }e u protivnom uslijediti konkretne i bolne sankcije Evropske unije. BiH je kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici, prva zemlja koja je ve} ka`njena zbog neprovo|enja preuzetih obaveza. Te sankcije za sada su samo osuda Ministarskog vije}a, no mnogo teè kazne
vima Dodikovih pristalica. No, sve su prilike da od izgradnje kraka Ju`nog toka prema RS-u jo{ zadugo ne}e biti ni{ta, pogotovo ne do septembra 2014. godine.
Hrvatska i Federacija BiH forsiraju gasovod TAP

Izgradnja kraka gasovoda Ju`ni tok prema Republici Srpskoj prvenstveni je interes susjedne Srbije, koja bi ubirala zna~ajna sredstva od transfera gasa preko svoje teritorije. U izvornim planovima oko Ju`nog toka, i Republika Srpska se namjeravala pozicionirati kao tranzitno podru~je, ra~unaju}i da }e se na gasovod naka~iti susjedna Hrvatska i Federcija BiH, {to bi RS-u donijelo goleme prihode. No, i Hrvatska i Federacija BiH preferiraju alternativni gasovod pod nazivom TAP (Trans Adriatic Pipeline) koji bi se protezao od Azarbejdàna do zapadne Evrope, a ~iji bi se jedan krak od Albanije odvajao prema Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH.
EVROPSKE DIREKTIVE
Osim problema s ekonomskom isplativo{}u cijelog projekta koja je krajnje upitna, iskrsle su i neke vrlo ozbiljne formalno-pravne prepreke koje se ne mogu otkloniti u tako kratkom roku. Rije~ je o tzv. Tre}em paketu energetske legislative, na ~iju se primjenu obavezala i BiH kao
17
UPITNA IZGRADNJA JU@NOG TOKA

BiH tek ~ekaju ako do juna 2014. godine ne bude imala zakon o gasu na nivou dràve, izjavio je Kopa~ u razgovoru za banjalu~ke Nezavisne novine. Dràvni zakon o gasu, o kojem Kopa~ govori, mora uvaàvati evropske standarde propisane Tre}im paketom legislative, uklju~uju}i i klju~ni zahtjev o efikasnom razdvajanju proizvodnje i trgovine energije od prijenosa energije. Isklju~ena je dakle mogu}nost da se ruski Gasprom na projektu Ju`ni tok pojavi IZGUBLJENI ADUT
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ra~unao da }e Ju`ni tok biti njegov glavni adut na izborima 2014. godine
IZRIIT ZAHTJEV EU: Treim paketom evropskih propisa izriito se zahtijeva efikasno razdvajanje proizvodnje i trgovine energije od prijenosa energije
SARAJLIJE ODUSTAJU OD GASA u trostrukoj (monopolskoj) ulozi i posve je izvjesno da ovaj projekat u sada{njoj formi ne moè dobiti neophodnu suglasnost Vije}a ministara BiH.
Postojei gasovod iz Rusije koristi se svega 30 posto

Prema rezultatima telefonskog istraìvanja agencije Energis, u tri sarajevske op}ine - Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo - ~ak 63 posto ispitanika koji koriste gas u privatnim stambenim objektima pre{li su ili namjeravaju pre}i na kori{tenje nekog drugog, jeftinijeg energenta, naj~e{}e uglja i drva. Udio ~vrstih goriva u posljednje tri godine pove}an je na skoro 50 posto, dok je udio gasa pao na 43 posto, s tendencijom daljnjeg pada. Postoje}i gasovod iz Rusije preko Ukrajine i Ma|arske do BiH, preko kojeg se snabdijeva trì{te Federacije BiH, koristi se sa svega 30 posto kapaciteta, {to je jasan dokaz kako u Federaciji BiH ne postoji prostor za daljnji rast gasnog biznisa.
PROMA[ENA INVESTICIJA
Vlada Republike Srpske mora prona}i drugog investitora da uloì novac u izgradnju gasovoda Ju`ni tok koji bi se punio gasom u vlasni{tvu ruskog Gasproma. A s obzirom da je potencijalno gasno trì{te od Bijeljine do Bosanskog Novog prili~no skromno, te{ko da }e Vlada RS-a iz nekog alternativnog izvora osigurati milijardu maraka, koliko }e pribli`no ko{tati izgradnja kraka gasovoda Ju`ni tok kroz RS. To je krupan zalogaj ~ak i za energetskog giganta kakav je ruski Gasprom, koji izgradnju gasovoda Ju`ni tok kroz Republiku Srpsku uvjetuje sudjelovanjem Federacije BiH u ovom projektu, budu}i da je trì{te Republike Srpske nedovoljno za ekonomsku isplativost projekta. A Federacija BiH, posve je jasno, nema nikakvog interesa za gasovod Ju`ni tok, budu}i da ve} ima jedan dobavni smjer gasa iz Rusije pa bi bilo besmisleno da tro{i novac na izgradnju jo{ jednog, paralelnog gasovoda iz istog izvora! Federacija je zainteresirana za alternativni izvor gasa, kako bi smanjila energetsku ovisnost od Rusije i kako bi preko zao{trene konkurencije oborila trì{nu cijenu gasa, koji je trenutno i do 30 posto skuplji u BiH nego u dràvama regije s dva ili vi{e izvora gasa.
DVA ENTITETA, DVA PRIORITETA

Federacija BiH forsira plinovod TAP
18
SKANDAL NEDJELJE
Privilegije reimskih tv stanica
Parlamentarna komisija za saobraaj i komunikacije ne petlja se u svoj posao, ali se petlja u posao koji je u iskljuivoj nadlenosti Vijea RAK-a
Pi{e: ASIM METILJEVI]
lanovi Komisije za saobra}aj i komunikacije Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH zaklju~ili su na sjednici odrànoj prije nekoliko dana da nisu nadle`ni za reagiranje po ~etiri prigovora na postupak izbora ~lanova Vije}a RAK-a, koji su ukazali na niz nepravilnosti i nezakonitosti u tom procesu. Novi ~lanovi Vije}a RAK-a izabrani su po~etkom nOvembra ove godine na prijedlog ad hoc komisije koju je formiralo Vije}e ministara BiH, strogo vode}i ra~una da u ad hoc komisiju u|e po jedan predstavnik iz svake ~lanice {esto~lane vladaju}e koalicije. Bio je to jasan znak da se novi ~lanovi Vije}a RAK-a ne}e birati na temelju stru~nih kriterija navedenih u javnom konkursu, nego isklju~ivo na temelju kriterija strana~ke lojalnosti. To se na koncu i desilo: od sedam izabranih kandidata, samo jedan (i to uslovno!) ispunjava predvi|ene kriterije u pogledu stru~nosti i iskustva, dok preostalih {est predloènih i izabranih ~lanova Vije}a RAK-a ne zadovoljava ni jedan od tri temeljna kriterija, me|u kojima je najva`niji kriterij o petogodi{njem iskustvu u struci. Na drugoj strani, ad hoc komsija je s liste eliminirala ~etiri kandidata, od kojih svaki ponaosob ispunjava sve predvi|ene kriterije, naravno ne ra~unaju}i najva`niji kriterij o strana~koj podobnosti koji dodu{e nije napisan nego se podrazumijeva. Eliminirani kandidati uputili su argumentirane àlbe nadle`noj parlamentarnoj komsiji, no ovi su se proglasili nenadle`nim - eliminiranim kandidatima preporu~ili su da pravdu zatraè na sudu, ra~unaju}i valjda da }e sudski postupak trajati godinama. Komisija se, me|utim, proglasila nadle`nom u stvari u kojoj apsolutno nije nadle`na: odlu~ila je da pozove Vije}e RAK-a (Regulatorne agencije za komunikacije) da do daljeg odgodi primjenu
BEZO^NO DODVORAVANJE JAVNIM SERVISIMA

Ministar saobra}aja i prometa Damir Hadì} obe}ava javnim servisima duplu minutaù za komercijalne oglase
novog pravilnika o komercijalnom ogla{avanju na javnim servisima kojim je prostor reklamnih poruka smanjen sa {est na ~etiri minuta u jednom satu. Komisija je od Vije}a RAK-a zatraìla da u saradnji sa javnim radio-televizijskim servisima u BiH izradi vjerodostojnu analizu finansijskog stanja i stvarnih potreba sva tri javna RTV servisa u BiH, kako bi oni funkcionirali na ekonomski odrìvim osnovama i neometano ispunjavali svoju va`nu dru{tvenu ulogu. Naravno da se nikakava objektivna analiza ne moè napraviti u saradnji sa
javnim radio-televizijskim servisima, nego isklju~ivo u saradnji sa svim medijima, i javnim i privatnim, koji sudjeluju u raspodjeli marketin{kog kola~a. Javnim servisima pripada cjelokupni prihod od tv takse, no prihod od marketin{kih oglasa mora se dijeliti po{teno, u skladu s objektivnim pokazateljima gledanosti. O~ita je namjera vladaju}e garniture da javne servise dovede u ovisnu poziciju reìmskih servisa, {to je uostalom javno izgovorio i resorni ministar Damir Hadì}, obe}avaju}i javnim servisima ako treba i 12 minuta reklama u jednom satu!
19
NA BRANIKU OTAD@BINE
GENERAL I GRADITELJ
Vahid Karaveli} bio je koordinator projekta izgradnje Avaz Twist Towera, a danas je predsjednik sarajevskog odbora SBB-a Fahrudina Radon~i}a 20
HEROJI RATA I MIRA
Nakon to su skinuli ratne uniforme i zavrili vojne karijere generali Armije BiH koji su visoke inove dobili kao branioci Sarajeva i drugih slobodnih teritorija krenuli su u nove pobjede: najprije su na sarajevskom Fakultetu politikih nauka osvojili akademska zvanja i titule, a potom i rukovodne pozicije u javnim poduzeima, opinskim i kantonalnim vlastima
GENERALNI REMONT
DOZVOLITE DA SE OBLATIMO
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ada su po~etkom aprila ove godine zastupnici u Skup{tini Kantona Sarajevo izabrali Faida He}u za novog ministra za bora~ka pitanja, njegovi su susjedi iz naselja Ciglane {aljivo komentirali kako takav uzlet u ne~ijoj politi~koj karijeri jo{ nije zabiljeèn. He}o je, naime, na funkciju kantonalnog ministra lansiran ravno s pozicije predsjednika ku}nog savjeta zgrade na Merhemi}a trgu, kao kadar Bosanskohercegova~ke patriotske stranke (BPS)-Sefer Halilovi}, a nakon {to se njegov prethodnik Asim Dàmbasovi}, ina~e predratni oficir Jugoslovenske narodne armije, obavje{tajno-sigurnosnog usmjerenja, na osobni
zahtjev povukao sa te du`nosti. Dokumenti koji su po~etkom tjedna objavljeni u dnevnom listu Oslobo|enje otkrivaju da je biv{i ministar za bora~ka pitanja bio pod velikim pritiskom strana~kih kolega, koji su traìli da u vi{e od dvadeset bora~kih komisija imenuje ~lanovi BPS-a, njihove supruge, djecu, ro|ake...
OBITELJ BACKOVI], PRVOBORCI U RATU, SLOBODNI UMJETNICI U MIRU

Prema pisanju Oslobo|enja, Asim Dàmbasovi} je u martu ove godine odbio dati suglasnost na sastav bora~kih komisija, no mjesec dana kasnije, kada ga je zamijenio Faid He}o, kadrovima BPS-a je i zvani~no prepu{teno da odlu~uju o svim va`nim pitanjima za bora~ku populaciju u Sarajevskom kantonu. (He}o je, u me|uvremenu, promaknut u vr{itelja du`nosti predsjednika BPS-a za
General Ramiz Drekovi} zaposjeo upravne odbore, Nedàd Ajnadì} i Fikret Prevljak op}inska vije}a u Centru i na Ilidì, Zaim Backovi} bora~ke komisije
21
VOJNA, NAU^NA, POLITI^KA I POSLOVNA KARIJERA
General Nedàd Ajnadì} rukovodio je nakon rata javnim poduze}ima, magistrirao i doktorirao, trenutno je dopredsjedavaju}i OV Centar
BITKA ZA UPRAVNE ODBORE

Ramiz Drekovi}, biv{i savjetnik federalnih premijera i ~lan mnogobrojnih upravnih odbora
zlo~ina, potom magistrirali na sarajevskom Fakultetu politi~kih nauka, s tim da je umirovljeni general naknadno stekao i doktorsku titulu. Tema Ajnadì}eve doktorske disertacije je bila Zna~aj odbrane Sarajeva u ja~anju i afirmaciji politi~kopravnog i me|unarodnog poloàja dràve BiH. Sude}i, me|utim, prema autorovoj poratnoj biografiji, Ajnadì} je mogao doktorirati i na zna~aju obrane Sarajeva u ja~anju i afirmaciji politi~kog i dru{tvenog poloàja generala.
Sarajevsko-gora`dansku regiju.) Zastupnik te stranke u Skup{tini Kantona Sarajevo prvoborac Zaim Backovi}, njegova supruga Sabina (navodno je i ona bila ~lan Patriotske lige BiH) i mla|i sin Faris (pripravnik) ~lanovi su sedam bora~kih komisija. Stariji sin Fuad Backovi}, premda ve} godinama temeljito studira modni biznis u Milanu, i dalje je na teretu poreznih obveznika, budu}i da mu se kao slobodnom umjetniku jo{ uvijek iz prora~una Kantona Sarajevo upla}uju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Podsjetimo i da je supruga zastupnika Backovi}a, pored ~lanstva u bora~kim komisijama, imenovana i u Upravni odbor sarajevske Psihijatrijske bolnice. Predratni oficir JNA, u ratu ~lan Teritorijalne odbrane, pripadnik Armije BiH i Ministarstva obrane Faid He}o nije, dakako, ni prvi ni posljednji vojnik koji se
22
u mirnodopskim uvjetima posvetio politi~koj karijeri. He}o je, istina, u poratnim godinama bio blizak SDA (tako je, izme|u ostalog, do{ao do stana od sto kvadrata u elitnom dijelu Sarajeva), ali se BPS-u priklju~io nakon {to je shvatio da }e u konkurenciji sa drugim generalskim zvijezdama te{ko izboriti adekvatno mjesto u najve}oj bo{nja~koj politi~koj stranci. No, sa nekada{njim je suborcima ostao u korektnim odnosima, posebno je blizak generalu Nedàdu Ajnadì}u, sa kojim ga uz ratne, spajaju i zemlja~ke veze - obojica su ro|eni u Rogatici, ali su im se ìvotni putevi ponovno ukrstili u Sarajevu.
STRATE[KI POLO@AJI U JAVNIM PODUZE]IMA

Faid He}o ìvi u naselju Ciglane, Nedàd Ajnadì} na Ko{evskom Brdu, obojica su poslije rata sura|ivali u istraìvanju ratnih
HEROJI RATA I MIRA

GOSPODAR TUNELA
Fikret Prevljak u ratu borac za slobodne ilidànske teritorije i student, nakon rata biznismen i politi~ar
Nakon {to je, podsjetimo, zauvijek skinuo vojni~ku odoru, Ajnadì} je kao i ve}ina zaslu`nih generala nagra|en atraktivnim i iznimno dobro pla}enim funkcijama. Bio je predsjednik Nadzornog odbora Javnog komunalnog poduze}a Gras (dok je na ra~unima te firme jo{ bilo para), generalni direktor poduze}a ZOI 84, izvr{ni sekretar SDA i kratko vrijeme kantonalni ministar za bora~ka pitanja. Prije petnaestak dana smo pisali da je Ajnadì}, nakon {to je u junu pro{le godine smijenjen s BPS-ova KADROVSKA POLITIKA
Kantonalni ministar za bora~ka pitanja Faid He}o imenovao je svog strana~kog kolegu Zaima Backovi}a i ~lanove njegove obitelji u sedam komisija
23
ministarske du`nosti, mjesecima primao pla}u od Vlade Kantona Sarajevo i u isto vrijeme honorarno radio u Camelia osiguranju. Nedàd Ajnadì} se trenutno nalazi na funkciji dopredsjedavaju}eg Op}inskog vije}a Centar (njegova pla}a iznosi oko 4.000 KM), vlasnik je privatne firme Ajnex, supruga mu radi u BH Telecomu. Nedàda Ajnadì}a je na mjestu kantonalnog ministra za bora~ka pitanja zamijenio jo{ jedan umirovljeni general Armije BiH, predratni kapetan JNA Vahid Karaveli}, koji je poslije rata krenuo istim stopama. Ipak, za razliku od Ajnadì}a, Karaveli} je u poratnim godinama promijenio vi{e politi~kih opcija - bio je u SDA da bi, nakon {to se razo~arao u strana~ku politiku, pre{ao u Stranku za BiH. Kratko vrijeme je bio predsjednik Upravnog odbora poduze}a Zrak, u me|uvremenu je stekao titulu magistra politi~kih nauka i zbliìo se s vlasnikom Avaza Fahrudinom Radon~i}em, koji ga je angaìrao kao koordinatora projekta izgradnje Avaz Twist Towera. Karaveli} je poslije pristupio Radon~i}evom Savezu za bolju budu}nost BiH. Kao kandidat te stranke u ljeto pro{le godine i postavljen za kantonalnog ministra za bora~ka pitanja, ali mu je mandat kratko trajao. Po~etkom novembra je izabran za predsjednika Kantonalnog odbora SBB-a u Sarajevu. PUCAJ, NE MO@E[ MI NI[TA
Svi sarajevski generali su dobili stanove, kue i visoke mirovine

Sarajevski generali koji su se nakon zavr{etka vojne i politi~ke karijere povukli u miran ìvot dobili su, uz stanove i ku}e na elitnim lokacijama, i enormno visoke mirovine. Sve doskora, kada su im primanja smanjena za oko 400 KM, generali Hajrudin Grabovica, Halil Brzina, Fikret Muslimovi}, Sakib Mahmuljin, Hamid Bahto imali su mirovine u iznosu od gotovo 1.800 maraka. Fikret Muslimovi} je, osim mirovine, bio povremeno angaìran (i pla}en) kao ekspert u uredu bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a, Hamid Bahto je suvlasnik gra|evinske firme u Gora`du, a Sakibu Mahmuljinu je iz sredstava Vlade Federacije u Sarajevu svojedobno kupljena vila, vrijedna skoro 300.000 KM.
RAMIZ DREKOVI], VETERAN U UPRAVNIM ODBORIMA

Premda se u poratnim godinama posvetio ugostiteljstvu, i umirovljeni general Fikret Prevljak je na koncu shvatio kako je u BiH najbolji biznis politika. Prevljak je poslije rata na Jablani~kom jezeru izgradio motel Palma i restoran Orahovica (koji je kasnije prodao), a navodno da u blizini posjeduje i prostrano imanje, na dvadesetak dunuma zemlji{ta. Iako je slovio za jednog od najbogatijih sarajevskih generala (u ratu je kao komandant hrasni~ke brigade kontrolirao prolaz kroz tunel, takozvani D-B objekat), Prevljak se posljednjih godina potpuno posvetio politi~kim poslovima. Na posljednjim lokalnim izborima bio je nositelj liste SDA za Op}insko vije}e Ilidà - danas je jedan od najutjecajnih vije}nika, bez ~ije suglasnosti nije mogu}e realizirati ijedan zna~ajniji projekat. Fikret Prevljak je rat do~ekao kao policajac, odnosno dreser policijskih pasa u Specijalnoj jedinici MUP-a BiH, ali se brane}i slobodnu ilidànsku teritoriju, uspio i do{kolovati. Zvanje profesora odbrane i sigurnosti stekao je 1998., nepune dvije godine poslije rata, na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.
24
RATNE I ZEMLJAKE VEZE: Faid Heo ivi u naselju Ciglane, Nedad Ajnadi na Koevskom Brdu, obojica su poslije rata suraivali u istraivanju ratnih zloina, a potom su magistrirali na sarajevskom Fakultetu politikih nauka
General Ramiz Drekovi} se politi~ki nikada nije odve} eksponirao, ali je lojalnost SDA obilato naplatio. Iako se nije
ustru~avao javnih àlopojki zbog, navodno niskih primanja (a njegova je mirovina iznosila oko 1.400 KM), Drekovi} je godinama bio me|u najbolje pla}enim generalima Armije BiH. Savjetovao je, uz izda{ne honorare, biv{e federalne premijere Ahmeta Hadìpa{i}a i Nedàda Brankovi}a, sudjelovao kao ekspert u izradi bora~kih zakona, bio predsjednik Nadzornog odbora Grasa, ~lan uprave javnih poduze}a Sarajevogas i Pokop. Nakon {to su se njegove strana~ke kolege pobunile, navode}i kako Ramiz Drekovi}, na ime naknada za ~lanstvo u mnogobrojnim upravnim odborima, mjese~no zaradi najmanje jo{ jednu vojnu mirovinu, general je u prolje}e ove godine odlu~io napustiti SDA. No, iako je odluku objavio novinarima, ubrzo je promijenio mi{ljenje - strana~kim se {efovima poslije pravdao kako se nije razi{ao sa SDA, nego sa pojedincima iz sarajevskog odbora te stranke.
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU
Enes Gani prvi je direktor Agencije za privatizaciju FBiH protiv kojeg je Kantonalnom tuilatvu u Sarajevu podnesena krivina prijava. Gani se tereti za sklapanje i potpisivanje tetnih ugovora, zloupotrebu poloaja i ovlaenja, te nesavjestan rad u slubi, zbog ega je Agencija na ijem je elu bio oteena za vie od 750 hiljada KM
SKUPE PRAVNO-REVIZORSKE VRATOLOMIJE DIREKTORA ENESA GANI]A

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
antonalnom tuìla{tvu u Sarajevu Finansijska policija FBiH proslijedila je izvje{taj i krivi~nu prijavu protiv biv{eg direktora Agencije za privatizaciju FBiH (APF) Enesa Gani}a. Gani} se, izme|u ostalog, tereti za sklapanje i potpisivanje {tetnih ugovora u ime APF-a koji su sklapani sa advokatima, mahom iz Srbije, i to za zastupanje i davanje pravne pomo}i u sporovima koje je vodio APF. U izvje{taju Finansijske policije posebna pa`nja posve}ena je isplati preko pola miliona maraka srbijanskim advokatima, koji su pruàli pravne savjete u slu~aju naplate ira~kog duga u sporu vo|enom izme|u APF-a, SDPR-a i beogradske firme Progres.
(VI)SOKO LETI, NISKO PADA

Navodno, Gani} je na mjesto direktora APF-a imenovan po preporuci svog zemljaka, biv{eg ministra energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Vahida He}e, u ~ijoj je jedinici tokom trajanja rata Gani} bio glavni logisti~ar. Na poziciji direktora
DIREKTOR, SAVJETNIK, OSUMNJEÊNIK

Enes Gani}, biv{i direktor, a nakon toga i savjetnik direktora Agencije za privatizaciju FBiH
APF-a Gani} je ostao do kraja 2011. godine, kada je Vlada FBiH donijela odluku da ga zbog isteka mandata razrije{i du`nosti direktora, a da na njegovo mjesto
imenuje aktuelnog direktora [uhreta Fazli}a, koji je tu du`nost po~eo obna{ati 1. januara 2012. godine. S mjesta direktora Gani} je preba~en na mjesto savjetnika za
Enes Gani} potpisao je spornu transkaciju te{ku 625 hiljade KM izme|u Agencije za privatizaciju FBiH i advokatske kancelarije Sanje Dobvenko-Ljubi~i} iz Beograda koja je pruàla usluge pri naplati ira~kog duga
26
BILO KUDA, LOPOVLUK SVUDA
PISMO DIREKTORA
Faksimili pisma upu}enog SIPA-i u kojem je direktor Agencije za privatizaciju [uhret Fazli} za kriminal optuìo svog prethodnika Enesa Gani}a
pravne poslove, a njegov {ef Fazli} je iste godine, krajem septembra, protiv njega pokrenuo disciplinski postupak. Istovremeno, zbog postojanja sumnje da je za vrijeme trajanja svog mandata Gani} po~inio krivi~na djela, Fazli} je o tome obavjestio sve nadle`ne institucije ukljku~uju}i SIPAu, Kantonalno tuìla{tvo Sarajevo, Federalnu upravu policije i Finansijsku policiju FBiH. U svom dopisu upu}enom SIPA-i, Fazli} je, izme|u ostalog, naveo spornu transkaciju te{ku 625 hiljade KM izme|u APF-a i advokatske kancelarije Sanje Dobvenko-Ljubi~i} iz Beograda. A jo{ jednom beogradskom advokatu, Branku Boìnovi}u, po istom osnovu, ispla}en je
(NE)POTREBNA REVIZIJA: Fincos iz Sarajeva napravio je analizu firmi FDS, Bosnalijek i Sarajevo osiguranje sa moguim finansijskim efektima prodaje dravnog kapitala u njima. Analiza nepotrebna APF-u, ali potrebna Fazlievim politikim mentorima
PLATE I STIMULACIJE
honorar od 52 hiljade KM. U svom dopisu Fazli} je tako|e izrazio sumnju da je Gani} u posljednje tri godine svog mandata za pla}anje stru~nih usluga i revizija potro{io 883 hiljade maraka. Tim sredstvima pla}eno je osam revizorskih ku}a, a naru~ene i pla}ene revizije nisu bile u skladu sa aktualnim planovima privatizacije, kao ni trenuta~nim aktivnostima APF-a. Drugim rije~ima, nisu bile potrebne. Kako nezvani~no saznajemo, prije nego {to je o po~injenom kriminalu u APF-u obavijestio nadle`ne institucije direktor Fazli} obavio je razgovor sa svojim savjetnikom za pravne poslove Gani}em, kojeg je upoznao sa koracima koje namjerava preduzeti. Navodno, sastanak je okon~an intervencijom Hitne pomo}i jer je Enesu Gani}u, ina~e sr~anom bolesniku, iznenada pozlilo.
Dijelilo se i akom i kapom

Unato~ ~injenici da Agencija za privatizaciju FBiH u 2010. godini nije realizovala ni jednu prodaju preduze}a, osim djelimi~ne privatizacije Unis d.d. Sarajevo, direktor Enes Gani} donio je odluke o pove}anju pla}a i isplati stimulacije zaposlenima. Tako je u izvje{taju Ureda za reviziju institucija u FBiH navedeno da je direktor odobrio i isplate stimulacija zaposlenicima u ukupnom iznosu
MALO SE RADILO, A PUNO TRO[ILO

Od svih institucija kojima je direktor Fazli} poslao obavijest o po~injenim krivi~nim djelima reagovala je jedino Finansijska policija, ~iji su inspektori provjerili njegove navode te Kantonalnom tuìla{tvu Sarajevo proslijedili izvje{taj i dvije krivi~ne prijave protiv Enesa Gani}a. Prva krivi~na prijava tereti Gani}a za sklapanje ugovora o zastupanju, posredovanju i pruànju pravne pomo}i izme|u
27
od 28.080 KM, iako se na osnovu mjese~nih izvje{taja o radu zaposlenih ne moè potvrditi da je do{lo do pove}anog obima poslova, kao ni vanrednih poslova, kako je to regulisano Pravilnikom o pla}ama. Tako|er, ispla}ene su nagrade i ~lanovima Upravnog i Nadzornog odbora u ukupnom iznosu od 3.450 KM, a koje su u suprotnosti sa Zakonom o pla}ama i odlukama UO.
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU
APF-a i advokatske ku}e Sanje DobvenkoLjubi~i} iz Beograda. Naime, sporni ugovor zaklju~en je 9. juna 2008. godine, a predmetni ugovor Gani} je antidatirao, odnosno u protokolu koji se vodi u APF-u sporni ugovor zaveden je pod rednim brojem 1411, a pod istim brojem bilo je protokolisano rje{enje o naslje|ivanju Op}inskog suda u Zenici od 16. novembra 2006. godine. ^lanom {est navedenog, spornog ugovora bilo je definisano da jedan procenat od napla}enih potraìvanja na ime starog ira~kog duga bude ispla}en na ime honorara advokatu Sanji DobvenkoLjubi~i}. Honorar koji je DobvenkoLjubi~i} naplatila od APF-a iznosi 423 hiljade eura, odnosno 625 hiljade KM. Time je AFP o{te}ena za spomenuti iznos, a u istom iznosu je omogu}ena protivpravna imovinska korist beogradskoj advokatici. POLAGANJE RAÛNA
Direktor [uhret Fazli} nije bio spreman {utke pre}i preko kriminala svog prethodnika
ADVOKATSKA ENIGMA
Enormni advokatski honorari za naplatu irakog duga

Sumnjivo angaòvanje advokatskih ku}a kojima su pla}eni enormno visoki honorari pri naplati ira~kog duga nije karakteristi~no samo za APF i njegovog biv{eg direktora Enesa Gani}a. Naime, posrnula gra|evinska firma Hidrogradnja je u augustu pro{le godine knjiìla isplatu 1,5 miliona KM na ime pla}anja konsultantskih usluga privatnoj konsultantskoj ku}i, off-shore kompaniji registrovanoj na Belizeu Keynet Development. Za ~etiri mjeseca, koliko je pruàla konsultantske usluge Hidrogradnji oko naplate potraìvanja po osnovu starog ira~kog duga, Keynet Developmentu je ispla}eno preko dva miliona maraka. Saglasnost o raspodjeli sredstava iz napla}enog ira~kog duga dao je premijer Nermin Nik{i}, a sredstva su podijeljena izme|u Hidrogradnje i Hidrogradnje Pale, firme koja je oti{la u ste~aj. Naravno, 10 procenata od ispla}enih potraìvanja pripalo je tajanstvenoj konsultantskoj ku}i sa Belizea koja je od Hidrogradnje naplatila oko 1,5 miliona KM, a ostatak od pola miliona maraka namirila je propala paljanska Hidrogradnja. Isplatu 1,5 miliona KM Keynet Developmentu Uprava Hidrogradnje pravda ~injenicom da je sam premijer Nik{i} dao saglasnost za raspodjelu sredstava iz napla}enog ira~kog duga. Me|utim, kako je uop{te do{lo do anga`mana ove konsultantske ku}e i potpisivanja ugovora s njom, ostaje nepoznato.
(PRO)PALA FIRMA
Budu}nost Hidrogradnje krajnje je neizvjesna
Gani}u se, pored toga, na teret stavlja potpisivanje {tetnog ugovora i zloupotreba poloàja i ovla{}enja. Od osam revizorskih kompanija sa kojima je Gani} sklapao ugovore, tri su posebno sporna. To su ugovori zaklju~eni sa ku}om Audit iz Zavidovi}a, Orecons iz Zenice i Fincos iz Sarajeva u ukupom iznosu od 142 hiljade KM. Tako je revizorska ku}a Audit iz Zenice dobila posao revizije izvr{enih ulaganja, finansijskog poslovanja kao i izvr{enja obaveza prema radnicima u skladu sa obavezama iz kupoprodajnog ugovora zaklju~enog izme|u APF-a i Orta~ke grupe prilikom prodaje kompanije Borac Travnik. Revizorska ku}a Orecons iz Zenice trebala je sa~iti reviziju preduze}a Energopetrol Mostar sa pravnog, ra~unovodstvenog i finansijskog aspekta, a Fincos iz Sarajeva trebao je napraviti analize firmi FDS, Bosnalijek i Sarajevo osiguranje sa mogu}im finansijskim efektima prodaje dràvnog kapitala u njima. Po tom osnovu Gani} se tereti za zloupotrebu poloàja i ovlasti, te preduzimanje radnji suprotnih zakonu i aktima dru{tva ~ime je APF-u nanio {tetu od 142 hiljade KM. Inspektori Finansijske policije tako|e su utvrdili da je Gani} pokretao konkurentske postupke za pruànje revizorskih, konsultantskih i finansijskih analiza i izrade prezentacija umjesto da je provodio procedure po zakonu o javnim nabavkama. Kako bi izbjegao primjenu zakona o javnim nabavkama, Gani} je o~igledno uskla|ivao cijene sa najvi{im dozvoljenim cijenima i potpisivao je ugovore za koje mu (ni)je trebala odluka Upravnog odbora. Na takav na~in Gani} je zaklju~io 24 ugovora, a na ime obavljenih usluga razli~itim ugovara~ima ispla}eno je 828 hiljada KM.
28
BOSANCI KOJI VLADAJU SRBIJOM
Da bosanskohercegovaka pamet vlada Srbijom, dokazuje injenica da vie od polovine kabineta premijera IVICE DAIA ine ministri koji su porijeklom iz BiH; ujedno, oni dre i najvanija ministarstva Vlade Srbije u svojim rukama i njihova se rije pika i izvan resora kojim vladaju; naa novinarka istraila je biografije najuspjenijih bosanskih ministara u srbijanskoj Vladi
NAJMO]NIJI MINISTRI U VLADI SRBIJE SU BOSANCI

Pi{e: MIRHA DEDI]
ajmo}nija i najuticajnija osoba u Vladi Srbije je njen potpredsjednik Aleksandar Vu~i}, porijeklom iz Bugojna. Istina, vicepremijer Vu~i} je ro|en u Beogradu, me|utim njegov otac rodom je iz îpulji}a pored Bugojna. Vu~i} je nedavno izjavio da je izuzetno ponosan na svoje bosansko porijeklo i da u rodnom selu svoga oca namjerava izgraditi objekat u kojem }e provoditi odmor sa svojom porodicom.
VUÎ] GRADI U OKOLINI BUGOJNA

U îpulji}ima dobro poznaju ne samo porodicu Vu~i}evog oca, ve} i samog Aleksandra Vu~i}a. On je prije {est mjeseci bez velike pompe i medija boravio u Bugojnu i posjetio rodbinu - strica Dragu i strinu An|elku, prve srpske povratnike u Bugojno. Vu~i}i su, ina~e, stara bugojanska porodica, kao uspje{ni trgovci bili poznati i prije Drugog svjetskog rata. Aleksandrovog dedu An|elka, koji je imao vrsne trka}e konje, svi u tom kraju zvali su Hadìja jer je svojevremeno bio na hadìluku u Jerusalimu. Upu}eni tvrde da je bio opsjednut Rusima. Jednom prilikom je na konju krenuo do Moskve, ali je stigao samo do Doboja. Krajem 1941. godine Hadìju su ubile usta{e, a porodica Vu~i} se poslije Drugog svjetskog rata rasula. Jedni su ostali u Bugojnu, a drugi oti{li za Srbiju. Aleksandar Vu~i} je u Bugojnu prije rata ~esto provodio ljetne i zimske raspuste. Svojevremeno je govorio kako je u
Bugojnu u djetinjstvu radio i te{ke poslove u rodnom selu svoga oca - mije{ao malter i tovario balvane. Ku}a Aleksandrovog oca u îpulji}ima je poru{ena, me|utim prilikom posljednje posjete îpulji}ima, vicepremijer Vlade Srbije je kazao da ne èli da prodaje imanje ve} da ima namjeru da ku}u obnovi kako bi u njoj uìvao sa svojom porodicom. Vu~i} je prilikom svoje posjete bugojanskom kraju uputio pomo} crkvi i poru~io Srbima iz ovog kraja da ne}e biti zaboravljeni. Sa{a Radulovi}, ministar privrede u Vladi Srbije, izabran je na ovu poziciju kao nestrana~ka li~nost, na prijedlog Vu~i}eve Srpske napredne stranke. Ro|en u Biha}u, sarajevski srednjo{kolac i student, iskustvo je sticao od Njema~ke do Kanade. Vu~i} mu je dao zadatak da propalu srpsku ekonomiju postavi na noge. Radulovi} je u Sarajevu 1989. godine diplomirao na Elektrotehni~kom fakultetu, smjer Automatika i elektronika. Iz Jugoslavije je oti{ao krajem osamdesetih godina. Radio je u Njema~koj, Kanadi i SAD-u. U Njema~koj je radio u Siemensu, a na sisBEOGRA\ANIN BOSANSKIH KORIJENA
temima za nadzor nuklearnih elektrana u Nema~koj, Rusiji i SAD-u. U New Yorku i San Francisku upravljao je presti`nim kompanijama. Vratio se u Srbiju 2005. godine, gdje je imao firmu i bio licencirani ste~ajni upravnik i portfolio menadèr. Od 2006. godine bavio se preduzetni{tvom, reorganizacijom, ste~ajem, nenaplativim kreditima, ekonomskom i budètskom analizom, giljotinom propisa, poreskom analizom. Radio je i kao savjetnik Vije}a Evrope, OEBS-a, Ambasade SAD-a u Beogradu. Radulovi} je bio angaòvan i kao finansijski ekspert Republi~kog i Specijalnog tuìla{tva u oblasti ste~aja i berze. Sa timom eksperata drì kurseve za tuìoce iz oblasti privrednog kriminala. Prije mjesec dana Radulovi} je na sebe skrenuo pa`nju regionalnih medija svojim tekstom u magazinu Nedeljnik u kojemu je koncizno i jednostavno naveo glavne probleme privrede i na~ine njihova rje{avanja. Stru~njaci iz cijelog regiona mi{ljenja su da je Radulovi} svojim tekstom odrào ekonomsku lekciju cijelom Balkanu.
Dragan ilas porijeklom iz Drvara

Malo je poznato da i porodica sada ve} biv{eg gradona~elnika Beograda i predsjednika Demokratske stranke Dragana \ilasa ima, tako|er, korijene u BiH. Njegov otac Du{an je iz sela O~igrije, na putu izme|u Drvara i Biha}a. \ilasi su, prema predanju, u Bosnu do{li iz Istre, da bi kasnije dio njih oti{ao u Crnu Goru. \ilas, koji vaì za jednog od najve}ih srbijanskih tajkuna, svoj biznis vezan za marketing ve} dugi niz godina ima i u Bosni i Hercegovini.
Klju~ni ministri i u Vladi Srbije porijeklom su iz Bosne i Hercegovine; izuzetak je premijer Ivica Da~i}, koji je ro|en na Kosovu...
32
SVETSKO, A NA[E
BOSANCI I HERCEGOVCI KOJI VEDRE I OBLAÊ SRBIJOM
Kabinet Vlade Srbije ve}inski je sastavljen od stru~njaka porijeklom iz Bosne i Hercegovine
33
ALEKSANDAR VUÎ]
Vicepremijer Vlade Srbije
ZORANA MIHAJLOVI]
Ministrica energetike u Vladi Srbije
BUGOJNO
TUZLA
U tekstu naslovljenom Dosta je bilo Radulovi} je o privatizaciji pisao kao udruènom zlo~ina~kom poduhvatu, objasnio kako i za{to privatizirane firme propadaju, osvrnuo se na poresku politiku koja otima siroma{nima da bi dala bogatima, javna preduze}a opisao kao legla strana~kih vojnika, razbio mit o stranim investitorima. U svom tekstu Radulovi} nije samo detektovao probleme, ve} i
34
ponudio rje{enja, odnosno objavio svoj plan i program s kojim }e, kako tvrdi, Srbiju izvaditi iz blata.
TUZLANKA RASKRINKALA MAFIJU NA VISOKOM NAPONU

Tuzlanka Zorana Mihajlovi}, ministrica energetike, razvoja i za{tite ìvotne sredine u Vladi Srbije, sredinom sedamdesetih godina pro{log vijeka s roditeljima se pre-
selila u Beograd. Mihajlovi}ka, koja je i potpredsjednica Vu~i}eve Srpske napredne stranke, nosi i titulu najzgodnije i najatraktivnije ène srpske politike. Ova Tuzlanka po ro|enju, elektroinìnjer po obrazovanju, nekoliko godina bila je savjetnica Milorada Dodika za energetiku, dok je ovaj bio na ~elu Vlade RS-a. S Dodikom se razi{la 2010. godine, kada se priklju~ila Naprednjacima Tomislava NikoSLOBODNA BOSNA I 5.12.2013.
SVETSKO, A NA[E
IVAN TASOVAC
Ministar kulture u Vladi Srbije
SA[A RADULOVI]
Ministar privrede u Vladi Srbije
ÂPLJINA
BIHA]
li}a i Aleksandra Vu~i}a. Kada je formirana Vlada Srbije, dopao joj je energetski resor jer Mihajlovi}ka ve} godinama vaì kao stru~njak iz ove oblasti. Britka na jeziku, za vrijeme svog mandata Mihajlovi}ka je detektovala energetsku mafiju u Srbiji i najavila èstoku borbu protiv njih. Imenom je prozvala klju~ne aktere u preprodaji elektri~ne energije na Balkanu Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a,
najkrupnije srbijanske tajkune. Mihajlovi}ka tvrdi da raspolaè obiljem kompromitiraju}eg materijala o njima, i ali i njihovim politi~kim za{titnicima s obje strane Drine. Osnovnu i srednju {kolu je zavr{ila u Beogradu, kao najbolja u generaciji. Doktor nauka je postala u tridesetoj. Nakon dvadeset godina iskustva u energetici ima priliku da u Srbiji napravi velike promjene u ovoj
oblasti. Ova femme fatale srpske politike odnedavno je razvedena. Kada je prije nekoliko mjeseci smijenio Bratislava Petkovi}a, ministra kulture i informisanja, Aleksandar Vu~i} je odlu~io da na njegovo mjesto postavi Ivana Tasovca, porijeklom iz Tasov~i}a pored âpljine. Ovaj Hercegovac je preko deset godina bio na ~elu Beogradske filharmonije. Po obrazovanju je pijanista.
35

DAÎ]EVI BO[NJACI U VLADI SRBIJE Diplomirao je klavir na Konzervatoriju P. I. âjkovski u Moskvi. Prilikom njegovog odabira Vu~i} je èlio da pokaè da mu nije stalo da svoje strana~ke kadrove postavi na ministarska mjesta ve} da traì profesionalca koji }e mu pomo}i u {to brèm oporavku srpske kulture. Dok je bila pod njegovom palicom, Beogradsku filharmoniju su znalci svrstavali me|u najva`nije evropske orkestre. Njegov otac Predrag Tasovac, veliki beogradski glumac, ro|en je u Bosanskom [amcu. Tasovac je u ispovijesti za na{ magazin govorio da {to je stariji to je sve ponosniji na svoje hercegova~ko porijeklo i korijene. Ivan Tasovac se dokazao kao direktor koji je Filharmoniju pretvorio u najbolju instituciju kulture, ali i u veoma popularan orkestar. Istovremeno, Tasovac se pokazao kao menadèr sposoban da na|e sponzore i kad ih nema, pa mu nije bio problem da prire|uje koncerte sa inostranim umjetnicima, ni da Filharmoniju odvede u inostranstvo na turneje. êsto se citira njegova izjava da je ljubitelj klasi~ne muzike u Srbiji isto {to i biti ljubitelj ~varaka u Teheranu. Od Filharmonije, pa i od sebe, napravio je brend. Upravo zbog tih njegovih sposobnosti Vu~i} smatra da je napravio najbolji odabir kada je o resoru kulture rije~.
Rasim Ljaji i Sulejman Ugljanin bili su sarajevski studenti

Za Bosnu i Hercegovinu, konkretnije Sarajevo, veù se i Rasim Ljaji}, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjske i unutra{nje trgovine i telekomunikacija, i dr. Suljeman Ugljanin, ministar bez portfelja. Ljaji}, koji je ~lan Vlade Srbije jo{ od 2007. godine, zavr{io je Medicinski fakultet u Sarajevu dok je Ugljanin diplomirao na sarajevskom Stomatolo{kom fakultetu. Obojica su u politi~ke vode u{li upravo u Sarajevu, kada su na nagovor Alije Izetbegovi}a 1990. godine osnovali SDA Sandàka. Ljaji} je osamdesetih radio kao novinar za gotovo sve sarajevske novine. U Sarajevu ima i ku}u u koju povremeno dolazi sa porodicom.
Rasim Ljaji}
Sulejman Ugljanin
36
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
HUMANOST OVDJE (NE) STANUJE
TU\E MOMÊ ZA SJENICU PITA

Stotine azilanata, nesretnika koji su pobjegli od ratnih strahota u Siriji, koje je Srbija mjesec dana nakon boravka po umama i mrazu smjestila u radnike barake, prole nedjelje zamalo od lokalnog stanovitva Obrenovca nisu doivjeli lin; utoite su im pruile dvije najsiromanije sandake optine, koje Sirijce i ostale azilante doekuju kao svoju rodbinu
SAND@A^KA LEKCIJA SRBI

38

POBJEGLI OD BOMBI, A U SRBIJI ZAMALO LINÔVANI
Nakon Nakon {to {to su su im im zapaljene zapaljene barake barake kod kod Obrenovca, Obrenovca, nekoliko nekoliko desetina desetina Sjeni~ana Sjeni~ana koji koji ìve ìve u u inostranstvu inostranstvu ponudili ponudili su su azilantima azilantima na na rapolaganje rapolaganje svoje svoje ku}e ku}e
GLADNI, @EDNI I BEZ KROVA NAD GLAVOM

Bijeg iz Obrenovca u Sandàk
Dvije najsiroma{nije srbijanske op{tine, Sjenica i Tutin, spasile obraz ksenofobi~noj Srbiji pred Evropom: primile stotine azilanata kojima je prijetio lin~, smrzavanje, smrt
strahom od epidemije, kra|e i silovanja. Blokiraju}i put traktorima sprije~ili su autobuse s migrantima da u|u u za njih pripremljene barake. Tenzije su kulminirale spaljivanjem jedne od baraka. Vi{e od tre}ine azilanata pobjegli su od uàsa rata u Siriji. Zima u Srbiji zatekla ih je bose, gole i izgladnjele. Mjesec dana ranije spavali su pod otvorenim nebom u {umama pored Obrenovca. Kada su nastupili minusi, Vlada Srbije na brzinu je donijela odluku da ih smjesti u radni~ke barake pored termoelektrane Nikola Tesla u Obrenovcu. Me|utim, u selima pored Obrenovca mje{tani su ih do~ekali na no`. Nakon dvadesetak sati smrzavanja, koliko je trajala drama uslijed protesta mje{tana, azilanti su privremeno smje{teni u hotel Obrenovac, i to uz veliko obezbje|enje policije. U narednih nekoliko sati premijer Ivica Da~i} morao je prona}i adekvatan smje{taj za njih nekoliko stotina. Kako Srbija ima samo dva centra za azil, u Banji Kovilja~i i Bogova|i, koji mogu da prime oko 300 potraìlaca azila, odnosno ni deset posto ljudi koji traè azil i kako je ksenofobija u Srbiji prema azilantima poprimila oblik epidemije, premijer Da~i} nije vidio rje{enje.
AZILANTI UGRO@AVAJU ENERGETSKU STABILNOST SRBIJE

Predsjednik op{tine Obrenovac Miroslav û~kovi} dao je obja{njenje da ne èli da traìoci azila budu smje{teni u biv{e radni~ke barake u Bogova|i jer je termoelektrana preblizu pa azilanti mogu da ugroze energetsku stabilnost Srbije!? Verujte mi, tu da se nalazi i hotel sa pet zvezdica, to nije mesto gde treba da do|u ljudi koji su strani dràvljani s obzirom na bezbednost zemlje, jer se u toj termoelektrani proizvodi 60 procenata struje, kazao je û~kovi}. I dok su Da~i}evi saradnici iz MUP-a Srbije traìli kompromisno rje{enje (~ak se, kako saznajemo, razmi{ljalo da se azilanti odvezu na granicu sa Makedonijom i preko poljane po{alju u susjednu dràvu), Sulejman Ugljanin, ministar bez portfelja u Vladi Srbije, iza{ao je s konkretnim prijedlogom. Sve azilante privremeno rasute oko
39
Pi{e: MIRHA DEDI]
adaleko hvaljeno i opjevano srpsko gostoprimstvo pro{le nedjelje palo je na ispitu. Mje{tani srpskih sela i varo{i kod Obrenovca spontano su se na ulici okupili zbog najezde azilanata u njihov kraj. Svoju netrpeljivost, ksenofobiju, pa i rasizam prema njima ne kriju. Pravdaju ga
JI IZ HUMANOSTI
HUMANOST OVDJE (NE) STANUJE

Obrenovca, kojima prijeti lin~ od lokalnog stanovni{tva, poslati u Sandàk! Na~elnici op{tina Sjenica i Tutin odmah su pred kamerama kazali da mjesta u ovim varo{icama ima i za nekoliko stotina ~eljadi. îtav Da~i}ev kabinet je odahnuo. Hazbo Mujovi}, predsjednik op{tine Sjenica, za na{ list kaè da je [tab za vanredne situacije odmah prihvatio inicijativu Sulejmana Ugljanina. Kada smo gledali te nesretne ljude na televiziji kako im prijeti smrzavanje i paljanje u barakama, odmah smo se sjetili kroz {ta je sve pro{lo na{e bo{nja~ko stanovni{tvo u posljednjim ratovima. Na hiljade nas putovalo je po cijelom svijetu, traìlo azil, bjeè}i od noà i metka. Sje}amo se jako dobro kada su nam Srebreni~ani dolazili kroz {ume i kakvom su stanju tada bili. Iz istih razloga su i ti ljudi napustili svoje domove i na{li su ovde u Srbiji u jednom krajnje te{kom poloàju. Niko ovde ne moè da bude ravnodu{an na njihove patnje i odvojenost od porodica. Zbog toga smo inicijativu ministra Ugljanina, predsjednika SDA Sandàka, ~iji sam ja ina~e ~lan, rado prihvatili. Sve smo pripremili da 220 azilanata primimo kako to dolikuje. Humanitarna organizacija Merhamet iz Sjenice odmah je po~ela prikupljati za njih pomo}, zimske jakne, odje}u i obu}u, s obzirom da su ovdje kod nas niske temperature. Jedna prostorija u op{tini je puna garderobe koju su gra|ani donijeli. Ina~e, Sjeni~aci i Sandàklije iz cijelog svijeta se javljaju neprestano i nude svoju pomo}. Njih desetak je ponudilo svoje ku}e bez ikakve nadoknade. Stotine mejlova podr{ke dobijam svaki dan. Ju~e je kod nas bio Vladimir Tuci}, dràvni komesar za izbjeglice, dogovorili smo se da ih smjestimo u hotel Balkan koji se nalazi u centru, i da na na{oj teritoriji budu oko {est mjeseci. Tro{kove njihovog boravka snosi}e UHCR i Komesarijat za izbeglice Srbije. Ti ljudi }e biti u toplom, ima}e dnevno tri jela, i to po islamskim pravilima ishrane, jer ih ve}ina dolazi upravo iz islamskih zemalja, kaè Mujovi}. Na opasku da je neobi~no da dvije najsiroma{nije op{tine u Srbiji primaju nekoliko stotina azilanata, Mujovi} kaè da se pokazalo da su ove dvije op{tine najbogatije po ljudskosti. Mi smo spremni da im ustupimo svoje ku}e ako bude trebalo! Op{tina Tutin tako|e je prona{la rje{enje gdje }e smjestiti azilante. Do kraja nedjelje upravna zgrada biv{eg Drvnog kombinata Jelak, mo}i }e da primi njih stotinjak. Adaptira}emo ovaj objekat i prilagoditi ga za boravak azilanata. Treba}e nam samo nekoliko dana da osposobimo grijanje i struju. Odziv gra|ana je nevjerovatan. Na{i privrednici su se ponudili da u~estvu40
SUROVI AZILANTSKI PUT
Veliki broj azilanata u Srbiji zavri u zatvoru ili biva protjeran preko granice
Broj traìlaca azila u Srbiji je trenutno ne{to iznad 4.000, od toga je preko 1.000 Sirijaca, ostali su iz Eritreje, Somalije, Afganistana, Pakistana... Njihov put vodi uglavnom, preko Turske, do Gr~ke i Bugarske, a Srbija je druga ili tre}a stanica ka zapadu Evrope. Ve}ina njih u Srbiju ilegalno ulazi iz Makedonije. Prelaze granicu izvan prelaza, preko takozvanog zelenog pojasa, osim kada ih krijum~are u vozilima. Ve}ina onih koji ilegalno u|u u Srbiju odmah zatraì azil, nakon ~ega im policija izdaje odgovaraju}i dokument i upu}uje ih u centre u Banji Kovilja~i i Bogova|i. Ve}ina ne sa~eka kraj te procedure, ve} nastavlja svoj put prema bogatim dràvama EU-a, pri ~emu iz Srbije ilegalno prelaze u Ma|arsku i sve ~e{}e u Hrvatsku. Oni malobrojni koji ne traè azil ili MUP smatra da je njihov zahtjev neopravdan, ako azil zatraè kada ih policija zaustavi duboko u teritoriju Srbije, spadaju u kategoriju ilegalnih migranata. Protiv njih se pokre}e prekr{ajni postupak zbog ilegalnog prelaska dràvne granice, izri~e im se nov~ana kazna koja se, ako nemaju novac, moè zamijeniti kaznom odgovaraju}eg broja dana u zatvoru. Nakon toga im se otkazuje boravak u Srbiji i izri~e mjera zabrana ulaska u Srbiju u trajanju od jedne do dvije godine. Srbija obi~no ove migrante vra}a u zemlju iz koje su ilegalno u{li. Kao {to MUP Srbije vra}a ilegalne migrante koji su u{li iz Makedonije, tako nadle`ni u Ma|arskoj vra}aju u Srbiju one za koje postoje dokazi da su u tu zemlju u{li iz Srbije.
SMJE[TAJ POD VEDRIM NEBOM

Azilanti su mjesc dana spavali u srbijanskim {umama
ju u opremanju ove zgrade. Gra|ani su ponudili namirnice, narodna kuhinja obroke, a asocijacija mladih iz Tutina organizovala je akciju skupljanja zimske garderobe. Najbitnije je da ovim ljudima pomognemo u zimskom periodu, kaè za na{ list zamjenik predsjednika op{tine Tutin Salih Hot.
SAND@A^KO GOSTOPRIMSTVO
Oni su ovde dobrodo{li, pogotovo {to se veliki broj ljudi iz ove op{tine tokom nesretnih godina suo~avao sa sli~nim problemima u zemljama zapadne Evrope, dodaje Hot. Na noge su sko~ile i nevladine organizacije u Novom Pazaru. Forum 10 iz Novog Pazara organizovao je akciju
Uklju~i se kako bi animirao {to vi{e gra|ana da svojim prilozima, garderobom i namirnicama pomognu azilantima koji }e biti smje{teni u Sjenici i Tutinu. Fahrudin Kladni~anin, predsjednik Foruma 10, za na{ list kaè da ova organizacija zajedno sa Udruènjem samohranih majki Sandàka organizuje akciju [est sofri. Naime, na novopazarskom gradskom trgu u ponedjeljak }e biti postavljene sofre na koje }e gra|ani mo}i da donesu hranu za azilante. Kladni~anin kaè da o~ekuje veliki odziv jer }e spot za ovu akciju biti emitovan na svim lokalnim tv stanicama. Sandàk je, po svemu sude}i, odrào lekciju iz humanosti ostatku Srbije. Ina~e, rezultati petogodi{nje primjene Zakona o azilu u Srbiji su u najmanju ruku
SPAS U ZADNJI ÂS

Ministar Sulejman Ugljanin i premijer Ivica Da~i} spasili su od smrzavanja nekoliko stotina azilanata
poraàvaju}i. Nikom od osoba koje su ilegalnim putem u{le u Srbiju, a koji ~ine ogromnu ve}inu traìlaca azila, nije odobren zahtjev za azil. Sistem azila je uspostavljen pod pritiskom Evropske unije, a radi stavljanja Srbije na bijelu {engensku listu. Nakon toga se sve odvijalo traljavo. îtav sistem azila zasniva se na pretpostavci da }e traìlac azila u jednom trenutku ilegalno pre}i u drugu dràvu. Bilans ove taktike ogleda se u samo tri odobrena zahtjeva za azil, i to pojedincima koji su legalno boravili u Srbiji. Pro{le godine Komesarijat je izna{ao ad hoc rje{enje, iznajmio vikendice i prazne ku}e u koje je smjestio potencijalne azilante. Odre|eni broj azilanata bio je smje{ten u jednom nedovr{enem objekatu, u tzv. Stojkovi}a ku}i, u selu Vra~evi}i. Iako je Komesarijat platio pristojnu svotu za kori{}enje ovog objekta, uslovi sme{taja bili su katastrofalni. Upu}eni tvrde da mje{tani u njoj ni stoku ne bi dràli. Me|utim, kom{ije pomenutih Stojkovi}a izrazili su svoje negodovanje kamenovanjem ku}e. Vra~ev~ani su se tako|e digli i blokirali lokalni put pod izgovorom da su njihovi zahtjevi motivisani i brigom za traìoce azila, odnosno da im u tom objektu nisu obezbije|eni osnovni uslovi za ìvot. Rado{ \urovi} iz Centra za za{titu i pomo} traìocima azila kaè da su protesti protiv azilanata u Obrenovcu dokaz ksenofobije, ali i posljedica podsticanja predrasuda me|u gra|anima iz lokalnih politi~kih krugova. Ako gradona~elnik kaè da je razlog takvog pona{anja gra|ana strah da neko od azilanata ne u|e u Termoelektranu Obrenovac, on zloupotrebljva situaciju, jer time izaziva strah i paniku. Kada vam lokalni lider pri~a da }e stranci doneti nekakvu epidemiju, da }e silovati na{e najbliè i da }e preplaviti Srbiju to je jasno {irenje ksenofobije i netrpeljivosti. Prvo taj predsednik {alje la`ne poruke o
silovanjima i napadima, a onda njegovi ljudi zapale baraku u kojoj treba da budu sme{teni azilanti. [ta mi da o~ekujemo od gra|ana u Obrenovcu? To su ljudi sa sela, koji ne znaju ni{ta o azilantima, a odjednom imaju problem. Predsednik njihove op{tine im poru~uje: Ljudi, vi ste gotovi kada ovi do|u, ali ja }u da vas za{titim. Tako ubira lokalne politi~ke poene, ali ostavlja duboke nesrazmerne posledice. Zato su ovi incidenti u Obrenovcu velika sramota i za lokalnu zajednicu i za celo dru{tvo. De{ava
BIJEG U SANDAK: Kada smo gledali te nesretne ljude na televiziji kako im prijeti smrzavanje i paljenje u barakama, odmah smo se sjetili kroz ta je sve prolo nae bonjako stanovnitvo u posljednjim ratovima
se, naàlost, da ovde doìvljavaju isto ono od ~ega su pobegli. Ovde je re~ o talasu migracija, {to na{im gra|anima niko nije objasnio. I nikakav protest to ne}e zaustaviti. Kada je Komesarijat poku{ao da preuzme objekte namenjene sme{taju traìlaca azila, recimo kasarnu u Maloj Vrbici kod Mladenovca, me{tani su traktorima pet puta to onemogu}avali, dok je policija sedela skr{tenih ruku. \urovi} kritikuje i dràvnu vlast zbog neadekvatne reakcije na ovakve slu~ajeve.
DAÎ]EVA VLADA ODAHNULA

Izostaje decidiran odgovor dràve i gra|ani, oni neinformisani, u zabludi i puni predrasuda, preuzimaju stvar u svoje ruke. Nema jasnog plana dràve, vlast ne}e da se zamera gra|anima, a lokalni politi~ari pod-
grevaju atmosferu u svakom mestu gde treba da budu sme{teni azilanti. Apsurdno je {to su mnoge izbeglice iz biv{e Jugoslavije upravo najglasnije u protestima protiv dana{njih traìlaca azila. Uhvatio sam neke od njih za rukav i pitao: Za{to ste tako licemerni kada ste i vi dolazili tu?. Nisam dobio odgovor. Ekonomski problemi ovde su duboki, svako gleda samo da preìvi, pa zanemarujemo humanost i solidarnost, kaè \urovi}. On tvrdi da su neta~ne informacije koju plasiraju lokalni politi~ari da potraìoci azila pove}avaju stopu kriminala. Prema na{im podacima, broj krivi~nih dela je izme|u pet i deset. Dakle, svega desetak delikata u populaciji od 4.000 potraìlaca azila. To su uglavnom kra|e u prodavnicama. Prekr{aja ima vi{e, ali tu se broji i ilegalan prelazak dràvne granice, {to je apsurdno, oni za to ne bi trebalo da odgovaraju. Situacija je zapravo sasvim suprotna. Konkretno, u Banji Kovilja~i se beleì isklju~ivo da dràvljani Srbije napadaju azilante, legitimi{u ih, plja~kaju i tuku. Zamislite, tamo ima izme|u 200 i 300 prijava protiv na{ih dràvljana jer ho}e da otmu novac traìocima azila! Pre }e biti da su traìoci azila ovde `rtve. Veliki problem predstavlja i to {to je deportacija iz Srbije gotovo neizvodljiva, u dràve s kojima nema diplomatske odnose, poput Afganistana, Somalije Me|utim, i s ostalima je procedura prili~no komplikovana i skupa. Srbija bi morala da im pla}a avionske karte i smje{taj u postupku deportacije. Tako deportacija uglavnom ostaje mjera na papiru, a koju visoki zvani~nici Srbije najvi{e prièljkuju, {to potvr|uje i izjava premijera Da~i}a. Srbija je deo modernog sveta, nije ovo rasisti~ka dràva. Oni moraju da budu sme{teni i hitno da im se re{i status i da se vrate u zemlje odakle su do{li, kazao je pro{le nedjelje premijer Da~i}.
41
THIS IS SPARTA
AMERIKO, A NAE
Ekipa Slobodne Bosne provela je nedjeljno popodne sa klubom amerikog fudbala Sarajevo Spartans i uvjerila se da ti momci misle ozbiljno. Postoje neto vie od dvije godine, ali je 2013. njihova osam utakmica su bez poraza, a osvojili su tri meunarodna turnira. Ovo je njihova pria
Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILIÎ]
S
42
a klubom ameri~kog fudbala Anges Bleus de Joinville Jean Francois Le Roch osvojio je 1986. godine Francusku ligu. Poslije okon~anja karijere igra~a ameri~kog fudbala u Francuskoj, od koje se te{ko mogu ste}i slava i bogatstvo i koja je trajala od 1981. do osvajanja titule, posao ga je vodio na razne strane i na koncu ga doveo do Sarajeva. Jednog dana dok je {etao, vidio je mladi}a sa kacigom za ameri~ki fudbal i hrpom ostale opreme kako negdje ide. Prizor me iznenadio, potpuno netipi~no za Sarajevo, ali i ve}i dio Evrope.
MIRZA, UBIJ GA!!

Ovo je igra u kojoj treneri igraju {ah, a igra~i su gladijatori
Pri{ao sam mu i pitao ga: Hej, gdje }e{ ti s tim?!, pri~a nam Jean Francois kako se ponovo obreo u ameri~kom fudbalu i to tamo gdje je najmanje o~ekivao - u Sarajevu. Mladi} mu je objasnio da je ~lan sarajevskog Kluba ameri~kog fudbala Sarajevo Spartans i da ide na trening. Jean Francois je krenuo s njim i ponudio im pomo}, pa je danas jedan od tri trenera u klubu. Uz njega, Spartanse treniraju Amerikanac Matthew Carver, koji iza sebe ima trenersko iskustvo u ameri~koj koled` i univerzitetskoj ligi, te Ajdin Demirovi}, koji je ameri~ki fudbal ganjao 10 godina, i to kao igra~ u profesionalnoj ligi Turske te neko vrijeme i reprezentativac. I njih dvojica su u klub do{li slu~ajno, preko prijatelja, i tu su ostali. Momci su nevjerovatno motivirani. Iako se bave sportom koji ovdje nije popularan, nemaju druge klubove s kojima bi igrali, ali je nevjerovatno koliko su predani treninzima, koliko se trude, i to je rezultiralo da su osvojili tri turnira zaredom i imaju osam utakmica bez poraza, pri~a nam Matthew kojeg prijatno iznena|uje ~injenica da se najpopularnijim sportom u rodnim mu Sjedinjenim Dràvama bave i mladi}i u dalekoj BiH. TV-u, ljudi idu na utakmice... Me|utim, Amerikanci su navikli da imaju najbolju ko{arka{ku ligu na svijetu, najbolju ligu u ameri~kom fudbalu, najbolju ligu u hokeju, bejzbolu, i kada imaju sport u kojem nemaju najbolju ligu i klubove, kada moraju ustati u 3 ujutro da gledaju Bayern ili Barcelonu, to im teè ide..., poja{njava nam Matthew. Dok razgovaramo s trenerima, igra~i su na okupu i obla~e opremu. Nisu svi na prvom treningu nakon pauze, u klubu ih je 30 do 40, a za utakmice treneri na raspolaganju trebaju imati 44 igra~a od ~ega ih je 11 na terenu. [titnike i kacige po kojima najvi{e poznajemo ovaj sport odlaù se sa strane, a najprije slijede zagrijavanje i vje`be kondicije. Dok se oni spremaju, razgovaramo sa tre}im trenerom Ajdinom Demirovi}em, Bosancem sa desetogodi{njom karijerom ameri~kog fudbalera u Turskoj. Ni u Turskoj ovaj sport nije previ{e popularan, ali imaju dobru profesionalnu ligu i imaju reprezentaciju. Najprije je to bila reprezentacija lige u kojoj sam igrao, ali kako su uveli da je to nacionalna liga, trebalo je dràvljanstvo pa vi{e nisam mogao igrati, poja{njava nam. Kaè da su Spartansi u vrlo kratkom roku mnogo napredovali.
ZA[TI]ENI KACIGOM
Na prvoj utakmici protiv bugarske ekipe izgubili smo dosta, nije za spominjanje. Poslije smo se pripremili, istrenirali, i vrlo brzo do{li dotog nivoa da u pet mjeseci osvojimo tri turnira i da smo devet slu`benih utakmica bez poraza, pri~a nam Demirovi} dok traje kondicioni trenig Spartansa ispod {atora na Bentba{i gdje su se tek preselili i gdje }e, umjesto na Otoci gdje treniraju ostatak godine, obavljati treninge tokom zimskog perioda.
ÛDA KAD SE DESE

Ameri~ki fudbal se popularizuje u Evropi, kao {to se i evropski fudbal popularizuje u Americi, sve je ~e{}e na GDJE ]E[ S TOM KACIGOM?
Francuskog trenera iznenadio prizor mladi}a s opremom za ameri~ki fudbal
43
THIS IS SPARTA
KAKO PROTRÂTI KROZ PAKAO

Jean Francois savjetuje novajliju Ajdina
AMERI^KA PITA S BA[ÂR[IJE

Amerikanac Matthew trenersko iskustvo dijeli sa sarajevskim pionirima ameri~kog fudbala
Jasmin Salihovi}, biv{i nogometa{ Budu}nosti iz Banovi}a i tuzlanske Slobode, zbog povrede propu{ta trening, ali tu je da prati i pomogne onoliko koliko moè. Povrijedio je prste hvataju}i loptu, {to i nije neobi~no za poziciju wide receiver (hvata~, op.a.) koju igra. Tvrdi da je iako ameri~ki fudbal djeluje agresivnije, vi{e povreda imao dok je igrao u nogometnoj Premijer ligi BiH. U Spartanse je do{ao slu~ajno, po nagovoru prijatelja. Pozicija koju igram u timu jedna je od bitnijih, iako je svaka na svoj na~in bitna, u uskoj sam saradnji s quarterbackom s kojim na neki na~in kreiram veliki dio igre, iako u ovom sportu nema manje bitne pozicije, pri~a nam Jasmin. Kaè kako je na prvoj utakmici koju je igrao, protiv ekipe Obrenovca, imao stra{an strah, i uz brojne prilike nije postigao ni{ta. Poslije se straha oslobodio. Odjednom si na utakmici sa svom ovom opremom, ima{ kacigu na glavi, ograni~ena ti je vidljivost, zna{ da je protivnik spremniji. Ve} na sljede}oj utakmici strah je nestao i postigao sam ~etiri touchdowna, u narednoj pet... Shvatio sam da sam, za razliku od nogometa koji sam dugo igrao, ovdje za{ti}en kacigom i {titnicima, dok u nogometu nema nikakve za{tite, poja{njava nam Salihovi} dok posmatramo trening. U me|uvremenu ekipa na treningu se podijelila: Matthew s dijelom igra~a radi na taktikama napada i prolaska kroz prve neprijateljske linije, Ajdin je na drugoj strani igrali{ta preuzeo odbranu koja vje`ba borbe prsa u prsa, a Jean Francois radi s novajlijom Ajdinom Lati}em, kojem je po fizi~koj konstituciji predvi|eno mjesto running backa. Pitamo Jean Francoisa {ta zna~i
44
ta pozicija: To je igra~ koji mora uzeti loptu i pro}i kroz protivni~ku odbranu. Svaki put kad on uzme loptu u ruke, ide ravno kroz pakao, poja{njava nam Jean Francois. Ajdin kaè da mu je to prvi trening i da mu se ve} svi|a. Tu sam po savjetu prijatelja, a i sport AMERI^KI FUDBAL ZA POÊTNIKE
mi se svi|a, gledam ga na TV-u kad god imam priliku, i evo, tu sam, kaè nam Ajdin. Francuski trener mu obja{njava osnove, pokazuje mu kako da stane, iz koje pozicije da potr~i, kako da prevari protivni~ku odbranu...
Postii gol i ostati iv

Nekome naviknutom na evropski fudbal, koji Amerikanci nazivaju soccer, te{ko je objasniti pravila ameri~kog fudbala u kojem nije cilj isklju~ivo plasirati loptu u gol s mreòm, ima mnogo guranja, zauzimanja teritorije, tr~anja... Na terenu bude po 11 igra~a u ekipi, raspore|eni su u napada~ku (offence) i odbrambenu (defence) liniju, te tim za specijalne zadatke. Mirza Slatina nam je poku{ao u {to kra}im crtama objasniti o ~emu se u svoj toj strci radi: To je sport u kojem igra~i za{ti}eni opremom loptu sferoidnog oblika, bacanjem ili no{enjem, poku{avaju donijeti u zonu koju brani protivni~ka ekipa. Cilj je u ~etiri poku{aja pre}i udaljenost od 10 jardi (9,8 metara). Ako se to ostvari, napada~ka ekipa dobija jo{ ~etiri poku{aja i tako napreduje prema end-zoni protivnika. Touchdown, odnosno ulazak sa loptom u end-zonu protivnika, nagra|uje se sa 6 bodova i prilikom da se {utom iz distance kroz gol osvoji dodatni poen, poja{njava Mirza. Prisustvovali smo uvje`bavanju trika probijanja neprijateljske odbrane - jedan od igra~a baci loptu kroz noge iza sebe,
DA VAM POJASNIM
Mirza Slatina, utemeljitelj Spartansa
jedan od dvojice je uhvati, a obojica ruke stavljaju u poloàj kao da ~vrsto drè loptu uz grudi tako da odbrana ne zna kod kojeg je lopta. Nakon {to su nekoliko puta loptu dodavali istom igra~u, u op{toj strci lopta se na{la kod drugog i on je bez velikih problema protr~ao po lijevoj strani, dok su svi hvatali igra~a bez lopte na desnoj. Da je na utakmici, po{to je pro{ao odbranu, ~ekao bi ga tim za specijalne zadatke...
SAD ]E MALO DA SE UDARAJU
Iako ameri~ki fudbal izgleda nasilno, sva pravila podre|ena su sigurnosti igra~a
Trening po strani posmatra i Nihad Biberovi}, koji taj dan nije trenirao zbog bolesti. Igra odbranu i kaè da je prednost ameri~kog fudbala to {to za svakoga ima pogodna pozicija, bez obzira da li bio visok, mr{av i brz, ili nizak i s kojim kilograma vi{ka, jer jedni mogu igrati napad, drugi odbranu... Zajedno pratimo trening, a on nam poja{njava kako ekipa koju predvodi Matthew sa, na prvi pogled lako}om, hvata loptu ba~enu izdaleka i u trku. GDJE NABAVITI OPREMU?
On ima smanjenu vidljivost pod kacigom, ali u dogovoru akcije oni ta~no odrede gdje }e lopta biti ba~ena, a ovaj tr~i po dogovorenoj putanji i prakti~no nalije}e na loptu, njegovo je samo da je uhvati. Naprimjer, dogovore sedmicu, i onda on tr~i po zami{ljenoj putanji broja sedam. Kacige receivera imaju {iri ugao od npr. kaciga odbrambenih igra~a ili running backa koji imaju gu{}e mreìce ili pleksiglas kako im u svoj toj gu`vi neko ne bi
Beograd, Beograd...
Kako nam je kazao Mirza Slatina, nabaviti novu opremu u Sarajevu je gotovo nemogu}e, pa se pioniri ameri~kog fudbala okre}u Srbiji, koja ima mnogo vi{e klubova i jaku ligu. Opremu za ameri~ki nogomet nije lako nabaviti. Najblià stanica je Beograd, gdje postoji prodavnica specijalizirana za prodaju ove opreme. Kako se radi o preprodava~u, cijene su znatno vi{e od realnih. U regiji su klubovi i fanovi ovog sporta izuzetno dobro povezani putem dru{tvenih mreà, {to je jako korisno u nabavci polovne opreme koju prodaju pojedinci, kaè Mirza dodaju}i kako cijena opreme varira od proizvo|a~a do proizvo|a~a: Najjeftinija oprema - kaciga i sholderpad ko{ta 150 eura. U Americi se za ovaj novac moè kupiti i dodatna oprema, {titnici, lopte, i ostalo. Kad je lopta u pitanju, iako su dimenzije lopti standardizovane, cijena se razlikuje u zavisnosti od kvaliteta i proizvo|a~a. Nerijetko naru~ujemo lopte iz Beograda, a u posljednje vrijeme smo se fokusirali na doma}e internet oglase gdje ljudi prodaju lopte koje su nekad dobili kao poklon iz Amerike. Dobre lopte negdje skupljaju pra{inu na policama a nama mogu biti od velike pomo}i, kaè Mirza, pozivaju}i one koji imaju loptu a ne koriste je, da se sjete da u Sarajevu imaju klub ameri~kog fudbala.
povrijedio o~i, obja{njava Nihad, dok se ekipe na treningu objedinjavaju, a oni koji do tada nisu imali svu opremu na sebi je stavljaju. Sad }e se mo`da malo udarati, kratko nam govori Nihad dok i on ide prema drugom dijelu terena. Tamo ih treneri ve} raspore|uju i kre}u probe nekih od akcija, isprobavaju se trikovi za prevariti odbranu, a sve uz puno galame, prevrtanja, udaraca... Mirza, ubij ga!, urla Rale, jedan od, kako su nam kazali njegovi saigra~i, najsr~anijih igra~a u klubu. U sljede}oj akciji, ve} vi~e: Ubij Mirzu! Pokaì ko ima ve}a muda!!!. Naravno, ne radi se o pozivu na ubistvo, ve} nam kaù kako je Rale glavni za atmosferu i nabrijavanje igra~a. Ovdje sam po~eo, pa sam onda godinu dana igrao u Klek Knightsima iz Srbije, sad sam se vratio opet ovdje da pomognem, da u|emo u tu ligu i osvojimo je, nema nam druge! Ovo je, kao {to kaù, igra u kojoj treneri igraju {ah a igra~i su gladijatori, pri~a nam Rale, kako ga zovu u ekipi, punog imena Rahman El Sayed.
KAKO JE POÊLO
Iako nama laicima, kako sama igra, ~ak i trening izgleda vrlo nasilno, osniva~ i predsjednik kluba i igra~ Mirza Slatina kaè da ovaj sport itekako ima regulisana
45
THIS IS SPARTA
pravila i da tu nema anarhije: Najve}i dio pravila u ameri~kom fudbalu vezan je za sigurnost igra~a na terenu. Tako me|u najstroìje kazne i prekr{aje spadaju takozvani facemask - hvatanje igra~a za za{titnu masku kacige, block-inthe-back - udarac igra~a bez lopte s le|a, chop-block - blokiranje igra~a bez lopte od strane dvojice igra~a suparni~ke ekipe, u kojem se blokiranje de{ava iznad i ispod struka, nesportsko pona{anje i sli~no. Ovi se prekr{aji strogo ka`njavaju na terenu, a u NFL-u nije rijetkost da u~esnici budu i nov~ano ka`njeni, poja{njava nam Mirza. Kaè da ta~an datum kada je ameri~ki fudbal do{ao u BiH nije lako odrediti. Kada se vratio iz SAD-a gdje se zaljubio u ovaj sport, sreo je skupinu mladi}a koja se dodavala nekom malo druga~ijom loptom: Po~etkom 2011. godine po~ela je rasti grupa momaka koji se u slobodno vrijeme dobacuju loptom za ameri~ki fudbal. U to je se vrijeme ameri~ki fudbal sve ~e{}e po~eo prikazivati i na televiziji pa je interesovanje raslo. Grupa je dobijala nove ~lanove i po~elo se sa organizovanim i ciljanim treninzima. Na osniva~koj sjednici, u julu 2011., formirano je ono {to je danas poznato kao KAF Sarajevo Spartans. Vrlo brzo su li~nim sredstvima kupljene prve opreme i snje`na grudva se po~ela kotrljati, kaè Mirza. Boje kluba su crna, crvena i ùta. Posljednji turnir koji su Spartansi osvojili bio je onaj u Splitu i time su okon~ali sezonu, a u finalu su igrali protiv mnogo ja~e ekipe - Split Seawolves, a dobili su i poziv za ule{}e u Adria ligi: Na{ je klub u regionu prepoznat kao dobar i kvalitetan, zbog ~ega smo i dobili poziv za u~e{}e u ovoj ligi. Ako nam sredstva to dozvole, vrlo rado }emo prihvatiti poziv. Cilj nam je da uspjehom u regional-
KO JE U PRAVU: Nogomet je u Evropi poznat kao football dok se taj izraz u Americi koristi za potpuno drugi sport. Internet forumi su uglavnom mjesta rasprave koji sport zasluuje da se zove "football". Nogometu lingvistiki odgovara ovaj naziv (foot - stopalo, ball - lopta). U SAD-u je ameriki futbal dobio ime iz jednostavnog razloga to je lopta za ovaj sport duga 12 ina, odnosno jednu stopu (foot), pojanjava Mirza
nim ligama promovi{emo BiH kao jedan uspje{an sportski inkubator i mjesto odakle dolaze uspje{ni sportisti. Nadamo se da }e na{e u~e{}e u Alpe-Adria ligi motivirati mlade ljude u drugim gradovima da pokrenu klubove ovog sporta, u ~emu ~emo im pomo}i koliko je to u na{oj mo}i, kaè nam Mirza. Spartansi su ve} krenuli sa misionarskim radom i {irenjem ovog sporta u BiH, {to ve} donosi i prve plodove: U Br~kom djeluje klub ameri~kog fudbala Br~ko District Giants. Ovaj je klub rezultat na{eg projekta popularizacije ovog sporta u BiH. ûli smo da u Br~kom ìvi par momaka koji vole i prate AF, te smo odlu~ili da organizujemo trening kamp u ovom gradu. Iako je, realno, te{ko o~ekivati da }e, zbog manjka sredstava i infrastrukture, u skorije vrijeme imati sportski program koji }e mo}i konkurisati sarajevskom, vrlo smo ponosni na ono {to smo uradili u Br~kom i njihove pobjede slavimo kao svoje, s ponosom pri~a Mirza i dodaje da su odràli i sli~an trening kamp u Mostaru koji jo{ uvijek nije krunisan formiranjem KAF-a, ali da je to bila odli~na prilika da mladim Mostarcima predstave ovaj sport. Sli~ni trening kampovi, dodaje Mirza, planirani su i za narednu godinu a sve kako bi se formirali novi klubovi u BiH. Za formiranje saveza i lige neophodna su nam tri kluba a BiH kao dràva koja njeguje sport i ~iji stanovnici vole rekreaciju, ima realnog kapaciteta za barem {est kvalitetnih ekipa.
46
NE SUDI PO AMBALA@I...
MARA BRANI JOEA
[imuni}a poznajem u du{u, dobar je, kulturan, pristojan momak; u Maksimiru je polupao lon~i}e, ali stavljam ruku u vatru da nije nacionalista!
SLOBODNO I PONOSNO
Enver Mari} u {etnji starom mostarskom jezgrom
47
NAKON SKANDALA U MAKSIMIRU
ENVER MARI, Mostarac, jedan od najveih evropskih golmana u posljednjih pola stoljea, u Njemakoj je bio trener JOSIPA IMUNIA, nogometaa koji je prije petnaestak dana u Zagrebu zajedno sa dijelom navijaa u Maksimiru veliao ustatvo; legendarni golman Velea govori o hrvatskom odmetniku, s kojim je gotovo deceniju proveo u berlinskoj Herthi
Foto: Antena Zadar
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
osip Joe [imuni}, fudbaler Dinama i reprezentacije Hrvatske je, nakon {to je njegova ekipa u novembru izborila plasman na Svjetsko prvenstvo u Brazilu protiv Islanda na stadionu Maksimir u Zagrebu, uzeo mikrofon u ruke i nagovorio publiku da na njegovo: Za dom, odgovara: Spremni! Bio je to, blago re~eno, incident, koji je uzburkao, ili bolje je re}i: uzdrmao, evropsku i svjetsku fudbalsku javnost. I ne samo fudbalsku... Znate sve. Me|utim, nije puno onih, sigurno, koji su vodili ra~una o tome da su [imuni} i na{ slavni golman Enver Mari} u Herthi iz Berlina, gdje je lete}i Mostarac bio u stru~nom {tabu od 1998. do 2010., proveli punih devet sezona na zajedni~kom poslu i sa istim ciljem: {to ja~a Hertha to bolje za ~itav Berlin! Mara o Joeu sve zna.
JOE, PRVA LIGA

U taj klub [imuni} je do{ao 2000., iz HSV-a. Enver Mari} se, u na{em telefonskom razgovoru, iz svog stana u Berlinu prisje}a detalja: Sje}am se njegovog dolaska u Herthu, kako da ne. On je bio dobar igra~ u HSV-u, to je poznato. A to je i opravdao u tih devet sezona koliko je nastupao za Herthu. Dokazao je stabilnost, zrelost, dobar odbrambeni igra~ koji je fudbal imao u malom prstu. Dakle, {to se ti~e fudbalske igre, bio je neprikosnoven. A i kao momak je bio prva liga. Kulturan, komunikativan i tolerantan. I bio je omiljen u Berlinu, voljeli su ga ljudi. Velika srca, {iroke ruke, uvijek sa osmijehom. A nas dvojica smo bili i ostali u vrlo korektnim odnosima. Josip [imuni} je ro|en u Canberri, u Australiji, 1978. godine. Prije HSV-a nastupao je za Melbourne Knights, a iz Herthe je pre{ao u Hoffenheim, pa u Dinamo. Znamo i to da u Njema~koj ba{ kao i u Australiji ìvi puno onih kojima gode pokli~i s Maksimira. A, da li je Mari} nekada ne{to negativno primijetio u njegovom pona{anju? Nikada! To je on na Maksimiru, vjerovatno, ne{to pomije{ao, pobrkao lon~i}e. Ali, on treba dati obja{njenje, ne mogu sada ja pri~ati u njegovo ime. [to se svega ostalog ti~e, Josip [imuni} je sigurno persona koja se mora
48
SRAMOTA ZA HRVATSKU
Josip [imuni} pokvario je 19. novembra hrvatsku nogometnu idilu
respektovati. I {to se ti~e posla i njegovog odnosa prema sportu, ma svega, odgovara na na{e pitanje nekada{nji golman Veleà i Schalkea, kao i reprezentacije Jugoslavije. Mari} je ro|en 1948., a kao trener je, pored Herthe, radio i u Fortuni iz Dsseldorfa te u reprezentaciji Bosne i Hercegovine. Elem, neka Joea tamo gdje jeste. Reprezentacija njegove dràve se, kao i na{a, plasirala na Svjetsko prvenstvo koje }e u junu naredne godine po~eti u Brazilu. Bio je Mara oprezan pred po~etak posljednjih kvalifikacija, gdje su nam najve}i konkurenti bili Grci i Slovaci. Uostalom, ko nije. Na{ uspjeh nije normalan! Ja to mogu dokazati na hiljadu na~ina. To {to je napravio Pape Su{i} zajedno sa igra~ima ulazi u istoriju, svaka im ~ast! Lako je i}i na svjetsko prvenstvo kad ima{ tradiciju i iza sebe dugi niz godina takmi~enja. A mi smo, prakti~no, po~etnici, veli na{ sagovornik, koji je u aprilu pro{le godine, upravo za ove novine, izjavio da zemlja koja nema stadion ne moè oti}i na svjetsko ili evropsko prvenstvo: Eto, vidi{ da moè, ha, ha, ha. To je izuzetak koji potvr|uje pravilo. A i napravili su stadion u Zenici, imamo ne{to. Enver Mari} tvrdi da je jak i snaàn
kolektiv najja~i adut reprezentacije Bosne i Hercegovine. Pojedinci jesu bitni, ali nisu najbitniji. Kolektiv je najva`niji. Ako na Svjetskom prvenstvu u Brazilu kolektiv bude sloàn kao u kvalifikacijama, mislim da oni mogu odgovoriti svim potrebama na{ih navija~a, a to je, prvenstveno, da ne gube. [vabi Osimu, Du{ku Bajevi}u i svim ostalim iz Komiteta za normalizaciju Fudbalskog saveza BiH svaka ~ast, u~inili su sve da Savez dovedu u jedno stabilno stanje i uspjeli su u tome, ali ovdje je Pape Su{i} glavni igra~. Odnosno, stru~ni {tab i reprezentativci. Samo bih volio da u reprezentaciji igra vi{e igra~a iz na{e lige. Pape to sigurno prati. Ipak, bez igra~a koji igraju vani ni{ta ne bi napravili, obja{njava Mari}. A, kakvi su nam golmani? Pa, Asmir Begovi} je ve} svjetsko ime. Brani u Engleskoj koja, po nekima, ima najja~u ligu na svijetu. A ima Asmir jo{ prostora za napredak i ja vjerujem da }e biti jo{ bolji golman, isti~e legendarni Mostarac. U petak, 6. decembra, bi}e poznato s koje }emo jo{ tri reprezentacije dijeliti grupu u Brazilu na ~etiri dijela. Nezahvalno je prièljkivati nekoga, uvijek ostane{ razo~aran. Me|utim... Svi koji su na
NE SUDI PO AMBALA@I...
svjetskom prvenstvu sigurno su kvalitetni. Samo nemoj da dobijemo Brazilce, Nijemce... To nemoj nikako! Ne bi imali {anse, moèmo pri~ati {ta ho}emo. Ali, nekoga }e{ jakog morati dobiti. Mo`da Alìr Vahida Halilhodì}a, dodu{e ne ne{to specijalno jakog, koji je u drugom {e{iru, za razliku od nas koji smo u ~etvrtom. Mada nas, mo`da, u petak prebace u drugi {e{ir. Kako god, Halilhodì} nam je pro{le sedmice rekao da bi u eventualnom susretu izme|u na{e selekcije i Alìra sto i jedan posto navijao za dràvu sa sjevera Afrike: Dobro, evo ja kaèm da }u sto i dva posto navijati za BiH! Vaha je tako|e napravio ~udo! Mislim, ode{ kao stranac u afri~ku zemlju, gdje ti nema{ iskustva sa na~inom ìvota i sa sportom, i odvede{ njihovu najbolju selekciju na svjetsko prvenstvo!? Ma, Mostarci su ~udo od ljudi, dàba ti je! ÎST RAÛN ZA DUGO PAM]ENJE
Svi dogovori moraju biti jasni i transparentni, i sve se mora potovati

Sljede}e godine navr{i}e se ~etiri decenije od Svjetskog prvenstva u fudbalu koje je odigrano u Njema~koj. Enver Mari} bio je prvi golman reprezentacije Jugoslavije. Pamtim to vrijeme najvi{e po tome da sam bio mla|i. Nekoliko godina sam branio za reprezentaciju i zbilja je bilo dobro. Fudbal se igrao i tada kao i danas, s tim da sam ja tada bio aktivan, a sad sam samo posmatra~. Nekada je sve bilo bolje... Kako }e sada biti bolje, ako sam nekada bio na terenu, a sada ku}i utakmice gledam na televiziji? Imali smo 1974. odli~nu reprezentaciju, ali i nesre|ene odnose. Mislim da bi se u na{oj reprezentaciji danas moralo znati koja se oprema nosi, kakva su prava igra~a, a kakva Saveza, koliko {ta ko{ta, da sve to stoji na papiru i da se po{tuje. Ako se ne ispo{tuje sve ono {to je dogovoreno, tu nema igre. Nema ni{ta. Sigurno. Garantovano. Znam iz iskustva, jer smo to doìvjeli na Svjetskom prvenstvu u Njema~koj. Dogovorili smo se da }e biti - to, a kad smo do{li tamo nema - to. Kaù nam da }e nas isplatiti u Njema~koj, a tamo nam kaù da je to devizni prekr{aj. Jer, valjda, u Jugoslaviji pola godine, godinu ranije nisu znali da je to devizni prekr{aj. Igra~i su profesionalci. Ako èlite da nose neku opremu, treba im to platiti. Tako je svu|e . Za{to bi na{a reprezentacija bila iznimka. Zna~i, svi dogovori moraju biti jasni i trans parentni, i sve se mora po{tovati.
Foto: Arhiv SB
ALE VELE@
Od 1998. do 2004. Mari} je bio u stru~nom {tabu na{e reprezentacije. U tom periodu selektori su bili Fuad Muzurovi}, Dèmaludin Mu{ovi} i Mi{o Smajlovi}... A onda sam oti{ao iz reprezentacije, jer sam smatrao da kod nas ima ljudi koji mogu raditi moj posao, za{to bih ja dolazio iz Njema~ke. A tih {est godina... Bio je to proces stvaranja reprezentacije. Svi koji su bili u i oko ekipe ulagali su puno truda. Pronalaènje igra~a, odlu~ivanje, moè - ne moè, ho}e - ne}e, uvijek su postojali neki problemi. Ali, sve se rje{avalo i na kraju smo do~ekali i to - svjetsko prvenstvo, govori nam Enver Mari}. Tokom godine Mari} ìvi u Berlinu, Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, gdje mu je jedan sin, i u Mostaru, gdje mu je drugi sin. Kad je u Mostaru obavezno ide
LETE]I LETE]I MOSTARAC MOSTARAC

Legendarni Legendarni golman golman Veleà Veleà
PO NJEMU TE POZNAJEM
Enver Enver Mari} Mari} jedan jedan dio dio godine godine provodi provodi ii u u svom svom Mostaru Mostaru
gledati Vele` u Vrap~i}ima. Mlada je to ekipa. Ali treba postaviti preda se malo ozbiljnije ciljeve. Gledati malo prema prvom mjestu. Pa da se pokrene ~itav grad. Ovako, uvijek smo dolje, ili u sredini tabele. Nema od toga ni{ta, bolje se ne takmi~iti. Moraju, jednostavno, biti ve}i ciljevi, a za ostvarivanje tih ciljeva moraju se obezbijediti sredstva. Bez finansijske podr{ke nikakvi ciljevi se ne mogu ostvariti, jasan je, itekako, Mari} kada govori o jasnim ciljevima. U Mostaru je opet u februaru. U januaru je, pak, u SAD-u. Sada je u Berlinu, da ponovimo. Ima ga svu|e. Naravno, i na utakmicama Herthe. âk i na treninzima. Ipak je dvanaest godina proveo u tom klubu. Prije tri godine preìvio je mo`dani udar. Pitamo ga za zdravlje juna~ko: Dobro je. Ima i gore. Dobro je. A, kako je u penziji? Posrano, nikako. Kakva penzija, bola?! Kaè, dobro mu u penziji. Jebla mu penzija mater, kako }e mu bit dobro!
49
HERCEGOVINA, SUNCU DOMOVINA
TAMO GDJE JE SVJETLOST POSEBNA...
HERCEGOVA^KI PEJZA@I I KULTURNI SPOMENICI

Fotografi Petr Na{ic i \or|e Bjelakovi} pro{log ljeta u Hercegovini su snimili blizu hiljadu fotografija
U prakoj galeriji LUKA PRAHA otvorena je izloba fotografija HERCEGOVINA, SUNCU DOMOVINA, iji su autori ugledni eki fotograf PETR NAIC i mladi Trebinjac ORE BJELAKOVI; o inspiraciji Hercegovinom, ljubavi prema fotografiji i filmskim angamanima za SB govori fotograf Naic, koji je ovog ljeta saraivao sa EMIROM KUSTURICOM na snimanju njegovog filma NA MLIJENOM PUTU
Pi{e: MAJA RADEVI]
Z
50
metropoli su po prvi put na reprezentativnoj izlo`bi prikazane prirodne ljepote i kulturne znamenitosti Hercegovine.
a gra|ane ê{ke Republike jadranska obala svakako je broj jedan kada je rije~ o turisti~kim destinacijama na prostoru biv{e Jugoslavije. Ali ovog puta, zahvaljuju}i jednom êhu i jednom Trebinjcu, koji su podjednako zaljubljeni u onaj mediteranski dio BiH, u ~e{koj
VEZA SA FILMOM
U galeriji Luka Praha u Pragu pro{le sedmice otvorena je izlo`ba fotografija pod nazivom Hercegovina, suncu domovina, ~iji su autori ugledni pra{ki fotograf Petr Na{ic i njegov mladi kolega iz Trebinja \or|e Bjelakovi}. Gotovo hiljadu fotografija snimili su Na{ic i Bjelakovi}
pro{log ljeta, putuju}i od Mostara, Po~itelja, Trebinja i Me|ugorja do Ljubu{kog. Na fotografijama su, pored gradova, prikazani ste}ci, spomenici kulture, vjerski objekti i prirodne ljepote kojih Hercegovini svakako ne manjka... Hercegovinom su bili fascinirani i na{i veliki pjesnici porijeklom s tog prostora Antun Branko [imi}, Aleksa [anti} i Mehmedalija Mak Dizdar - podsjetila je na otvaranju izlo`be ambasadorica BiH u ê{koj Republici Danka Savi} - a
FOTOGRAFIJE HERCEGOVINE U PRAGU

ZALJUBLJENIK U FOTOGRAFIJU
Sretan sam {to kroz ovu izlo`bu gra|ani Praga imaju priliku upoznati va{u prelijepu zemlju, kaè Petr Na{ic
nobelovac Ivo Andri} neke davne godine pisao je o Mostaru, kojeg pamti po svjetlosti posebne kakvo}e i ja~ine... Za Na{ica i Bjelakovi}a nije bio nimalo jednostavan i lagan posao od hiljadu fotografija izabrati samo njih stotinjak, koliko mogu vidjeti posjetioci pra{ke izlo`be. Na po~etku treba re}i da Petra Na{ica u Hercegovinu, ipak, nije dovela isklju~ivo ljubav prema fotografiji, nego jedan filmski anga`man. Na{ic je ovog ljeta radio kao slu`beni fotograf na snimanju novog filma Emira Kusturice Na mlije~nom putu, a Hercegovina ga je o~arala usput... Sretan sam {to je ova izlo`ba na{la svoje mjesto u samom centru Praga, na samo nekoliko koraka od Karlovog mosta i Pra{kog dvorca, u galeriji-restoranu Luka Lu. Vlasnik ovog prostora je moj prijatelj Veso \orem, koji je ujedno i vodio cijeli ovaj na{ bosanskohercegova~ki projekat, kaè u razgovoru za Slobodnu Bosnu Petr Na{ic. Dodaje kako je ove godine prvi put posjetio Hercegovinu: Priroda je fantasti~na i ljudi su sjajni, bili su toliko prijateljski raspoloèni prema meni, kaè na{ sagovornik. Nije ovo prva izlo`ba o Hercegovini, a vjerovatno ni prvi put da jedan êh svojom kamerom biljeì detalje sa proputovanja kroz ove predjele, ali saradnja Trebinjca i êha u tom smislu svakako je premijera. O radu sa Bjelakovi}em, Na{ic kaè: \ole je sjajan momak, koji tako|er glumi u Emirovom filmu. On nije samo fotograf i dobar voza~, nego i izvrstan menadèr, a Hercegovinu poznaje kao svoj dlan. Upoznao sam ga tako {to su neki zajedni~ki prijatelji predloìli da mi on bude asistent. Nakon samo nekoliko sati shvatio sam da je njegov stil i pogled na fotografiju veoma sli~an mom, tako da smo se odmah uklopili. Kako smo ve} spomenuli, Petra je u na{e krajeve dovela saradnja sa Emirom Kusturicom. Sa Kusturicom se upoznao 2007. godine, kada ga je ovaj reìser pozvao da bude slu`beni fotograf na snimanju njegovog filma Zavet. Tada smo prvi put sara|ivali zajedno. Prije nego {to sam dobio taj anga`man, radio sam na snimanju jednog ~e{kog filma i tu sam upoznao Slobodana Dedeji}a, Srbina koji ìvi u Pragu. Boban radi kao asistent reìje za Kusturicu, odnio je neke moje fotografije i pokazao ih Emiru, nakon ~ega me je Kusturica pozvao da do|em na Me}avnik i radim kao fotograf na snimanju Zaveta, pri~a Na{ic. Svi|aju mi se Emirovi filmovi, kao i muzika No Smoking Orchestra. Dobar je reditelj, dobar i kao {ef, a i sporazumijevamo se bez problema jer je Emir pra{ki
51
HERCEGOVINA, SUNCU DOMOVINA

|ak i odli~no govori ~e{ki, kroz smijeh kaè Petr Na{ic. Veza ovog fotografa sa filmom nije slu~ajna. Na Univerzitetu u Pragu studirao je na odsjeku produkcije i paralelno poha|ao privatnu {kolu fotografije. Po zavr{etku studija radio je kao izvr{ni direktor u nekoliko pozori{nih kompanija u Pragu i u tom periodu rodila se i njegova ljubav prema teatru i fotografiranju pozori{nih predstava, odnosno procesa njihovog nastanka, od prvih proba do premijere. Negdje po~etkom 2000. godine odlu~io sam da po~nem raditi kao freelance fotograf, kaè Na{ic. Na pitanje {ta najvi{e voli fotografisati filmske setove, gradove, prirodu, spomenike - Na{ic kaè: Najvi{e volim snimati ljude. Glumce, skulptore, slikare, pjeva~e, baletne igra~e Nikada nisam radio ni{ta sli~no ovom velikom projektu koji smo pripremali u Hercegovini, gdje je priroda u prvom planu. \or|e Bjelakovi} i ja pre{li smo ukupno vi{e od 3.400 kilometara fotografi{u}i te fascinantne prizore Ipak, ne mogu ta~no re}i {ta mi je nadraè. Profesionalac sam, volim ono {to radim i volim slobodu koju imam u svom poslu. SARADNJA SA VELIKIM FORMANOM
Radio sam na mnogim filmovima i predstavama, ali Amadeus se ne zaboravlja

Petr Na{ic radio je na brojnim filmskim setovima i pozori{nim predstavama, ali jedno od svojih prvih profesionalnih fotografskih iskustava ne}e nikada zaboraviti. Sada ve} davne 1986. godine veliki ~e{ki reìser i scenarista, oskarovac Milo{ Forman, snimao je svoje remek-djelo Amadeus, a upravo je Na{icu pripala ~ast da svojim fotoaparatom svakodnevno biljeì atmosferu me|u gluma~kom i autorskom ekipom filma koji }e osvojiti ~ak osam Oscara, uklju~uju}i zlatne kipi}e za najbolji film, najboljeg glumca i reditelja. Tada sam prvi put bio angaìran kao slu`beni fotograf na filmu. Imao
Sa snimanja filma Amadeus 1986.
FOTOGRAFIJE S DU[OM
Na{ic je autor i mnogih sjajnih uli~nih fotografija, koje se mogu vidjeti i na njegovoj web stranici (www.petrnasic.eu). Mogu}nost da putuje u gradove {irom svijeta, biljeè}i svakodnevni ìvot anonimnih ljudi na ulicama, jedan je od glavnih razloga zbog kojih se odlu~io posvetiti isklju~ivo fotografskoj profesiji. Radio sam svugdje, u New Yorku,
sam tek osamnaest godina i sve mi je bilo fascinantno, novo i uzbudljivo. Jako sam sretan {to sam imao priliku dobiti taj posao. Gospodina Formana sam i kasnije sretao u nekoliko navrata, kada je reìrao u pra{kom Narodnom pozori{tu, kaè Na{ic.
Izraelu, [ri Lanki, Indiji... Volim putovanja. Putovati je bio moj san jo{ za vrijeme komunizma u êhoslova~koj, kada se nije moglo ba{ ~esto i}i u inostranstvo. Sre}om, od 1989. moèmo putovati, upoznavati nove kulture i ljude, vidjeti
njihova nasmijana lica i doìvjeti te{ke probleme s kojima se bore Uli~na fotografija jedna je od mojih velikih ljubavi, obja{njava ovaj fotograf. Kaè da za njega digitalna fotografija nema du{u kao crno-bijela, ali vrijeme neminovno diktira kori{tenje savremenih tehnologija: @ivimo u ubrzanom vremenu i nakon {to snimite fotografiju, posebno ako je to za novine ili web portal, ona mora biti postavljena i dostupna u roku od najkasnije jednog sata. A to je nemogu}e uraditi bez digitalnog fotoaparata. Kada imam dovoljno vremena da napravim ono {to sam zamislio i kad mi niko ne di{e za vratom, onda volim da radim crno-bijele analogne fotografije. Na kraju, na{eg sagovornika pitali smo ho}e li (i kada) i javnost u Bosni i Hercegovini imati priliku da vidi izlo`bu Hercegovina, suncu domovina To je sada izvan mojih ruku, ali nadam se da }e ljudi koji su organizovali ovaj projekat imati neke ideje u tom smislu. Li~no bih volio da pokaèmo ove fotografije u Trebinju, Sarajevu i Trstu. Nadam se da }u se ponovo vratiti u va{u lijepu zemlju kada Emir Kusturica nastavi snimanje svog filma, u aprilu idu}e godine, zaklju~uje fotograf Petr Na{ic.
52
UMBERTO PANINI (1930. - 2013.)
Umro je UMBERTO PANINI, koji vjerovatno nikada nije saznao da su njegove sliice bile izvor viesatne zabave socijalistikih djeaka; a albumi njega i njegove brae sa samoljepljivim sliicama raznih naravi su izlazili, prodavale su se milijarde sliica, i to ne samo fudbalera...
ARRIVEDERCI, MAESTRO
LIJEPE, LJEPLJIVE SLIICE
OSTAV[TINA OSTAV[TINA ZA ZA BUDU]A BUDU]A POKOLJENJA POKOLJENJA
Umberto Umberto Panini Panini zaduìo zaduìo je je mnoge mnoge na na prostoru prostoru biv{e biv{e Jugoslavije Jugoslavije
Pi{e: AHMED BURI]
e samo da je odlaskom Umberta Paninija umro jedan dio na{eg djetinjstva, kako je napisao jedan od miliona Twittterovih korisnika, nego je oti{ao i jedan od tvoraca fundusa na{eg znanja. Znanja koje su internet i novo vrijeme u~inili potpuno nepotrebnim, ali one vrste uspomena koju ~ovjek ~uva kao pisma iz vojske, ili prve sveske iz {kolskih klupa. Umberto Panini, uz svoju trojicu bra}e: Giuseppea, Benita i Franca, kreirao je jedan svijet koji je tokom pet decenija radovao milione ljudi. Svijet samoljepljivih sli~ica i albuma, s kojih su se uglavnom smije{ili, ili pokazivali smrtno ozbiljno lice fudbaleri, odnosno nogometa{i, svijet koji je zamjenjivao sve video igrice, web-siteove, FIFA-ine simulacije i ko zna {ta sve ne.
SUBKULTURA I EKSTREMI
Jer, kad umre neko ko je uveseljavao milione, a svi znaju njegovo lice - poput, recimo, Michaela Jacksona ili Whitney Houston - odlazi simbol, neko kome se dive milioni ljudi, i na kraju, identificiraju njime ili njome. Kada ode neko ~ije se lice nije znalo, a ko je uradio sve da zabavi i uz zabavu ne~emu pou~i milione ljudi, ili barem neku stvar napravi vidljivom, onda odlazi ~arobnjak. Umberto Panini bio je upravo to. Njegova bra}a Benito i Giuseppe 1960. otvorili su malu firmu za distribuciju novina i uz proizvode koji su se dobro prodavali zatekli i neke naljepnice koje jedna milanska firma nikako nije uspjela prodati. Bra}a su kupila i to i prodavali ih u kesici po dvije, i to po cijeni od deset lira. Prodali su tri miliona kesica. Nakon takvog uspjeha Giuseppe je firmu 1961. nazvao Manufaktura Panini i krenuo sa svojim naljepnicama. Prodali su 15 miliona kesica, a skoro duplo, ~ak 29 miliona, sljede}e godine. Umberto i Franco se kona~no priklju~uju firmi 1963. godine, a tada ve} posao po~inje cvjetati. Osta}e zabiljeèno i
53
IN MEMORIAM
to da je prvi igra~ od{tampan na slikici bio Bruno Maciste Bolchi, a da je na naslovnici albuma bio {vedski komandant odbrane, legendarni Niels Liedholm. Posao se nastavlja {iriti u {ezdesetim: slijede albumi sa sli~icama aviona i projektila, zatim ìvotinjskih primjeraka, pa onda pjeva~a i poznatih ljudi. Sli~ica Adriana Celentana iz tog doba i danas se moè vidjeti kako krasi mnoge zaboravljene komode i police. I onda stiè prvi globalni uspjeh: album World Cup Mexico 1970., prodaje se izvan granica Italije, a umjesto ljepila po~ele su se koristiti samoljepljive trake koje su osvojile svijet. Taj se potez smatra prvim korakom stvaranja autenti~ne subkulture koja je danas pretvorila nogomet u jednu od najbolje pla}enih stvari na svijetu. Kultura prodaje suvenira, dresova, navija~kih rekvizita, sve ono {to prati jogu na svim paralelama i meridijanima, zapravo, dolazi iz male tvornice u Modeni, za koju su bra}a Panini kao za{titni znak izabrali malog {arenog viteza sa dugim kopljem u ruci. Kakvih je sve legendarnih slika bilo u edicijama Panini, i kakva je groznica vladala krajem sedamdesetih i po~etkom osamdesetih u tada{njoj Jugoslaviji!? [irile su se urbane legende da je neki mali u Zadru dao 150 slikica za [ve|anina Edstroma, broj 236. u albumu, kojeg sam ja imao duplog. Onda bi obi~no u brojanju duplih sijevnula {ljaga od kakvog starijeg jalija{a, koji je siktao konsonante i uvijek vrebao priliku da ukrade ne{to ili sve slikice mla|im sakuplja~ima: [ta si ti, imo, mi{u, men je frajer reko iz Beograda, |e {tampaju te slikice, da je tih Ekstrema od{tampano samo dvaes komada.
IZ FUDBALSKE ANTOLOGIJE
Reprezentativci Argentine i Rumunije iz albuma za Svjetsko prvenstvo 1978., koji se danas prodaje za stotine dolara
Bilo kako bilo, Paninijeve samoljepljive sli~ice su u Jugoslaviju do{le relativno kasno, i to ne u Beograd, nego u Gornji Milanovac, gdje je poslovala legendarna izdava~ka ku}a NI[RO De~je Novine koje su, valjda, ve}inu svog utr`ka bazirale na Mirku i Slavku. Stripu koji je pokazivao dvojicu mladih partizana kako se u pauzama u~enja slova i pomaganja starijim i iznemoglim osobama u zbjegu, uzgred obra~unavaju sa hiljadama njema~kih vojnika. Kao sasvim mali gutali smo te stripove, a onda bi neko stariji, opet provalio: [ta, pa nije valjda da jo{ to ~ita{, ono, Mirko pazi metak!, fala Slavko spaso si mi ìvot. Pusti te budala{tine, ima Blek, Zagor, Mark, Teks Viler... I stvarno, negdje u isto vrijeme kad smo napu{tali Mirka i Slavka i svoj interes pomjerali prema stripovima iz edicije Bonelli (opet Italijani, naravno) pojavile su se sli~ice sa Svjetskog prvenstva iz Argentine 1978. godine.
TUPI ZVUK
Istina, nepravedno bi bilo ne spomenuti jedan raniji poku{aj: izdava~ Je` iz Beograda je za Svjetsko prvenstvo 1974. godine u Njema~koj, zajedno sa izdava~em
EDIS iz Torina, izdao album u karikaturi. Autori su bili Paja Stankovi}, legendarni sportski karikaturist, i Italijan Alessandro Lopalzo. Taj album je pro{ao relativno dobro, njegovu naslovnicu su krasile karikature Yu-reprezentativaca na ~elu sa Enverom Mari}em, kvalitet sli~ica je bio i bolji nego kod Paninija, ali protiv majstora se, naprosto, nije moglo. A moè biti da su Paninijeve slije bile uspje{nije i zato {to su bile bolje za igranje raznih igara: skupljanje sli~ica nije podrazumijevalo samo kupovinu kesica za kusur {to ostane od granapa, ili kad tetak do|e u goste pa po~asti za neku peticu u {koli, ve} je iziskivalo i odre|ene vje{tine u uve}avanju bunta papira koji se obavezno nosio u desnom dèpu {kolske kecelje. Pored tapke, koja je u osnovi bila jednostavna jer je trebalo samo jednim udarcem poluzatvorene {ake uz tupi zvuk od klupu okrenuti slikicu sa strane lica na bijelo nali~je, igrale su se jo{ dvije igre: bliè zidu, i pola - cijelo. I dok je u polacijelo bilo va`no da se, kad se udari jedna sli~ica koju na ruci drì protivnik na vrijeme re}i ho}e li biti pola - dakle ho}e li jedna sli~ica pasti na lice, a druga na nali~je, ili cijelo (dva lica ili dva nali~ja), kod zida se razvijala dokoli~arska vje{tina koju su spretniji dovodili do perfekcije. Igra se sastojala u tome da se nekoliko igra~a odmakne ~etiri ili pet metara od zida i da se slikica prema zidu po{alje ~vokom, dakle spojem srednjeg prsta i palca, dok sli~ica stoji na kaìprstu i
Svijet samoljepljivih sli~ica i albuma zamjenjivao je sve video igrice, web-siteove, FIFA-ine simulacije...
54
UMBERTO PANINI (1930. - 2013.)

VI[E OD @IVOTA
Utisnuta armatura u zabetonirano prijateljstvo

Dvojica sarajevskih fotografa, Velibor Boòvi} (Toronto) i Damir [agolj (Bangkok) na dvije strane svijeta, nekada pasionirani skuplja~i sli~ica, inspirirani Paninijem, i biografijama ljudi na koje nailaze na svojim putovanjima rade projekt Footballers. Fotografiraju ljude na svim meridijanima u raznim dresovima i jednoga dana planiraju izdati album svojih sliba, prema velikom uzoru. Velibor Boòvi}, izme|u ostalog autor fotografija za knjigu Aleksandra Hemona Project Lazarus, kaè: Onomad, dok je Sarajevo bilo pod opsadom, u ljeto 1994., u dalekoj Americi igralo se Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Ne sje}am se da sam gledao i jednu cijelu utakmicu, {to zbog nedostatka elektri~ne energije, {to zbog obaveza koje sam tada imao. U isto vrijeme moji najbolji prijatelji u odsustvu, Sa{a i Gu{a, isto su prvenstvo pratili u Londonu. Onako bespomo}ni da bilo {ta dijele sa mnom, marljivo su kupovali sli~ice po londonskim trafikama i ispunili mi album koji ja i dan danas, kad god se pribliì neko novo svjetsko prvenstvo, prelistam. Taj Panini album ne samo da je zamijenio moje (ne)sje}anje na jedan propu{teni Mundial i upotpunio kolekciju albuma koje skupljam ~itav ìvot, ve} je utisnuo armaturu u jedno ve} odavno zabetonirano prijateljstvo. Sumnjam da su bra}a Panini pretpostavili da }e njihova izmi{ljotina sluìti i za takve ìvotne spletke, ali kao da jesu. Vje~na im slava i hvala.
srednjem palcu druge ruke, ili izme|u kaìprsta i srednjeg palca. Igra~ ~ija sli~ica putanjom malog papirnatog avion~i}a bude najbià zidu, pokupi sve sli~ice i onda ih baca u zrak, govore}i slike ili bijelo. Nakon bacanja, kupi one sli~ice koje je pogodio, dok ostatak baca drugi po redu ~ija je sli~ica bila najblià. I tako redom, dok ne ostane jedna sli~ica. U dvori{tima, iza osnovnih {kola vodile su se prave male bitke: najve}e umije}e u toj igri i automatska pobjeda bez bacanja sli~ica, bilo bi kad nakon leta sli~ice igra~ napravi figuru poznatu kao dàmija. To je zna~ilo da se sli~ica jednim svojim rubom, pod odre|enim uglom naslanja na zid, a drugim dira tlo. Ako bi se kojim slu~ajem dogodilo da sli~ica stane pod uglom vi{im od 45 stepeni, dakle sa po dva svoja ruba uza zid i na tlo, to se zvalo dupla dàmija, i taj je dje~ak imao apsolutno po{tovanje svih kolega u razredu. Kod nas u razredu bila su ~ak dvojica takvih velemajstora - Nence i Hase - i bilo ih je milina gledati kako pelje{e nas ostale, a i one iz drugih razreda.
TIGAR IZ MOMPRAÊMA
Dobri, stari Panini vjerovatno nikada nije saznao da su njegove sli~ice bile izvor vi{esatne zabave socijalisti~kih dje~aka, niti je mogao imati vremena za to: albumi su izlazili, prodavale su se milijarde sli~ica, i to ne samo fudbalera: najprodavaniji poseban album bio je Sandokan, mitski pirat iz 19. stolje}a, Tigar iz Mompra~ema, kojeg je u italijansko - holivudskoj ekranizaciji igrao indijski glumac Kabir Bedi, kombinacija tada{njeg Zlatka Pejakovi}a i Muharema Serbezovskog, neustra{vi crni zavodnik tirkiznih o~iju koji je imao samo jedan zadatak: da nadvlada engleske kolonizatore koje predvodi zli lord James Brook. Sva nezgoda je u tome {to je Sandokanova velika ljubav Marianna (ne ba{ poznata francuska glumica Carole Andre) lordova ne}aka. Tada je pola Evrope na pragu
tinejdèrske dobi slagalo sli~ice u album, i pratilo avanture pirata s otoka Bornea. Zato je onome {to ovo pi{e i dan danas smije{no kad ga za potrebe neke ankete pitaju je li kao mali sanjao da }e biti pisac, pjesnik, novinar, muzi~ar... Ne, sve {to sam ikada sanjao da }u biti izme|u drugog i ~etvrtog razreda osnovne {kole bilo je da budem Sandokan. Da imam vjernog prijatelja Yanesa, Portugalca koji je noèm baratao bolje nego Franjo Vladi} loptom, i da se sa svojim malim plove}im objektom dùnkom, borim protiv velikih jedrenjaka mrskih zavojeva~a. I da, naravno, imam svoju Marianne, s kojom }u ìvjeti na nekom od bajkovitih otoka jugoisto~ne Azije. Nikada nijedna filmska {pica nije tako okupirala moju pa`nju kao muzika bra}e De Angelis, neka ~udna kombinacija ritma Stewie Wonderovog Superstitiona, i orijentalnog napjeva na kojem }e se kasnije proslaviti svi, pa i Dino Merlin. San-do-kaaan, San-do-kaan... No, nikako se ne moè re}i da se generacija stasala uz Paninijeve sli~ice opametila u kasnijim godinama. Za Mundial u [panjolskoj, albumi su se nastavili puniti puno brè, jer su se sli~ice kupovale za svoj dèparac, a za Italiju devedesete, ve} uredno studenti, neki od nas najve}ih bolesnika, nosili smo sli~ice na fakultet. Jednom smo se prije pismenog zadatka iz ne znam kojeg vi{e predmeta kolega Rusmir Jurak, danas uspje{an biznismen i sportski radnik, i malenkost potpisnika uredno zamijenili za duplikate - on je skupljao samo Italijane i tek onda pristupili pismenom. Me|u rajom u kafani Po{ta (K Kemom, ûstom,
Senom, D àndòm, D e{om, T anom, Gu{om, Kerimom, Hemonom, Vebom, Radojom, \ urom, L utvom i ostalim moreplovcima tada{njeg izgubljenog vremena) bunt Paninijevih sli~ica bio je legitiman dio svakodnevnog kafanskog prtljaga. Hja, mo`da imate pravo ako kaète ~ega se pametan stidi, time se budala ponosi, ali ne vrijedi (previ{e) izmi{ljati. Paninijeve slikice bile su posljednja relikvija djetinjstva koje se nismo htjeli odre}i. I danas neki od o~eva sa liste, uredno s djecom skupljaju te male portrete nogometa{a koji se bore za zlatni pehar. Heroja ~ija slava traje samo dok traje njihova mladost, i dok njihova imena izvikuju navija~i {irom svijeta: jer, kome danas u ovakvom svijetu treba znanje iz Paninijevih albuma, odgovori na, za novu generaciju besmislena pitanja tipa sa koliko metara je peruanski centarfor Teofilo Cubillas dao gol Argentini i kako je srednje ime Carlosa Santillane? Nikoma, valjda. Osim mo`da onima koji pamte onu veliku, jednostavnu re~enicu Milana Kundere. Ona glasi: Borba pam}enja protiv zaborava je borba pojedinca protiv kolektiva. Na{e pam}enje (bila) je naivna borba protiv nadolaze}eg stampeda mase. Izgubili smo, ali ostala su sje}anja koja niko ne moè uzeti. I Figurine Panini, koji je danas kompanija sa 621 milionom eura profita, i koja za neke nove generacije {tampa junake iz serije Baywatch ili Star Wars. Za generacije koje mo`da ne}e znati da su im najve}e radosti u djetinjstvu donijela bra}a Panini. Arrivederci, Maestro!
55
KNJIGA MJESECA
Dnevnik samo}e i (ne)sretne ljubavi prema jednom gradu i jednom mu{karcu
Oljin sevdah
Pi{e: ADISA BA[I]
lada hrvatska knjièvnica dolazi u Sarajevo da potraì privremeno kreativno uto~i{te: sustiù je rokovi za zavr{avanje naru~enih tekstova, a bosanska prijestolnica joj se u~ini kao pravo mjesto gdje se moè skloniti od svoje svakodnevice i posvetiti pisanju. Do~ekuje je umoran, melanholi~an i na momente bizaran grad. Poznanika u njemu je mnogo, ali istinskih sagovornika malo. Najodaniji je pauk Mustafa, cimer u iznajmljenom stanu, simbol neizrecive usamljenosti koja ~ak nema veze ni s novim gradom, nego je trajno unutra{nje stanje koje se nosi sa sobom kamo god da se krene. U tijelu naratorice zajedno sa samo}om tinja i bolest koja izbija na povr{inu paralelno sa ra|anjem ljubavi prema jednom mu{karcu. On je zgodan, narcisoidan, oènjen, razmetljiv i neodoljiv. Ljubav prema njemu, zahtjevna i puna odricanja, postaje spasonosno uè u mjesecima borbe za goli ìvot. Auf Wiedersehen, Mustafa je roman hrvatske knjièvnice Olje Runji}, dijelom zasnovan na autobiografskim motivima, u kojem autorica opisuje svoju dramati~nu borbu za ozdravljenje od raka. Ova knjiga je potresna na sasvim neo~ekivan na~in: te{ka bolest sa svim svojim bolnim i zastra{uju}im manifestacijama kao da i nije centralna tema, ve} prije okvir pri~e o ljudskoj usamljenosti i sre}i izazvanoj ljubavnim ispunjenjem.
Roman Olje Runji Auf Wiedersehen, Mustafa (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2013.) Naturalisti~ki, ali bez najmanjeg poriva za skandaliziranjem ili senzacionalizmom, autorica opisuje kako bolest mijenja tijelo i poku{ava preuzeti vlast nad ìvotom. Uprkos svim operacijama, bolu, terapijama, bodenju i proljevima, bolest nije centar svijeta. Junakinja odbija da svoj mikrokosmos podredi o~ekivanom bolesni~kom i bolni~kom redukcionizmu. Operacija jeste doga|aj, ali istinski ìvotni potres ne donosi ru`no}a spolja{njosti nego intimna drama zasnovana na o~ekivanju telefonskog poziva ili ljubavnog susreta. Ljubavna veza je i uto~i{te i uzrok prave patnje. Bolesno tijelo nije
O AUTORICI Olja Runji} ro|ena je 1972. u [ibeniku. Novinarka je, dramska spisateljica, scenaristica i pjesnikinja. Autorica je drame Gola u kavezu, dokumentarnog filma Kabina{i, koscenaristica tv serije Kazali{te u ku}i. Napisala je i dvije zbirke pjesama, Ako ova usta potro{im i Lancunom preko glave. @ivi u Zagrebu.
li{eno seksualnosti, èlje i privla~nosti, kao {to ni bolestan ~ovjek nije sveden samo na to da je bolestan. Ova duboko humana, ohrabruju}a i va`na misao ~ini roman Olje Runji} posebno dragocjenim. Ova ljubav, koliko god silovita i nemogu}a bila, bila je moj izbor. Jedini mogu}i osje}aj. Bila je moj motor s tisu}u konja. Bila je susret s mojim najskrovitijim dijelovima. Moja ni~ijost i moja sva~ijost. Nisam se pla{ila smrti. Usput re~eno, kad joj se pribliì{, smrt zna pokazati prijateljsko lice, pi{e Olja Runji} u svojoj ispovijesti o jednom grani~nom ìvotnom iskustvu. Autorica odbija utje{ne anesteziraju}e formule o samopomo}i i pozitivnom mi{ljenju. @ivotna snaga koju ona opisuje je autenti~na, a motivacija za ìvot je i nagonska i svjesna. Pri tome je taj ìvot, jednako kao i ljekovita ljubav, pun tamnih tonova, razo~arenja, ali i malih privatnih pobjeda. Voljeti takav ìvot sa punom svije{}u o njegovoj nesavr{enosti, jednako je te{ko kao i voljeti nehrabrog ljubavnika koji te napu{ta uvijek iznova. Olja Runji} uvjerljivo pi{e o tome kako je upravo takva sloèna ljubav ne samo mogu}a nego i spasonosna. Roman Auf Wiedersehen, Mustafa se opire stereotipnoj predod`bi sretne ljubavi ili hepienda: on se zavr{ava sretno na sasvim nekonvencionalan na~in. Povratak u ìvot donosi i snagu za prekidanje bolne ljubavne veze. U tom prekidu nema ni o~aja ni rezignacije, on, naprotiv, predstavlja novu snagu i ozdravljenje.
56
VRIJEME KNJIGE
ZILHAD KLJUÂNIN
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
[PANSKI NOBEL EKRANIZACIJA BESTSELERA
Kultur Schock
Poziv// Tri su sata ujutro/ Gromovi isklju~ili struju// Na horizontu munja/ U obliku telefonskog kabla// Nazvat }u rahmetli oca/ Da mi odagna strah. Nova zbirka pjesma Zilhada Klju~anina objavljena je u izdanju ku}e [ahinpa{i}, zajedno sa jo{ devet naslova nagra|enih na konkursu federalne Fondacije za izdava{tvo. Cijena je 12 KM.
Dodijeljena Servantesova nagrada

Od 1976. ministarstvo kulture [panije dodjeljuje Servantesovu nagradu: ona se daje za najbolje knjièvno djelo napisano na {panskom, iznosi 125.000 eura, a po nepisanom zakonu naizmjeni~no je dobivaju {panski i latinoameri~ki autori. Ovogodi{nja dobitnica je Elena Poniatowska (81), autorica poljsko-meksi~kog porijekla koja je u Meksiko doselila kao devetogodi{njakinja, ne govore}i ni rije~i {panskog. Ova novinarka i knjièvnica se od {ezdesetih godina etablirala kao kriti~ka savjest Meksika, a u sredi{tu njenog interesa oduvijek su obespravljeni ~lanovi dru{tva.
SM za domaice i finu mlade

Puritanska sado-mazo erotska trilogija Pedeset nijansi sive, nakon vi{e odga|anja ipak dolazi na filmsko platno. Premijera filma je najavljena za Valentinovo 2015., a uloge zlo~astog bogata{a i njegove poslu{ne nalo`nice igraju Jamie Dornan i Dakota Johnson. Producenti kaù da }e film biti {to je mogu}e vi{e vjeran knjièvnom predlo{ku.
AHMED BURI]
Maternji jezik
96// Prevodim poeziju/ uzaludan je to posao, ali/ za stih }u dobiti po jednu marku/ to je 96 maraka, ako sam dobro prebrojao stihove./ I, naravno, ako sam dobro preveo./ To je 96 hljebova i 96 kesica sli~ica s/ igra~ima, ako cijene ne nastave/ vrtoglavo rasti i pratiti sveop}u krizu. (...) Cijena je 12 KM.
THE PARIS REVIEW
Intervjui sa velikanima svjetske knjievnosti

Proteklih {ezdeset godina knjièvni ~asopis The Paris Review objavio je mnogobrojne intervjue sa najistaknutijim knjièvnicima na{eg doba (Chinua Achebe, Norman Mailer, Iris Murdoch, Gnter Grass, Czeslaw Milosz, Arthur Miller...). Od desetog decembra }e na web stranici ~asopisa neki od ovih intervjua biti dostupni i kao transkript i kao audio zapis, a u budu}nosti }e se broj raspoloìvih intervjua pove}avati.
RAMIZ HUREMAGI]
U svijetu bu~nih ljudi

Jo{ jedan mandat// Ministar, ministarka/ Ministre/ Na tebi svijetle halje/ I pozla}eno ime/ Na vratima/ Pod ula{tenim cipelama/ [tiklama/ Kalja~ama/ Su`nji namje{tenici/ Ciju~u/ Do tebe voza~/ Prv i blizak/ Osobni tara~/ Ruku ljuba~/ Na su`nje vika~/ Duboko/ Stotinu milja/ Pod otira~em/ Narod/ Ministrov glasa~/ Djecom gladnom/ Svojom/ Ministru pla}a/ Hara~/ Jo{ jedan mandat. Cijena je 15 KM.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)
1. Jeff Kinney: Diary od a Wimpy Kid 8 2. Brandon Stanton: Humans of New York 3. Guinness World Records: 2014 4. Rob Elliott: Knock-Knock Jokes for Kids 5. Markus Zusak: The Book Thief
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjiara Interliber)
1. Dario Dàmonja: Ako ti jave da sam pao 2. Khaled Hosseini: A planine su odjekivale 3. Ranko Rajovi}: IQ deteta briga roditelja 4. Elif [afak: 40 pravila ljubavi 5. Lazar Dàmi}: Cvje}arnica u ku}i cve}a
57
KULT MARKET
MOLTO CORTESE
MUZIKA Album Sve ta aku treba, autora Kida Rae
Molto Cortese
Iako je igra rije~i asocirala na roman Corto Maltese slavnog pisca Huga Pratta, Molto Cortese je sasvim druga pri~a. Radi se o skupini kazali{taraca i umjetnika iz Rijeke koji su svoju glazbenu radionicu pretvorili u soundtrack. Na istoimenom albumu ima 14 pjesama, od kojih su ~etiri autorske, kombinacije gipsy jazza, bossa nove, swinga.
Snaga stiha jaa je od bure!
LADY GAGA
OD MARIJANE DO D@UNGLE
Biv{i ~lan splitskih Dje~aka objavio je svoj samostalni prvijenac
Artpop
Nakon {to se nije proslavila pro{lim albumom Born This Way, sada ve} biv{a kraljica svjetske estrade Lady Gaga oku{ala se i na filmu. înjenica je kako Gaga u posljednje vrijeme sve vi{e glumi, a sve manje pjeva, {to je u neku ruku i dobro, jer joj u glazbi ba{ i ne cvjetaju ruè. Album Artpop tako|er je lo{e ocijenjen od strane kritike.
JAMES BLUNT
Moon Landing
Iako je najavljivan kao najve}a nadolaze}a glazbena zvijezda i favorit kod glazbenih kriti~ara James Blunt je, ne tako davno, od strane istih naglo prizemljen. Album Moon Landing trebao bi biti Jamesov povratak na vrhove top ljestvica, barem kada se pro~itaju prve kritike. Je li James Blunt uspje{no sletio na mjesec?
Ve} smo pisali o Dje~acima, neobi~nim i inovativnim splitskim hip hoperima, o njihovim originalnim albumima i muziciranju uop}e. Ovoga puta predstavljamo studijski prvijenac biv{eg ~lana Dje~aka Kida Ra|e, koji nosi naziv Sve {to |aku treba. Kid Ra|a je hip hoper koji je aktivan i u bandu Ki{a metaka o kojem smo tako|er pisali. Na albumu se nalazi petnaest kompozicija, a Ra|u su svojim gostovanjem pogurali i prijatelji i suradnici Ivo Ivo i Kre{o Bengalka, dok produkciju potpisuju Zondo i Luka Barbi} iz mnogo poznatijeg banda TBF. Sve {ta |aku treba otvara Marijana. Ako ste mislili kako se radi o ljubavnoj pjesmi, grdno ste se prevarili. U lokalnom rje~niku Marijana je naziv za marihuanu. Stihovi: Marijana, alo Marijana, zna{ li da ni jedna tebi nije ravna... Marijana, tebe Marijana panduri vole, ali to je kao tajna..., posve}eni su inicijativi za legalizaciju iste. I pjesma Dim tako|er govori o istoj temi, a zanimljivo je kako je Kid Ra|a u toj pjesmi koristio sample iz pjesme Aplauzi Zlatka Golubovi}a, jednog od najpopularnijih pop pjeva~a biv{e Jugoslavije 60-ih godina pro{loga stolje}a. Pjesma Gamad, pak, progovara o sveprisutnom problemu pedofilije, s posebnim naglaskom na taj problem u redovima katoli~ke crkve. Diran dicu je poreme}enog uma i pi{e mu na licu propovjed je gluma, njega pu{e babe {ta krunicu grabe, ulaz im je dàbe a du{e su im slabe, diran dicu ne da seks prije braka, ne da droge ni da se pije vanka ne da masturbirat bandu torpedirat, ni odjebat mise ni sise korigirat, diran dicu za tu maglu prima pla}u,
vozi passatta a ne neku daciu, ima lemozinu koju ne da nikom na porno stranicu stiè jednin klikom... Balada o magarcu starog majstora \or|ija Peruzovi}a posluìla je kao sample za pjesmu ^vrka, koja je posve}ena legendarnom modelu Renault ~etiri, ~iji refren glasi: Nema auta lu|eg od ~vrke, da{ joj gasa gorivo srkne, al uvik pali bez imalo frke, gazi je brale sve dok ne crkne... Fjaka je pri~a o novim klincima iz ulice, mladeì koja se ne sje}a boljih vremena o kojima su ~uli samo iz pri~a. Dùngla je brutalno iskrena nabrajalica u kojoj Kre{o Bengalka i Kid Ra|a stihovima raskrinkavaju besmisao ìvota u svome gradu. Na koncu, Kid Ra|a snimio je dobar album, sna`nih stihova i mo}nog flowa. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Wankelmut & Emma Louise: My head is a jungle 2. Black Joe Lewis: Come to my party 3. IAMDYNAMITE: Stereo 4. Duck Sauce: Radio Stereo 5. Deap Vally: Bad for my body 6. Riot Jazz Brass Band: Corn on the cob 7. Capital Cities: Safe and Sound (Nu Logic rmx) 8. The Bryan Ferry Orchestra: Love is the drug 9. Brookes Brothers ft. Chrom3: Carry me on 10. Fatboy Slim & Riva Star: Eat, sleep, rave, repeat (Calvin Harris rmx)
58
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film The Act of Killing (Norveka, Danska, Velika Britanija, 2012.), reditelja Joshue Oppenheimera
JAD
Kiril Cenevski
Jad je makedonski igrani film iz 1975. godine. Autor scenarija i reìje je Kiril Cenevski. Stolje}e je jedanaesto, u Ohridu smo. Slavensko bogumilsko stanovni{tvo opire se Bizantu i kr{}anskoj dogmi zbog ~ega dolazi do progona i ubijanja. Film slijedi sudbinu obitelji glavnog lika Avrama kao pri~u o preìvljavanju na balkanskim raskri`jima. Selo u kojem ìve zahvatila je epidemija velikih boginja, pa su svi koji pokazuju znakove zaraze ba~eni u vapno. Ocjena: 4
Odluno NE sadizmu i ubijanju!
JEDINSTVEN U POVIJESTI
Film în ubijanja za sve nas na ovim prostorima prikladno je ostvarenje
KRATKI FILM O UBIJANJU

Ovaj tjedan pi{emo o jednom za nas veoma prikladnom ostvarenju. Radi se o remek-djelu dokumentarnog filma, autora Joshue Oppenheimera, o kojem Werner Herzog veli da je jedinstven u filmskoj povijesti. Godine 1965. vojska je svrgnula vladu u Indoneziji. Anwar i njegovi prijatelji, koji su do tada bili lopovi te prodavali kino ulaznice na crno, tada su promaknuti u vo|e odreda smrti. Oni su pomogli vojsci da u periodu kra}em od godine dana ubije vi{e od (!!!) milion ljudi, navodnih komunista, etni~kih Kineza te intelektualaca. Ovaj film izdvaja od drugih zbog toga {to akteri u njemu otvoreno govore o svom ubijanju, no nije to dokumentarna ispovijed, priznanje, ve} je u pitanju veoma neobi~na filmska forma. Naime, oni su koncentrirani na to da postanu zvijezde, pa ubojstva opisuju ili rekonstruiraju veoma uìvljeno. Dakle, nema kajanja. Niti àljenja. Niti odustajanja od jezivih metoda. Ovaj film je brutalno putovanje u ma{tu ogavnih zlo~inaca. [to je tu ~ak i jo{ zanimljivije? Oni su vladari jednog reìma korupcije i neka`njivosti. Ovo je pri~a o dru{tvu u kojem su zlo~ini, masovni masakri, ubijanja, kasapljenje, sijanje straha, ne ne{to {to je eksces, ne{to {to se sankcionira, ne{to {to upozorava na to da se odmah prekine, ve} slu`bena politika jedne dràve. Kroz film pratimo, dakle, Anwara Conga, nekad kriminalca, danas heroja, koji je sam ubio oko tisu}u ljudi. Zlo~ini i nenormalna svijest ne samo da nisu ni na koji na~in sankcionirani ve} su priznati kao ispravna, {tovi{e poèljna metoda. Reìser
je, da bi istraìo nevjerovatnu hvalisavost ubojica, dopustio da oni pi{u scenario, reìraju i glume u scenama stvarnih masakara koje su po~inili. Kao osoba koja dolazi s prostora gdje su ubice heroji mnogima, gdje su brutalne metode ubijanja i poslije rata radost onih koji ne razumiju {to{ta te su idealno gnojivo za rast nenormalnosti, smatram ovaj film obveznim za gledanje. Ljudi bi, napokon, trebali prestati sadisti~ki se odnositi prema druga~ijem i slabijem, te mazohisti~ki prema sebi samima. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Igre gladi: Plamen (Francis Lawrence) 2. Thor: Svijet tame (Alan Taylor & James Gunn) 3. The Best Man Holiday (Malcom D. Lee) 4. Dostavlja~ (Ken Scott) 5. Free birds (Jimmy Hayward)
Krzysztof Kielowski
Kratki film o ubijanju reìrao je Krzysztof Kielowski koji je skupa s Krzysztofom Piesiewiczem napisao scenario za ovaj film. Veoma nasilno ostvarenje, nagra|eno i u Cannesu. Film se bavi problemom ubijanja i neopravdanosti smrtne kazne iz to~ke gledi{ta dvadesetogodi{njeg Jaceka, glavnog lika. On brutalno ubije taksistu, osu|en je na smrt, a prije izvr{enja }emo saznati {to{ta o pozadini Jacekovog destruktivnog pona{anja. Ocjena: 5
DIPLOMA ZA SMRT
@ivorad Tomi}
Igrani film iz 1989. godine. Dva prijatelja nakon fakulteta po~inju s kriminalnim biznisom. No, uskoro dolazi do problema. Humaniji mladi} prestaje, jer ne moè pratiti ritam onog drugog, beskrupuloznog, ~eli~nog obraza... Ocjena: 4
59
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren, DreamWorks Animation) 2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures) 3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp) 4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth Rogen, Columbia Pictures) 5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open Road Films)
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Na Me|unarodnom festivalu jednominutnog filma koji je u Amsterdamu odràn 30. novembra, u~enica iz Posu{ja Ivana [u{njar osvojila je nagradu Tommy za film Moj put, a u kategoriji Autoportret. U konkurenciji je bilo petnaest filmova, a na cijelom Festivalu ukupno je bilo nominovano 315 filmova iz cijelog svijeta. U Cafe galeriji Zvono u Sarajevu 3. decembra je otvorena izlo`ba fotografija bosanskohercegova~kog umjetnika Almina Zrne. Zahvaljuju}i njegovim fotografijama, onda kada budemo samo crtica u istoriji, mo`da }e neko pomisliti kako smo mi, danas, u Bosni i Hercegovini, ba{tinili neke od civilizacijskih tekovina... Narednog dana je, u Cafe clubu Gogo, tako|e u Sarajevu, pala prva klapa projekta Patriot u produkciji Magacin Kabarea. Patriot Magacin Kabarea je multimedijalni projekat, baziran na mjuziklu Jedinac, koji }e javnosti biti predstavljen od 15. do 21. decembra, kroz doga|aj 7 dana Magacin Kabarea. Opet smo u glavnom gradu BiH... Izdava~ka ku}a Buybook poziva na promocija romana Inkapsulirana tijela Nedàda Ibrahimovi}a, koja }e biti odràna u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, 6. decembra u 19 sati. Promotori }e biti: prof. dr. Andrea Le{i}Thomas, prof. dr. Edin Pobri} i prof. dr. Enver Kazaz. @enski hor Sloven~ice sa gostima, @enskim horom i Kamernim orkestrom Grazioso Srednje muzi~ke {kole Tuzla, te solistima iz Slovenije i BiH, odrà}e u subotu, 7. decembra, Boì}ni koncert pod nazivom Raspjevane boì}ne pahuljice. Mjesto doga|aja je tuzlanski BKC. Me|unarodna komisija za nestale osobe u saradnji sa organizacijom Catholic Relief Service (CRS) poziva na izvedbu predstave Prisustvo odsustva, povodom Me|unarodnog dana ljudskih prava, 10. decembra u 19 sati, u Centru za djecu i omladinu na Grbavici u Sarajevu. Prisustvo odsustva je teatarski projekt koji govori o pam}enju nakon traumati~nih doga|aja.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ELJKO JANUI, suvlasnik Pro ROCK cluba Johnny u Sarajevu
Bio je ISV nekad dobar radio...

organizovana proslava dvadesetog ro|endana sarajevskog ISV radija. Ovaj radio bio je itekako bitan faktor za o~uvanje mentalnog zdravlja Sarajlija u opkoljenom gradu, a rodio se 3. decembra 1993. godine. Zlatno doba ISV radija bio je period do 1996., do kada je prva postava bila na okupu. Nakon toga uslijedila je tranzicija u komercijalnu, samoodrìvu kompaniju, ali sa istom idejom, bez najkomercijalnijih sadràja - politike i narodnjaka. ISV radio je emitovao svoj program na frekvenciji 96.5 MHz do 1. novembra 2001., kada je odlukom Regulatorne agencije za komunikacije ISV Radiju privremeno oduzeta frekvencija i dodijeljena tada{njem radiju Sveti Jovan. I jo{ uvijek nas nema u eteru, govori @eljko Janu{i}, nekada{nji urednik ISV radija i sada{nji suvlasnik Pro ROCK cluba Johnny u Sarajevu. I usput za subotu, 7. decembra, najavljuje proslavu sedamdesetog ro|endana Jima Morrisona, u istom klubu.
U srijedu je u sarajevskom Pro ROCK club Johnny u Sarajevu
ARNEL ARI, PR sarajevskog koncerta grupe Madball
ARNEL [ARI]
Grupa Madball jedna je od okosnica njujor{ke hardcore scene
60
HARIS BILALOVI, PR sarajevskog koncerta grupe Dubioza kolektiv
Dubiozina koncertna posveta domovini!

Ako je u Zagrebu bio spektakl, {ta }e tek onda biti u rodnom gradu grupe Dubioza kolektiv, 13. decembra, u dvorani Mirza Deliba{i} KSC-a Skenderija? Ne}u pretjerati ako kaèm da nas o~ekuje koncertna posveta domovini i glavnom gradu koju }emo dugo pamtiti. Uzimaju}i u obzir da se na solisti~ki koncert u Sarajevu ~ekalo gotovo pet godina te da ove godine bend proslavlja svoj desetogodi{nji jubilej, nema sumnje da }e momci na sceni dati zadnji atom snage kako bi ispunili nemala o~ekivanja bh. publike i medija. Tamo su karte rasprodate jo{ sedam dana prije koncerta, a kako ovdje ide prodaja ulaznica? U na{em slu~aju rasprodaja je krenula sa prvim paketom ulaznica po promotivnoj cijeni, koje su rasprodate za manje od sedam dana te VIP ulaznica, kojih od ove sedmice vi{e nema u slobodnoj prodaji. Zbog enormnog interesa za sarajevski koncert koji vlada {irom zemlje na{u postoje}u prodajnu mreù zasnovanu na platformi kupikartu.ba pro{irili smo sa novim prodajnim mjestima, koji uz ulaznice nude i posebne pakete za organizovan posjete: [pago
pub u Mostaru, CD shop Mido u Tuzli i kino Theatre u Busova~i. Ulaznice za tribine po cijeni od 15 KM i parter po cijeni od 10 KM jo{ uvijek su dostupne u prodaji. Napominjem da se za djecu stariju od sedam godina pla}a puna cijena ulaznice dok djeca mla|a od sedam godina na koncert ulaze besplatno te isklju~ivo na odgovornost roditelja. Tropik d.o.o. kao promoter sarajevskog koncerta je pripremio i specijalne ~epi}e za u{i za za{titu od buke svim mali{anima do deset godina starosti koji budu na koncertu, radi njihove za{tite od velikog nivoa buke. êpi}i }e se dijeliti na ulazima u dvoranu. Savjetujemo roditelje da, svejedno, manju djecu vode isklju~ivo na tribine, radi njihove sigurnosti i bolje kontrole.
Koliko }e, uop{te, trajati koncert? Sveukupno trajanje kolektivne dubioze }e odrediti prvenstveno publika. Planirano je da vrata dvorane Skenderija budu otvorena ve} od 18 sati, a tako|e je planirano da nastupom predgrupe koncert po~ne u 20 sati. Predgrupa na sarajevskom koncertu je dvojac Stereo Banana iz Ni{a. Dobrodo{li u Apsurdistan!
Madball se vra}a u Sarajevo

Postoji li interes za koncert grupe Madball u Sarajevu 13. decembra, u Cinemas Clubu Sloga, s obzirom da i nisu ba{ tako davno svirali u glavnom gradu BiH, pitamo Arnela [ari}a, PR-a tog koncerta: Madball se vra}a u Sarajevo i kao jedan od najvitalnijih predstavnika njujor{kog hardcorea uvijek izazovu interesovanje publike. Moramo napomenuti da su karte u pretprodaji naru~ivane i rezervisane iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i iz drugih zemalja regiona, po{to recimo u Hrvatskoj ne nastupaju u sklopu ove turneje. Pored toga, sa sobom dovode i bendove Deez Nuts, Your Demise i Nasty, koji su veoma cijenjeni me|u ljubiteljima hardcore zvuka. Karte se mogu kupiti u Cinemas Clubu Sloga i Korner Pubu, a cijena je 25 KM. Na dan koncerta, cijena }e biti vi{a. Na na{u veliku àlost, jedan dio karata je otu|en za vrijeme provale u pretprodajno mjesto Ramones Punk Rock Caffe Gallery, ali su te karte progla{ene nevaè}ima, zahvaljuju}i sistemima za{tite. Upozoravamo: kupujte karte samo na ovla{tenim
pretprodajnim mjestima! Ako neko nikad nije ~uo za Madball, na{ sagovornik je iskoristio na{ prostor da ih predstavi. Osnovani su 1988. godine. Uz bendove kao {to su Agnostic Front, Sick of It All, Cro-Mags, Biohazard i mnoge druge predstavljaju okosnicu njujor{kog hardcorea. Vokal Freddy Cricien je polubrat frontmena Agnostic Fronta i po~eo je karijeru pjevaju}i sa Agnostic Frontom. Albumi vrijedni slu{anja su: Set It Off i Demonstrating My Style. Izdali su i EP Rebellion 2012. godine. Freddy Cricien izgovara bez ameri~kog naglaska rije~i vozdra i Rajvosa, obja{njava Arnel [ari}. Istu no} u Sarajevu svira Dubioza kolektiv. Postoji li nekakva korelacija izme|u organizatora ova dva koncerta? Ne znamo ko organizira koncert Dubioze kolektiva, ali je veoma mogu}e da }e oni kasniti u Skenderiji, jer su ~lanovi Dubioze po~esti u ulozi publike na koncertima BHxHC Bookinga i SMF Promotionsa, koji i organiziraju koncert Madballa.
61
by DINO BAJRAMOVIC
ki o is v , I V O K N A T S J E M O BARTOL da o ja n a s m a s li a m o a K : pijanista a u biti direktor Microsoft

16. Opi{ite Stefana Milenkovi}a u tri rije~i? Jednostavan, srda~an i genijalan! 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S Lorenom Grube{i}. 18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Kim Kardashian i njoj sli~ni superstarovi. 19. Tange ili badi}? Badi} je interesantniji. 20. A begova ili {kembe ~orba? Begova ~orba ruleZ. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Trudite se iskoristiti mo} sada{njeg trenutka.
Foto: Mario Ili~i}
1. Koja je definicija pijaniste? Pijanist je gra|anin svijeta.
2. Je li bolji Petrof ili Steinway, ali ni Pe Steinway & Sons? trof nije za odbaciti.
ali da 3. Da li ste kao mali sanj ? }ete biti direktor, ne~ega Microsofta.
4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Uzbudljivo. 5. [ta ne morate imati u friìderu? Pivo.
6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Profesoricu klavira.
7. [ta obavezno nosite na plaù? Ljetni broj BUG ~asopisa.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Pilot.
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? @ena.
10. Jeste li meteoropata? Nisam, jo{ sam mlad za takve bolesti. 11. Koliko ima istine u izreci: Ako i jesmo bra}a, kese nam nisu sestre? Naàlost, jako puno. 12. Da li je {utnja zlato? 24-karatno. 13. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Ne èlim izgledati moderno.
14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Bolje je prvo.
15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih putovao po svijetu na ra~un naroda, ve} zasukao rukave.
62
KLIN ÔRBA
KU]NI BUD@ET
Pi{e: FADILA NURA HAVER
elite li da vas ukuani i socijalni sluajevi iz ire obitelji, koje ste lino zbrinuli na kazan narodne kuhinje, ponovo izaberu za glavnog gazdu, morate im zaprijetiti da e svaka nelojalnost biti strogo kanjena i da ete u tom sluaju one prve natakariti na narodni kazan a one druge zauvijek skinuti s njega. Pravovremeno sprijeite svaki bunt, trajkove i proteste koji bi mogli ozbiljno poljuljati vau fotelju
ije {ala ìvjeti u dobro ure|enoj dràvi ~iji Entiteti (dràve nad dràvom) uredno i blagovremeno predloè i usvoje budèt za narednu godinu, pa mi, njihovi dràvljani, imamo jasne smjernice kako da i sami izradimo vlastiti ku}ni budèt s kojim moèmo razdragano i bezbri`no uploviti u novu godinu. Sre}a prati one koji s njom ra~unaju. U toj je ra~unici dovoljno imati izobilje ma{te koja }e nam pomo}i da se pravovremeno dosjetimo na {to se sve moè potro{iti zasad nepostoje}i novac. A novac }e ve} do}i, ne brinite, i on oboàva da ga se tro{i. Ako vam je va{ Entitet uzor u svemu, na pravom ste putu. Za po~etak je najva`nije da od njega doslovno prepi{ete ciljeve, jer samo cilj opravdava sredstva. Stoga, neka vam cilj bude, recimo: Osiguranje makroekonomske, pobolj{anje fiskalne stabilnosti, transparentnosti i pove}anje odgovornosti, uz osiguranje stabilnosti financijskog sektora, rekonstruiranje javne potro{nje i o~uvanje socijalne stabilnosti i socijalne pravde. Kratko i jasno, zar ne?! Budu}i da ste rije~ stabilnost u istoj re~enici ponovili tri puta eksplicitno i jednom prikriveno, neka vam to bude klju~ni cilj. Sve je ostalo manje va`no od stabilnosti va{e fotelje u ku}i, pa je nu`no da se temeljito pripremite za op}e izbore koji vam predstoje u narednoj godini.
kinite s grba~e ~angrizavog djeda, va{eg tasta, koji se svakog jutra kupa i tako nenormalno tro{i va{u preskupu vodu. Obe}ajte mu petpostotni dodatak na mirovinu, a ve} narednog dana mu sve skupa oduzmite za reìjske tro{kove. I zabranite mu kupanje. Njegova minimalna penzija je nedostatna za takav luksuz. Ubacite ga svakog jutra onako smrdljivog u tramvaj (ukoliko radi), nek se voza do pono}i i napokon ostvari svoj san da pod stare dane bude veseli turista. Djed vam je ina~e du{u dao za pokretanje malog biznisa. Dajte mu igle i vunicu, neka usput {trika kape, {alove i rukavice. Postarajte se da jo{ neko vrijeme ostane aktivan i ìv jer }ete na njegovo ime upisati sve nekretnine koje namjeravate po{tenim radom i sve po zakonu zaraditi u narednoj godini. I pripremite testament po kojem za slu~aj nedajboè djedica svu svoju imovinu ostavlja vama. Tako }ete (kao Zijad Turkovi}) sasvim legalno naslijediti ogromno bogatstvo. ealno, djeca su vam najve}i problem. Ne samo onih troje ro|enih, {to }e re}i konstitutivnih, nego i onih dvojica malaca - Sejdi} i Finci, koje ste usvojili s namjerom da susjedima dokaète koliko ste humani. Va{a vam se dobrota obila o glavu jer oni, bogati, sudski zahtijevaju da ih po pravima izjedna~ite s vlastitim klincima. Zar im nije dosta {to ste im dali prezime i po obavezama ih izjedna~ili sa svime na {to ih to prezime obavezuje? A i ovaj va{ jedini stvarno punoljetni sin, propalitet, na popisu se izjasnio kao Bosanac, traì hljeba nad poga~u. Valjda vi najbolje znate {ta su va{a djeca. Ipak, obe}ajte im nova radna mjesta tako {to }ete u narednoj godini poraditi u sektoru javnih radova, kao {to su: prostitucija, {verc, dilanje narkotika ili preprodaja oru`ja. Investirajte u razvojnu politiku svoje zajednice. U budètu obavezno planirajte izda{ne izdatke za va{ odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu i svakojaka druga putovanja, za novi vozni park, za reprezentaciju i ugovore o djelu, a obavezno i za rad u svih dvadeset komisija u koje }ete se imenovati. Sto posto pove}ajte svoju pla}u, ìvot je jedan. I vra}ajte dospjele kreditne anuitete tako {to }ete podi}i nove kredite. Ne bojte se. Kao {to znate, mali problem se najlak{e rje{ava velikim. Slobodno zaduìte nero|ene praunuke. Kome va{e sjeme tome i va{e breme. Tako }e vas zasigurno upamtiti.
63
elite li da vas uku}ani i socijalni slu~ajevi iz {ire obitelji, koje ste li~no zbrinuli na kazan narodne kuhinje, ponovo izaberu za glavnog gazdu, morate im zaprijetiti da }e svaka nelojalnost biti strogo ka`njena i da }ete u tom slu~aju one prve natakariti na narodni kazan a one druge zauvijek skinuti s njega. Pravovremeno sprije~ite svaki bunt, {trajkove i proteste koji bi mogli ozbiljno poljuljati va{u fotelju. S ro|enom ènom postupite mudro: ona vam je po svom opozicionom karakteru najè{}i oponent. Svakodnevno je podsje}ajte da ste ju vi stvorili i da je isto tako moète i poni{titi. Potom je valjano podmitite, a onda je velikodu{no imenujte u Komisiju za borbu protiv kriminala i korupcije. Bit }e prezadovoljna {to se kona~no i nju ne{to pita, a budu}i da po zakonu ne mora svjedo~iti protiv vas, pojasnite joj da u suprotnom imate ozbiljnu namjeru javno je optuìti za preljub i poku{aj va{e likvidacije jer vam je onomad rekla dabogda crko.
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
HYUNDAI i30: Stari ma~ak u novom ruhu!
akon {to smo u redakciji promijenili ~etiri modela iz Hyundaijeve radionice, pre{av{i s njima ukupno vi{e od pola milijuna kilometara, red je da se napravi kratka rekapitulacija, ali i predstavi nova Hyundaijeva perjanica srednje klase, redizajnirani model i30. Od 2001. do danas bilo je zbilja dobrih modela, ali i onih koji jedva mogu dobiti prolaznu ocjenu, poput Accenta s po~etka pri~e. Kako je vrijeme prolazilo ju`nokorejski div je rastao i razvijao se. Najbolji prakti~ni primjeri su modeli Matrix koje smo vozili, osobito onaj drugi s dizelskim agregatom, s kojim smo i{partali europske prometnice uzdu` i poprijeko. Na red je prije pet godina do{ao model i30, s kojim je Hyundai zapravo i zapo~eo napad na europsko trì{te. Automobil u klasi Golfa, udoban i prostran, sa sna`nim agregatom od 110 konja pod poklopcem motora. Mo`da jedina mana svih nabrojanih modela koja se zbilja predugo zadraàla je razina buke u kabini, pogotovu pri velikim obrtnim momentima. No, ~ini se kako je i tomu do{ao kraj u novom modelu i30. Za taj model veù se dva jubileja. Znakovito je kako je prvi
automobil proizveden u Hyundaijevoj tvornici u ê{koj 2008. upravo bio model i30, ba{ kao i sredinom svibnja ove godine kad je iz tvornice u Novo{icama na cestu izi{ao milijuniti automobil. Novi i30 dizajniran je i proizveden u Europi sa ciljem da nadma{i konkurente u svim segmentima, uostalom razlog otvaranja tvornice u ê{koj je upravo izbjegavanje carinjenja automobila na europskom trì{tu. Osnovne zna~ajke pri stvaranju novog modela i30 bazirane su na sigurnosnom aspektu. Iz te autoku}e vole re}i kako su ve} u tom segmentu nadma{ili konkurenciju. Odlike novog modela i30 su sna`ne aerodinami~ke linije, upadljivi dizajn kojeg odlikuje izraèna sportska nota, prostrani, udobni i kvalitetni interijer. Posebnu pozornost na sebe skre}e prtlja`ni prostor koji iznosi 378 litara, koji je pove}an za 10% u odnosu na stari model, a {to ga ~ini liderom u svom segmentu. Spu{tanjem stra`njih sjedala dobija se prtlja`ni prostor od impresivnih 1.316 litara koji omogu}ava prijevoz velikih predmeta. Hyundai se ovoga puta odlu~io da serijski opremi i benzinske i dizelske motore sa {estostupanjskim
mjenja~ima kojima omogu}uje jo{ niè obrtaje motora, naro~ito pri vo`nji ve}im brzinama, te na taj na~in smanjuje potro{nju goriva, i ve} spomenutu razinu buke u kabini, ali i razinu habanja motora i transmisije. U paleti motora se nalaze tri benzinska (1.4 MPI sa 100 ks, 1.6 MPI sa 130 ks, 1.6 GDI sa 135 ks) i tri dizelska motora 1.6 CRDI-Low (110 ks), High Power (128 ks), te kao novitet 1.4 CRDI sa 90 ks. Unaprije|enu pasivnu sigurnost ~ine sustavi ABS, ESP, VSM, Hill Assist Control, dva zra~na jastuka za voza~a i suvoza~a, a u opciji su ~etiri zra~ne zavjese, te dva zra~na jastuka za koljena. Novost u modelu i30 je Flex steer system sa tri moda pode{avanja upravlja~a (normal, komfort i sport) koji daje dodatnu sigurnost i ~ini vo`nju udobnijom i lak{om za voza~a. Ali, ne treba zaboraviti niti AFLS-opcionalni inovativni sustav adaptivnih prednjih svjetala koji pove}ava sigurnost pri skretanju u svakoj krivini, uz mogu}nost doplate za Xenonska svjetla. Uz napomenu da model 1.4 DOHC s Intro Edition opremom sa svim davanjima stoji 22.450 konvertibilne marke.
64
REAGIRANJA
Amina Abdi~evi}, Tamara Sarajli}-Slavni} i Nedim Mu{ovi} Uredni{tvu
Stanje u Muzeju knjievnosti i pozorine umjetnosti BiH nikad nije bilo gore
(Sposobni, ali nepodobni, SB, br. 890) vijeku koji se proteè na vi{e od dvadeset godina staà autori preko {ezdeset tematskih izlo`bi, koje su pratile prigodne publikacije (katalozi, bro{ure, monografije), objavili su nekoliko desetaka nau~nih radova u najeminentnijim stru~nim ~asopisima u zemlji i regionu, formirali su samostalno preko trideset individualnih zbirki koje su trenutno dio ukupnog fundusa Muzeja, ve} vi{e od dvije decenije vode brigu o knjièvnoj i pozori{noj ba{tini BiH i dr. Istina je da smo ukazivali na odre|ene malverzacije, finansijske i druge nepravilnosti u radu ustanove koje se ve} izvjesno vrijeme poku{avaju smi{ljeno zata{kati i o ~emu javnost i odre|ene nadle`ne instance trebaju biti informisani. Manifestacije koje se povremeno odràvaju u muzejskoj Galeriji MAK, koja radi na komercijalnoj osnovi putem izdavanja prostora svim zainteresovanim licima (likovne izlo`be, performansi, vjen~anja, raznorazne promocije, domjenci i proslave), samo su nastavak uobi~ajenih dugogodi{njih aktivnosti koje
Po{tovani, Povodom izjave [ejle [ehabovi} da tri kustosa godinama imaju problema sa Upravom Muzeja, nepobitna je ~injenica da ve} duì period radimo bez Uprave tj. bez direktora i Upravnog odbora, pa stoga ne razumijemo kako smo godinama mogli imati problema. To {to su pojedinci iz ustanove sami sebe godinama stavljali na odre|ene pozicije ne smatramo ni relevantnim, ni zakonitim. Kategori~ki tvrdimo da nikakvih problema sa prethodnim rukovodstvima (direktori: Ne|o [ipovac, Aleksandar Ljiljak i Medhija Maglajli}) od 1990. do po~etka 2012. godine nije bilo s obzirom da su pomenute osobe imale neophodno muzeolo{ko iskustvo, stru~nost i znanje za obavljanje rukovode}ih poslova Muzeja. U tom periodu, ostvarena je veoma uspje{na i kvalitetna saradnja, {to potvr|uje ~injenica da su stru~ni radnici Muzeja u svom radnom
nemaju veze sa su{tinom muzejske djelatnosti. Poku{aj da se trenutna situacija u Muzeju prikaè idealnom putem nabrojanih de{avanja nisu ni{ta drugo do pojedina~no subjektivno vi|enje s obzirom na stvarne probleme koji su evidentni. Trenutno se uposlenici Muzeja suo~avaju sa veoma te{kom situacijom, s obzirom da u 2013. godini nisu primili ni jednu platu (!), nemaju zdravstveno i socijalno osiguranje, ìve na rubu egzistencije, pa ipak redovno dolaze na posao. S obzirom na sve {to smo istakli, smatramo da stanje u Muzeju knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti BiH nikad nije bilo gore i da javnost treba ~uti i drugu stranu istine o ovoj instituciji.
65

Slobodna Bosna 891-Signed

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 891-Signed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

dalmirj

26 AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU FBiH

32 BOSANCI KOJI VLADAJU 16 UPITNA IZGRADNJA JU@NOG SRBIJOM TOKA

38 HUMANOST OVDE (NE) STANUJE

5.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

IMOVINSKI KARTONI NOVIH DRAVNIH MINISTARA

BH Telecom: Dodjela donacija pravnim licima u 2013. godini

5.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

Zikina dinastija: i smrt }e biti ne{to sasma ljudsko

ETVRTAK, 28. NOVEMBAR

PETAK, 29. NOVEMBAR

SUBOTA, 30. NOVEMBAR

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

NIKLA TAJNA FASCIKLA

Milorad Mihajlovi zgrnuo ogromni novac na prodaji otrovnog mazuta Banjaluanima

Slaete li se sa ocjenom da je BiH meu pet najkorumpiranijih drava u Evropi?

VENI, VIDI, ALL SHIDDI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

5.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

RASPODJELA DR@AVNIH PARA

KAPITALNA ULAGANJA U DR@AVNE SLU@BENIKE

DVADESET MILIJUNA KM ZA SMJE[TAJ ^INOVNIKA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

DESET KVADRATA PO JEDNOM SLU@BENIKU

5.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

RASPODJELA DR@AVNIH PARA

NEREALNO VISOKE CIJENE

UPITNA IZGRADNJA JU@NOG TOKA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

EVROPA PROTIV MONOPOLA RUSKOG GASPROMA

RUSKI GASPROM U SUKOBU INTERESA!

distribucija), no u oblasti prijenosa i distribucije gasa nije uradila skoro ni{ta.

EVROPA PRIJETI SANKCIJAMA

Hrvatska i Federacija BiH forsiraju gasovod TAP

UPITNA IZGRADNJA JU@NOG TOKA

Postojei gasovod iz Rusije koristi se svega 30 posto

DVA ENTITETA, DVA PRIORITETA

Privilegije reimskih tv stanica

BEZO^NO DODVORAVANJE JAVNIM SERVISIMA

HEROJI RATA I MIRA

OBITELJ BACKOVI], PRVOBORCI U RATU, SLOBODNI UMJETNICI U MIRU

BITKA ZA UPRAVNE ODBORE

STRATE[KI POLO@AJI U JAVNIM PODUZE]IMA

HEROJI RATA I MIRA

5.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

Svi sarajevski generali su dobili stanove, kue i visoke mirovine

RAMIZ DREKOVI], VETERAN U UPRAVNIM ODBORIMA

SLOBODNA BOSNA I 5.12.2013.

SKUPE PRAVNO-REVIZORSKE VRATOLOMIJE DIREKTORA ENESA GANI]A

(VI)SOKO LETI, NISKO PADA

DIREKTOR, SAVJETNIK, OSUMNJE^ENIK

BILO KUDA, LOPOVLUK SVUDA

Dijelilo se i akom i kapom

MALO SE RADILO, A PUNO TRO[ILO

Enormni advokatski honorari za naplatu irakog duga

BOSANCI KOJI VLADAJU SRBIJOM

NAJMO]NIJI MINISTRI U VLADI SRBIJE SU BOSANCI

VU^I] GRADI U OKOLINI BUGOJNA

Dragan ilas porijeklom iz Drvara

5.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

BOSANCI KOJI VLADAJU SRBIJOM

TUZLANKA RASKRINKALA MAFIJU NA VISOKOM NAPONU

BOSANCI KOJI VLADAJU SRBIJOM