Gerontologija

INTERNA MEDICINA

Mijenja li nuæno kronoloπka dob radnu sposobnost?
prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ 1, prof. dr sc. Marjeta Miπigoj-DurakoviÊ 2
1 2

Klinika za unutraπnje bolesti Medicinskog fakulteta, Rebro, KBC Zagreb Zavod za kinezioloπku antropologiju Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu

Za ocjenu starije æivotne dobe najËeπÊe se govori o granici od 65 godina. Meutim, niti je to granica, niti se upravo tom "granicom dobi" dogaaju promjene koje odreuju starost. Promjene organizma tijekom tzv. starenja vrlo su individualne. Stoga treba funkcijsku sposobnost organizma, tjelesnu i intelektualnu, uvijek pojedinaËno ocjenjivati, ne vodeÊi raËuna o kronoloπkoj dobi

ronoloπka i bioloπka dob u sve su veÊem nesrazmjeru. To se napose odnosi na Ëinjenicu da je u Hrvatskoj u ovom Ëasu 15,6% stanovnika u dobi od 65 i viπe godina, a pretpostavlja se da Êe do 2050. godine u nas biti viπe od 30% stanovnika tih kronoloπkih skupina. Tu se dakle, kako to najËeπÊe biva, govori o tzv. starenju na osnovi kronoloπke dobi. No pritom se nameÊu brojna pitanja, od kojih su neka: moæe li se govoriti o tzv. starijoj dobi na osnovi granice kronoloπke dobi od 65 godina, postoje li za to dostatni dokazi, po medicinski mjerljivim i kojim kriterijima, postoje li kriteriji za to uopÊe, kojim dokazima je potkrijepljeno navedeno. Zasigurno je za dugovjeËnost potrebno imati dobrog lijeËnika. No, takoer je vaæno imati dugoæivuÊe roditelje. Smatra se da je Ëovjek u starijem kamenom dobu æivio prosjeËno oko 18 godina, stari su EgipÊani æivjeli prosjeËno oko 29 godina. Za vrijeme Krista prosjeËna je æivotna dob iznosila oko 30 godina, iako je bilo dugoæivuÊih osoba. U tzv. novijoj eri, prije oko 500 godina, prosjeËna je æivotna dob iznosila oko 35 godina, poËetkom dvadesetog stoljeÊa oko 50 godina, a koncem stoljeÊa daleko je premaπila 70 godina. Primjerice, poËetkom dvadesetog stoljeÊa postotak stanovnika za oba spola u toj dobi u SAD-u iznosio je 4,1%, u Francuskoj 8,1%, dok je krajem istog stoljeÊa tih osoba bilo u SAD-u 8,3%, u Francuskoj 12%, a u Hrvatskoj 10,8%. OËekivalo se da Êe u Hrvatskoj na prijelazu tisuÊljeÊa biti oko 11,4% stanovniπtva tih dobnih skupina, no aktualni podatak je daleko viπi.1-11 Naæalost, danas viπe ljudi stari nego πto se djece raa. U Hrvatskoj je svakih 35 minuta jedan stanovnik manje: 2002. godine u nas je umrlo 9000 osoba viπe nego πto ih se rodilo. Mann je joπ prije viπe od 20 godina smatrao da bi se s moguÊnostima moderne medicine oËekivano prosjeËno trajanje æivota od oko 75 godina moglo povisiti na 100-120 godina.12 Potonja se granica smatra Ëovjekovim “genetskim ograniËenjem”. Danas se pretpostavlja da Êe Ëovjek 21. stoljeÊa æivjeti prosjeËno spomenutih 120 godina. Koja je to definicija koja upuÊuje na tzv. stariju dob æivota? Odmah treba reÊi da se radi o razliËitim pristupima, ali je svima zajedniËko navoenje kronoloπke dobi. NajËeπÊe se, dakle, govori o granici od 65 godina za ocjenu tzv. starije dobi. No, opreznija definicija Svjetske zdravstvene organizacije govori da je starija dob raspona 60-75 godina, stara dob raspona 76-90 godina, a vrlo stara dob je ona kronoloπke granice iznad 90 godina. Odavno se zna da se u organizmu Ëovjeka povisivanjem dobi dogaaju brojne promjene u smislu smanjenja koliËine materijalnog supstrata, zbog Ëega tkiva postaju manje vrijedna, nerijetko se zamjenjuju joπ manje vrijednim tkivom, a te promjene su nazvane atrofijskim ili degenerativnim (tzv. procesi troπenja tkiva), o Ëemu

K

je govorio joπ Galen. Neki autori smatraju da je zavrπetak æivota organizma konaËni slijed zbivanja porasta entropije nereguliranog sustava.11 Najviπa somatska funkcijska sposobnost u Ëovjeka se dostiæe oko 30-te godine æivota. Valja kazati da starenje organizma ne poËinje sa 65 godina - ono poËinje znatno ranije, veÊ nakon 30-te godine æivota, pa je posve ispravna Ciceronova izreka sensim sine sensu aetas senescit (starost dolazi polako, neprimjetno). U poËetku se dogaaju promjene funkcija organa, a potom i morfoloπke promjene pojedinih organa. Neki organi stare bræe, neki sporije. Kad se procjenjuju promjene organizma koje se dogaaju povisivanjem dobi, treba imati na umu tri osnovne vrste promjena: promjene organa zbog bolesti, promjene organa zbog procesa starenja organizma (tzv. fizioloπko starenje), kao i istovremene promjene organa zbog bolesti i zbog procesa tzv. starenja. Dakako, u ovom tekstu govori se o promjenama organa iskljuËivo tijekom fizioloπkog starenja. Posve je netoËna tvrdnja na koju se Ëesto nailazi: senectus ipsa morbus est (starost je sama po sebi bolest). Promjene organa tijekom fizioloπkog starenja Od nekih opÊih promjena koje se s tzv. starenjem dogaaju, tjelesna masa povisivanjem dobi poraste na raËun porasta koliËine masnog tkiva, ali je u tzv. visokoj dobi æivota u pravilu smanjena. Tako primjerice, u tzv. mlaoj dobi u muπkaraca masno tkivo iznosi oko 15% tjelesne mase, a u dobi od oko 75 godina oko 36%, dok u mladih æena iznosi oko 33%, a u dobi od oko 75 godina prosjeËno oko 45%. Usporedbom tzv. srednje i tzv. starije dobi ukupna koliËina vode u tijelu smanjuje se za oko 10-15%, πto se viπe odnosi na koliËinu vode izvan stanica nego onu u stanicama, ali i na volumen plazme: odnos tih parametara u srednjoj dobi iznosi oko 2:1, a u tzv. starijoj dobi niæi je od tog odnosa. MiπiÊna masa u muπkaraca tzv. srednje dobi prosjeËno je za 12 kg viπa nego u dobi od oko 65 godina, a u æena tzv. srednje dobi prosjeËno za 5 kg viπa nego u dobi od oko 65 godina.1-6,8,11 U miπiÊnim stanicama nakuplja se pigment lipofuscin (koji se naziva pigmentom starenja), poveÊava se koliËina masnoÊa, dio miπiÊnih stanica propada, odnosno zamjenjuje se vezivnim tkivom. Pokuπaj regeneracije miocita jest sinteza proteina na njihovim perifernim dijelovima, smanjuje se sadræaj ATP-a, smanjuje se i odnos ATP-a prema ADP-u, te koliËina glikogena i kreatin fosfata. Istovremeno, ali u manjoj mjeri, dogaa se gubitak motoneurona. Smanjuje se koliËina spontanog oslobaanja neurotransmitera, iako se membranski potencijali ne mijenjaju povisivanjem dobi æivota. Radni kapacitet,

94

MEDIX • OÆUJAK 2004. • GOD. X • BROJ 52

9 Stoga se. Iako se navedene promjene dogaaju nakon navedenih 30 godina æivota. “mlai” stariji su osobe starije dobi koje imaju maksimalnu funkcijsku sposobnost organizma 5-7 MET-a. mlaoj dobi. submaksimalne ili 85% maksimalne frekvencije srca). sulkusi postaju πiri. Koncentracija noradrenalina u krvi se poveÊava. a zbog navedenog smanjenog minutnog volumena srca i poveÊane periferne vaskularne rezistencije smanjuje se moguÊnost πirenja mikrocirkulacije. te gubitka mineralnog sastava kostiju. KoliËina elastiËnih vlakana se smanjuje. a periferna vaskularna rezistencija poraste za oko 72%.INTERNA MEDICINA Gerontologija tj. Snaga miπiÊa srca se smanjuje. tako i zbog smanjenja minutnog volumena srca. poveÊanja koliËine masnog tkiva. zbog Ëega se proces znojenja smanjuje.7 »ini se da tjelesno optereÊenje ne mijenja koncentraciju lipoproteina Lp(a).1. udarni volumen za oko 42%. Kapilare se takoer mijenjaju. U razvijenom svijetu smatra se da to iznosi oko 50%. πto je napose izraæeno u aorti. ælijezde znojnice podlijeæu procesu atrofije. sinteze neurotransmitera i koliËina receptora. zadræavanja i Ëuvanja topline tijela. a posljedica toga jest smanjeno πirenje prsiπta pri disanju. EKG i ergometrijski i da za tjelovjeæbu nema kontraindikacija). dijastoliËki tlak moæe biti niæi nego πto je u tzv. nutarnji sloj . ukupni puferski kapacitet smanjuje se u odnosu prema tzv. U neuronskim stanicama nakuplja se “pigment starenja” lipofuscin.11 Teæina se mozga smanjuje prosjeËno za oko 7% u odnosu na mlau dob. tj. PoveÊava se utroπak energije potreban pri disanju. Dakako. a u miokard se odlaæe pigment lipofuscin. ergometrijom. C O M . napose u endokardu i epikardu. Kortikalni gubitak moædanog tkiva izraæeniji je. promjene koje se povisivanjem dobi dogaaju nisu jednoznaËne. starija osoba cijeloga æivota bavi tjelovjeæbom. kao i brzina skraÊivanja miokardnih niti. tolerancija glukoze. a napose one koje su izloæene poviπenu tlaku. Funkcijski rezidualni kapacitet poveÊava se do 60%. moæe podijeliti u tri skupine: “stariji” stariji imaju najviπu funkcijsku sposobnost 2-3 MET-a (MET = metaboliËka jedinica.1. Zbog poveÊane periferne vaskularne rezistencije smanjuje se perfuzija organa. gubi se elastiËnost. alveolarni su makrofazi manje uËinkoviti. prema funkcijskoj sposobnosti. Protok krvi kroz mozak koji u normalnim uvjetima iznosi 50-60 ml/min/100 g tkiva. kao i kraljeænica. Ëija poveÊana koncentracija takoer predstavlja opasnost za aterosklerozu. vrlo je Ëesto to strogo individualno jer je Ëinjenica da su mnoga smanjenja funkcija organa u tzv. neovisno o kronoloπkoj dobi. koæa postaje tanja. starije dobi koje su tijekom æivota radile preteæno sjedeÊi posao.11 Stanice sinusatrijskog Ëvora nadomjeπtavaju se vezivnim tkivom. Smanjuje se aktivnost autonomnog æivËanog sustava. srednjoj dobi. tlak punjenja dijastole i istisna frakcija klijetki. zbog Ëega je potreban veÊi rad miπiÊa za odstranjenje zraka iz pluÊa. a dogaaju se takoer od poËetka Ëetvrtog desetljeÊa æivota. udarni se volumen po desetljeÊu smanjuje za prosjeËno oko 7%. sternokostalni zglobovi postaju neelastiËni. a viπe neaktivnosti.2. ehokardiogramom.1-5. no ipak se ne mijenja izluËivanje ugljiËne kiseline. Promjene krvoæilja mogu biti brojne. napose u temporalnom girusu i areji strijati. odlaganje kalcija u kolagen. potroπnja kisika od 3. Dolazi i do neuroaksonske degeneracije. smanjuje se koncentracija 2. zbiva se vakuolska degeneracija.1-6. Kosti takoer podlijeæu brojnim promjenama. za razliku od 50% u tzv. ima daleko viπi maksimalni aerobni kapacitet pluÊa od onih osoba koje se ne bave tjelovjeæbom niti hodaju veÊ uglavnom sjede. visokoj dobi. a alveolo-arterijska razlika kisika se poveÊava. smanjuje se elastiËnost pluÊa. Vrijeme Êe pokazati dovodi li tjelesno optereÊenje do promjena derivata aminokiseline metionina-homocisteina. starijoj dobi za prosjeËno jednu treÊinu niæi je od kapaciteta osoba tzv. Brzina ekspirijskog protoka zraka se smanjuje. Neke od promjena su: poveÊavanje koliËine kolagena u stijenkama arterija. koriπtenje velikih miπiÊnih skupina tijekom duljeg vremenskog razdoblja. vene postaju zavijene. dok “sportski” stariji imaju funkcijsku sposobnost 9-10 MET-a. mezenterijskim krvnim æilama.6. πtoviπe u tzv. “fizioloπka starost” o kojoj je u ovom tekstu rijeË. Mijenja se regulacija topline. πto je sliËno submaksimalnom tjelesnom naporu (najviπa se frekvencija srca raËuna prema izrazu 220 .8. srednjoj dobi. kronoloπke godine æivota. U osoba dobi od oko 70 godina sposobnost obavljanja tjelesnih napora za oko 50% je niæa nego u tzv.1-7. povisivanjem bioloπke dobi smanjuje se na oko 40 ml/min/100 g tkiva. Diπni putovi takoer su podloæni promjenama povisivanjem bioloπke dobi. U venama takoer stijenka zadeblja. viπe od treÊine osoba od 65 i viπe godina nema znakova navedenih promjena prema navedenim parametrima. koja postaje zakrivljena. nego i zbog promjena srediπnjeg æivËanog sustava.1-6. velik broj autora miπljenja je da smanjenje funkcije mozga u bioloπki viπoj dobi najËeπÊe nije M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D VO M J E S E » N I K • W W W. Glede acidobaznog statusa. zbiva se fibroza medije. Povrπina alveola se smanjuje (iako im se broj ne mijenja). tj. poveÊava se radni kapacitet. zbog Ëega se mijenja disocijacijska krivulja kisika ulijevo. Primitak kisika se smanjuje. smanjuje se koncentracija bikarbonata. kada se poËnu baviti tjelovjeæbom (uz uvjet da je prethodno ocijenjena kliniËki. S obzirom na tjelesno naprezanje. uglavnom sistoliËkog. πetnje od oko dva puta po pola sata na dan. napose u hipokampusu. Prokrvljenost koæe se smanjuje kako zbog promjena krvoæilja. smanjuje se inotropnost. No osobama tzv. Od poËetka Ëetvrtog desetljeÊa æivota minutni volumen srca smanjuje se po desetljeÊu za oko 10%. VeÊina navedenih promjena moæe se ustanoviti tzv. a poveÊava sistoliËko optereÊenje srca. Rezultat navedenog jest povisivanje arterijskog krvnog tlaka. Smanjuju se funkcije koje se mogu procijeniti respirometrijom: forsirani ekspiracijski volumen. proæet promijenjenim stanicama glatkog miπiÊja. a periferna vaskularna rezistencija poraste prosjeËno za 12% u tom vremenu. Srce je podloæno promjenama povisivanjem bioloπke dobi æivota.11 Smanjuje se koliËina trepetljika diπnih putova. zadeblja bazalna membrana. veÊ od 30. frekvencija srca se smanjuje. minutni volumen smanjuje za oko 60%. pa srce znatno sporije reagira poviπenjem frekvencije. osjetljivost baroreceptora. u tzv.3-6. Koæa se povisivanjem dobi æivota mijenja: smanjuje se koliËina potkoænog tkiva. ako se usporede dobi od 30 i 90 godina. napose tjelovjeæbu. M E D I X . te koliËine pomoÊnog miπiÊja koje sudjeluje pri disanju.postaje voluminozniji.8 »esto se u to prepliÊe proces ateroskleroze. gubi se mijelin. To znaËi da se. oko 5 km dnevno ili 24-32 km tjedno (ukoliko nema zdravstvenih zapreka za to) povisit Êe frekvenciju srca na oko 110-120 u minuti.dob u godinama. Iako se navedene promjene dogaaju. smanjenja vitalnog kapaciteta pluÊa. uz kliniËki pregled: EKG-om. a moæe se dogoditi i jedno i drugo.intima . u skeletnom miπiÊju i miokardu manje. tj. Srediπnji æivËani sustav se povisivanjem bioloπke dobi nerijetko mijenja. a girusi pliÊi. vitalni kapacitet. srednjoj dobi. Sposobnost obavljanja tjelesnih napora povisivanjem dobi dvostruko se smanjuje. starijoj dobi manje posljedica starenja. dok je to za dijastoliËki manje izraæeno. za oko 100 grama. a u æena napose nakon menopauze. arterija saturacija kisikom se smanjuje. splanhniËkom krvoæilju i koæi. te najviπi kapacitet disanja. ponovo od Ëetvrtog desetljeÊa naviπe. no najËeπÊe poËinju poËetkom Ëetvrtog desetljeÊa æivota. smanjiti koncentracija “opasnih” LDL i VLDL. a ne posljedica povisivanja bioloπke/fizioloπke dobi.8 Glede pojedinih unutarnjih organa. U nekim stanicama. neinvazivnom dijagnostikom. 3-difosfoglicerata. uz sve izraæeniju “fenestraciju” endotela. zbog smanjenja minutnog volumena srca. Arterije postaju tvrde. Prema podacima naπih istraæivanja. Rezultat navedenog jest smanjenje sposobnosti odavanja. ne samo zbog navedenih promjena. a s obzirom na raniju tjelesnu aktivnost. KoliËina vezivnog tkiva (kolagena) u miπiÊu srca se poveÊava. ako se tzv. H R 95 . a teæi se postizanju tzv. Mijenjaju se miπiÊi koji pomaæu pri disanju.5 ml na kg tjelesne mase u minuti). a glede lipoproteina moguÊe su trojake promjene: moæe se poveÊati koncentracija “zaπtitnih” HDL. Ëime se smanjuje obrana protiv udahnutih Ëestica. a viπe u bubrezima. No valja kazati da je ateroskleroza bolest. srednje dobi. U nekim dijelovima mozga gubi se i 20-40% stanica.

11 ZakljuËak Kao πto tzv. Ettinger WH Jr. 7. Ann Intern Med 1999. 85-106. Zagreb: Naprijed. 1999. 10. DurakoviÊ Z. U: Miπigoj-DurakoviÊ M i sur. 96 MEDIX • OÆUJAK 2004. Mann JA. U: Miπigoj-DurakoviÊ M i sur. Promjene organizma tijekom tzv. Principles of geriatric medicine and gerontology. Starenje i promjene ustroja i funkcija organa I. Cardiovascular disease in the elderly patient. odnosno primitka 2-deoksiglukoze. Blass JP. ur. 2003. 5. Telesna vadba in zdravje. starenja vrlo su individualne. 1980. Miπigoj-DurakoviÊ M. Daley MJ. na Ëemu radimo. Handbook of the biology of aging. Mjerenjem mijene glukoze. 8. Hall WJ. Medix 2000. DurakoviÊ Z. Secrets of life extension. 1999. DurakoviÊ Z i sur. ur. Starija æivotna dob. Masoro EJ. 3. 6. 12. Medix 1999. godinom niËim nije oznaËena. Proizvoljna granica tzv. mobility and aging. 1999. San Francisco: Harbour Publ Inc. niti se upravo tom “granicom dobi” dogaaju promjene koje odreuju starost. starosti navrπenom 65. starost ne poËinje u dobi od 65 godina. tjelesnu i intelektualnu. Ouslander JG. • GOD. analizom pomoÊu pozitronskog emisijskog tomograma ne uoËavaju se razlike u osobe od 80 godina prema nalazu osoba od 20 godina. izd. New York: M Dekker Inc. nema bioloπkih mjerljivih dokaza za to. 131:842-9. 9. 1990. Dakle. Spinks WL. 1991. Exercise. Aronow WS. ur. Primjena lijekova u starijoj dobi. Zagreb: Grafos.Gerontologija INTERNA MEDICINA posljedica bioloπke starosti nego posljedica bolesti. Ljubljana: Fakulteta za πport i Zavod za πport Slovenije. New York: McGraw-Hill. uvijek pojedinaËno ocjenjivati. San Diego: Academic press. izd. niti je to granica. 75-96. Austad SN. Starejπe æivljensko obdobje. Starenje i promjene ustroja i funkcija organa II. 5(27/28):53-6 4. Tresch DD. veÊ navrπenom tridesetom godinom æivota. Sports Med 2000. ne vodeÊi raËuna o kronoloπkoj dobi. Miπigoj-DurakoviÊ M. Medicina starije dobi. 11. Stoga treba funkcijsku sposobnost organizma. M L I T E R AT U R A 1. 29:1-12. DurakoviÊ Z. 2001. 2. DurakoviÊ Z. Update in geriatrics. 6(29/30):94-5 5. tako se ni radna sposobnost ne smanjuje s granicom 65 godina. Hazzard WR. Halter JB. X • BROJ 52 . Nadajmo se da Êe u skoroj buduÊnosti biti doneseni neki objektivni kriteriji procjene bioloπke dobi. Zagreb: Naprijed. DurakoviÊ Z i sur. Tjelesno vjeæbanje i zdravlje. 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful