You are on page 1of 7

_2_8-

PAIIR S rngMezoM

?aplri s premazom sL1 papiri- kocl kojih se povrsinsko oplemenjivanje postiie d-odatkom odreclenih vrsta premaza, ?remaz se '.lrl.avnorn sagtoji od kornbl-nacije nekoliko anorganskih soli leoje ina6e sluZe kao puniJ-a u indu-striji paplra, a to su silihatil sulfati, karbonati i oksidi te nekog vezi-vnog srerlstva, a. to je u ve6irri slu6ajeva ke.zeln ifi Bkrob. JcB se oddje formalin ( da bi nanos bio otpora.n prena sotri), glicerin ( da se sprije6i suviSe jako su5enje), voslcovi (Caju visoki sjaj i pobolj3avaju. -biskovna svojstva| -be' organske slntetske boje. Za nano3enje preTlaza s}-'-Ze posebno konstruirani strojevi. I'a.piri noxr- biti premazani samo s jed.ne strane i nazivamo ih krono papiri, dok papire premazane s obje strane zovemo papiri ze umjetni-dkl -bisak (lalnstdruek papiri), koji sluie za tisak ilu-straci ja, kalendara, yazrd,h rurjetrridklh reprod,ukeija itd rzraduju se takoder kartoni s premazom na pr.kromokarton (tarti;e i ambalala za prehrambenu inilustriju ) lI
TEPL

TEII I altet

I,ijepljenl papiri su konbina.cija papira i metalne folije, pa:pira i tehstila, papira i plastidne folije itd. rnaju dobra mehanidka svoJstr.a, nepropu-sne su za svjetlo, zrak, vod.u i obi6 o su lijepa izgl-ed_a. Izraclu.ju se ffjepljen;ien (kaBiranjem) p?pira s metalima ili ostal_im spomenutim materi-jalina. l4etalne kao i plastidne folije moraju hiti vrlo male debl-jine, lijepe se dva sloja netalpapir, txj- sloja metal-papir-metal iti papir-metal-paplr.

-29
so u. tu svrhu naJvi3e koristl alrrninlj, jer tra.ino zadx\e.va lijep sjajan izgLed,, alasti6an Jer savitl.jiv, lagan i dl'r,qt. Proizvod.ir"ia ljenl,ienih papl-ra. prilldno je komplicirana i slupa, te se primjenjrr-je lod izxad-e speci jal:ih plsaditr papira, papira, .za ra.?,ne lutije, zemljopisne karte, Eijednosne pa.plre itd.
d.atr.as

0d netalnih follja.

qanElql BOJA?ISAryI PAPTRI

lla.reni papiri dobive.ju se rroianjem papirne mase kod lzyad.e papira i time se moglr postl6i najrazliditlji efelrbi. lako npr. postoji ditav niz mosninosti mije3anja i dodavanja razrih boja, koje neJednako pri-anja.ju uz pojedine l,:omlonente pa.pirne mase ill se pak uslijed nenogui;rosi,-i clobrog nijeuairja rasprostiru po paprnoj tracl u raznim obl-iclma. Boja se nanosi pomo6u valjaka presrrudenih filcon ili gumom, koji mogr'l inati i d.esenirane lo\rlri:ine, Radi boljeg vezanja troji se dodaje glicerln, dkrobno ljenilo ili -bu-tl:alo, Tako moiemo doltiti nramorirane, rerjefne, sed.efaste papire itd. U Sarene papire moZemo ubrojiti i prozirne papire, l:oji se

dolrivaju premazi'ranjem u1jem.


IMPREGNINANI PAPINI

rnpregnlraiii papiri- se dobivaju pxemazivanjem xaztim voskovima, parafinom, bit''rmenomr prjrodnim i sintetsklm surola^rna, sililtol"ima 1td. Impregnacija je u stvari prodiranje tude, dod.ane tvari u papi-rrvi to u srL, kod 6ega dolazl do promjene prvoi:itnih svojstava. papirne mase; Irnpregrracijom se postiZu od.reder:a svojstva: otpornost na vlagur svjetlo, toplinu, nepropus-

3onost za tekudine,

i p1l,nove, zadr/,avanJe sromet oclrZal'anJe sterilnosti, za3tita. od, oksidaclier oc1 korozLje, il-i kenutjskog djelovania, zaBtita od stranJ.h ruiris&e rnogudnost tiska, dobra nehani6ka svojstvar Ii;epl i
masnode

dekorati.vnL l zgled.

Postoji viBe mog;u6nostl I na6ina inpregnlra.:rja paplra3 valjci-na, 6etka-ma, noZem i'bc[.
gsNovlq vRsrE ?A?IRA

?apire

moZemo

s obzirom na njihova svojstva I

nanJenu

pod.lJelitl u slijedede rrrste: 1. Iiskovnl paplrl 2. Pisadl papirL 3. Crtadi papirl 4. Tanki papirl 5. Nepropusnl papirl, (). Onotni paplri 7. SpeclJalni papirl
B. Kartoni

9.

I'jepenke

TISI(0\,:I'II PAPIRI

Tiskovni su paplri, kao 3to sana riJe6 kaZe, one vrste papira koje se u najve6oj rojeri upotrebljavaju za tiskanJe. ?ostoji di.tav niz najraznorrsn:ljih tiskovnih pa.pira, od neravnih, satirtiranih, slabo i jako keljenih, do porrr3lnski obraden:lh, ve6 prema tome kojoj su ti.skovnoj tehnici pami jenJeui ( visokoj, plo5noj i1i dubokoJ Sta.npi).

Po sastawr tiskovne papi-re clijelimo na hezdrvrrc i srecln.le fine tiskorrne papire. O tiskovnim pa.pirina govorit 6emo opSirnije u poglavt,iu 'tprirnj ena papira u graf i6ko j ind.irstri j i " . PrsAcr

,. papiri, tj. papiri za pisanje, izraduju- se iz trijePisaci ljene ili nebijeljene sulfitne cehrloze, a vg;zna im je karalrberistika da su d.obro keljeni-, 6im.e se spre6ava *pijanje i razLi.jevanje sredstava za pisarije. Povr31na" pisa6ih papira treba pokazlvati od.reoenr-r otpornos'b na bri$an,'ie. S obzirom na pojed.ine specifj-dne zahtjeve i ovi papir:i mogl2 .biti strojno g1atkl, satinirani i1i povriinski obra-

PAPTBi

deni.

.CRTA6I

PA}IBI

S obzlrom na sastav ovi papiri su bezdrvnt i sred.nje fini. grama.fl]ra i-m se kre6e od" 12o do 22o g/n2, red.ovi-Lo imaju malo puni-la pa su j-rn stoga dobra- urehani6ka svojstva, narodito 3to se ti6e otpornosti na cijepan.je i savijanje. Crta6i pfrpl:ri. rnora,ju bj--bi clobro ],:e1ieni, o-bporni na brisanje, otpornl na vod.u, ne snri ju stajanjem poZut jeti. Ba.zl-1k-rjemo vlSe vrsta crtacih l-r&I;ira: crta6e api,:e za crtanje ugljenora i kreclom, za akvarel-, temperu i ulje, za skolsku upotrebut z& crEehe perom, feh-nidkj- crtadipapir, -bransparentni crta6i papir, itd. Stoga iui povrSj-na treba da bude lzradena prema nauijeirjeno j svrsi..

32

TANI{I IA?II?I

Tankl lapirl, kao ciga.retni papir, svileni papir, papir za zra\nu nodtu, salvet pa-piri, hierjenski, krep pairi:ri i dri-'-gir aa svojr,r malu teZinu mogr,r- imati vrlo razlidita. svojstva s obzircm na sirovlnu, nadj-n izrad.e i obradu. Izrad'.rju se preteZno od polutvori-ne uz dodatak bi jeljene sul_fitne lli salfatne celul-oze, nisu keljenl i ne sad.rZe pur:j.Ia ( osin cigaretnog papira u l.o jemu se sadrZaj purdla lrye|e od. 14 d o 22iL) .

N]]PROPUSNI PAPIRI

i duzinom d..ielova.nja srr-mporne klseline. Nakon pergamentiranja sli jedi pranje, ner,r_tralizacija i su.3enje. pergament pa.plri ne propu3taju masno6e te se upotrebljarnaju kao ambaLaznt papir u prehrambenoj ind,ustrijl. Gramatura im se ]ige6e oc1 18 d o ::oo g/mz . Postojl jedna vrsta "teSko propusnih papira" ( perganin, pergament - nadomjestak i ha_vana) .
OIVIOTNI

l{epropusnl papiri ili perga.ment papiri dobivaju se pergamentiranjem nebi jeljene ili bi jeljene sulfltne eel-uloze pomo6u sunporne kiseh-ne. stupan.j '-oergamentiranj a mo;ze se regulirati koncentracij on sumporne kiseline, temperaturop

PAPIRI

Onotrri papiri obuhva6aju grupu

perior,

,6renc

dvrstih paplra, a to su suI natron ili ]rraft papir.

Za proizvod.nJu superLora sluZl starl paplr uz dodatalc celuloze il-i d.rvenja6e, a lzradLiju se strojno gJ-atld i1i jednostrano satj-nlranj-, I{atron papir Se izraduje oil. gulfatne eelul-oze. Svi onotni papirt inaju dobra mehaal6ka svojstva, obi6no su smede bojer bo ako boja 1na vainu rilogu, sr:'-Itatne. celuLoza se bijell te papir osim d.obrih neh6,n16l<1h evoJstava"dobiva 1 lljep izgled.. Radt otpornostl prena vlazL ovim se paplrlna tlodaJe L keljlvo, a mogu se 1 posebno impregn1-ratl raztri'm premazilma. Orootnl paplri sluZe za pakovanje u industrljl, u trgorinJ 5lroke potro3nJe ze., Tzradu vre6lca, v:reca za cemeatnu 1
d.rlrge lnd.ustrlJe.

SPTTCIJAI,I!] ?APIRI

U o\m grupu ubrajarnor foto-paplrr ltonilenzator-paplr, papiri za tzotaelJu 1 kablove, lndlkator paplr, ozatrLt papJ-r, upl:.. ja61 paplr, fJl-ter paplr 1 dtrigl, Ovl paplrl lnaJu raz1:ldl'i sastav vlakanaca u ovisnostt o namJenl. Svl su potpuno keJ.Jenl osin upijaElh paplra t fiJ-te:r paplra, pa su reclovito stroJno glatlrl.

KARTOIII

Kartonl su posebna g:rlr-pa paplra s

vecom gramaturom, i to od. 14o d.o 3oo g,/m'. .R.azlilnrjeno obidne 1 e].oZene hartone,

Prostljl kartonl izraduju se od otpadnih peplra ill celu: loze uz dodatak drvenjade, dok se bolji izraduju od" eeluLoze, a naJflni ji od. gem{h tekstilr:lh vlakanaca.

34

Sl-oZeni ka.r'tonl su sastavljeni- od nekoJ-lko slojeva. Kvalitetniji lii-.rtoni irnaj:-r pyemaz. Obidno su strojno gla.tki ili jed.nostrano glatl:i j. dob:ro su lijepljeri. Ved prena sastavu i lnral-itetir kartoni inaju razl-ilitu i:::irnjenu:

pozlvniea., posje,;nlea, i:estlt\i, bil-j elniea, notesa, za. tisak slikovni-ca, viSer:'ojirih razgleilriica, za izrailu fascikla", rnapa, za inilus-brijsku ambala'Zu itcl..
,za. or,LotG

I,JElFINiqEI

ljepenke se proizvod.e ocl bijeljene lLi smede drvenjate, od starog papira, od slamer pa prena upotrebljenoj siro-

vini
:ni-z

imamo

bijelu, si.rur

smedu

1 dutu l,jeper:ku.
6i-i;a.v

Osira ovih 'r;vornlce papira

i ljepenaka izracruju joE

ljepenaka sa specijalnor:r iramjenom kao na primjer: fa]:tis ljepcnJnr za inclustrijsllu obu6u, ?akard. Ljepenkuza potrebe tekstilne inrlr.istrl-je, azbestnu ].jepenlr:u za terridk;ur j-zol-aci-ju i druge. ljepenke su. obi-dno strojno glatke ili satinirarne. Grauatura inn je velika, i -bo oc'l3oo d,o looo g/r2. I'iepenka se ugla.vnorn upo'r;rebl-java r,a. izradu raz,tae ambalaile, gd.je trspjeisno zaujepjuje drro kao bil-ji i jeftiniji

materijaf.