Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Financijska poluga i njezin utjecaj na poslovanje poduzea

U Varadinu, datum 20. 5. 2013.

Tuan Mario, grupa G23

Uvod
Kako bi se uveli u temu financijske poluge prvo moramo spomenuti neke pokazatelje financiranja. Oni pokazuju koliki je udio vlasnike strukture financiranja s obzirom na ukupnu imovinu te pokazuju teret kamata i drugih fiksnih naknada koje proizlaze kao posljedica koritenja tuih izvora financiranja. Isto tako nam pokazuju koliki je rizik ulaganja u neko poduzee s obzirom na njegovu zaduenost. Pokazatelji zaduenosti govore u kojoj mjeri poduzee koristi financijsku polugu tj. koji je omjer vlastitog i tueg kapitala. Kao primjer pokazatelja zaduenosti spomenuti su stupanj zaduenosti poduzea, odnos duga i glavnice te odnos pokria to predstavlja omjer izmeu dugoronih obveza i glavnice.

Financijska poluga
Financijska poluga je pojava koja se ogleda u utjecaju udjela tueg kapitala u financiranju poslovanja na profitabilnost vlasnikog ulaganja[1]. Poduzee se ne mora financirati iz tueg izvora kapitala kao to je npr. zaduivanje u banci. Ono moe svoje poslovanje te kapitalne izdatke financirati samo iz internih izvora i izdavanjem obinih dionica, ali se u praksi rijetko nalaze takva poduzea jer je isplativije koristiti financijsku polugu u smislu profitabilnosti vlastitog kapitala. Pozitivni utjecaj financijske poluge moemo primijetiti ukoliko poveamo udio financiranja iz tueg kapitala jer samim time smanjujemo udio vlastitog kapitala. Ako se pri tome ukupna profitabilnost ne primjeni, dobivamo poveanje profitabilnosti vlastitog kapitala. Pozitivni utjecaj poluge se moe uoiti i kada promatramo iznos kamata. Naime, kada se financiramo iz tuih izvora, tada kamate predstavljaju fiksni troak pa s poveanjem poslovne aktivnosti apsolutni iznos kamata ostaje isti, a sukladno s time profitabilnost vlastitog kapitala se poveava. Isto tako kamate predstavljaju porezni odbitak u rezultatu poslovanja pa su mogue i svojevrsne porezne utede ukoliko se koriste tui izvori sredstava.

Utjecaj financijske poluge na poslovanje poduzea

Poduzee A
Imovina Udio duga Udio glavnice Dug Glavnica Kamatna stopa Porezna stopa Potranja Uasna Slaba Normalna Dobra Izvrsna Bruto dobit (EBIT) (60.000) (20.000) 40.000 100.000 140.000 Kamate 0 0 0 0 0 Dobit prije poreza (60.000) (20.000) 40.000 100.000 140.000 Porezi 40% (24.000) (8.000) 16.000 40.000 56.000 Neto dobit (36.000) (12.000) 24.000 60.000 84.000 200.000 0% 100% 0 200.000 0,00% 40% Rentabilnost vl. kapitala -18,00% -6.00% 12,00% 30,00% 42,00%

U ovome primjeru kod poduzea A vidimo da ono svoje poslovanje financira samo iz internih izvora, a to nam u tablici predstavlja iznos glavnice, dakle poduzee nema nikakvih dugova. Primjeujemo da kada bi poduzee loe poslovalo, tada bi rentabilnost vlastitog kapitala bila -18%, a u najboljem sluaju kada bi poduzee izvrsno poslovalo (ostvarilo veu dobit), tada bi rentabilnost vlastitog kapitala bila 42%. Te vrijednosti rentabilnosti vlastitog kapitala dobijemo tako da podijelimo iznos neto dobiti s iznosom glavnice.

Poduzee B
Imovina Udio duga Udio glavnice Dug Glavnica Kamatna stopa Porezna stopa Potranja Uasna Slaba Normalna Dobra Izvrsna Bruto dobit (EBIT) (60.000) (20.000) 40.000 100.000 140.000 Kamate 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 Dobit prije poreza (72.000) (32.000) 28.000 88.000 128.000 Porezi 40% (28.800) (12.800) 11.200 35.200 51.200 Neto dobit (43.200) (19.200) 16.800 52.800 76.800 200.000 50% 50% 100.000 100.000 12,00% 40% Rentabilnost vl. kapitala -43,20% -19,20% 16,80% 52,80% 76,80%

Za razliku od prethodnog poduzea, poduzee B se za financiranje poslovanja koristi i vlastitim, ali i tuim kapitalom u omjeru 50-50. Ovdje moemo jo zamijetiti da se za koritenje tueg kapitala mora plaati odreeni iznos kamata po stopi od 12%. Kao konani rezultat poslovanja, rentabilnost vlastitog kapitala u najloijem sluaju iznosi -43.2%, a u najboljem 76,8%. Odmah moemo primijetiti kako je rentabilnost vlastitog kapitala elastinija kada koristimo tua sredstva za financiranje poslovanja jer smo u prolom primjeru imali isti iznos imovine, a rentabilnost vlastitog kapitala se nije toliko smanjila odnosno poveala s obzirom na rezultat poslovanja kao kod poduzea B. To znai da promjena ukupne profitabilnosti intenzivnije djeluje na promjene rentabilnosti vlastitog kapitala ako poduzee u strukturi financiranja ima vei udio tueg kapitala. Dakle, vea elastinost djeluje u sluaju poveanja ukupne profitabilnosti isto kao to i djeluje u sluaju smanjivanja ukupne profitabilnosti, kada se profitabilnost vlasnikog ulaganja intenzivnije smanjuje u sluaju koritenja financijske poluge. Pravilo koje vrijedi jest da se isplati koristiti tue izvore sredstava tako dugo dok se oekuje poveanje budue ukupne profitabilnosti.

Na ovom grafu moemo primijetiti elastinost profitabilnosti vlasnikog ulaganja pri koritenju financijske poluge. U prvom sluaju kojeg prikazuje pravac I moemo vidjeti najveu elastinost jer se koristi omjer tueg i vlastitog kapitala 3:1, a najmanju elastinost kod sluaja poduzea B gdje je omjer tueg i vlastitog kapitala 0:1 to znai da se koristi samo sredstvima iz vlastitih izvora financiranja. Dakle, kod vee elastinosti, s malim rastom ukupne profitabilnosti, profitabilnost vlasnikog ulaganja intenzivno raste, dok s padom ukupne profitabilnosti, profitabilnost vlasnikog ulaganja znatno pada. Kod manje elastinosti, tj. kod slabijeg koritenja financijske poluge vrijedi obratno. Takoer moramo spomenuti da kod intenzivnijeg koritenja financijske poluge, poduzee ima vei iznos duga za podmiriti, te je upitno hoe li taj posueni novac dobro iskoristiti. Zbog toga se javlja rizik ulaganja koji je vei s veom zaduenosti poduzea pa se kreditori s obzirom na vei rizik ulaganja u to poduzee mogu odluiti da odbiju posuditi novac. Ukoliko je taj rizik prihvatljiv, ali i dalje velik, tada kreditori trae vei iznos kamata na posueni novac kao naknadu za mogui rizik nastanka situacije steaja poduzea u sluaju nemogunosti vraanja novca. Jednako je vano spomenuti da kada poduzee koristi posuena sredstva koja je dobilo uz fiksni troak, ako zaradi vie nego to su fiksni trokovi financiranja, kae se da koristi povoljnu ili pozitivnu polugu. Sva dobit koja ostane nakon podmirenja fiksnih trokova financiranja tada pripada obinim dioniarima. Nepovoljna ili negativna poluga javlja se onda kad poduzee ne zaradi toliko koliki su njegovi fiksni trokovi financiranja. Prednost financijske poluge ocjenjuje se efektom kojeg ima na zaradu po dionici obinih dioniara. Uporabom financijske poluge poduzee moe poveati efekt proizile promjene u poslovnom profitu na promjene u zaradi po dionici[2].

Zakljuak
Financijska poluga je esto koritena u poduzeu te su rijetka ona koja je ne koriste iz razloga to uz dobre rezultate poslovanja postiemo veu rentabilnost vlastitog kapitala. Dakle isplati se je koristiti kada poduzee ima malu glavnicu, a smatra da moe unaprijediti poslovanje s veim iznosom imovine, tada imovinu poveava s iznosom tueg kapitala da bi u konanici vie zaradilo. Potrebno je paziti i na negativne efekte financijske poluge jer ako poduzee posluje negativno, onda dodatni problem stvaraju trokovi tueg kapitala koje treba podmiriti.

Literatura
[1] Dvorski S., Kovca V., Ekonomija za poduzetnike [2] Sveuilite u Splitu, http://www.pfst.hr/old/data/materijali/Predavanje%205%20f2.pdf 20.4.2013.