Green Garden • broj 66 • siječanj / veljača 2010.

• godina X • cijena 3 KM

Ljeto u znaku lukovica Rezidba gomolja krumpira Nove sorte krumpira Duhanov štitasti moljac Vezanje voćaka i vinove loze

ŠKARE ZA VEZANJE VINOVE LOZE
• Jednostavan način rukovanja • Vezanje može obaviti samo jedan radnik • Brzina vezanja povećana za dva do tri puta • Omogućen rad u rukavicama prilikom hladnog vremena

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

3

Urednikova riječ
Poštovani čitatelji, pred Vama je novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi veliki broj uistinu zanimljivih naslova iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, riječ je o jedinstvenom glasilu na našim prostorima koje je kroz prošlo desetljeće kontinuirano pratilo sve aktualnosti iz svijeta cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva, vinogradarstva, ratarstva i zaštite bilja. Sukladno tomu u ovom broju možete doznati zašto ljubitelji cvijeća amarilis nazivaju snježnom ljepoticom, te zašto je ljeto u cvjetnjaku uvijek u znaku lukovica. Osim toga, ne propustite prilog o visibabi-omiljenoj višegodišnjoj biljci koja slovi za jednu od ranih vjesnika proljeća a koja se tradicionalno uzgaja u hercegovačkim vrtovima i okućnicama. Približavanjem proljeća intenziviraju se radovi u povrtnjaku. A pošto se u Hercegovini u ovom razdoblju nabavlja sjemenski krumpir, čitateljima smo pripremili dva članka koji se upravo odnose na spomenutu biljnu kulturu. Tako iz prvog priloga možete doznati koje su se nove sorte krumpira pojavile na našem tržištu te koje su njihove osnovne karakteristike. Drugi pak članak rješava sve dvojbe o rezidbi gomolja krumpira kao korisnoj mjeri u pripremi ovog sjemenskog materijala. Nadalje, slično krumpiru, u povrtnjaku se u koncem zime redovito uzgaja rikula koju zbog obilja korisnih, hranjivih tvari od milja nazivaju zelenim blagom naših predaka. Članke posvećene povrćarstvu zaokružujemo orijentacijskim kalendarom sjetve koji jasno predočava koje se sve vrste povrća mogu uzgajati na području Hercegovine tijekom, još uvijek hladnog, siječnja i veljače. Za razliku od povrćarstva, za koje su vezane pripremne radnje oko izbora povrtnih kultura i nabavke sjemenskog materijala, radovi u voćnjacima i vinogradima su u punom jeku. Naime, vrijeme je meliorativne gnojidbe koja se provodi prije podizanja trajnih nasada kao i sadnje voćaka. Stoga iz navedenih priloga doznajte koje se količine i vrste gnojiva koriste za meliorativnu gnojidbu te koje su najčešće pogreške i propusti u praksi kod sadnje voćaka. Ova dva zanimljiva priloga upotpunili smo člankom o uvijek aktualnom vezanju vinove loze i voćaka. A ukoliko voće uspijete proizvesti u količinama koje premašuju potrebe domaćinstva, postoji mogućnost sušenja plodova, o čemu pak možete sve doznati iz članka koji je za Vas priredila Dr. sc. Nadica Dobričević. Čitateljima još preporučamo priloge o začinskim biljkama-gorušici i šafranu, te veprini koja polako odlazi u zaborav. Ništa manje nisu zanimljivi članci o posluživanju vina, gnojidbi travnjaka i tritikaleu koja predstavlja žitaricu pogodnu za manje plodna tla. Stoga vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
AMARILIS VISIBABA LJETO U ZNAKU LUKOVICA ŠTO JE DOBRAPOLJOPRIVREDNA PRAKSA POVRTNJAK SREDINOM ZIME rikula gorušica rezidba gomolja krumpira da ili ne simpozij o zaštiti bilja nove SORTE KRUMPIRA OD ZNAČAJA ZA BiH blagodati hercegovine duhanov štitasi moljac ŠAFRAN PITANJA I ODGOVORI Meliorativna gnojidba NAJČEŠĆČE POGREŠKE KOD SADNJE VOĆAKA VEZANJE VINOVE LOZE I VOĆAKA SUŠENJE PLODOVA MARELICE, BRESKVE, ŠLJIVE, TREŠNJE I GROŽĐA VEPRINA POSLUŽIVANJE VINA VIŠE PAŽNJE POSVETITI GNOJIDBI VOĆNJAKA TRITIKALE VITAMINI U HRANIDBI KUNIĆA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 8 9 10 11 12 13 14 15 16 18 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010.

u vrijeme kada nas napuste šarene latice različitih sobnih biljaka kvatno njegovane lukovice svake se godine povećavaju za 1-2 cm. crvene i bijele boje te oni dvobojni čine ovu biljku iznimno privlačnom. preostaje vam jedino da se odlučite za njegovu kupnju u obližnjem Korisni savjeti za velike i raskošne cvjetove . Stoga nastavite sa zalijevanjem i prihranjivanjem biljke. Osim toga. Na ovaj način pravilno prihranjivana i uredno zalijevana biljka. A ukoliko poštujemo navedena pravila. koja je na vrijeme presađena u drugu posudu. potrebno ju je smjestiti na sunčano i prozračno mjesto iz razloga što će listovi. Nakon što biljka ocvate. biljke koje u prethodnoj sezoni nisu dobile odgovarajuću njegu. prije nego ga stavite u vodu.4 JOSIP BRKLjAČA. što znači da ih u obližnjim trgovinama sa sadnim materijalom i sobnim cvijećem uvijek imate na raspolaganju. nerijetko iz neznanja. opskrbiti lukovicu prijeko potrebnim hranjivima. Drugim riječima. a stabljiku s ocvalim cvjetovima odrežite na otprilike 20-tak cm visine. koji još uvijek rastu. moramo voditi računa da optimalna temperatura u prostoriji iznosi od 20-25 stupnjeva C. pažljivo zalijemo te ostavimo na tamnom i toplom mjestu. A pravilno i ade- Raskošni. Jer mnogi ljubitelji amarilisa. cvjetnom studiju. dat će cvjetove kakve smo upravo željeli. i to postupno. Prijeko potrebna vlažnost zraka osigurava se finim raspršivačima a tijekom cjelokupnog vremena cvjetanja dobro je lonac s biljkom staviti na vlažne kamenčiće ili odgovarajući treset. narančaste. duže vremena moći ćemo i uživati u njenim raskošnim cvjetovima. dat će samo listove. upravo kod zalijevanja koriste velike količine vode kojom čak prskaju i samu lukovicu. pravog naziva prugasti sunovrat. tijekom cvatnje O snježna ljepotica potrebno je biljku obilnije zalijevati. od dva do šest veličanstvenih zvonastih cvjetova. Kada se to pak dogodi. No to se rijetko događa u komercijalnom uzgoju lukovica. a od listopada pa do početka prosinca potpuno je i obustavite. Što nakon cvatnje? Raskošni cvjetovi amarilisa Ako nakon mukotrpnog rada i truda ipak niste uspjeli uzgojiti amarilis prekrasnih cvjetova. lonac premještamo na svijetlo mjesto. A da bi se posađena lukovica što bolje ukorijenila. Međutim. Naime. a svaka dva do tri tjedna i prihranjivati tekućim gnojivom za cvjetajuće biljke. Posadite li je preduboko. kako bismo biljci dali vremena da se što bolje adaptira tj. Na svakoj od cvjetnih stabljika. u loncu svakodnevno mijenjajte vodu jer iz biljke izlazi sluz koja je redovito i zaprlja te zamuti. Pored toga. kako se ona u vazi ne bi prelomila. pošto ste kupili rezano cvijeće. A ljepota ovoga uistinu prekrasnog cvjeta skoro da se i ne može usporediti s cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. A ukoliko ne budete mijenjali spomenutu vodu. kojih ponekad može biti i nekoliko. krupni cvjetovi purpurne. pripadnica je obitelji sunovrata. Od sredine svibnja amarilis možete slobodno staviti u vrt ili na terasu. Premjestimo li na samom početku cvjetanja biljku na hladnije mjesto. i to tako što lukovicu do pola utisnemo u supstrat. Međutim. Spomenimo i kako se dugi sabljasti listovi razvijaju tek u vrijeme cvjetanja biljke. va lukovičasta sobna biljka. srodnih narcisa i visibaba. prilagodi. ING. dugu cvjetnu stabljiku ojačajte drvenim štapićem. a sve kako bi lukovica mogla mirovati. za kratko vrijeme iz sredine lukovice ubrzo će potjerati snažna cvjetna stabljika. Sadi se u razdoblju od studenog do siječnja. To je dakako pogrešno iz razloga što smo time našu novu sobnu biljku osudili na propadanje. doći će do njenog brzog propadanja. U kolovozu prorijedite zalijevanje i prihranu. iznimno je važno da u toj fazi biljku ni u kojem slučaju obilno ne zalijevamo a sve kako ne bi došlo do pojave truljenja lukovica. u nešto veću posudu sa svježom i hranjivima bogatom zemljom. čarobni amarilisi su u ponudi neizostavni… BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. kratko ćete moći i uživati u cvjetovima amarilisa. Ovako njegovana biljka bit će potkraj prosinca spremna za presađivanje. obično u paru. I na kraju. razviti će se. cvjetovi amarilisa jednostavno dominiraju tijekom zime. vitezova zvijezda ili zvanika. Bitno pravilo kod njegovog uzgoja iz lukovice odnosi se na činjenicu da veliku mesnatu lukovicu uvijek zasadite tako da njena gornja trećina izviri iz komposta.

Vanjske su latice bijele. isibaba je višegodišnja proljetna biljka velike rasprostranjenosti..5 VISIBABA vjesnik proljeća JOSIP BRKLjAČA. Razmnožava se sjemenom ili lukovicom. Prepoznatljivi cvjetovi visibaba . Visibaba cvate od siječnja do travnja. a u Hrvatskoj je to zaštićena cvjetna vrsta. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare bake (babe). Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivog zvonastog oblika koji V čine šest latica raspoređenih u dva kruga. jedan od ranih vjesnika proljeća. a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala i anthos – mlijeko i cvijet (mliječno cvijeće) i pridjeva nivalis – snježni. Lukovice visibabe možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu i svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama i tržnim centrima. ING. Kako je veoma omiljena biljka. Raste obično samoniklo u prirodi. Mliječnobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Visibaba je jedna od najranijih proljetnica te često cvjeta dok snijeg još nije okopnio. sa zelenom pjegom na vrhu. koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka. prvo dotaknu njušku tučka i oplode je s pomoću peluda koji su donijele s druge biljke.. od parkova. Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređenih u dva kruga. šuma. Iz lukovice se u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Visibaba je i važna me- Jeste li znali. Miris joj je slab. a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje. Visibabe cvatu vrlo rano BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. a unutrašnje su kraće. duguljaste. Pčele privučene nektarom. livada te okućnica. donosna biljka jer je važan izvor nektara u najranije proljeće te su njezini cvjetovi prilagođeni oprašivanju pčelama.

u značenju «mali mač». Dubina sadnje 1013cm. ispod lukovice se stvori zračni džep pa se ne može ukorijeniti. zaštićeno od vjetra. a ne vrtnim cvijećem. Gredica samo za Dahlia hybrida (dalija. uz obilno zalijevanje. macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi. koji će spriječiti brzo isparavanje vode. čak i u kamenjaru ili u balkonskom sandučiću (patuljaste vrste). kako je uvriježeno reći gomolj. 1815. koristite koštano brašno. Lukovice uvijek sadite u skupinama. Ukrasne lukovice ne podnose teška zbijena tla. ali one će se snaći među trajnicama na rubnom dijelu gredice. Voli sunce. Ako je samo spustite u rupu. georgina) Canna hybrida (kana) BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. a nikako svježi stajski gnoj. Tako ćete dobiti mnogo ljepšu sliku. Prilikom sadnje lukovicu čvrsto utisnite u tlo. međusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj. Visoke stabljike nekih sorata trebaju potporanj.6 Ljeto u znaku Cvjetovi gladiola u različitim nijansama boja Lukovica IVICA DOKO. a 10 do 20cm za krupnije. Dubina sadnje: općenito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od veličine (promjera) lukovice. osim što nema njezinu popularnost. dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. pa ih sadimo kad prođe opasnost. Bogatstvom oblika i boja plijene našu pozornost u vremenu kada je većina vrsta već ocvala. Zadebljalo korijenje ili. Sada je vrijeme za planiranje sadnje i kupovine lukovica. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta. Biljka prekrasnog lišća i tropskog izgleda. Najčešći razmak sadnje je 8 do 10cm za sitne lukovice. ali će uspijevati i u polusjeni. rast će gotovo svagdje. dalije je idealan način uzgoja. Cvjetovi dolaze u svim nijansama duginih boja. Andreas Dahli (po kome je biljka nazvana) smatrao je daliju povrćem. dobro je oko biljaka staviti sloj sjeckane kore drveća (oko 5cm). i to od 10 naviše iste vrste. . štap koji će se zabiti prije sadnje da se ne ošteti gomolj. Dva ili tri puta u sezoni dalije treba pognojiti kompleksnim mineralnim gnojivom siromašnim dušikom. koji svi gledaju u istom smjeru. a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u divovskih. izvrsne su i za rez. da bi cvatnja bila bogatija. U sušnim područjima. Temeljna značajka ove biljke jest: uspravna stabljika. kao aluzija na oblik listova. ING. Dostojanstvenost njenih cvjetnih stapki unosi u vrt jednu novu notu. tako da vrh korjenova vrata ostane pokriven slojem zemlje debljine 5cm. Ukoliko je potrebna gnojidba. od konca ožujka do sredine travnja. sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima od 14 dana (jer cvatnja jednog cvjetnog klasa ne traje duže od dva tjedna). Gladiolus sp. Iako voli humusno-ilovasto tlo. A na kraju ljetno-jesenske sezone cvatnje pripremaju se za prezimljavanje. Iznad svega. (gladiola) Dalije ukrašavaju vrtove od konca ljeta do prvih mrazeva Vladarica vrtova od konca ljeta pa do prvih jesenskih mrazeva. Njihovo gomoljasto korijenje osjetljivo je na mraz. Ime roda dolazi iz latinskog jezika. u Belgiji je uzgojena dalija sa dvostrukim cvjetovima i zanimanje se sa gomolja prebacilo se na cvijet. u svako dobro drenirano tlo. Cvjetni klas u svemu podsjeća na gladiolu. dalija je vrlo prilagodljiva biljka. Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge. sadi se na dubinu 15cm. dIPL. O ve se lukovice mogu saditi od ožujka do svibnja. tako da baza bude u dodiru sa zemljom. razmak sadnje 10-15cm. Sade se na sunčano mjesto. Osim kao vrtno cvijeće.

crveni. Sade se koncem travnja za cvatnju od kolovoza do listopada. . a manje su poznate vrtne frezije. Za razliku od cvijeta. stabljike će se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ćete nepravilne biljke. Freesia hybrida (frezija) Lilium sp. tako da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. zelene ili tamne crvenkastosmeđe boje. svaka sa 10 do 15 mirisnih cvjetova. Na manje površine sade se niske biljke. a razmak sadnje je 40cm. Reputacija «teško uzgojivih» biljaka. Mjesto sadnje mora biti polusjenovito i zaštićeno od vjetra. na dubinu 5 do 8 cm. a razmak između gomolja je 10 cm. visine 150 obično su u drugom redu u gredici. nakon što se prve osuše. Ljubiteljica je sunca. Kana troši puno hranjiva pa joj treba osigurati duboko i hranjivo tlo. za proljetnu sadnju lukovica Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju veliki izbor lukovica različitih vrsta i sorti. zato ljiljane valja saditi u travnjak ili među niske pokrivače tla. Veliko variranje u visini biljke čine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Lukovice nemaju zaštitni omotač pa se lako osuše. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Kupnjom posebno prepariranih gomolja za sadnju na otvorenom počinje naša avantura. snazi i otpornosti. Domovina frezija je Karipska oblast u južnoj Africi. koje uistinu osiguravaju lijep izgled vaših cvjetnih gredica krajem proljeća i početkom ljeta. a tlo plodno i ocjedito. Ljiljani su simbol čistoće i nevinosti. Redovito zalijevanje je dio koji se ne preskače u uzgoju fezija. s iznimkom plave. Veličina cvijeta varira u promjeru od 2. krin) Kao i dosadašnjih. po kome je frezija dobila ime. o čemu moramo voditi računa. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vršak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm. (ljiljani. Ljiljani ne podnose presađivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posađeni. Dubina sadnje je 10cm. Visoke sorte. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veličini cvijeta. To je cvijet svečanih trenutaka. Sade se u skupinama. ali ima ih prošaranih kontrastnim bojama. danas nije utemeljena. a na otvoreno ih sadimo kad prođe opasnost od mraza. Za sadnju ljiljana izaberite sunčano mjesto u vrtu. Zalijevanje redovito i temeljito. BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. Ime roda je staro klasično ime za biljku koja nalikuje na trsku. ružičasti ili narančasti. raspon boja obuhvaća cijeli cvjetni spektar. Cvjetovi mogu biti jednobojni – žuti. njemački botaničar i brodski liječnik.5 do 30cm. Koristi se u cvijetnjacima i gredicama te na terasama. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunčano mjesto. Postojeća paleta hibridnih ljiljana zadovoljava i najzahtjevnije ukuse. Vrlo dobro poznate kao cvijeće za rez.7 Fresia se koristi kao rezano cvijeće Ljiljani vole sunčane položaje u vrtu Lišće joj je veliko i snažno. Ako ih ne režemo potjerat će nove cvjetne stapke. Friedrich Heinrich Theodor Frees. Žuti ljiljan znak je brige i boli. visina 50 do 60 cm. Iz svakog gomolja potjerat će 4 do 6 cvjetnih stapki. Svojom ljupkošću i opojnim mirisom dotiču i osvajaju. Rizome kane «potjeramo» u tresetnom supstratu krajem veljače. stabljika podnosi sjenu. tako i ove godine. Sade se u manjim skupinama od po nekoliko biljaka.

. Dobrom poljoprivrednom praksom i tehnološkim rješenjima nesuglasice se mogu znatno smanjiti ili posve izbjegnuti kao i očuvati okoliš. ispiru iz tla ili ostaju u njemu nakon prestanka onečišćenja. a istovremeno najviše iskoristila hranjiva iz stajskog gnojiva i njegovi drugi korisni učinci.8 Što je dobra poljoprivredna praksa? Poljoprivredna se proizvodnja tijekom povijesti razvijala a cilj svih novih spoznaja do kojih se prvotno dolazilo iskustveno. zrak i životinje. a njegov nedostatak uzrokuje odumiranje biljaka i životinja u vodi. Erozija tla gubitak je čestica tla djelovanjem vode i vjetra. nije opasan i može se upotrijebiti kao gnojivo ili za hranidbu stoke. posebice voda. stanju organske tvari i sadržaju hranjiva u tlu. provodi se danas a nema sumnje da će biti u primjeni i u budućnosti. da u zdravim uvjetima možemo i živjeti i držati životinje te proizvoditi kvalitetnu hranu za sebe i životinje. bilo karantenska. onečišćenje dimom i staklenički plinovi najčešći su uzroci sukoba poljoprivrednika i njihovih susjeda. opažanjem. siguran i kvalitetan proizvod koji će na tržištu biti prepoznat s obzirom na način proizvodnje i postizati višu cijenu. emisija amonijaka. kanalizaciju i vodotijekove. vodu.hr Očuvanje okoliša BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. U zaštiti voda posebnu pažnju nužno je posvetiti skupljanju. Tlo u poljoprivredi ima važnu proizvodnu funkciju i kao „neobnovljiva“ vrijednost iziskuje posebnu pažnju tijekom korištenja. Isto tako države Europske unije imaju uspostavljen sustav kontrole poštivanja takvih mjerila. biološka. Onečišćenje tla posljedica je industrijske proizvodnje. eroziji i onečišćenju tla. Ovisno o mjeri koja se primjenjuje. odvoženjem usjeva. Pritom je vrlo važno kada se i koliko se stajskog gnoja smije izvoziti na poljoprivredne površine da bi se na najmanju mjeru svelo onečišćenje površinskih i podzemnih voda. najekonomičnije i za okoliš najprihvatljivije stajski gnoj primjenjivati na poljoprivrednim površinama. Plodno tlo opskrbit će biljke vodom. prometa. fizikalna. te kiselosti (pH) i strukturi tla. Pri osiguranju zdravlja životinja treba provoditi sve naređene mjere koje služe tome da se spriječi pojava bolesti i njihovo širenje. Kada njih nema. Otpadna goriva i maziva moraju se odlagati u za to namijenjen sabirne centre. a u tu se svrhu i pravo na ostvarivanje potpore veže uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse. nitrati. Djelovanje štetnih tvari ovisi o njihovim fizikalno-kemijskim svojstvima i svojstvima tla. mehanička. Za dobrobit životinja nužno je primjenjivati postupke kojima se postižu najbolji standardi zaštite životinja u proizvodnji. Istjecanje silažnog soka u vodotijekove omogućava naglo razmnožavanje i rast mikroorganizama koji u vodi troše kisik.hzpps. Uz to Europska unija svojim zakonskim aktima od zemalja članica traži da propišu i osiguraju primjenu osnovnih načela dobre poljoprivredne prakse. Poljoprivreda je jedan od izvora onečišćenja zraka. Najčešće su štetne tvari u tlu teški metali. kemijska ili kombinacija većeg ili manjeg broja istih. bolesti i korova. a maksimalnu brigu treba voditi o plodnosti. Neke organske i anorganske tvari koje se nakupljaju u tlu vrlo se sporo razgrađuju. a dobro planiranim plodoredom usjeva smanjuje se upotreba sredstava za zaštitu bilja od štetnika. IVAN DANjEK obru poljoprivrednu praksu prakticirali su naši predci. Tako se u početku sprječavaju veliki gospodarski gubitci. Otpadne vode iz silosa i silaže. Tim se načelima poljoprivrednim proizvođačima postavljaju određeni ekološki prihvatljivi a tehnološki ne suviše zahtjevni kriteriji poljoprivrednog postupanja. gledajući i s razine pojedinačnog proizvođača i s razine zajednice. odlaganja D Plodnost i erozija tla otpada i intenzivne poljoprivrede. nužno je spriječiti onečišćenje okoliša. a time i poremećaji zdravlja životinja pa i ljudi. O Načelima dobre poljoprivredne prakse više na www. Ako ne dospije u vodu. zrakom i hranjivim tvarima prijeko potrebnima za rast i razvoj. sredstvima za zaštitu bilja te gorivima i mazivima u poljoprivredi. biotehnička. Zašto? Prije svega radi nas samih. Prirodno je. U tome je silažni sok dva do tri puta opasniji onečišćivač od gnojovke. Voda se u velikoj mjeri može onečistiti neprimjerenom poljoprivrednom proizvodnjom. donijela Nitratnu direktivu. DR. Opasnost od erozije treba što više smanjiti. fosfati i onečišćenja koja u tlo ulaze primjenom sredstava za zaštitu bilja. silažni sok. Cilj je dobre poljoprivredne prakse zaštititi tlo. propis koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrede. što će se kroz određeno vrijeme implementirati i u naš sustav potpore. Europska unija je 1991. Njihovom se primjenom u najvećoj mogućoj mjeri sprječavaju negativne posljedice poljoprivredne proizvodnje na čovjekov okoliš. otpadnim vodama iz silosa i silaža. Zaštita bilja jedna je od najvažnijih tehnoloških mjera u biljnoj proizvodnji. Primjereno skladištenje i korištenje stajskog gnoja uvelike smanjuje potrebu za primjenom mineralnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. sadržava velike količine hranjiva. Zdrava i zadovoljna životinja temelj je kvalitetne stočarske proizvodnje bez nepotrebnih ulaganja i gubitaka. Kod plodnosti tla nužno je voditi brigu o biološkoj aktivnosti. a poslije i znanstvenim istraživanjima bilo je proizvesti što više kvalitetne hrane za ljude i životinje ali i očuvati proizvodne resurse na kojima se može proizvoditi danas ali i u budućnosti. napasivanjem ili krčenjem šuma opasnost od erozije tla povećana je kao i ondje gdje je nizak sadržaj organske tvari. a pritom unaprijedi proizvodnja i osigurati zdrav. SC. nikako ne u odvodne kanale. Biljke štite tlo od erozije. skladištenju i primjeni na tlu stajskog gnoja. poboljšava se iskoristivost gnojiva i povećava količina i kakvoća poljoprivrednih proizvoda. Neugodni mirisi.

zaštitu od bolesti i štetnika kao i veoma dragocjenu mjeru njihove zaštite od hladnoće tijekom noćnih sati. mukom proizvedenih. nužno je svakako u tlo unijeti i odgovarajuću količinu mineralnog gnojiva formulacije 8-16-24. riječ je o stajskom gnoju kao komercijalnom proizvodu-Biorex. Iz svega navedenog lako se može zaključiti kako povrćari mogu još kratko produljiti svoj zimski san jer je preostalo malo vremena do dolaska toplijih dana. 01. Kako ne smijemo zaboraviti ni ranije uskladišteno povrće.-10. korabica i salata). približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura. jer su na taj način izbjegli kupovanje po novim PDV cijenama. A koju od ovih formulacija pak upotrijebiti posavjetujte se sa stručnim osobljem iz poljoprivredne ljekarne. 7-14-21. cjelodnevnih radova. 01. 01. Osim toga.02. Ali. nabavke sjemena i gnojiva. povtnih proizvoda. zaštitnim sredstvima i prijeko potrebnim organskim i mineralnim gnojivima. tvornički proizvedenim peletiranim organskim gnojivima. u južnim krajevima možemo izravno sijati bob i grašak. Barem je tako bilo prijašnjih godina.-20. 7-20-30 ili 15-15-15. A PDV kao mjera fiskalne politike ne bi bio loš ukoliko bi našim poljoprivrednim proizvođačima uspio pridonijeti barem malo većem i sigurnijem plasmanu njihovih. Dakle. Time aludiram na obilne i svakodnevne kišne padaline koje već tjednima onemogućuju sve. P povrća. cvjetača proljetna. domaći stajski gnoj se sve više zamjenjuje namjenskim.02. o tome neka brinu oni koji su za tu problematiku i zaduženi. u ovom vremenskom razdoblju nužno je pripremiti tlo zaštićenog prostora za sjetvu povrću ali i izvršiti njegu presadnica salate i kupusnjača posijanih početkom mjeseca. onima koji to isto povrće proizvode za vlastite potrebe ta mjera još uvijek prethodi. Osim toga.-15. godinu uđemo opskrbljeni sjemenom U odnosu na početak zime sjetva i sadnja povrća dobiva sve veće značenje. A ukoliko nam vrijeme to dozvoli.02. pa i one najmanje. da bi uspjeh Peletirano organsko gnojivo bio potpun. ING. profi povrćari su ispravno postupili. Ali.-15. što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. Veliki izbor kesica povrća i cvijeća u Sjemenarninim agrocentrima BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. Dakako. Pored toga.-15. a može se obaviti i sjetva za uzgoj presadnica u zaštićenom prostoru (kupus i kelj proljetni.9 POVRTNJAK SREDINOM ZIME GORAN JURILj.02.02. saditi proljetni češnjak i lučice luka.02. koji je oslobođen prisutnosti sjemenki korova i zemljišnih štetnika. Sjetva povrća u zaštićeni prostor u toplijim područjima Kontrola uskladištenog povrća i voća VRSTA POVRĆA RANI KUPUS RANI KELJ RANA PAPRIKA RAJČICA PROLJETNA SALATA PATLIDŽAN KOLIČINA SJEMENA g/m2 4 3 18 6 5 15 VRIJEME SJETVE 01. A nama je voditi računa da u 2006. Pod tim podrazumijevamo njihovo prozračivanje. Istina. . kada će i u samom povrtnjaku biti obilje opsežnih. Da ne bi bilo zabune i nejasnoća. natapanje. dIPL. radove u polju. remda su veći i ozbiljniji proizvođači povrća već izvršili nabavku sjemena i gnojiva.-10. ne smije- mo zaboraviti u našim južnim područjima izvršiti gnojidbu i obradu tla za sjetvu ili sadnju ranih kultura. 01. nužno je zaviriti u trapove i spremišta da bi zamijetili i otklonili eventualne natrule plodove. 01. za toplijih dana spremišta se trebaju malo i prozračiti. Također. od danas po stajski gnoj možete doći i u svaku bolje opskrbljenu poljoljekarnu gdje isti možete nabaviti bez bojazni da ćete njegovim razbacivanjem po parceli raširiti korovsku vrstu koju ste ranije godinama mukotrpno i iskorjenjivali.

ING. Uostalom. . Zbog svog citronskog mirisa koristi se i u pripremi slastica umjesto limuna. P ovjesničari kažu kako je rukola u prehrambenom smislu rođena Rimljanka. Stoga je možete svježu pomiješati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. uslijed velikih vrućina i suhog tla biljka prebrzo procvjeta i formira žilave i gorke listove. U protivnom. Međutim. Stari Rimljani su je voljeli ne samo zbog gastronomskih nego i zbog ljekovitih svojstava. Biljka cvate od lipnja do kolovoza i odlikuje se karakterističnim mirisom koji potječe od eteričnih ulja koje najviše sadržavaju listovi. Rukola se može pripremati i na lešo. Da ne bi bilo zablude. češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu pa i mesne obroke. Za 40 do 60 dana rukola se može brati i to tako što se lisne rozete čupaju i peru te po potrebi prodaju u vezicama. Kod “divlje” rikule listovi su samo malo više nazubljeni a ukus je jačeg inte- Tehnologija uzgoja Način pripreme Rikula se koristi kao dodatak salatama Listovi matičnjaka sadrže eterična ulja BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. sve češće se može naći i na našem jelovniku. Osim toga. Samo trebamo znati kako obično nalazimo dvije varijante. Koristi se i kao začin jelima od ribe. tjestenine i krumpira. redovitim salatama. s maslinovim uljem. a u 100 grama rukole ima svega desetak kalorija. I što je najvažnije. Zbog svoje limunastogorke arome matičnjak se najčešće upotrebljava kao dodatak zelenim salatama i salatama od svježeg povrća. ziteta i malo više ljutkast. Čak su joj pripisivali i afrodizijačka svojstva. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju. A pošto se od matičnjaka može napraviti i kvalitetan čaj koji djeluje umirujuće možemo zaključiti kako je ovih prohladnih dana upravo došlo i njegovo vrijeme. uspravnom zeljastom stabljikom. Stoga. možemo za potrebe domaćinstva proizvesti i u posudicama na balkonu ili terasi. Rukola je idealna kao promjena ili dodatak standardnim. mladi i sitno nasjeckani listovi rikule služe i kao delikatesni ukras za jela od riže. Treba znati i da rikolu.10 RIKULA zeleno blago naših predaka Rikula. ČAJ OD MATIČNJAKA Matičnjak je višegodišnja biljka polugrmastog rasta s 50-120 cm visokom. Riječ je o eteričnom ulju koje sadržava citronel i citral zbog čega cijela biljka ima intenzivan miris koji podsjeća na limun. obje biljke dobro uspijevaju u vrtovima te se mogu uzgajati na gredici uporedo sa salatom ili špinatom. Pošto se može uzgajati gotovo na svakom tlu. riječ je o dvije varijante rikule i to divlje i kultivirane (stoga na Franchi vrećicama i stoji natpis coltivata). listove možemo rezati i prodavati slično kao što radimo i s matovilcem. kada smo se malo potrudili i već je uzgojili. rikola ili riga je ustvari brzorastuća salata koja je često znala krasiti vrtove naših baka. Pored toga. ranije navedenu brzorastuću salatu latinskog naziva Eruca sativa i divlju salatu latinskog naziva Diplotaxis tenuifolia. osim uzgoja u vrtu. Rikula se može sijati od veljače do rujna u više navrata uz razmak redova 15 do 35 cm. pogodna je i za krajnje. Međutim. Inače. divljači i gljiva. Obično se po četvornom metru postiže prinos od oko 2 kg. s tim da samo vodimo računa da biljka ne oskudijeva u vlažnosti. najbolje je uzgajati na sunčanim mjestima i poluhladu. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti. rukola. ne zaboravite da je kao i ostalo lisnato povrće bogata vitaminom C. dIPL. ne trebamo stati samo na salatama. poput blitve ili špinata. matičnjak ili Mellisa officinalis je od davnina poznata i kao ljekovita biljka. više nego raduje činjenica da njeno sjeme danas možemo bez većih poteškoća nabaviti u bolje opskrbljenim poljoljekarnama. VELIMIR LASIĆ. Inače. bila je najvažniji sastojak sirupa protiv kašlja i lijeka protiv skorbuta. neiskorištene dijelove vrta.

prije jela. sir. ne smiju se koristiti dulje od 2 tjedna jer jako iritiraju sluznicu i mogu izazvati upalu želuca. Kupke od gorušice: 2-3 žlice mljevene gorušice umiješati u lavor s toplom vodom i močiti noge oko 5 minuta. zapuštenim vrtovima i poljima. uz ribu. jaja. Sjemenke sadrže i željezo. Komuške sa sjemenkama skupljaju se u kasno ljeto. mangan. cink. BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. te 30 % masnog ulja. Sjeme samoniklih biljaka se ne koristi. Sjemenke se najprije suše u komuški. Od davnina se u narodu koriste izvana kao oblog ili kupka kod reume. a kožu oprati mlakom vodom ili čajem od kamilice i namazati uljem gospine trave. Sitni zlatnožuti cvjetovi sa 4 latice razvijaju se u grozdastim cvatovima na vrhu stabljike i njezinih ogranaka. kao začinske i ljekovite biljke najčešće se još uzgajaju bijela gorušica (Brassica alba) i smeđa gorušica (B. paprike i drugog povrća. Mladi izdanci koriste se kao hrskavi i blago papreni dodatak salatama. Kod unutarnje uporabe pripravci od gorušice pomažu kod urinarnih infekcija i gripoznih stanja jer djeluju jako antiseptički. Za šalicu čaja dovoljno je čajnu žlicu suhih cvjetova preliti s 2. a raste samonikla uz riječne obale. prije no što se potpuno otvore i koriste svježi kao dodatak u salatama i na sendvičima. gripe. Mnogo češće sjemenke se koriste za obloge. Sjemenke se često dodaju pri kiseljenju krastavaca. dIPL. Koriste se i kao začin jer su blažeg.2 %) koji se u vodi razgrađuje u alilno gorušičino ulje i od kojeg potječe ljutina sjemenki. Oblozi se koriste kod upale dišnih puteva (stavljaju se na prsa) ili kroničnih i degenerativnih bolesti zglobova te kod mišićnog reumatizma. gusto nazubljeni. zbog kojeg se najviše i uzgajaju. Kupka se primjenjuje kod prehlade. zelene boje s bijelim šiljastim dlačicama po površini. sendvičima i drugim jelima. jabukovača. hren itd. bubrega i mjehura te menstrualne tegobe.Gorušica MARIjA KRANjČEVIĆ. dodaje se marinadama i umacima. Mladi listovi mogu se također koristiti kao dodatak salatama i sendvičima ili pripremiti kao špinat. Gorušica se još naziva i slačica. do 12 cm dugi. Uz dovoljno vlage proklijat će nakon 3-4 dana i tada se mogu jesti i sjemenka i klica. kalcij. a zatim se izljušte i osu- še do kraja. Pri prvoj primjeni ostavljati samo 3-4 minute na koži. Nakon toga kašu ukloniti. Najznačajnija ljekovita tvar u njima je glikozid sinirgin (1. magnezij te omega 3 masne kiseline. ozeblina i grčeva u nogama. 11 3-4 jušne žlice mljevenog sjemena pomiješati s toplom vodom (do 40 0C) u kašu i nenijeti na lanenu krpu te stavljati na oboljelo mjesto. a neki kažu i profinjenijeg okusa od sjemenki crne gorušice. a neki čak arome voća i povrća. meleme i alkoholne otopine. Za pripremu senfa sjemenke se moče u tekućini kao što su ocat. a zatim ih isprati mlakom vodom i namazati masnom kremom ili uljem gospine trave. uloga (gihta) i bolova u mišićima. . Osim njega tu su i flavonoidi. Oblozi od gorušice: cijenjeni začin i narodni lijek za reumu Sjeme gorušice smatra se jednim od najzdravijih začina koji je osobito poznat kao osnova okusa začinskog namaza senfa. Sjemenke bijele gorušice terapijski djeluju kao i crne. po šljunčarama. metvicu. Piju se 1-2 šalice čaja tijekom dana. Uz crnu gorušicu čije sjemenke imaju najjaču aromu. ING. a gorušica se danas uzgaja po cijelom svijetu.5 dcl kipuće vode i procijediti nakon 5 minuta. Gorušica potiče probavu masnih jela pa se najčešće kao senf jede uz razna jela od mesa i mesne prerađevine. Manje je poznato da se mogu koristiti cvjetovi i listovi gorušice s daleko blažim okusom i mirisom od sjemenki. Neki proizvođači senfu dodaju začinsko bilje (bosiljak. bjelančevine. Cvjetovi se skupljaju u rano ljeto. išijasa. Plod je do 2 cm duga komuška koja u sebi nosi 4-10 okruglih. ali su znatno slabije i prikladnije za upotrebu. cikle. C rna gorušica (Brassica nigra=Sinapis nigra) je jednogodišnja biljka viša od 1 m. mošt ili voda.). prije no što potpuno dozore i otvore se. vino. tamnosmeđih sjemenki vrlo ljuta okusa. muštarda ili ognjica. no. juncea). Pripada porodici kupusnjača. a tek kasnije 10-15 minuta ili kraće ako se osjeti peckanje. a od suhih se može pripremiti čaj kod probavnih tegoba i manjka apetita. ali i kao prokušani narodni pripravak za obloge kod reumatskih tegoba i bolova. Gorušica kao začin Gorušica je omiljen začin u mnogim svjetskim kuhinjama. Listovi su s peteljkom.0-1.

odnosno. Istina je i da se svježe izrezani gomolji mogu odmah saditi ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Stoga. a što mi upravo trebamo i upozoriti jest da samo rijetki proizvođači krumpira rezidbu gomolja izvode na pravilan način. Gomolji krumpira pripremljeni za naklijavanje Kako smo i naveli. krupni naklijali gomolji se u pojedinim dijelovima naše zemlje režu i poprečno s tim da se u tom slučaju odsijeca samo vršni dio koji i sadržava najveći broj klica. kako bismo potakli tvorbu kalusa krumpir trebamo što prije nakon rezidbe smjestiti u prostoriju gdje se temperature kreće od 14 do 16 stupnjeva C i relativna vlaga zraka od 80 do 90 %.12 REZIDBA GOMOLJA Hercegovački proizvođači krumpira pred njegovu sadnju tradicionalno. Koriste se fungicidi na osnovi : tirama. Spomenimo i kako posljednjih 20-tak godina u Americi prakticiraju strojnu rezidbu. reže se duž osi gomolja od vršnog dijela ka pupku s tim da nakon svakog reza nož treba Pravilna rezidba gomolja-temelj uspjeha dezinficirati 70 % alkoholom ili pak potapanjem u 2 % rastvor formalina. zbog bržeg množenja kvalitetnog sjemena ili zbog ekonomske svrsihodnosti kada I je riječ o proizvodnji merkantilnog krumpira. Međutim. rezanje gomolja se prakticira i u susjednoj Dalmaciji te na otocima dok idući prema sjevernijim područjima ono postupno opada. sa stručne strane gledišta. krumpir treba što prije smje- Što s gomoljima nakon rezidbe? U zemljama gdje se gomolji krumpira masovno režu zaprašivanje reza fungicidima protiv gljivičnih bolesti koje izazivaju trulež gomolja uobičajena je praksa. Drugim riječima. Uglavnom se primjenjuje kod krupnije kalibraže sorte Jaerla. mancozeba. ING. Zato je uporaba cijelih gomolja svakako najbolja ali i najskuplja jer zahtijeva i veći utrošak sjemena po jedinici površine. u Hercegovini se prije sadnje krumpira tradicionalno vrši i rezidba gomolja. sa stručne strane gledišta. Sve će nam biti jasno ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako sami postupak rezanja predstavlja veliku povredu gomolja a rezano mjesto idealan “ulaz” za prodor bakterija i gljivica koji u lošijim uvjetima sadnje čak mogu prouzročiti propadanje gomolja. Ali. BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. Moglo bi se reći kako se gomolji krumpira režu zbog nedostatka dovoljnih količina zdravog deklariranog sjemenskog materijala. .. Inače. od bitnog je značaja da kod spomenute vršne rezidbe težina odsječenog dijela s klicama ne smije biti manja od 25 grama jer lakši odsječak neće dati normalno razvijenu biljku. praksa je pokazala opravdanost rezidbe ali provedene uz poštivanje navedenih pravila počevši od momenta rezidbe pa sve do čuvanja tako pripremljenog sjemena do sadnje. Postavlja se pitanje što s rezanim dijelovima gomolja. osim naklijavanja vrše i rezidbu gomolja. pravilna rezidba se vrši desetak dana prije sadnje. Ukoliko takve gomolje posadimo u hladno i vlažno tlo dolazi do njihovog brzog propadanja što će se manifestirati praznim mjestima na parceli. spremnije za sadnju. Već naklijali gomolji režu se po duljini tako da približno jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici. uvijek ima “stručnjaka” koji će ustanoviti da je ipak sve do lošeg sjemena. ono što je od bitnog značaja. gdje ih smjestiti i što je uopće svrha tako rane rezidbe.. opravdano ili je pak riječ o sasvim neprihvatljivoj mjeri pripreme gomolja za sadnju KRUMPIRA . Pravilna rezidba gomolja obavlja se desetak dana prije same sadnje. ali i kod ostalih sorata koje se sade na ovom području. Jer kada se stvori taj zaštitni sloj ili kalus i samo sjeme će biti puno sigurnije.DA ILI NE? stiti u uvjete koji će omogućiti stvaranje zaštitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. dIPL. Naklijali gomolji krumpira Izrezani gomolji MARIO ĆUbELA. Ali. s tim da se gomolji režu na odjeljke s klicama težine 40-50 grama. tiabendazola i dr. postavlja se pitanje je li to. Bilo kako bilo. Međutim. I što bismo na kraju zaključili nego da se sa stručne strane gledišta rezidba gomolja ne preporuča jer uvijek postoji mogućnost od prenošenja virusnih oboljenja. doista. S druge strane. Osim kod nas.

integralna zaštita šuma. ono što karakterizira ovaj simpozij jest činjenica kako su promovirane i nove stručne publikacije od čega izdvajamo knjigu „Ambrozija“. dIPL. između ostalog. Nevenko Herceg BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. sc. kako iz naše zemlje. u nekom drugom dijelu Bosne i Hercegovine. po završetku Simpozija. prosinca 2009. Ipak zaključeno je kako to neće utjecati na rad društva za zaštitu bilja BiH već da će. što najbolje potvrđuje činjenica kako su na njemu sudjelovali eminentni stručnjaci. to biti poticaj svim članovima da progresivnim snagama krenu naprijed u smjeru razvijanja spomenutog društva. Tijekom trajanja simpozija ukupno je prezentirano 75 radova od kojih 58 usmeno i 17 preko postera. fitofarmacija i zakonodavstvo u poljoprivredi) pratio zavidan auditorij. u razdoblju od 08. Posebno je bilo poučno usvajanje zaključaka i zatvaranje simpozija na kome je. To je i razumljivo zbog činjenice kako je sami program obuhvaćao niz zanimljivih izlaganja koja su obradila aktualnu problematiku iz poljoprivredne proizvodnje te šumarstva. dr. za spomenuti simpozij vladalo je veliko zanimanje. entomologija. Drugim riječima. S promocije knjige “Ambrozija” Osim toga. tako da je svaku sekciju (fitopatologija. Stoga ćemo zadržati lijepa sjećanja i uspomene do narednog susreta sljedeće godine. Simpoziju je nazočio veliki broj gostiju iz zemlje i inozemstva .13 SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA NINO ROTIM. upravo suprotno. razgovarano o načinima financiranja budućih aktivnosti jer je recesija ušla u sve oblasti našeg društva. do 10. N astavljajući tradiciju. kišno i prohladno vrijeme uopće nije utjecalo na posjećenost simpozija. društvo i njegovi članovi u svom radu vrlo su aktivni zbog čega je očekivati kako će svaki naredni simpozij biti kvalitetniji i još sadržajniji. Simpozije je otvorio ministar prof. već sada je za očekivati da će na narednom simpoziju biti još više posjetitelja koji će svojim aktualnim saznanjima i iskustvima obogatiti program predavanja te povećati kvalitetu stručnih izlaganja. Štoviše. godine u Tuzli je organiziran VI. Nadalje. tako i iz inozemstva. ING. što opet predstavlja svojevrstan zalog za budućnost. ne smijemo zaboraviti kako je jedan od ciljeva ovakvih skupova druženje i razvijanje prijateljstva što je temelj za zdravu buduću suradnju a za što se pobrinuo organizacijski odbor koji je za sve sudionike. Ono što posebno raduje jesu izlaganja mlađih kolega agronoma kao i apsolvenata agronomskog fakulteta. Naime. herbologija. priredio svečanu večeru koja je potrajala do ranih jutarnjih sati. Kao i svake godine. Simpozij o zaštiti bilja u BiH.

dIPL. Sorta je otporna na bolesti. ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. Odlikuje je bijela pokožica dok je meso žute boje. IVICA DOKO. ali nažalost bez značajnijeg uspjeha kod velikih proizvođača. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu. proizvođači hvale sortu Monaco i zbog lijepog izgleda gomolja čija je pokožica glatka a gomolji ujednačeni. što dovodi do poteškoća u proizvodnji njenog sjemena. najsigurniji je način da se iz bogate ponude kvalitetnih sorata odaberu one koje su za naše uvjete najpogodnije.. sa žaljenjem ćemo ustvrditi kako je kod nas domaći sortiment prilično oskudan. . Monaco će u budućnosti svakako biti sor- Sorta Roko Sorta Monaco Sorta Faluca BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. posljednjih 15-tak godina naši proizvođači imaju mogućnost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata.Adora i Liseta. dok Liseta kasnije prispijeva 10-tak dana. Adora je manje rodna u odnosu na Jaerlu. Liseta. Sorta je idealna za uzgoj na području Bosne i Hercegovine te je prikladna za svježu potrošnju. Osim toga.14 Sistematsko ispitivanje. dosadašnja iskustva svjedoče da su najbolji proizvodni rezultati postignuti korištenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti. uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovačkim područjima. Adora. kao i pečeni s mesom na klasičan način. Faluka. Monaco i Roko. na salatu. K Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih. Arnova Monaco predstavlja srednje ranu sortu čija dužina vegetacije iznosi 100 dana. nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veću perspektivu. Zbog toga svi oni koji su imali priliku uzgajati obje spomenute sorte. za koju je već utvrđena brza degeneracija-izrođavanje. Gomolji navedne sorte se ne raskuhavaju te se mogu poslužiti kuhani „lešo“. oplemenjenom Lisetom. Do sada su joj jedino mogle parirati dvije sorte. U tom pogledu posebno izdvajamo tri sorte: Arnova. ING. Carera. Dospijeva odmah iza najranijih sorata pritom formirajući srednje velike. svake godine na tržištu pojavljuju se nove. Kennebec. premda su obje navedene sorte puno kvalitetnije za konzumiranje od Jaerle. ujednačene ovalne gomolje s plitkim okcima. još produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osobina.. upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla. Zbog dobrih proizvodnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme. Međutim. Naime. Ali to očito nije bitna činjenica velikim proizvođačima koji od sjemenskog krumpira traže da je vrlo rani i da je iznimno rodan. zbog čega je proizvođačima krumpira puno prihvatljivija u odnosu na Lisetu. ada govorimo o sjemenskom krumpiru. A upravo zahvaljujući otvaranju tržišta. praćenje i uvođenje novih sorata krumpira selekcioniranih u svijetu. zbog svoje velike kvalitete „udomaćene“ strane sorte kao što su Romano. Monaco u žargonu nazivaju poboljšanom. što bitno olakšava prodaju na tržnicama i na policama trgovina. Monaco je također vrlo rodna sorta krumpira s odličnim kulinarskim osobinama (AB tip). Monalisa. Pored toga. Ako svemu pridodamo dobru otpornost na nedostatak vode tijekom uzgoja i iznimno dobre kulinarske osobine. s tim da je za 30-50 % rodnija od nje.

duguljastoovalni s plitkim okcima. i u nešto drugačijim proizvodnim uvjetima često se zna izvaditi plod rekordne težine. I na koncu. Međutim. pečenje i prženje). Naime. dužina vegetacije 140 dana.25 kg. Sorta se koristi za svježu potrošnju. Faluka je perspektivna srednje rana čija dužina vegetacije iznosi nešto više od sto dana. Ukoliko u obzir uzmemo podatak da se radi o biljkama gnojenim isključivo stajskim gnojem i biljkama koje doslovce ne napadaju biljne bolesti i štetnici jasno je kako će uzgoj slatkog krumpira na području Hercegovine u narednim godinama doživjeti svoj puni procvat. to je zavidan uspjeh koji svakako treba negdje i zabilježiti. dobro je poznata činjenica.). Mirko Medić uvijek proizvede “zanimljive” plodove povrća BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. poljoprivrednim proizvođačima sugeriramo da velike i neobične plodove povrća i voća donesu u našu redakciju. ali je pogodna za skladištenje. bakterijsku bolest crna noga i dr. u Pologu je ove godine na imanju gosp.00 kilograma. Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa što znači da je prikladna za različite namjene (kuhanje. . Obilježje: Visoki prinos.5 kilograma. Dotični proizvođač je i prijašnjih godina u našu redakciju donosio plodove zavidnih odnosno rekordnih dimenzija. Ivana Ramljaka-Gorića uzgojen primjerak na kojemu bi pozavidjeli i vodeći svjetski uzgajivači ove zanimljive povrtne biljke. Karakteristika sorte je crvena do svijetlo ljubičasta boja pokožice. Mirka Medića. Drugim riječima zbog toga što se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje različitih složenaca. škrtoj zemlji moguće ostvariti zavidne proizvodne rezultate. ispod jedne cime može očekivati prinos između 2. Osnovna prednost Faluke je u tomu što predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se. Gomolji imaju bijelu mekanu pokožicu. Gomolji su pak krupni i ujednačeni. Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Pošto zasigurno ni to nije sve s hercegovačkih polja. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage te je otporna na biljne bolesti (viru- se. ING.5 do 3. kako bi široj zainteresiranoj javnosti predočili kako je i u našoj skromnoj. kao što je to slučaj sa sve prisutnijim slatkim krumpirom ili batatom.60 kg kao ni podatak da je ispod jedne biljke prinos iznosio fantastičnih 4. a što je posebice važno većim proizvođačima krumpira. Da je podneblje Hercegovine pogodno za uzgoj mnogih povrtnih kultura. Gosp.15 BLAGODATI HERCEGOVINE JOSIP BRKLjAČA. uz prosječnu agrotehniku. Osim toga. U ovom slučaju riječ je o cikli sorte Egipatska koja je proizvedena na području Blidinja i to od strane gosp. lijepi jednoobrazni gomolji srednje krupnoće. Roko pripada skupini kasnih sorti. s mesom krem bijele boje. dok je meso bijele boje. kada se uspije uzgojiti cikla teška 2. što ne začuđuje s obzirom da se radi o kvalitetnoj i iznimno plodnoj planinskoj zemlji. Jer nikoga ravnodušnim ne može ostaviti plod batata težak 1. dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer bliži se vrijeme nabave sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nužno pravodobno i na pravilan način naklijati. Međutim. krastavost i trulež gomolja. Dani polja krumpira su dobra prilika za upoznavanje s novim sortama ta od većeg značaja za Bosnu i Hercegovinu. krumpir juha i paprikaša premda zbog relativno malog sadržaja suhe tvari njeni gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita.

). U prosjeku ženka odloži oko 150 jaja. nalik moljcu. Ženke žive do 60 dana. Na konstantnoj temperaturi od 14. plosnato.2mm. 2001).16 dR. Broj odloženih jaja ovisi o ekološkim uvjetima i biljci domaćinu.7 mm. . kruškolika a pri vrhu šiljasta. cjelokupan razvoj traje 65 dana. Tu prolazi kroz posljednja dva presvlačenja. ovalnog obli- Morfološke odlike vrste Bemisia tabaci DUHANOV ŠTITASTI MO ka. Jaja su sitna. To je polifagni biljni štetnik koji napada preko 500 različitih vrsta. Ženka ih odlaže na naličje listova u skupinama. svjetložute boje.6 dana (Žanić i sur. a prazne srebrenobijele egzuvije ostaju na listu. Pričvršćena su kratkom drškom za list. Nakon kopulacije ženke odlažu jaja u grupice na naličje lišća. Odrasli se zadržavaju na naličju lišća gdje se hrane. Duljina tijela ne prelazi 1 mm.6 mm kod ličinke četvrtog stadija. 9-17 dana. Tijelo ličinki je tanko. Tijelo joj je ispupčeno. s tim da su mužjaci su nešto manji od ženki. duljine oko 0. Duljina tijela se kreće od 0. a mužjaci puno kraće. Pred kraj razvoja posmeđe. Rub tijela je često nepravilnog oblika što ovisi o strukturi lista biljke domaćina. Dok kukac miruje krila imaju izgled kosog krova i po tome ga se može razlikovati od stakleničkog štitastog moljca. Tijelo je inače žute boje. D Odrasli oblik je mali kukac. 2008. Nakon završene preobrazbe odrasli oblici izlaze iz pupariuma kroz otvor u obliku slova T. Pokretna je samo ličinka prvog stadija. Ličinke (nimfe) prolaze kroz četiri stadija razvoja. s kojim se često nalazi u istim objektima. Prvi put je pronađen na području Bosne i Hercegovine 2007. Žute je boje. seci. IVAN OSTOjIĆ uhanov štitasti moljac (Bemisia tabaci Genn) je jedan od ekonomskih najznačajnijih štetnika današnjice.9oC. Poznavanje morfoloških odlika vrste Bemisia tabaci bitno je zbog njenog prepoznavanja ali i razlikovanja od stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum Wesvood). Tijelo i dva para prozirnih krila su prekriveni bijelim voštanim prahom što ga luče žlijezde na zatku. a na temperaturi 30oC svega 16. Po obliku su izduljena. godine u Višićima –Čapljina (Ostojić i sur. tražeći pogodno mjesto za sisanje.3 mm kod ličinki prvog stadija do 0. dugačko oko 0. Crvene oči su jače izražene nego kod ličinki. nakon izlaska iz jaja. Kod ličinki trećeg i četvrtog stadija postaju vidljive jednostavne crvene oči. Svježe odložena jaja su glatka. odnosno preko 60 dana tijekom hladnog perioda. žutozelene boje. «Kukuljica» je posljednji sesilni stadij. Svježe odložena Biološki ciklus Razvoj vrste Bemisia tabaci od jaja do odraslog oblika traje 15-20 dana tijekom ljetnih mje- Ličinke i kukuljice duhanovog štitastog moljca Medna rosa i gljive čađavice BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. Pri sljedećem presvlačenju gubi noge i postaje sesilna. koja se kreće.

Tomato infection chlorosis virus (TICV). Cucurbit yellow stunting disorder virus (CYSDV). Beet pseudo-yellows virus (BSYV). Naime. Potyvirus i rod shapet DNA viruse. Nepovirus. Bemisia tabaci prenosi viruse iz šest različitih skupina: Geminivirus. Štete pričinjavaju ličinke i odrasli oblici koji se hrane sisanjem na listovima. odbacivanje lišća. a u većini slučajeva pokazuje simptome žućenja i uvijenosti lista (Žanić i sur. među kojima čak 60 gemnivirusa. Pri temperaturi od 30o C embrionalni razvoj traje 5-9 dana. jednogodišnjih zeljastih biljka. Obilne tamne nakupine čađavica na listu utječu i na porast temperature lista jer apsorbiraju toplinu što u konačnici dovodi do odumiranja i otpadanja lišća. štetnik luči obilje medne rose koja pada Ličinke sišu na naličju lišća BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. Carlavirus. Prisutnost čađavica na listu ometa osnovnu funkciju lista-fotosintezu. Prelaskom u drugi stadij. Zbog izravnih oštećenja. veliko značenje imaju i neizravne štete. B. kao što su: klorotične pjege na licu listova. blijeđe- Štetnost u poljoprivredi nje vegetativnih biljnih organa. OLJAC • novi štetnik u BiH jaja su bjeličasto obojena. Rajčica je naročito osjetljiva na geminiviruse. noge im postupno kržljaju i postaju nepokretne. 2002). Nakon završenog embrionalnog razvoja iz jaja izlaze ličinke. Cjelokupni razvoj traje od 17 do 65 dana. dok se hrani. uglavnom. Od navedenih bolesti-virusa najvažniji je TYLCV. Gubici od ove bolesti na rajčici u zaštićenom prostoru i na otvorenom često prelaze 90 %. koja uzrokuje najveće ekonomske štete na većem broju biljaka. a kod nižih temperatura dulje (Maceljski. najčešće tridesetak dana (Maceljski. 2001). 2001). Ovaj problem postaje sve izraženiji posljednjih desetak godina u zemljama Mediteranskog bazena. i tako ugrožava prirodne fiziološke procese. koje su pokretne i izgledom podsjećaju na štitaste uši. gubitak turgora.17 po biljnim organima a na njoj se razvijaju gljive čađavice. Nakon četvrtog stadija ličinke slijedi stadij «kukuljice» unutar koje se zbiva preobrazba u odrasli stadij. Na napadnutim biljkama javljaju se različiti simptomi. Među virusnim bolestima koje prenosi. Duljina embrionalnog razvoja ovisi o biljci domaćinu. neujednačena zrioba plodova (naročito kod rajčice) i druge anomalije kod zriobe plodova. Smatra se da ovaj kukac injektira strane enzime u biljke. 2002). koji izaziva znakovite ekonomske štete na kulturnim biljkama iz porodice Solonace (Žanić i sur. Šteta na plodovima od gljiva čađavica . najvažnija je Tomato yellow leaf curl virus (TYLCV). Medna rosa i čađavice utječu na smanjenje tržne vrijednosti osobito ukrasnih biljaka i cvijeća. temperaturi i vlazi. Closterovirus. žućenje. Osim izravnih šteta sisanjem. Tomato chlorosis virus (TcCV). Godišnje razvije veći broj generacija. smanjuje prirod napadnutih biljaka ali i kvaliteta plodova. tabaci je vektor velikog broja virusnih bolesti velikog broja biljaka. Osim izravnih šteta koje nastaju kao posljedica ishrane. iz skupine geminivirusa.

što ga ne čini ništa manje vrijednim.18 Korišten kao lijek i bojilo. francuske riblje juhe. a njegova jedinstvena aroma određuje karakterističan okus tradicionalne španjolske paelle iz Valencije. talijanskog rižota. . indijskih slatkih umaka… BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. vrlo je cijenjen začin i koristi se u gotovo cijelom svijetu. Danas je njegova uloga uglavnom ograničena na kulinarsku uporabu. jela od janjetine i piletine. spominjan u Bibliji. Često je nazivan “kraljem začina”. dapače. šafran je poznat od davnina. veličan još u Mezopotamiji pred 5000 godina.

“Coupe” je izuzetno rijedak i nema ga u prodaji u nekim značajnijim količinama. Jača mogućnost otpuštanja boje znači i bolju kvalitetu začina. Iako se stoljećima šafran pokušava uzgojiti u kontinentalnim krajevima Europe. međutim niti jedan zamjenski začin nema tu čarobnu aromu pravog šafrana. međutim u Indiji raste pravi šafran! Postoje. poput šafranike ili kurkume mogu samo obojati jelo. Stari Grci i Rimljani koristili su ga za parfimiranje kupki. piletinu s rižom. kao i ostale začine. Kašmirski je šafran iznimno visoke kvalitete.000 cvjetova. (preuzeto od Gastrolovka) Najskuplji začin na svijetu Svaki vrhunski kuhar svjestan je njegove vrijednosti i zna da se može zavarati oko. No. za njegovo je širenje na veće geografske udaljenosti potrebna pomoć čovjeka. bolje ga je ostaviti da se otapa što duže. U Italiji je uobičajeno šafranom začinjati rižoto Milanese. ističemo da neki šefovi kuhinja svoj šafran pažljivo čuvaju – pod ključem. Švicarskoj. Manje količine proizvode se u Turskoj i Indiji. danas se u vrlo malim količinama proizvodi još jedino u Mundu. Cijena 1 grama kreće se između 10 i 15 KM. Da bi se iz njih pritom izvuklo što više arome. karakterističan po dubokoj crvenoj boji za koji se smatra da je najkvalitetniji na tržištu. Šafran kojeg možemo naći u prodaji pakiran je u vrlo malim količinama. Prašnici. Nažalost. Francuzi ga neizostavno koriste pri spravljanju riblje juhe (bouillabaisse). ali i kao mjeru opreza. Prodaje se u obliku sušenih vlakana ili mrvljeni. nego dijeljenjem lukovica. Grčkoj. Srećom. Berba šafrana počinje ubiranjem cvjetova i odvajanjem tučkova. na Kreti. dakle. potrebno ga je vrlo malo da bi dao aromu i boju jelu – već četvrtina žličice (oko 1/10 grama) mrvljenih vlakana intenzivno će obogatiti 4-6 porcija riže. kao i aroma i okus.) livadna je biljka iz porodice perunika. Najveći su proizvođači Španjolska i Iran s preko 80% svjetske proizvodnje. Posljednjih godina prinosi su značajno povećani pa je Iran gotovo veći proizvođač od Španjolske. Austriji. “Rio” i “Sierra” šafrani su svjetlije boje. Tučci se pohranjuju u sjenovito i toplo mjesto gdje se suše 5 do 7 dana nakon čega se pakiraju i spremaju na hladno i suho mjesto. a ne praha koji može biti mješavina. Jedna od takvih je vrsta kurkume nazvana “indijski šafran”. pa čak i u Engleskoj. budući da šafran otpušta aromu i do četiri sata. Zbog visoke cijene postoji i rizik od prevare kupovinom jeftinije zamjene za šafran. obično rano ujutro prije izlaska sunca.000 i 200.19 Šafran (Crocus sativus L. nije ih potrebno zagrijavati. Danas je šafran kultiviran na područjima od Španjolske do Indije. za proizvodnju te količine potrebno je utrošiti 370-470 sati rada. Iz cvijeta se ručno izdvajaju 3 tučka . U Europi je proizvodnja šafrana ograničena gotovo samo na područje Mediterana. Upravo je zbog iznimno velike vrijednosti tog začina važno svu Pravi šafran otkrit će – nepce! Nasad šafrana BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. U kulinarstvu se šafran koristi od 10. meksički šafran) ili kurkume. Ukoliko se za otapanje šafrana koriste tekućine koje sadrže alkohol. Vlakna šafrana treba prepržiti da bi se iz njih izvukla sva preostala vlažnost. Korijen riječi šafran nalazi se u arapskoj riječi za’fran koja znači “biti žut”. a traje od rujna do prosinca. U nekim je umacima vrlo lijepo vidjeti vlakna šafrana. Potpuniji se okus šafrana u jelu dobija posrednim začinjanjem jela. poput šafranike (tzv. Taj postupak vrlo je jednostavan i zapravo je dovoljno vlakna rasprostrijeti u tavici. S obzirom da je za 1 kg začina potrebno ubrati između 70.1g tog profinjenog začina. prema karakterističnoj žutoj boji koju otpušta. I u europskim se zemljama cijena kreće oko 50 kuna po gramu. potrebno ih je potopiti u vrućoj tekućini (koja će se koristiti za kuhanje) na najmanje 15 minuta. Slijedi “Mancha” šafran. Ta vlakna morala bi biti samo vrhovi tučaka. međutim mnogi proizvođači ih miješaju s prašnicima kako bi dobili na težini. Od azijskih područja najveća proizvodnja šafrana je u Iranu. Kad se ohlade. Šafran je poznat kao najskuplji začin na svijetu. ali ne i nepce. Šafran se uobičajeno koristi kod ribljih i jela s rižom u nekim nacionalnim kuhinjama. Kod nas se u trgovinama može naći šafran pakiran u količinama od 0. nemaju nikakvu drugu kulinarsku vrijednost. malom švicarskom selu u kantonu Wallis. Začin kakav poznajemo dobija se iz vrška tučka (stigme) cvijeta kojih svaki cvijet ima samo tri. međutim budući da se šafran ne razmnožava sjemenjem. gdje se na 1200 metara nadmorske visine na tradicionalan način godišnje proizvede tek nekoliko kilograma začina. pilećim mesom ili jelima s rajčicom. zbog čega je i njihova moć koloriranja jela slabija. Kod određivanja kvalitete šafrana najvažnija je njegova moć bojanja jela. Dva su načina kako to učiniti najbolje – prženjem ili otapanjem u vrućoj vodi. poput žestokih pića ili vina. ženskih organa iz cvijeta šafrana. pećnici ili mikrovalnoj pećnici na maksimalnoj temperaturi oko 30 sekundi. Osim tih tradicionalnih jela šafran se izvrsno slaže s povrtnim i mesnim juhama. Iz svake lukovice šafrana u jednoj sezoni izraste dva do devet cvjetova ljubičaste do plave boje od kojih svaki ima tri crvenonarančasta tučka duga 25-30 mm. muški dijelovi cvijeta. kao i mukotrpno branje i proces proizvodnje čine ga skupljim od drugih začina. odnosno u Njemačkoj. budući da se cijeli proces odvija isključivo ručnim radom. Za branje 1000 cvjetova potrebno je 45-55 minuta i još oko 2 sata da bi se iz cvijeta izdvojili tučci. Španjolski se šafran tradicionalno dijeli u četiri kategorije kvalitete. U mnogo se manjim količinama proizvodi i u Italiji. Čuvajte šafran u dobro zatvorenim posudama na tamnom i umjereno hladnom mjestu.12g ili u bočici s tri kapsule od kojih svaka sadrži samo 0. Po osjetilnim kvalitetama šafran je intenzivno mirisan. Svoje bi kvalitete šafran trebao zadržati bar tri godine od dana pakiranja. njegovu aromu sljubiti s jelom. Kratka sezona cvata – tek tri tjedna u godini. blago gorkastog okusa. usitnjavaju se u mužaru ili između dvije žlice i koriste kao prah. pa valja pripaziti kod kupovine jer svaka cijena niža od te može značiti slabiju kvalitetu i čistoću začina. ali je rijetko dostupan izvan Indije zbog smanjene proizvodnje uzrokovane dugogodišnjom nestabilnom političkom situacijom u tom području. Španjolci njime obogaćuju paellu i arroz con pollo. ne ostavljaju miris ni okus karakterističan za šafran. odnosno korištenjem otopine obogaćene šafranom. pa su stoga manje cijenjeni. Bio je omiljeni začin Feničana čiji su ga trgovci nosili na svim svojim putovanjima. začini slični šafranu koji također lijepo obojaju jela karakterističnom žuto-narančastom bojom. Smatra se da je porijeklom iz istočne Grčke ili s Krete. stoljeća prije Krista. Kao zanimljivost. Upravo je radi toga važno da se kod nabave šafran kupuje u obliku sušenih vlakana. krumpirima. Branje šafrana oduzima mnogo vremena. u Francuskoj i Kini.

Osim toga. dipl. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. tečnih i granuliranih varijanti. BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010.ing. odnosno. primjerice. A zagrće se motikom i prave se humke. Srednja visina reza koristi se za ružičnjake koji su u punoj životnoj snazi i to tako što se grm čisti od suvišnih izboja dok se ostali skraćuju do petog pupa.ing. Takvim vrstama gnojiva uvijek trebate dati prednost nad onim univerzalnim. U tu svrhu se mogu primijeniti sporodjelujuća gnojiva u obliku štapića. dubrovnika i oleandera trebate gnojiti tekućim varijantama gnojiva svakih 14 dana. Navedena trešnja je veoma privlačnog izgleda. Stablo je osrednje bujnog rasta i samoneoplodno je. Mladen Karačić. pa ih i ne treba štititi od niskih temperatura. Giorgia – nova sorta trešnje Koje gnojivo koristiti za lončanice? U svom domu i vrtu imam mnogo ukrasnih lončanica i grmova za koje sam nabavila različite vrste gnojiva. ing. Oprašuje se Primaverom. Stablo navedene sorte je srednje bujno. niska rezidba se primjenjuje uglavnom u starijim nasadima ruža i to na taj način što se grane skraćuju iznad drugog ili trećeg pupa. u pravilu. je li u prihrani ruža potrebno koristiti i stajski gnoj ili se treba zasnivati isključivo na mineralna gnojiva. visoka rezidba se temelji na skraćivanju iznad petog pupa i primjenjuje se samo jedne godine. Josip Brkljača. Inače. Međutim. Zreli plodovi mogu se držati na granama deset i više dana. što je znak da vegetacije potpuno prestaje. Unaprijed zahvalan.20 PITANJA I ODGOVORI Sadnja lijeske Planiram podignuti manji nasad lijeske pa me zanima koliko po jednom uzgojenom stablu mogu očekivati plodova i koliki je životni vijek nasada. kada biljke procvatu. I na kraju. sorte Lionska rana. Spomenimo i kako vijek jednog prosječnog nasada iznosi 50tak godina. Svakako da ruže trebamo i prihraniti a u tu svrhu slobodno možemo koristiti i dobro zgorio stajski gnoj i to svake godine. te svjetlijoj boji listova. To znači. trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje? Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pravovremeno i kvalitetno zagrnemo. Spomenimo i kako zemlja korištena prilikom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi što bolje nalegla tj. stručnog naziva Giorgia. Zanima me na koji način se pravilno orezuju i održavaju ruže tijekom proljeća. tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. I na kraju. I na kraju recimo da je zagrtanje obvezna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjesečarki. slabo kiselkastog okusa i ugodnog mirisa. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu. Josip Brkljača. Lionska rana je sorta trešnje koja zrije polovicom svibnja kada na njenim granama i uočavamo obilje velikih plodova. što znači da ruže puzavice i penjačice. Posjedujem ozbiljniji nasad ruža koje uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Mladen Karačić. ali će isto tako tijekom orezivanja u proljeće biti uklonjeni. Pritom trebate znati da u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možete nabaviti. Unaprijed zahvalna! Dolaskom proljeća počinju radovi na održavanju ruža a što se prije svega odnosi na njihovu rezidbu i prihranjivanje. svakako trebamo koristiti i namjensko Flortis gnojivo za ruže obogaćeno mikroelementima nakon čijeg se razbacivanja ruže odgrću i gnojivo ukopava. U pravilu. Rezidba i prihrana ruža Osobine sorte trešnje Lionska rana Zaštita ruža tijekom zime U vašem voćnom rasadniku kupio sam nekoliko sadnica trešanja. Molim vas da mi navedete njene osnovne karakteristike. Iduća prihrana se vrši KAN-om. Oni će. Stoga me i zanima trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih temperatura. Jednostavno rečeno-sorta za preporuku. Jer u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. dipl. rano rodi i obilno rađa. lipnja i zbog svojih kvalitetnih osobina svakako je za preporuku u kućnim vrtovima. Postoji li u tom pogledu razlika u odnosu na divlje forme lijeske? Kako lijeska redovito na tržištu ostvaruje visoku prodajnu cijenu. kako bi sama humka bila kompaktnija. Josip Brkljača. ali se pritom treba strogo pridržavati uputa za uporabu. Molim vas da mi navedete njene osnovne karakteristike. Jer nedostatak hranjivih tvari očituje se u njihovom slabom rastu i cvatnji. što znači da joj treba osigurati adekvatne oprašivače. Postavlja se pitanje-što će biti s dijelovima biljke iznad humke. poželjno je dodavati i tekuće gnojivo koje uostalom odmah i djeluje. onda ovogodišnja rezidba treba biti niska ili srednja. Nije ni čudo da vam je sorta nepoznata. počevši od štapića pa sve do njihovih U vrtnom rasadniku pored brojnih sorti trešanja kupio sam i meni nepoznatu sortu. Burlatovom ranom i Stellom. ako smo prošle godine išli s navedenom rezidbom. namjenska gnojiva za azaleje. Van i Adriana.ing. okruglasto-srcolikog oblika i tamnocrvene boje. jer je riječ o priličito novijoj talijanskoj sorti koja fomira krupne plodove svijetlocrvene do tamnocrvene boje. što je izražena osobina ove sorte. Zato lončanice treba redovito i gnojiti. a sve detaljnije informacije o prihrani i rezidbi ruža možete potražiti u savjetodavnoj službi Sjemenarnina Agrocentra u Mostaru. dipl. kod doziranja tekućeg gnojiva treba biti pažljiv i uvijek radije dodajte premalo nego previše. Međutim. Cilj navedene rezidbe je pomlađivanje grma. Nakon tog perioda potrebno je nasad pomladiti. dok divlja lijeska «poživi» i preko 100 godina. Međutim. S druge strane. prinosi po jednom stablu lijeske iznose 2-10 kg ili 1-3 tone po hektaru. za kamelije i sl. često se nalazim u dvojbi koje gnojivo i upotrijebiti? Lončanice na raspolaganju imaju malo zemlje koja se brzo iscrpi. Dobri oprašivači su joj Burlatova. za hortenzije. Stoga lončanice u proljeće treba presaditi u namjenske Flortis supstrate ili pak pognojiti. sorta zrije oko 10. ne traže posebnu njegu tijekom zime. Ali.ing. raskošne cvjetnice u vašem vrtu poput hibiskusa. A kalemljena lijeska ili ona uzgojena na vlastitom izdanku prorodi treće ili četvrte godine nakon sadnje i njeni prinosi se povećavaju do desete godine uzgoja kada i počinje faza pune rodnosti a koja traje sve do 20 ili 30 godine. tako je i zanimanje za ovu voćnu vrstu sve veće. . Goran Jurilj. ovisno o primijenjenim agrotehničkim i pomotehničkim mjerama. naime biti izloženi mrazevima i hladnoći. ing. Meso ploda je srednje čvrstine i dobre kakvoće.

. tresetu ili zelenoj masi trava od „zelene gnojidbe“. tlo se prvenstveno obogaćuje fosforom.5. fosfor i kalij u omjeru 3-2. ING. Ovisno o sadržaju hranjivih tvari u tlu. kao što su NPK 7-20-30. bilo da je riječ o stajskom gnojivu. Ako je moguće. na otprilike 60 cm. vodo-zračne odnose u tlu kao i toplinske prilike u tlu i povećava mikrobiološka aktivnost u tlu. NPK 5-15-30. gdje je nepristupačan za još nedovoljno razvijen korijen. Na kiselim tlima s pH manjim od 6 česta je pojava nedostatka kalcija i magnezija pa je preporučljivo obaviti kalcizaciju uz dublju obradu tla. kalijem. Nažalost. što će osigurati dobar start mladog nasada ali i biti stanovita zaliha hranjiva u tlu. Male količine dušika koje se pritom unesu pospješit će mineralizaciju biljnih ostataka koji se zaoravaju. Za meliorativnu gnojidbu koriste se visoko koncentrirana NPK mineralna gnojiva s malim udjelom dušika i istaknutim sadržajem fosfora i kalija. dIPL. Rigolanjem se mineralno gnojivo miješa s tlom i djelomice pada na dno brazde. 5-3. idealno bi bilo da se kalcizacija obavi godinu dana prije meliorativne gnojidbe uza zelenu gnojidbu. Potrebne količine NPK gnojiva za meliorativnu gnojidbu ovisno o količini fosfora i kalija u tlu Opskrbljenost tla Siromašno <6 mg P2O5/100 g <10 mg K2O/100 g Osrednje 6-13 P2O5/100 g 11-20 K2O/100 g Dobro 13-20 P2O5/100 g 21-30 K2O/100 g Visoko 21-30 P2O5/100 g 31-45 K2O/100 g Preporučene količine P2O5 i K2O u kg/ha 500-600 kg/ha P2O5 600-700 kg/ha K2O 300 kg/ha P2O5 300-500 kg/ha K2O 100 kg/ha P2O5 200 kg/ha K2O Količine NPK gnojiva 2500 kg/ha NPK 7-20-30 NPK 5-15-30 NPK 8-26-26 1000-2000 kg/ha NPK 7-20-30 NPK 5-15-30 NPK 8-26-26 500 kg/ha NPK 7-20-30 NPK 5-15-30 NPK 8-26-26 BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. tada se prilikom sadnje dodaje 5-7 kg po sadnoj jami. Tako se u tlo unose veće količine organskih i mineralnih gnojiva u cilju povećanja plodnosti tla i podizanja hranjiva na razinu koja će biti optimalna dulji niz godina. koji uz klacij-magnezij karbonat sadrži i hranjiva dušik. pa se uz kalcizaciju djelomice obavi i gnojidba. odnosno kiselosti tla primjenjuje se u količini 1-4 t/ha. Također. poboljšavaju se ne toliko kemijska svojstva tla koliko fizikalna i biološka. Uzorci se šalju na kemijsku analizu kojom se najčešće određuje pH-vrijednost tla. količina humusa odnosno količina organske tvari te količina fosfora i kalija. Mladi nasadi posebice su osjetljivi na nedostatak magnezija koji se isprao u dublje sloje- Kisela tla ve tla. Unošenjem u tlo organskih gnojiva. Time se povoljno djeluje na stabilnost strukture tla. kalcijem i magnezijem. Za uklanjanje ili ublažavanje suvišne kiselosti tla primjenjuje se Fertdolomit granulirani. Na temelju dobivenih vrijednosti izrađuje se gnojidbena preporuka glede ko- Zelena gnojidba ličine gnojiva. Kako bismo odredili točnu količinu hranjiva. M eliorativna gnojidba ili gnojidba na zalihu obavlja se prije sadnje višegodišnjih kultura. Uz organsko se gnojivo prilikom sadnje po sad- Duboko oranje prije podizanja trajnih nasada noj jami dodaje i 90 g NPK 15-1515 ili 50 g KAN-a. prije podizanja nasada uzorke tla treba uzeti iz dviju dubina-od 0 do 30 cm i od 30 do 60 cm. odnosno količinu mineralnih i organskih gnojiva koju treba unijeti u tlo te možebitne potrebe za kalcizacijom. ali ni previše što bi nepotrebno povećalo troškove proizvodnje. većina naših tala siromašna je humusom pa je unošenje organskih gnojiva nužna agrotehnička mjera. kako se ne bi gnojilo premalom količinom gnojiva što bi se negativno odrazilo na rast i urod. kemijskom analizom utvrđuje se potreba za izvođenjem kalcizacije ako je riječ o niskoj pH-vrijednosti. Smatra se da bi tla za uzgoj višegodišnjiih kultura morala sadržati barem 3 % humusa. a ako je pH manji od 5. odnosno sjetvu i uzgoj biljaka velike i bujne vegetativne mase te zaoravanja u tlo u fazi njihova najintenzivnijeg i najbujnijeg porasta. koji ima prednost pred stajskim gnojivom jer nema ispiranja amonijaka i štetnog djelovanja na korijen i manja je opasnost od bolesti i štetnika. kada su površine slobodne i pristupačne a tlo suho. Najpovoljnije je vrijeme za rigolanje tijekom ljeta i rane jeseni. Unošenjem u tlo tijekom rigolanja mineralnih gnojiva. NPK 8-26-26 ili NPK 10-31-20. dušikom i drugim nužnim hranjivima. Vrlo dobar primitak sadnica pokazao se primjenom supstrata na bazi treseta. Tlo se ostavi u otvorenoj brazdi kako bi se pod utjecajem niskih temperatura usitnilo i akumuliralo veće količine vlage. odnosno kiselim tlima. obvezno ju treba primijeniti.21 Meliorativna gnojidba prije podizanja trajnih nasada MIRELA TRdENIĆ. Ovisno od pH-vrijednosti. kako bi se tlo u punoj dubini rasprostiranja korijenova sustava obogatilo hranjivima. Ako ga nema dovoljno. Zaorano će se bilje do proljeća razgraditi i obogatiti tlo humusom. primjenjuju se u količini od 500 do 2500 kg/ ha (vidi tabelu 1). što je i poželjno jer korijen raste za hranom i na taj se način usmjerava na rast u dubinu. Mineralno gnojivo treba ravnomjerno rasipati po proizvodnoj površini koja se priprema za sadnju i zatim se duboko zaore ili se obavi rigolanje na punu dubinu rasprostiranja korijenove mase. Nakon toga neposredno prije sadnje razbaca se 30-40 t/ ha zrelog stajskog gnojiva i zaore na 30 cm.

Međutim. po površini zemlje. Nadalje. ona se treba iskopati mjesec dana ranije ili barem deset dana prije izvođenja sadnje. korijen voćke posađene u plitku jamu ubrzo nailazi na tvrd sloj zemlje te ne ide u dubinu već postrano. Voćnu sadnicu nakon sadnje obvezno moramo i zaliti s 10-tak litara vode. što je više nego pogrešno. Osim toga. U Najčešća pogreška koja se javlja kod sadnje voćaka odnosi se na nepravodobnu pripremu i kopanje sadnih jama. ING. Dakle. svojoj dugogodišnjoj praksi susretao sam se s mnogim situacijama. Time je voćka dolaskom suše (plitak korijen ne nalazi vodu iz dubljih slojeva) i vjetra (iskrči je) osuđena na propast. ali je isto tako istina i da voćna sadnica nikada neće imati onu silinu porasta i ukorjenjivanja kao voćka posađena u jamu oblika kvadrata. sa sjeverne strane pravilno posađene sadnice postavlja se odgovarajući kolac ili oslonac koji ne smije dodirivati voćnu sadnicu. a što se u našim voćnjacima nažalost nerijetko može i uočiti. kako bi se sadno mjesto što bolje pripremilo i kako bi se sadna jama što bolje uredila za prijam sadnica. stvarna je istina kako će se voćka primiti. dIPL. . Osim toga. Tako Najčešće dvojbe i pogreške se one najčešće pripremaju na sami dan sadnje. niti se uz takav pristup i način sadnje one uopće mogu ukorijeniti. Druga pogreška odnosi se na kopanje sadnih mjesta neodgovarajućih dimenzija-jer zašto nepotrebno kopati duboke i široke jame kada će se voćka svejedno primiti. I na kraju. što znači da se svaka pogreška skupo plaća i teško ispravlja. dimenzija 100 x 100 cm i dubine 60-70 cm. voćke ipak treba znati pravilno posaditi. Kupovina sadnica u specijaliziranim agrocentrima Pravilno posađene voćne sadnice BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010.stajsko gnojivo mora biti crno i zrelo te ne smije doći u dodir s korijenovim sustavom. premda nekada mnoge teorije i tvrdnje samih profi voćara znaju biti itekako dvojbene.22 NAJČEŠĆE POGREŠKE KOD SADNJE VOĆAKA Sadnja voćaka predstavlja iznimno odgovoran i zahtijevan posao iz razloga što se radi o višegodišnjim biljkama. nadam se da to više nije potrebno ni napominjati. Naime. Mladi nasadi voćaka VELIMIR LASIĆ. A iako se to čini vrlo jednostavnim. uistinu je nevjerojatno da se kod sadnje voćaka prave početničke pogreške zbog čega se veliki broj sadnica ne primi. spojno mjesto nipošto se ne smije zatrpavati već mora „viriti“nekoliko cm iznad razine tla. koje slobodno možemo svrstati u rangove od komičnog do tragičnog. Svjedok sam i mnogih pogrešaka koje su većinom svojstvene za voćare amatere i hobiste.

odnosno. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. za vezivanje stabla. Stoga se nadam da će i ovaj članak potaknuti naše vinogradare da u poljoljekarnama uz profesionalnu traku za vezanje loze potraže i spomenute ručne rezače. Zahvaljujući tomu. koristiti i u voćnjacima. krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga). Ali. plastični lančići ili prstenovi od čelične žice. Navedene škare moguće je kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama. ne zbog svoje nefunkcionalnosti već isključivo zbog neznanja vinogradara. Škare za vezanje vinove loze Kliješta za vezanje vinove loze BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. a krakovi se vežu uz glavnu žicu. ponajviše koristi lik. tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. obnavljati iz razloga što se vezivo lako usijeca u stablo. pojedini vinogradari su zamijetili da zbog stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano treba i popuštati. . Pošto se sav posao oko vezanja vinove loze uglavnom svodi na ručni rad. radi se o jednoj vrsti prstenja koji s gornje strane imaju načinjene savinute oštre rezače. nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala sa praznom sredinom. trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka kao i ručnih rezača MLAdEN KARAČIĆ. u svrhu vezanja. nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. potreban je samo jedan radnik. rafija. Uz kolac se veže stablo trsa. navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. dIPL. osim u vinogradima. općenito gledano. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova. proizvedeni su i odgovarajući rezači čijom se primjenom i cijeli posao oko vezivanja loze pojednostavnjuje. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Iako se u Hercegovini. Naime. čim se loza poveže dovoljno je samo lagano zamahnuti rukom i zavezani dio trake je otkinut te se bez dodatnog zadržavanja može preći na pričvršćivanje sljedećeg trsa. Ali. U Vezanje vinove loze Na taj način. Iste te trake mogu se. što pak može imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. ING.23 VEZANJE VINOVE LOZE I VOĆAKA Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze. ručni rezači su još uvijek apstraktni pojam. Međutim. Međutim. pomoću škara. Ručni rezači Unazad nekoliko godina na tržištu su se pojavile namjenske „škare“ za vezanje vinove loze koje su se pokazale izuzetno praktičnim alatom koji omogućava brzo vezanje vinove loze. vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. dok se profesionalna traka za vezanje loze poprilično udomaćila u hercegovačkim vinogradima. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina. a u svrhu vezanja vinove loze. Za vezanje vinove loze. posljednjih se godina uočila i prednost profesionalne trake za vezanje vinove loze. Naime. Kako bi Profesionalne trake za vezanje vinove loze Prstenovi i trake za vezanje udovoljili potrebama vinogradara. plastični lik.

Ovakvim postupkom bolje se sačuva boja mesa i smanji njegova promjena zbog doticaja sa zrakom (oksidacija). TREŠNJE I GROŽĐA DR. osobito ako se plodovi temperaturno obrađuju.0 grama NaOH). SC. tako se lakše izdvaja voda. Kod jako krupnih sorti poželjno je plodove rezati na četvrtine ili osmine. Krupniji plodovi šljiva. Plodovi trešnje pažljivo se pregledaju. Plodovi se nožem raspolove i rukom ukloni koštica a meso ploda pritom što manje ošteti. a ako se plod suši cijeli treba ju ukloniti. pak. zdrave. kakvoća tako obrađenih plodova i njihov značaj u prehrani ili kao dodatak prehrani je velik pa zavrjeđuje više pažnje. nakon temeljitog pranja tekućom vodom ocijede se i režu na polovice.2 %-tna otopina natrijeve lužine (na litru vode doda se 2. Nakon pranja i uklanjanja neupotrebljivih dijelova iz plodova se vade koštice. Poželjna je veća krupnoća a pritom biramo ujednačene plodove kako bi se Priprema plodova BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. Tijekom sušenja. Tijekom ljetnih mjeseci konzumiraju se i prerađuju veće količine uz dodatak šećera u različite džemove. kompote ili voćne kaše. Potom se vade koštice. trešnje i bobice grožđa svojim izgledom. a koštica se ručno odvoji od mesa. breskve.SUŠENJE PLODOVA MARELICE. kad plodovi omekšaju. NAdICA DObRIČEVIĆ 24 Plodovi marelice. . samo zdravi i čvrsti dobri su za sušenje. čvrste i dobro obojene plodove. U posudu se ulije topla voda (temperatura 90-95 0C) i pripremi 0. a plodovi potope oko 1 minutu. bojom i unutarnjim specifičnim aromama odnosno osvježavajućim okusom često privlače proizvođače ali i potrošače. ŠLJIVE. jednoliko sušili. Meso ploda mora biti čvrsto i priprema se za obradu S ušenje ovih sirovina zastupljeno je više ili manje u određenim proizvodnim područjima. breskve i marelice sadržavaju veću ili manju količinu cijanovodične kiseline koja nije poželjna za konzumaciju. Na površini šljiva nalazi se voštana prevlaka koja plod štiti tijekom rasta i razvoja. laganim pritiskom može se ukloniti koštica. odnosno proces sušenja je brži a suhi proizvod kvalitetniji. šljive. Za sušenje treba probrati kvalitetne. BRESKVE. Plodovi bresaka i marelica kratkotrajno se obrade uranjanjem u toplu vodu ili se blanširaju pomoću vodene pare (u posudi se zagrijava voda a na situ iznad posude para temperaturno obrađuje složene plodove). Koštice plodova šljive. Nakon toga dobro se isperu pod mlazom tekuće vode i stavljaju na sušenje.

Tako suhi plodovi stavljaju se u staklenu ambalažu. Postupak sušenja može se obaviti u pećnici. ili u sušarama opremljenima određenim uređajima za bolju kontrolu postupka. Unazad dvadesetak godina. ING. Bobice grožđa. Traži relativno topla i suha staništa hrastovih šuma. analnih fisura i svrabeža u analnoj regiji. Prostor za skladištenje mora biti taman i hladan a ambalaža zatamnjenih stijenki. Najjednostavnije je sušenje cijelih plodova. ali za čuvanje i konzumaciju bolje je prije sušenja ukloniti koštice. Na taj način bolje se i dulje čuva suhi proizvod. Cvate od veljače do travnja.0 grama kristala natrijeve lužine) do 1 minute. primjenjuje se i kod bolesti mokračnog mjehura i maternice. Plod je intenzivno crvena boba. nakon pranja i uklanjanja neupotrebljivih dijelova. uz što manju prisutnost zraka (poželjno je vakumiranje). Koristi se kod upale i krvarenja hemeroida. s tim da se nadzire elastičnost plodova. Kad se potopi u vodu.25 Voćni plodovi koji se najčešće suše neposredno nakon branja. s dobro razvijenim korjenovim sistemom. Suho voće kvalitetan je proizvod koji se može poslužiti kao grickalica. a uz to može se koristiti i u pripravljanju kompota. Kod sušara za voće. Osim toga. Važno je svojstvo dobro osušena voća da upija vodu. voćnih salata ili kao dodatak jelima. Izrađivači vijenaca su je i otkupljivali tako da su mnoge obitelji dodatni izvor prihoda nalazili u berbi veprine. U onim područjima gdje se intenzivno brala (Hercegovina) gotovo da je i nestala. Plodovi šljive i grožđa suše se u početku na 700C. pa se tijekom procesa sušenja povremeno otvaraju vrata pećnice. Skladištenje suhih plodova VEPRINA JOSIP BRKLjAČA. vrlo je interesantna i travarima koji od nje spravljaju različite pripravke koji se koriste u narodnoj medicini za liječenje mnogih bolesti. .5 %-tnu otopinu sumporaste kiseline koja sprječava smeđenje mesa) radi sprječavanja promjene boje. Nakon toga bijele sorte grožđa često se sumpore (suhi postupak sa SO2 ili uranjanjem u 0. trešnje i grožđa suhi su kada sadržavaju 16-20 % vode koja im osigurava skladišnu održivost. za izdvajanje vode ili vodene pare potrebna je izmjena zraka. Otvor kroz koji je koštica izvađena treba biti okrenut prema gore kako bi se smanjio gubitak soka i pospješilo izdvajanje vode u prostor sušare.1-0. Isto vrijedi i za plodove iz kojih se vadi koštica. Teško se može pronaći u vlažnim područjima. BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. odnosno manji su gubitci prehrambene vrijednosti koje se neminovno gubi skladištenjem. naime.3 %-tnom toplom otopinom NaOH (na litru tople vode doda se 3. naraste 30-80 cm u visinu. Nažalost. veprina (kostrika) se masovno koristila za izradu pogrebnih vijenaca i kao takva bila je vrlo interesantna i dohodovna biljna vrsta. Veprina u narodnoj medicini ima široku primjenu. breskve. kratkotrajno se obrađuju 0. šljive. Jedino je još ne zaboravljaju travari kojima služi za spravljanje različitih biljnih pripravaka. Kod stavljanja rezanih plodova na podlogu ili rešetku za sušenje važno je istaknuti da kožica ploda dolazi na podlogu a meso je okrenuto prema gore. Suhe šljive i grožđe Sušenje plodova Plodovi marelice. ekada vrlo tražena biljka za izradu pogrebnih vijenaca. gdje se suše manje količine. odnosno provjetravanje. Stabljika je dobro razgranata s karakterističnim filokadijama (listoliko proširene grančice). Voda ili vodena para iz plodova tijekom sušenja mora se ukloniti iz prostora sušare. Osim toga. nabubri i gotovo je istovjetno svježem voću. danas sve više pada u zaborav. protiv gihta. a u drugoj fazi temperatura je oko 500C. Plodovi veprine polako odlazi u zaborav N Upotreba Veprina je zimzeleni grm. Kod voća narezanog na polovice ili četvrtine temperatura je u početku sušenja oko 500C a u drugoj fazi može se povećati do 650C.

A vino se uvijek drži u hladnoj prostoriji i nikada se u žurbi ne smije rashlađivati u hladnjaku. općenito gledano. Međutim. Na osnovu toga postiže se idealan sklad između vina i jela. Ali. iako se i ova umjetnost zasniva na svojoj kreativnosti. dok je najpogodnija temperatura za posluživanje crvenih vina (Blatina) između 15 i 18 stupnjeva C. i rakove. Dakle. odnosno uz teška jela uvijek se serviraju jača vina. dIPL. odnosno složiti sa serviranom hranom. Međutim. cilj pravilnog posluživanja zasniva se na tome da pažljivo odabranim vinom poboljšamo okus hrane koju tom prilikom konzumiramo. Ukoliko temperatura vina nije odgovarajuća. tim više što su na njihovoj poleđini ucrtane poželjne vrijednosti temperature serviranja za svaku pojedinu vrstu vina. Kada boravite na odmoru u Dalmaciji. BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. uz tamna mesa. plodove mora. neophodno je prije svega dobro poznavanje vina. ING. kuhanu ribu. svijetlo meso i kuhanu janjetinu. bitni su svi detalji. ona se može korigirati frapiranjem (hlađenje vina ledom). Ipak. S druge strane. Kada bismo sve gore navedeno još više pojednostavili. Temperatura je vrlo važna s obzirom na vinski miris i okus pojedinog vina. Jer da bi se pravilno kombinirali hrana i vino. što se često označava kao umjetnost ili kultura pijenja vina. trebamo poznavati okus hrane i okus vina. MARIO ĆUbELA. dok uz bijelo meso i kuhanu ribu trebamo posluživati isključivo bijela vina. lako ćemo ustvrditi kako će ga Hercegovci lakše proizvesti negoli ga pravilno poslužiti. pravilno slaganje vina i jela predstavlja i stvar opće kulture zbog čega ćemo se osvrnuti na nekoliko osnovnih pravila. u restoranima ćete uočiti kako osoblje uz školjke i rakove uvijek servira neutralna bijela vina. A budući da svako vino ima posebno svojstvo koje dopunjuje okus pojedinog jela. poluslatka. što će na koncu rezultirati povećanom općem zadovoljstvu prilikom njihovog konzumiranja. S druge strane. poput pravilnog odabira čaša i temperature serviranja vina. S druge strane. uz kiselkasta jela idu kiselkasta svježa vina. Nadopunjavanje hrane i vina laganija vina. TEMPERATURA SERVIRANJE VINA . Pod tim podrazumijevamo prepoznavanje aroma. Blatina se pak dobro slaže uz plavu ribu (pečenu i prženu). sortnih karakteristika i strukture vina te popratnih tehničkih elemenata. a samim tim i na kakvoću vina. M oglo bi se reći da. školjke Crvena vina idu uz meso Da bismo odabrali odgovarajuće vino uz određenu hranu. što je prosječnom čovjeku prilično teško. a sve kako bi se hrana i vino međusobno nadopunjavali. Cijena ima je zanemariva a praktičnost velika. Prije svega. na osnovi toga s vremenom su se stvorila pravila o tome koje je vino najbolje piti uz pojedino jelo. nužno je znati da uz laganija jela uvijek idu SLAGANJE VINA I JELA Prije posluživanja vino se iznosi iz podruma ili prostorije u kojoj se boce čuvaju na određenoj temperaturi. šampanjci i pjenušava vina poslužuju se pri temperaturi od 6 do 8 stupnjeva C a ružičasta vina između 12 i 14 stupnjeva C. ribu i meso s roštilja. slatka vina ili pjenušci. pečenu teletinu i janjetinu. Olakšanje predstavlja činjenica da u našim restoranima uglavnom radi osoblje osposobljeno u ovom pogledu. naši ljudi vrlo dobro poznaju čudotvoran dar prirode tj. vino. pravilno slaganje vina s hranom predstavlja krunu poznavanja vina. jer pri određenoj temperaturi potpuno se ističe buke vina. divljač i pečenu ribu dobro pristaju crvena vina dok se uz slatka jela piju polusuha. Naime. naročito ako vinske karte ne pružaju dovoljno informacija o ukusima. kod slaganja vina s jelom moraju se poštivati određena pravila. Zbog svega toga nužno je znati kako je za bijela suha vina (Žilavka) najpogodnija temperatura posluživanja između 10 i 12 stupnjeva C. došli bismo do zaključka kako laganija i svježija Žilavka izvrsno prija uz neutralne sireve (bijele i mazive). janjetinu s roštilja i dakako uz tamno meso. kada se prodre malo dublje u tajne vina. Kako bi se olakšalo praćenje temperature vina prilikom serviranja danas u poljoljekarnama možete pronaći i specijalne mjerne instrumente (vinske termometre) koje su prilagođeni anatomiji boce. ali se to uglavnom izbjegava jer nagla promjena temperature može utjecati na balansiranost okusa i aroma.26 Vino je sastavni dio jela.

te tako treba dušik u prvom redu upotrebljavati na oraničnim usjevima. pašnjaci). Upotreba organskih gnojiva uspješna je samo na travnjacima koji su već po naravi siromašni humusom ili kod kojih je biološko djelovanje nedostatno. Njihova rentabilna upotreba. Nema biljne kulture kojoj bi bila gnojidba tako potrebna i koja bi bila tako zahvalna na gnojidbi kao travnjak. 1948. Turina: Livade-pašnjaci. prinosi su mnogo povoljniji i manje su osjetljivi na nepovoljne vremenske prilike. kojih ima za oko 25-30 a ponegdje i do 50 % manje nego u oraničnom tlu. Gnojidba dušikom pospješuje rast trava. Travne tratine. a u isto se vrijeme smanjuje udio djetelina. na kojima možemo samo mineralnim postići prinose od preko 6 t/ha sijena. pa je djelovanje visokih doza ovog hranjiva (N) ograničeno. DARKO UHER oznata je činjenica da se najveći dio travnatih površina u Republici Hrvatskoj nalazi u lošem stanju po pitanju biljnih hranjiva. međutim. Zato nam je želja da odgovorimo na neka važna pitanja o gnojidbi travnjaka (livada. Kakvo djelovanje ima dugogodišnja primjena gnojiva na travnjacima? Gnojidba kalijem svake godine daje stalne i jednolične viškove u prinosima. u tom pogledu nije se mnogo ni danas promijenilo.5 t/ha sijena. Djelovanje gnojidbe dušikom u prvom redu ovisi o sastavu tratine na travnjaku. a da se kod toga udio dobrih trava na travnjacima ne smanjuje. zahvalnije su na gnojidbi dušikom. SC. one se u velikoj mjeri same opskrbljuju dušikom. pa se takva gnojida u istraživanjima poka- zala uspješnom. pašnjaci) nedovoljni a i sadržaj hranjivih tvari u tartini je nizak. Osobito nedostaje fosfora. Ako usporedimo kako se je povećavao prinos na oranicama i travnjacima. prije svega. Od svih kombinacija gnojidbe najbolje su se pokazale kombinacije s fosforom i kalijem. prinosi su sijena na travnjacima (livade. Jačom gnojidbom kalijem i fosforom može se ova pojava spriječiti. Ne može se dovoljno naglasiti da travnjacima nedostaju velike količine hranjiva kao fosfora i kalija i njivima dobro i opskrbiti. Kako se gnojidbom povećava prinos oranica i travnjaka? Gnojidbom fosforom i kalijem znatno se povećavaju prinosi na travnjacima nego na oranicama pa ih treba gore navedenim hra- P Gnojidbom se povećavaju prinosi na travnjacima BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. pa i i najvećih količina gnojiva. na onim travnjacima. Zato se preporuča da se takvi travnjaci gnoje organskim gnojivima. koji zbog nedovoljnih količina vlage ne daju očekivani prinos. Gnojidba dušikom ima mnogo bolje djelovanje na oranicama nego na travnjacima. Stoga gnojidba fosforom i kalijem daje uvijek siguran višak prinosa. a zajednička gnojidba PK i to svake godine daje najbolje rezultate. Kakav utjecaj ima gnojidba na sastav tratine? Gnojidba kalijem (K) ili fosforom (P) svako za sebe ili pak zajednička gnojidba KP ima uvijek povoljno djelovanje na porast djetelina. pa je upravo nepojmljivo zašto još nisu iskorištene velike mogućnosti za povećanje prinosa na travnjacima. Kako djeluju organska gnojiva na travnjacima? Dodatna gnojidba stajskim gnojem nije uvijek rentabilna na normalnim travnjacima. To je znak da su oranice bile jače gnojene. Ako pravilno gnojimo. Godišnja gnojidba fosforom daje sve veće viškove u prinosima i uvijek se dobro isplati. Gnojidba dušikom bila je u prve dvije godine od koristi.) da se u godinama koje dolaze mora u našim proizvodnim područjima posvetiti veća pozornost gnojidbi površina pod travnjacima. Kakvo djelovanje imaju povećane količine hranjiva na prinos sijena na travnjacima? Povećanje gnojidbe fosforom i kalijem daju na travnjacima velike viškove prinosa sijena.27 Više pažnje posvetiti gnojidbi travnjaka „Sigurno niti jedna grana agrarne proizvodnje nije u stanju pružiti tako očigledne i goleme mogućnosti u radu kao zapušteni travnjaci„ DR. Uzrok leži u tome što je zanemarena opskrba naših travnjaka potrebnim hranjivima u obliku mineralnih gnojiva. Želimo time pokazati kakvi se uspjesi mogu postići gnojidbom travnjaka i do kakvih zaključaka bi morala zbog toga doći poljoprivredna praksa u idućim godinama po tom pitanju. koji na dvootkosnim travnjacima iznosi oko 2. Razlog jakog djelovanja gnojenja fosforom i kalijem na travnjacima ima se pripisati činjenici da tlo na travnjacima ima znatno manji sadržaj hranjiva osobito fosfora i kalija. (B. Pun uspjeh hranjiva postiže se samo kod njihove zajdničke upotrebe. koje s fosforom i kalijem daju slabe prinose. kao i sada. primijetit ćemo da su travnjaci jako zaostali u prinosima za oranicama. u kasnijim se godinama prinos nije mogao više povećati. osigurana je vrijednošću povećanih prinosa. Makar su te činjenice već odavno poznate. Ako na travnjaku postižemo visoke prinose s gnojidbom PK. Pravilnom gnojidbom do većih prinosa sijena . a da sijeno po svojoj kakvoći ostaje kvalitetno. Ovo vrijedi za većinu naših travnjaka. nego miješani tipovi travnjaka s normalnim udjelom mahunarki. I prije. Posljedice su toga nedovoljni prinosi sijena i neadekvatna kakvoća krme.

J-TS-11. Porast je brz i stvara veću vegetativnu masu od pšenice. Ovisno o preparatu. Žetva se obavlja kombajnom na prijelazu iz voštane u punu zriobu. J-TS-16. Odisej. produktivnost. Koristi se za proizvodnju škroba. a razmak redova 1215 cm. Štetnici se suzbijaju insekticidima kao i kod ostalih žitarica. Zelena masa krmnih sorata povoljnog je kemijskog sastava dobre palatabilnosti pa je stoka rado jede. Tijekom proizvodnje kruha djelovanjem alfa-amilaze škrob se brzo pretvara u šećer te se dobiva kruh slatka okusa. a smatra se da je jedna od najracionalnijih sirovina za dobivanje bioetanola. SW Talentro. Tijekom vegetacije usjev se može tretirati nekim od regulatora rasta radi skraćivanja visine stabljike i povećanja otpornosti na polijeganje. 60 kg P2O5/ha i 40-50 kg K2O/ha. otpornost na bolesti) i raži (otpornost na niske temperature i vigor).Clercal. ANA POSPIŠIL ritikale (pšenoraž) je vrsta nastala križanjem pšenice (Triticum) i raži (Secale) pa je i njegovo ime izvedeno iz imena ovih dvaju rodova. Tritikale u zrnu sadrži više lijepka od pšenice. Sadržaj proteina u zrnu kreće se od 10 do 16 %. Optimalan rok sjetve je od 1. Bc Goran. Zrno se može koristiti i za prehranu ljudi. ali intenzivniji rad na ovom području počeo je pedesetih godina 20. ali može biti i plića ako je duboka obrada obavljena za predkulturu a tlo nije suviše zbijeno. Uglavnom se koristi za hranidbu stoke. djetelinskotravne smjese jer rano napuštaju tlo pa se obrada tla i sjetva mogu pravodobno obaviti. stoljeća. sposobnost stanica citoplazme da zadržavaju vodu te voštana prevlaka na listovima) omogućavaju otpornost na visoke temperature praćene nedostatkom oborina. Količina gnojiva ovisi o plodnosti tla. Otporan je na niske temperature i u odnosu na pšenicu bolje prezimljava. Na Sortnoj listi Republike Hrvatske 2009. Za sjetvu treba koristiti čisto. Probavljivost proteina i ostale hranidbene karakteristike slične su pšenici. stoljeća. Tritikale je 28 T prikladan za uzgoj u područjima koja su nesigurna za uzgoj drugih žitarica (planinska područja. Lamberto. u povoljnim uvjetima površina se za sjetvu može pripremiti i samo prolaskom sjetvospremača ili rotacijske drljače. uzgoj na manje plodnim tlima). Stvoreni su ozimi i jari tipovi tritikale. Tritikale se sve više sije u plannskim područjima Tritikale bolje prezimljava od pšenice BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. ali je lošije kakvoće. Tritikale najbolje uspijeva na černozemu. Radi smanjenja broja operacija i povećanja ekonomičnosti proizvodnje. a u slučaju jačeg napada koriste se fungicidi kao i kod ostalih strnih žitarica. alkohola i slada u industriji piva. listopada. Prvi pokušaj stvaranja nove vrste potječe iz 19. zdravo i neoštećeno sjeme visoke klijavosti. a aminokiselinski sastav sličan je pšenici. do 20. Zaštita od korova obavlja se herbicidima na bazi aktivnih tvari fluroksipir i bentazon + Pdiklorprop. Na plodnijim tlima gnoji se sa Agrotehnika proizvodnje 45-50 kg N/ha. godine nalaze se sorte ozimog titikale . Morfološka svojstva (dobro razvijen korijenov sustav. Ticino. tretiranje se obavlja potkraj busanja (Cycocel 750) ili od oblikovanja između drugoga i sedmoga koljenca (Moddus 250).Tritikale prikladan za manje plodna tla PROF. Trimaran. Dubina sjetve je 4-6 cm. Osnovna obrada tla za tritikale obavlja se na dubinu od 25 do 30 cm. Oplemenjivači su u novu vrstu željeli unijeti pozitivna svojstva pšenice (kakvoća zrna za proizvodnju kruha. ali se može uzgajati i na pjeskovitim tlima i tresetištima te kiselim tlima. Gustoća sjetve je 200-550 klijavih zrna/ m2. . dR. rane sorte krumpira. u smjesi sa pšenicom ili samostalno u pripravljanju kruha i peciva. očekivanom prinosu i karakteristikama sorte. Tritikale je otporan na bolesti. Najbolji su predusjevi za tritikale grašak. SC. Triglav. Nakon oranja površina se obrađuje tanjuračom i drljačom.

Vitamin E ili tokoferol. PP faktor ili nijacin. Njegov nedostatak najčešće se javlja u zimskim mjesecima i karakterizira se smanjenom otpornošću sluznice. Vitamin B kompleksa kunići sintetiziraju sami uz pomoć crijevne mikroflore. Uz njih koji osiguravaju energiju. koji uglavnom ima samo teoretsko značenje. pobačaje i sterilitet mužjaka. Najčešći uzrok slabljenja crijevne mikroflore je dugotrajna primjena antibiotika i sulfonamida. Njegov nedostatak uzrokuje slabljenje spolnog nagona. antihemoragični vitamin. a ujedno jačaju obrambenu sposobnost i opću otpornost organizma. kolekalciferol. dR. Hidrosolubilni ili vitamini topivi u vodi ne mogu se u organizam kunića uskladištiti u većim količinama. Vitamin D. folacin. a djelomice dobivaju hranidbom zelenim krmivima. akserftol. zaštitni je faktor jetara i potiče sintezu antitijela. Jedna od posljedica stresa je smanjenje sinteze ovog vitamina. plodnost. Vitamine možemo podijeliti na dvije osnovne skupinehidrosolubilne i liposolubilne. kada su kunići u najvećoj reproduktivnoj fazi. u njihovu deponiranju u kosti. KRUNO LAŽEC. Zbog toga je veća opasnost od njihova predoziranja nego manjka u organizmu. mrkva i svježe meso). a neke mogu i sami proizvesti u probavnom traktu. promjene u cirkulaciji. njihov nedostatak moguć je jedino u slučajevima uništenja crijevne mikroflore. zatim mišićnu distrofiju. ubrzava zgrušavanje krvi. Neke od njih kunići dobivaju samo iz hrane. zelenoj lucerni. U Vitamini su vrlo bitni u ishrani kunića statike. kao i kožne promjene. aneurin. Kao posljedica nedostatka vitamina iz ove skupine javljaju se opći. Vitamin A ima ulogu u stvaranju otpornosti sluznice te poticanju rasta. lucerna. kao i biooksidaciji. loše sušeno. anemije i sekundarne infekcije. Povećava opću otpornost organizma poticanjem stvaranja antitijela. VRT. svježa djetelina. jednom od prošlih brojeva Gospodarskog lista ukratko su opisani glavni sastojci hrane. pa to pokušavamo neutralizirati pojačanom hranidbom zelenim krmivima. te izlučivanju fosfora putem bubrega. Potrebni su za normalan rast i razvoj. MEd. Mladunčad na sisi dobiva potrebne količine putem kolostruma i mlijeka. rast i razvoj jednako su značajni i vitamini kao djelatne tvari koje potpomažu njihovo iskorištavanje. Vitamin D sudjeluje u procesima resorpcije kalcija i fosfora iz probavnog sustava. . B6 ili piridoksin. Nedostatak uzrokuje manjak protrombina. antibiotika i sulfonamida propada crijevna mikroflora. rađanje mrtvorođenčadi. te pokislo sijeno. Vitamin K. U jetrima kunića sintetizira se iz karotina kojim su bogata biljna krmiva (trava. U ovu skupinu ubrajamo vitamine B kompleksa. treba dodavati i vitamine B kompleksa. ergokalciferol. okoštavanju kostiju i procesima vida. sprječava djelovanje toksina. U ovu skupinu spadaju vitamini A. Sudjeluje u stvaranju imuniteta. antiskorbutični vitamin kunići djelomice mogu sintetizirati. većom podložnošću infekcijama. sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata. a povoljno djeluje i na plodnost. a posljedično su i povećane potrebe za ovim vitaminom. Fiziološki je liposolubilni antioksidans koji sprječava tvorbu toksičnih peroksida u organizmu. Drugi način dobivanja. Zbog toga je i opasnost od njihova mogućeg predoziranja vrlo mala. filokinon. repa i žitarice. B12 ili cianokobalamin te kolin. masti. poglavito u jetrima. ali je zato s druge strane lako moguć njihov nedostatak. Kod primjene gotovih tvorničkih smjesa koji sadržavaju kokcidioergokalciferol ili D2. Vitamin A još se naziva i retinol. Nalazimo ih ugrađene u velikom broju fermenata koji imaju ulogu u izmjeni bjelančevina. te zdravlje životinja. živčani.29 Vitamini u hranidbi kunića Vitamini su esencijalni organski mikrosastojci hrane koji imaju ulogu katalizatora fizioloških procesa u organizmu kunića.E i K. Kako ih organizam kunića sam sintetizira. Sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi. antisterilitetni vitamin nalazi se u zrnjevlju žitarica.D. askorbinsku kiselinu. vitamin rasta i zaštitni vitamin epitela. te vitamin C. Značenje vitaminima i povećana potreba organizma kunića za njima očituje se sada u proljeće. produktivnost. H vitamin ili biotin. ugljikohidrata. Kada krmivo potječe s njive tretirane samo mineralnim gnojivima. sudjeluje i u sintezi hormona vezanih za reprodukciju i sindrom stresa. deformaciju spolnih stanica. sadržava manje ovog vitamina jer prisutni nitrati slabe pretvaranje karotina u vitamin A. antirahitični vitamin kunići dobivaju putem krmiva osušenih na suncu (sijena). Liposolubilni ili vitamini topivi u mastima mogu se u organizmu kunića uskladištiti u većim količinama. encefalomalaciju i oštećenje krvnih žila. U ovu skupinu spadaju B1 ili tiamin. krvarenje u potkožnim tkivima i organima. B2 ili riboflavin. grašku i sijenu. Njime je manjkavo staro. temelji se na tome da se kod kunića boravkom na suncu iz provitamina stvorenog u organizmu djelovanjem ultraljubičastih zraka sintetizira kolekalciferol ili D3. reproduktivni i probavni poremećaji. pomaže apsorpciju željeza iz organizma. vitamin koagulacije kunići dobivaju putem zelene krme i sijena kao K1 i putem mikrobne populacije probavnog trakta kao K2. zatim u izmjeni minerala i hormona. Zato njegov nedostatak uzrokuje poremećaje u okoštavanju kod mladih životinja (rahitis) i omekšavanja kostiju kod starijih (osteomalacija). kao i poremećajima u rastu i reprodukciji. Djelovanjem ultraljubičastih zraka dolazi do pretvorbe provitamina iz zelene krme u BROJ 66 • SIJEČANJ / VELJAČA 2010. reprodukcije i produktivnosti kunića. Dugotrajnom upotrebom kokcidiostatika. Vitamin C. pantontenska kiselina.

30 Proizvodnja i potrošnja voća Po potrošnji svježeg voća u svijetu na prvom mjestu je naranča. ima promjer 11. Iz njegova sjemena dobiva se ulje koje se nekada koristilo u razne medicinske i tehničke svrhe.96 m. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Dvojake gozbe kolibrića Biolozi iz SAD su otkrili životnu vezu karipskih kolibrića i cvata dviju vrsta tropske Heliconije. malina na petom.17 kg pojede nevjerojatne 273 tone hrane. Nije poznato koliku je veličinu imala Evina ali se zna da je najteža jabuka uzgojena u Michiganu i težila je rekordnih 1416 grama. Naj. Heliconia caribea razvije cvijet dugačkih latica. jer mora prodrijeti u cvijet s dubljom čaškom koja ima manje nektara. a težina masivnih 12. Najveći kopneni sisavac Mužjak afričkog slona (Loxodonta africana) prosječne visine 3-3. Ostatke biljke otkrio je Ge Sun s Geološkog i paleontološkog instituta iz Nanjinga u Kini. a kruška na sedmom mjestu ljestvice obima proizvodnje voća u svijetu. a danas se malo koristi Najpohlepnija životinja Ličinka (Antheraea polyphemus) koja živi u Sjevernoj Americi tijekom prvih 56 dana svog života pojede količinu hrane koja je jednaka 86. otkrivena je veza između dubine čaški tih cvjetova i dužine kljuna. naj. .. General Sherman. limun. BROJ 66 • SIJEČNJ / VELJAČA 2010. Kao ukrasna biljka dospio je u mnoge krajeve. negdje s obronaka Himalaja. Heliconia bihai ima kratak cvijet koji obiluje nektarom.7 m do ramena. odnosno ženke karipskog kolibrića. jabuka. mango. Zato se mužjak tjelesno razvijeni od ženke koja ima duži kljun.24 tone. Zato je kolibrica manja od kolibrića Najstarija cvjetnica Fosilni ostatak cvijeta. Po obimu proizvodnje u svijetu redosljed je sljedeći: agrumi. u Angoli u Africi. zatim slijedi mandarina. banane. s malo nektara u čaški.1 metar i opseg 31. malina i kruška. S obzirom da nije samo bodljikav. što je bilo sasvim dovoljno da uđe u Guinessovu knjigu rekorda. nazvan Archaefructus liaoningensis pronađen je 1996. čovjek ih je skupljao prije 5000 godina a vjeruje se da su podrijetlom iz jugozapadne Azije. bihai. star 142 miliona godina. Osim toga. naj …. brzo se razmnožava. Potrebna su mu. Rimsko carstvo je poznavalo svega 36 sorti jabuka dok ih je danas između 7000 i 8000 sorata. Kratak kljun mužjaka prilagodio se kratkom cvijetu H. većinom suha staništa i stoga ne potiskuje domaću vegetaciju. studenog 1974. to potvrđuju i arheološke iskopine u kojima su pronađeni poluugljeni ostaci jabuka za koje se smatra da potječu iz željeznog doba. koja obiluje nektarom. Jabuka se nalazi na trećem. otvorena. U ljudskim mjerama bilo bi to kao da novorođenče težine 3. ujedno tjelesne veličine mužjaka.000 puta težine izlegnutog moljca. a uobičajena težina mu je 4-7 tona. no poslije je postao korov. Bodljikavi mak – izbjegava ga svaka životinja Bodljikavi mak je u dalekom srodstvu s našim makom (Papaver). Visina uspravljene životinje bila je 3. divovska sekvoja (Sequoiadendron giganteum) koja se nalazi u Nacionalnom parku sekvoja u američkoj državi California... i jabuke. ne jede ga skoro niti jedna životinja. banane. visoka je 83. godine u sjeveroistočnoj Kini. Uostalom. slasnom hranom tih tropskih ptičica. Naime. Dakle.3 metra.82 metra. već i otrovan. jer mu je potrebno tek nekoliko mjeseci od klijanja do zriobe sjemenki. Najveće postojeće drvo Evina jabuka Eva je pojela jabuku i dala je Adamu što je dovelo do konca zemaljskog raja. Najteži izmjereni primjerak ubijen je 7.Dobro poznata zgoda koja dokazuje da su jabuke jedne od najstarijih voćnih vrsta. međutim.487 m3-dovoljno za pet milijardi šibica. Obujam stabla je 1.

.

com www.PHENIX Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum Povrće: Količina 80-120 kg/dulum e-mail: info@sjemenarna.com .sjemenarna.