You are on page 1of 44

ISSN 1330-0407

ASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

godite 15. Broj 2 (115) oujak 2006.

cijena 15 kuna

TEME BROJA: Predstavljena knjiga Radiokomunikacije


Superquagi 12. el. preinaka W5UN 11 el. za 144 MHz Rezultati Kupa Jadrana 2005. DX ekspedicija na otok Petra I. 3Y0X Hrvatski radioamateri u Godini Nikole Tesle

KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijska rjeenja. Uz ponudu komunikacijskih ureaja za poduzea gdje u najveoj mjeri nudimo program ERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i iroki izbor radijskih komunikacija za amatersku i profesionalnu upotrebu. Mi smo ovlateni zastupnik i distributer priznatoga japanskog proizvoaa radiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

KV in multiband postaje:
FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvijega ranga, izlazna snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravljaem, dva odlina prijemnika, multifunkcijski displej i mnogo drugih funkcija; FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode, fiksna ili mobilna radijska postaja; naini rada: AM, FM, SSB, CW, packet naini rada RTTY, PSK31, AFSK. FT-897, multiband, all mode, frekvencijska podruja: KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosna radiostanica; FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TX podruja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnika je 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), naini rada: AM, FM, SSB, CW, packet naini rada RTTY, PSK31, AFSK; pravi biser meu QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJE
Mobilne postaje FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijska podruja: 29,50,144,430 MHz; FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska podruja: 2m/70 cm; FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm; FT-2800, 2 m, TX - 65 W; FT-1500, 2 m, TX - 50 W. Rune postaje VX-120/VX-170, frekvencijsko podruje: 2 m; VX 6R, duoband, frekvencijska podruja: 2 m i 70 cm; VX-7R, triband, frekvencijska podruja: 6m, 2m, 70 cm. Dodatna oprema: ispravljai, rotatori, SWR-metri, antene i drugo. Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Nudimo vam:
profesionalne radijske postaje i pribor, radioamaterske radijske postaje i pribor, stabilizirane ispravljae, antene, antenske kabele, konektore, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, prodano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroka 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450 fax: +386 (0)4/28 00 455 tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422 tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417 www.kron-telekom.si, info@kron-telekom.si
FT-8900 FT DX - 9000

KT rad-cro 0106

Neka se uje

daleko!

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ Dalmatinska 12, p.p. 149 HR - 10002 ZAGREB Hrvatska / Croatia E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr Web: www.hamradio.hr
Urednitvo i administracija:

Uvodnik
Potovani prijatelji radioamateri, zahvaljujem vam to ste svojom pretplatom podrali na trud i nastojanje da Radio HRS bude jo kvalitetniji. Dosadanja ureivaka ekipa postigla je svoj maksimum, te smo zbog toga nastojali angairati jo iri krug suradnika. Bivi glavni urednik asopisa Radio HRS, dr. sc. Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ, pokrenuo ga je 1992. godine u vrlo tekim okolnostima u kojima je bila naa domovina, te se trudio da svojim iskustvom i znanjem pomogne u njegovu izdavanju. Kao idejni zaetnik i glavni urednik izdao je 102 broja. Nakon to nas je prije dvije godine zamolio da ga privremeno oslobodimo dunosti glavnog urednika zbog privatnih obaveza, odazvao se na na poziv i ponovo preuzeo mjesto glavnog urednika. Svojim golemim iskustvom i znanjem pomoi e nam u zajednikom poslu oko preureenja asopisa. Dosadanji glavni urednik, Zlatko Matii, 9A2EU, preuzeo je mjesto zamjenika glavnog urednika i moemo oekivati da e taj dvojac zajednikim snagama napraviti bitan pomak u poveanju kvalitete. Ve na prvom sastanku ureivakog kolegija novi/stari glavni urednik iznio je niz novih ideja i prijedloga koji e sigurno bitno doprinijeti poveanju kvalitete. Time emo sigurno proiriti i krug pretplatnika, ali izii i na trite. Htjeli bismo da se asopis "probije" u knjiare, kole, susjedne drave i svugdje gdje ima potencijalnih radioamatera. Takoer smo pokrenuli suradnju s predstavnicima wireless mree i nali zajedniki interes i za suradnju. Veinom se radi o mladima koji se bave raunarskom tehnologijom, ali koji za svoje sustave koriste i dio naega frekvencijskog spektra. Jedini put legalizacije tih mrea je ukljuivanje u radioamaterske strukture, polaganje ispita za radioamatere i legalizacija vorova i vlastite opreme. Time bi se uveo red u wireless sustav, koristile bi se frekvencije koje su za to i namijenjene, te bi sustavi bili u skladu sa zakonom. Sadanja situacija je veinom ilegalna jer korisnici wirelessa koriste dijelove naega frekvencijskog spektra, koji je, prema preporukama IARU-a, namijenjen za nae satelitske komunikacije. Osim toga, zahvaljujui dobicima antena koje koriste, snaga veine vorova i korisnika prelazi zakonom doputenih 100 mW ERP-a. Zbog toga smo u pregovorima s predstavnicima wireless mrea nastojali privui sve zainteresirane za tu tehnologiju u radioklubove i pomoi im u nastojanju da kao licencirani radioamateri ostvare svoja prava, ali i obaveze. Daljnji razvoj suradnje s korisnicima wirelessa bit e objavljen u ovom asopisu, kao i na naim web stranicama. Nadam se da ete i dalje pruati podrku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobit i zadovoljstvo svih lanova HRS-a. Pozivam sve radioamatere na suradnju i pomo novom ureivakom kolegiju asopisa. Hrvatski radioamaterski savez predsjednik mr.sc. Petar Milii, 9A6A

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ Dalmatinska 12 p.p. 149 HR - 10002 ZAGREB Hrvatska / Croatia
Telefon: + 385 (0)1 48 48 759 Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763 E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr Glavni urednik dr.sc. Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ zjakob@lzmk.hr Zamjenik glavnog urednika Zlatko Matii, 9A2EU, zmaticic@inet.hr Uredniki kolegij Vijesti iz HRS-a mr.sc. Petar Milii, dipl.ing., 9A6A 9a6a@hamradio.hr Mate Botica, dip.ing., 9A4M 9a4m@hamradio.hr Elektronika za mlade mr.sc. Boidar Pasari, 9A2HL bozidar.pasaric@ri.htnet.hr IARU mr.sc. eljko Ulip, dipl.ing., 9A2EY zeljko.ulip@ina.hr Elektronika Antun Dretvi, 9A3PX 9a3px@hamradio.hr KV aktivnosti Zlatko Matii, 9A2EU zmaticic@inet.hr Diplome Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 9a9r@hamradio.hr IOCA program Emir Mahmutovi, prof., 9A6AA emir-9a6aa@inet.hr UKV aktivnost eljko Drai-Karali, 9A4FW 9a4fw@hamradio.hr Digitalne komunikacije Branko Plazani, dipl.ing., 9A3PM 9a3pm@hamradio.hr CW aktivnost Milan Drli, 9A2WJ milan.drlic@zg.htnet.hr DX i QSL info Kreimir Kovarik, 9A5K kresimir.kovarik@getro.hr Informiranje i mali oglasi Ljiljana Boak, 9A5BL 9a0hrs@hamradio.hr Lektorica Tihana Nakomi, 9A6PBT tihanakom@net.hr Tehniki urednik Romildo Vueti, 9A4RV 9a4rv@hamradio.hr
asopis izlazi svaka dva mjeseca 6 brojeva u godini. Rukopisi i ilustracije se ne vraaju. asopis je ubiljeen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske 19. oujka 2004. god., pod brojem 532-03-3/04-02. Priprema za tisak: Romildo Vueti, 9A4RV Tisak: PRIUS, Medarska 69, Zagreb Naklada: 1 200 primjeraka Potarina plaena u Poti 10000 Zagreb. Godinja pretplata sa lanarinom HRS-a: .......... 150 Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 Godinja pretplata: ............................................ 100 Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 Godinja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 kn kn kn eura eura

Pretplata u kunama uplauje se u korist iro-rauna: Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb 2360000-1101561569 poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. Devizna pretplata uplauje se u korist rauna HRS-a kod Zagrebake banke: 30101-601-16-2500-3222756 (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 2007.) Predsjednik HRS-a: mr.sc. Petar Milii, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr Dopredsjednik HRS-a: Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, 9a4m@hamradio.hr Tajnik HRS-a: Vladimir Severinac, 9A6ISV Administrativni tajnik: Ljiljana Boak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr www.hamradio.hr

lanovi Izvrnog odbora HRS-a: eljko Drai-Karali, 9A4FW, 9a4fw@hamradio.hr Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr Zlatko Matii, 9A2EU, zmaticic@inet.hr Miljenko Morovi, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr Branko Pavlakovi, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr Stjepan pani, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr Nadzorni odbor HRS-a: Zdenko Blaievi, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com Biserko Spudi, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr Sud asti HRS-a: Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr Antun Jeli, 9A5JA, 9a5ja@hamradio.hr Boris Jugovi, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr

Radio HRS 2/2006

SADRAJ
Teslin transformator iz postave u Tehnikom muzeju u Zagrebu (foto Ivan Lui)

str. 5

str. 9

str. 15

str. 30

str. 37

Uvodnik .......................................................................................................... 3 Predstavljena knjiga Radiokomunikacije ........................................................ 5 Jesensko izdanje ham sajmova Pordenone i Udine ........................................ 6 Elektronika za mlade 13. nastavak .............................................................. 7 Elektroniki voltmetar .................................................................................... 9 Izrada tiskanih ploica fotopostupkom ........................................................ 12 Prilagodba Icoma IC-V100 za paketni radio ................................................ 13 Jednostavne VHF/UHF Yagijeve antene ...................................................... 15 Superquagi 12 el. preinaka W5UN 11 el. za 144 MHz ............................ 19 Pravila KV natjecanja .................................................................................... 23 Rezultati KV natjecanja ................................................................................ 25 "Otoci nai, lijepi vrti morem plivajui" ...................................................... 27 DX-ekspedicija na otok Petra I. 3Y0X ...................................................... 29 Hrvatski radioamateri u "Godini Nikole Tesle" ............................................ 30 Kako radi QSL ured? .................................................................................... 32 Diplome ........................................................................................................ 33 Opet novi IRC kupon .................................................................................... 35 Pravila UKV natjecanja ................................................................................ 36 Rezultati UKV natjecanja ............................................................................ 37 9A150NT - NA1SS congratulations... .......................................................... 37 ARRL EME 2005 natjecanje ........................................................................ 38 Ivanica na 15 C! ...................................................................................... 39 Prva EME veza 9A HB9 na 432 MHz ...................................................... 39 Nove snage u amaterskoj radiogoniometriji Radiokluba "Arena Pula" iz Pule .. 40 DX i QSL info .............................................................................................. 41 9A TOPBAND lista ...................................................................................... 41 Mali HAM oglasi .......................................................................................... 42
www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

vijesti iz HRS-a
Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA

Predstavljena knjiga Radiokomunikacije


U
Zagrebu, 18. sijenja, u velikoj dvorani Hrvatske zajednice tehnike kulture Hrvatski radioamaterski savez i tvrtka Kigen, predstavili su knjigu Radiokomunikacije, autora dipl. ing. Mladena Zadre, te koautora dipl. ing. Ante Botice, dr. sc. Draka Marina i ing. Vladimira tancla. Uz radioamatere zainteresirane za ovaj dogaaj, autore knjige, te jednog od njenih recenzenata, dr. sc. Zvonimira Jakobovia, predstavljanju su nazoili i gosti: Kreo Antonovi (Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka), Vesna Lendi-Kasola (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta), Nikola Kova, Dubravko agar, Nada Doljanin, Alen tefanac i Goran imac (svi iz Agencije za telekomunikacije), Dubravko Malvi (Hrvatska zajednica tehnike kulture) i dipl. ing. Nenad Lihtar (tvrtka Kigen). Nakon uvodnih rijei moderatora ovoga skupa i recenzenata, dr. sc. Z. Jakobovia, o uspjesima koje je Hrvatski radioamaterski savez postigao zadnjih godina govorio je njegov predsjednik, mr. sc. Petar Milii, 9A6A, s posebnim naglaskom na poveanje broja lanova Saveza i uspjesima na meunarodnom planu. Osvrui se na sadraj ove knjige, Milii je napomenuo da su recenzenti ovoga hvalevrijednoga prirunika nai vrhunski strunjaci i radioamateri, dr. sc. Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ, i mr. sc. eljko Ulip, 9A2EY. Kao to je u Uvodu knjige napisao, gosp. Milii je i ovom prigodom istaknuo da "danas u Hrvatskoj imamo oko 2 500 radioamatera i nadamo se da e ovaj prirunik bitno poveati vo naprednim radioamaterima koji se spremaju za polaganje A razreda, ali i poetnicima koji se tek kane Dipl. ing. Mladen Zadro, autor-voditelj predstavljene knjige baviti ovim hobijem elei poloiti P razred. Ovo je trajno vrijedan izvor informacija potrebnih u radioamaterskom radu", kazao je gosp. Milii. Gosp. Nenad Lihtar, direktor izdavake kue Kigen, zadovoljan postignutim rezultatom, istaknuo je uspjenu suradnju s elnim ljudima Hrvatskog radioamaterskog saveza. "Ova knjiga je izvrsna podloga za obrazovanje mladih ljudi, temeljem koje e oni stjecati znanja i nova iskustva. Rijetko gdje kao ovdje, i profesionalci i amateri mogu dobiti pouzdane podatke, primjerice o tetnom djelovanju tzv. neionizirajueg zraenja na na biosvijet ili fizikalnim svojstvima radio-valova..." "Ocijenili smo da je rukopis toliko vrijedan da bi ga bilo teta ne tiskati u ovakvom obliku, jer do sada za radioamatere postoji vrlo skroman broj knjiga iz podruja radiokomunikacija", rekao je dr. sc. Jakobovi, recenzent ove knjige. Naglasio je da se, usklaujui materijal sa svim naim i meunarodnim propisima, posebna pozornost posvetila izboru hrvatskoga strukovnog nazivlja djelujui i na taj nain edukativno na mlae narataje. Govorei o knjizi Radiokomunikacije, iji je autor-voditelj, Mladen Zadro, dipl. ing. elektrotehnike, smatra da autori vrlo esto nemaju objektivno miljenje o svojim uradcima, te da nisu pozvani da o njima govore. No, ipak, on smatra da knjiga predstavlja solidno tivo koje e dobro doi mnogima zainteresiranima za ovo podruje tehnike. I njemu je vrlo vana injenica da je ovo djelo usklaeno s mnogobrojnim propisima. Nazone je u ime gostiju pozdravio gosp. Kreo Antonovi, dipl. ing., naelnik Odjela telekomunikacija pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. I on smatra da je rije o vrlo uspjelom radu: "Knjiga je na nivou sveuilinog udbenika po sadraju, ilustracijama i tisku. To i ne udi jer je radioamaterizam jedini zakonom priznati hobi, to zorno govori njegovoj jedinstvenosti. Teko se bilo gdje drugdje mogu nai ovako saeti elementi kao u ovoj knjizi..." Na kraju je sve nazone, u ime domaina Hrvatske zajednice tehnike kulture, pozdravio Dubravko Malvi, njen glavni i odgovorni urednik: "Moramo priznati da je Hrvatski radioamaterski savez naa svakako najuspjenija lanica. Knjiga Radiokomunikacije veliki je uspjeh te smo na nju i mi ponosni. Dobro poznajemo izdavaku djelatnost te moemo sa sigurnou rei da je ovo jedan od 5 - 6 ovakvih projekata u Europi. Zbog toga ne trebamo biti preskromni. Ovo je vaan dogaaj: dobili smo vrijedno djelo i toga trebamo biti svjesni!"
5

Zasluni za ovaj uspjeh: autor, koautori, recenzent, izdava...

broj licenciranih radioamatera u naoj zemlji. Sva su poglavlja usklaena s hrvatskim i meunarodnim propisima, normama i preporukama te s programom HAREC (Europski usklaeni ispitni program), to omoguuje hrvatskim radioamaterima pogodnosti meunarodnog sporazuma za koritenje licence CEPT." Rekao je da je ovo prvi rad ovakve vrste u izdanju Hrvatskoga radioamaterskog saveza od osamostaljenja i ukljuenja u Svjetsku radioamatersku udrugu. "Knjiga e pomoi predavaima u radioklubovima da prenesu ovo gradiRadio HRS 2/2006

www.hamradio.hr

vijesti iz HRS-a

Moemo zakljuiti da su svi sloili u jednome: rije je jedinstvenom, praktinom tivu namijenjenom radioamaterima i svima koji to ele i namjeravaju postati, svim ljubiteljima radiotehnike koji ele ili moraju doznati vie o svijetu radijskih komunikacija. Ideja pokrenuta u Hrvatskom radioamaterskom savezu, a ostvarena u suradnji s tvrtkom Kigen (koja se izmeu ostaloga bavi izdavanjem knjiga i periodinih publikacija iz podruja elektrotehnike), urodila je plodom. I profesionalci i amateri sada mogu doznati pouzdane podatke o raznim temama, ali i o onima koje se vrlo skromno obraene u naoj strunoj literaturi, poglavito o tetnom djelovanju tzv. "neionizirajueg zraenja" na na biosvijet ili o fizikalnim svojstvima radiovalova. Prigodni domjenak je bila dobra prilika da se o knjizi, radioamaterizmu i drugim temama u oputenoj atmosferi porazgovara i neformalno. Na web stranicama Hrvatskoga radioamaterskog saveza (www.hamradio.hr) nalazi se informacija o mogunostima nabavke ove knjige s linkom na narudbenicu tvrtke Kigen.

Ekipa iz resornog Ministarstva i Agencije za telekomunikacije nazoila je ovom dogaaju

Pie: Adam Aliaji, 9A4QV

Jesensko izdanje ham sajmova Pordenone i Udine


N
akon proljetnog ham sajma Pordenone, stigao je red i na jesensko izdanje koje se odralo 26 27. 11. 2005. Tradicionalno jesenski sajam redovito je bio manji po veliini, broju izlagaa i broju otvorenih paviljona. Sajam radioamaterizma i HiFi elektronike 2, kako mu je puno ime, privukao je velik broj posjetitelja, te se u kiovito subotnje jutro na ulazima stvorila guva poglavito mlae populacije. Prvi dojam pregrt tandova koji prodaju CD i DVD medije obiljeio je sajam u cjelini. CD, DVD, zamjenska tinta za pisae, koritena raunala i monitori, igrake te jeftina kineska robe iroke potronje preplavila je cijeli sajam. Ham ponuda svela se na desetak izlagaa s ne ba pristupanim cijenama. Kao izuzetno lo dan za posjet sajmu pokazala se subota zbog velike guve koju su stvarali kolarci na tandovima. Zbog toga je, ionako mali broj kvalitetnih izlagaa, bio tee dostupan. Iako je sve upuivalo na to da e sajam u Udinama biti slian onome iz Pordenonea, blizina destinacije nas je ponukala da posjetimo i taj Sajam elektronike i radioamatera (kako mu glasi slubeni naziv), koji se odrao 10. 11. 12. 2005. nakon vie godina izbivanja iz kalendara. Osjeaj nas nije prevario i jedina razlika bila je manja guva (za to treba zahvaliti ovaj put nedjelji kao
6

odabranim danom za posjet). Cijene ulaznica bile su 6 eura. Sajam se odravao u dva paviljona u kojima nije bilo niti jednog izlagaa s radioamaterskim ureajima. Siromana i ve prije navedena ponuda, bila je i cijenom 20 % vea od sline robe koju moemo nai u hrvatskim prodavaonicama. Cijene radioamaterskih ureaja, kako novih tako i koritenih, bile su
www.hamradio.hr

takoer 10 do 20% vee od onih u Austriji ili Njemakoj. U meusobnom razgovoru izlagaa moglo se uti nezadovoljstvo ponudom i organizacijom ham sajmova koji su se razvodnili na mnogobrojne male sajmove kao to je i ovaj s malim brojem izlagaa. Svi oni koji su se osobno eljeli uvjeriti u takvu ponudu, imali su priliku ve 14 15. 1. 2006. kada se odrao slian sajam, ali ovaj put u Veroni. Cijene ulaznica bile su 6 eura. Moda najzanimljiviji susret radioamatera blii naem podruju, trebao bi se odrati 25. 3. 2006. u Portogruaru u organizaciji istoimenog Kluba od 08:00 do 17:00 sati. Na susretu se planira razmjena i prodaja radioopreme i ostale aktivnosti vezane za radioamaterski hobi od strane samih posjetitelja. Vie informacija moete pronai na web adresi: www.ariportogruaro.org. Pouen iskustvom sve siromanijom ponudom sajmova lokalne vanosti, preporuio bih svim zaljubljenicima u posjete sajmovima da usredotoe svoju energiju i financijska sredstva na nekoliko kvalitetnijih sajmova kod kojih je mogunost da nas negativno iznenade puno manja. Za one koji si to mogu priutiti Friedrischafen i Dayton bi bio pravi pogodak.

Radio HRS 2/2006

elektronika za mlade
Pie: Boidar Pasari, 9A2HL

Elektronika za mlade 13. nastavak


3.3. Osnovno poznavanje funkcija ispravljaa, pojaala, detektora i oscilatora
Blok-sheme elektronikih ureaja
Ve smo u uvodu rekli da ovu seriju piemo prema Programu za polaganje radioamaterskoga "P" ispita, koji predvia tek osnovno poznavanje elektrotehnikih pojmova. Kako se radi samo o funkciji, a ne i o elektrinoj shemi, tu e nam pomoi tzv. blok-shema navedenih sklopova. Naime, svaki sloeniji elektroniki ili radiotehniki ureaj sastoji se od nekoliko stupnjeva koji su meusobno funkcionalno povezani. Kod sloenijih ureaja, npr. televizora ili SSB-odailjaa, esto se sluimo blok-shemom koja ima nekoliko povezanih pravokutnika koji oznauju pojedine stupnjeve i njihove meusobne veze. U svakome stupnju ostvaruje se odgovarajua prerada elektrinog signala, kako bismo na kraju dobili ono to nam treba. Svaki takav stupanj ima svoj ulaz (engl. input) i izlaz (output). Mi ne moramo znati kako je stupanj spojen, ali moramo znati to on radi. Znai da on moe za nas biti i "crna kutija". Npr. ako vidimo da u jednu zgradu ulaze bolesni ljudi, a poslije nekog vremena iz nje izlaze zdravi, znat emo da se radi o bolnici, pa makar o medicini ne znali nita, niti kako ih lijee u toj zgradi. U radiotehnici ne postoji beskrajan broj moguih funkcija, ve je taj broj ogranien, a njihovom kombinacijom moemo nainiti razne ureaje. U tabl. 1. nabrojali smo est najeih. To su: modulacija, rezonancija, demodulacija, pojaanje signala, povratna veza i mijeanje frekvencija. U pojedinom stupnju moe biti ujedinjeno i vie funkcija. No, idemo redom. Modulacija je postupak kojim u VF noseu frekvenciju "utiskujemo" onaj signal koji elimo beino prenijeti (zvuni, video, digitalni). Postoje razne vrste modulacije: amplitudna (AM), frekvencijska (FM), impulsna itd. Izvodi se u modulacijskom stupnju odailjaa. Rezonancija je svojstvo titrajnog kruga (ili piezoelektrikoga kristala) da neku frekvenciju izdie (ili potiskuje). Time se postie selektivnost prijamnika. Demodulacija je postupak suprotan modulaciji. Njome u prijamniku "skidamo" modulacijski signal koji nam je beino donio modulirani signal visoke frekvencije. Demodulacijski stupaj je npr. detektorski prijamnik, to ga je u prolom
Radio HRS 2/2006

broju ovoga asopisa opisao 9A2RQ na 17. stranici (sl. 4.). U tom stupnju imamo dvije funkcije: rezonanciju (ostvarenu titrajnim krugu LC) i demodulaciju (ostvarenu kristalnom diodom KD). Na izlazu imamo signal niske frekvencije, tj. zvuk u slualicama. Pojaanje je jedna od najeih i najvanijih funkcija elektronikih ureaja. Ono moe biti naponsko pojaanje ili strujno pojaanje (npr. u predpojaalima), te ukupno pojaanje snage (npr. u izlaznom stupnju odailjaa ili zvunog pojaala). Osim toga, ta pojaala mogu biti za visoku frekvenciju (VF pojaalo) ili za nisku frekvenciju (NF pojaalo).

osnovnu frekvenciju i za frekvenciju lokalnog oscilatora) i jedan izlaz za meufrekvenciju. Postoje i druge funkcije, iako rjee, npr. ograniavanje razine signala (limiter), namjerno izoblienje signala (elektrina gitara, mnoila frekvencije), prilagodba impedancije, opskrba stupnjeva odgovarajuim istosmjernim naponom, itd. To se veinom odnosi na klasinu, tj. analognu elektroniku, odnosno radiotehniku, jer su ureaji za digitalnu elektroniku drukije graeni. Na sl. 1. vidimo blok-shemu jednostavnog odailjaa za telegrafiju (CW). Oscilator je kristalni, to znai da je vrlo stabilne

Slika 1.

Povratna veza se ostvaruje tako da se dio signala iz izlaza pojaala vodi nazad na njegov ulaz. Ta veza moe biti pozitivna (u fazi) ili negativna (u protufazi). Pozitivna povratna veza omoguuje rad oscilatora, dok negativna povratna veza moe stabilizirati rad pojaala, smanjiti njegovo izoblienje ili automatski regulirati njegovo pojaanje. U oscilatoru imamo ujedinjene tri funkcije: rezonanciju, pojaanje i pozitivnu povratnu vezu. Postoje desetci tipova oscilatora, ali svaki od njih mora imati titrajni krug ili piezoelektriki kristal (koji odreuju frekvenciju), tranzistor ili elektronsku cijev (koji daju pojaanje) i pozitivnu povratnu vezu iz izlaza na ulaz (koja nadoknauje gubitke i tako podrava oscilacije). Mijeanje frekvencija je vana funkcija, jer nam omoguuje izradu superheterodinskog prijamnika, koji je danas gotovo jedini tip prijamnika. Mijeanjem dvaju signala razliitih frekvencija dobivamo njihov zbroj i razliku, signal meufrekvencije, tzv. meufrekvenciju, koji se onda moe dalje pojaavati i obraivati. Stupanj za mijeanje ima dva ulaza, za
www.hamradio.hr

frekvencije, ali se ona ne moe mijenjati. Iza njega je stupanj za udvostruenje frekvencije (mnoilo frekvencije) kojom pobuujemo izlazno pojaalo. Ono je spojeno na odgovarajuu rezonantnu antenu. Iz potronje izlaznog stupnja moemo zakljuiti da se radi o odailjau snage reda vrijednosti 100 W.

Ispravljai
U poetcima razvoja radiotehnike elektrinu energiju za rad prijamnika davale su baterije: u trgovini ste mogli kupiti prilino glomaznu i skupu tzv. "anodnu bateriju" napona 125 V, koja je davala istosmjerni anodni napon za elektronske cijevi. Katode tih cijevi u pravilu su se arile strujom iz olovnoga akumulatora, napona 4 V, koji ste redovno morali nositi na punjenje. Dolaskom u kue elektroenergetske mree s izmjeninom elektrinom strujom, pojavili su se ispravljai koji izmjeninu struju frekvencije 50 Hz pretvaraju u istosmjernu. Kao elektrini ventil sluila je elektronska cijev dioda, zvana "ispravljaica". Danas taj posao obavljaju poluvodike diode. Izmjeninu struju nije
7

elektronika za mlade

dovoljno ispraviti, ve ju poslije toga treba i "ispeglati", kako se u zvuniku ne bi ulo brujanje. To ine kondenzatori velikog kapaciteta, najee elektrolitski, i mrene prigunice koje imaju malen otpor za istosmjernu, a velik otpor za izmjeninu struju. Tu je jo i transformator koji izmjenini napon od 230 V pretvara u odgovarajui napon potreban za rad tog ureaja. Ispravljanje moe biti jednostrano (poluvalno) i dvostrano (punovalno). Na sl. 2. vidimo jednostrano ispravljanje. Kod dvostranoga ispravljanja i pozitivni i negativni poluval

izmjenine struje usmjeravaju se u istome smjeru. Tu je onda potreban dvostruki sekundarni namotaj na transformatoru i dvije diode, ili tzv. Graetzov spoj s etiri diode. Dananji ispravljai esto imaju i spoj za stabilizaciju napona, to se postie Zenerovim diodama, ili posebnim elementima za stabilizaciju napona. (Koga to vie zanima, nai e potpuno objanjenje u tek iziloj knjizi Radiokomunikacije (Zadro, tancl, Botica, Marin; str. 114, toka 3.3.)

Danas smo upoznali sljedee pojmove: - blok-shemu elektronikih ureaja, - glavne funkcije elektronikih sklopova: modulaciju, rezonanciju, demodulaciju, pojaanje, povratnu vezu i mijeanje, - ispravlja kao najei izvor za napajanje elektronikih ureaja. U sljedeem nastavku govorit emo o osnovnom poznavanju funkcije prijamnika i blok-shemi jednostavnog prijamnika.

Slika 2.

Tablica 1. Glavne funkcije radiotehnikih sklopova

Pojam 1. MODULACIJA (u odailjau) 2. REZONANCIJA 3. DEMODULACIJA (u prijamniku) 4. POJAANJE 5. POVRATNA VEZA

Funkcija "utiskivanja" modulacijske frekvencije u val nositelj selektivnost, isticanje ili potiskivanje odreene frekvencije "rekonstrukcija" modulacijske frekvencije iz modulirane VF struje naponsko ili strujno pojaanje, pojaanje snage NF ili VF signala a) pozitivna povratna veza - nastanak oscilacija b) negativna povratna veza - smanjenje izoblienja, automatska regulacija, stabilniji rad pojaala interferencija (mijeanje signala), dobivanje meufrekvencije

ime se ostvaruje elektronske cijevi, tranzistori, diode titrajni krugovi, piezoelektriki kristali, keramiki ili mehaniki filtri diode, tranzistori, elektronske cijevi tranzistori, elektronske cijevi zavojnice, kondenzatori, otpornici

6. MIJEANJE FREKVENCIJA

tranzistori, diode, elektronske cijevi

www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

praktina elektronika
Pie: Zvonko Bocak, 9A6KGG

Elektroniki voltmetar
M
jerenje ulaznih ili izlaznih napona pojaala, filtara i drugih sklopova, u irokom frekvencijskom i naponskom opsegu, nemogue je bez kvalitetnoga elektronikog voltmetra. Digitalni mjerni instrumenti najee ne zadovoljavaju, zbog vrlo uskoga frekvencijskoga podruja u kojemu imaju zadovoljavajua tonost. Osim toga, najvei dio ih ne podrava mjerenje omjera dvaju napona izraenoga u decibelima. Zbog ugradnje u plastine kutije, podloni su utjecaju vanjskih elektrinih i magnetskih polja, pa takvi signali smetnji esto kvare tonost na najniem mjernom podruju. To se ne odnosi na vrlo kvalitetne laboratorijske digitalne mjerne instrumente, ali je zato i njihova cijena vrlo visoka. Zbog svega navedenog predlaem da svaki radioamater-konstruktor sam izradi elektroniki voltmetar. Osim znatne utede u cijeni tu je i iskustvo koje se stjee samogradnjom, a na kraju i zadovoljstvo kada instrument proradi i kasnije koristi u radu. Konstrukcija koju u opisati zapravo je nastala sluajno. Prvobitna ideja bila je ugraditi u kutiju opteretne otpornike za mjerenje izlazne snage niskofrekventnih stereo-pojaala. U tu svrhu namotani su opteretni otpornici na keramika tijela iz neke odbaene elektrine grijalice. Namotani su dvoino (bifilarno), otpornom icom promjera 1 mm i duljinskoga otpora 0,8 /m, ukupnog otpora 4 . Induktivnost takvih otpornika je neto manja od 1 H, to je za niskofrekventnu primjenu zanemarivo. Po dva otpornika spojena su u seriju (sl. 1.) da bi se dobila mogunost mjerenja izlazne snage pojaala impedancije 4 ili 8 . Svi su otpornici snage po 200 W. Preklopnik PK2 je kip 2 2, a prekida PK3 je kip 1 2. Kako je u kutiji ostalo jo puno prostora, doao sam na ideju da odmah ugradim i elektroniki voltmetar, da bih olakao i ubrzao mjerenje. Budui da je voltmetar neovisan sklop, potpuno funkcionalan i bez opteretnih otpornika, svi oni koje mjerenje izlazne snage pojaala ne zanima, taj dio sklopa mogu izostaviti. Tada kutija za ugradnju moe biti nekoliko puta manja. Elektroniki voltmetar (sl. 2.) ima

Slika 1. Shema spajanja opteretnih otpornika

svega dva integrirana sklopa IC1 i IC2, ne raunajui stabilizatore napona. IC1 je operacijsko pojaalo s FET-ovima na ulazima. Uz naponsko pojaanje osigurava i vrlo visoku ulaznu impedanciju. U krugu negativne povratne veze nalazi se trimerski potenciometar P1 kojim se namjeta pojaanje, a time i osjetljivost voltmetra. Ulaz je spojen neposredno na

Slika 2. Shema elektronikoga voltmetra Radio HRS 2/2006


www.hamradio.hr

praktina elektronika

BNC-utinicu, na 6 mjernih podruja 1 mV do 300 mV, preko zatitnog RC-lana (R3 - C3) i kondenzatora C1. Nakon toga se u ulazni krug ukljuuje djelitelj napona R1 do R2 s pripadajuim kondenzatorima za linearizaciju frekvencijske karakteristike djelitelja. U izlaznom krugu sklopa IC1 nalazi se djelitelj napona, sastavljen od otpornika R5 do R10 koji sve napone vie od 1 mV, pomnoene s naponskim pojaanjem IC1, svodi na tu vrijednost. Izlazni djelitelj napona nije kompenziran zbog vrlo maloga ukupnog otpora. Dva neovisna operacijska pojaala nalaze se u IC2. Prvo je naponsko pojaalo kojemu je ukupno pojaanje odreeno otpornicima R13 i R14, a iznosi oko 42 puta. Drugo je naponsko pojaalo kojemu je u krug negativne povratne veze ukljuen i ispravlja s diodama. Poznato je da kristalne diode imaju koljeno u karakteristici ispravljanja, odnosno otpor ovisan o vrijednosti dovedenoga napona. Da bi se lineariziralo pokazivanje mjernog instrumenta, diodni je most, nainjen od dioda D3 do D6, ukljuen u negativnu povratnu vezu. Kada nema nikakvog napona na ulazu, otpor dioda je vrlo velik, a time i naponsko pojaanje. Ono je toliko veliko da i um operacijskoga pojaala dolazi do praga voenja dioda. im se na ulazu pojavi napon, um se naglo smanjuje, a kazaljka instrumenta pokazuje neki otklon. Taj otklon je linearno ovisan o ulaznom naponu. Prag voenja kod silicijevih dioda iznosi oko 0,6 V. Ukljuenjem dioda u negativnu povratnu vezu taj se prag pomie prema niim vrijednostima, reda nekoliko mikrovolta, to ovisi o naponskom pojaanju operacijskoga pojaala bez negativne povratne veze. to je to pojaanje vee i linearnost ispravljaa je bolja. Na tonost voltmetra u najveoj mjeri utjee ovisnost kuta zakretanja o naponu dovedenom na zakretni sustav s kazaljkom. Tonost sustava ugraenog u voltmetar je 2,5%. Kako tonost ovisi o najloijem elementu sklopa, to je zapravo i najvea mogua tonost ovog voltmetra. Za rad voltmetra potrebni su naponi od + 12 V i - 12 V. Dobivaju se iz stabiliziranoga ispravljaa, iako bi napajanje bilo mogue i iz baterija, jer je potronja vrlo mala. Iskuan je i rad s dvije 9-voltne alkalne baterije. Voltmetar radi bez gubitka karakteristika, osim to je primijeeno neznatno suenje frekvencijskoga opsega na visokim frekvencijama. Transformator TS1 transformira napon mree 230 V na efektivni napon od 2 15 V. Taj se napon ispravlja diodnim mostom GR1 i filtrira elektrolitskim kondenzatorima C8 i C9. Napon na ulazima stabilizatora IC3 i IC4 je oko 20 V.
10

Slika 3. Tiskana ploica za elektroniki voltmetar

Slika 4. Raspored elemenata na tiskanoj ploici (110 mm 41,5 mm)

Dodatno se nakon stabilizacije napon napajanja filtrira otpornicima R17 do R20 i kondenzatorima C12 do C15, posebno za svaki integrirani sklop. To je potrebno da bi se otklonio mogui meusobni utjecaj operacijskih pojaala, to najee rezultira nekontroliranim oscilacijama. U tome u velikoj mjeri pomae i oklop od lima, kojim je mjerni instrument odvojen od ostatka sklopa.

Tiskana ploica (sl. 3. i sl. 4.) je izraena foto-postupkom na jednostranom vitroplastu debljine 1,5 mm. Postavljanje elemenata zaponite otpornicima, a zavrite elektrolitskim kondenzatorima C8 i C9. Na dva kontaktna stupia zalemite pregradu 25 mm 40 mm. Pregrada moe biti od bijelog lima debljine 0,5 mm ili od komadia jednostranog vitroplasta debljine 1 mm.

Popis elemenata
Otpornici 1/4 W
R1 metalni film, tol. 1%, 1 W R2 metalni film, tol. 1% R3 R4 R5 R6 R7 R8 R9 R10 R11, R13 R12 metalni film, tol. 1% R14 R15 metalni film, tol. 1% R16 R17, R18, R19, R20 R21
999 k 1 k 4,7 k 2,2 M 6838 2162 683,8 216,2 68,4 31,6 680 270 k 27 k 10 k 560 150 2,2 k

C7 folijski 50 V C8, C9 elko 25 V C10, C11 keramiki 50 V C12, C13, C14, C15 elko

2,2 F 470 F 220 nF 22 F

Poluvodike komponente
D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7 D8 IC1 IC2 IC3 IC4 GR1 1N4148 LED, 3 mm, crvena LF356 NE5532 TO220 7812 TO220 7912 Graetzov sklop B40C800

Ostalo
PR1, PR2 preklopnik 2 11 poloaja PK1 mreni kip-prekida 2 ON trimerski potenciometar, P1 vieokretni stojei, 10 k transformator, TS1 primar 230 V/50 Hz, sekundar 2 15 V/2 0,1 A podnoje za IC DIL 8, 2 kom. kontaktni stupii 1,3 mm, 11 kom. BNC utinica za asiju M mikroampermetar 200 A
Radio HRS 2/2006

Kondenzatori
C1, C5 folijski 250 V, AC 470 nF C2 trimerski folijski 250 V, AC410 pF C3 keramiki NPO 50 V 10 nF C4 keramiki 50 V 4,7 nF C6 bipolarni elko 4,7 F
www.hamradio.hr

praktina elektronika

Povealom provjerite sva mjesta lemljenja, kako bi otklonili mogue loe spojeve. Spojite mreni transformator i nakon ukljuenja provjerite napon ispravljaa. Izmeu noice 4 sklopa IC2 i mase mora biti 12 V, a izmeu noice 8 sklopa IC2 i mase + 12 V. Doputena su odstupanja od navedenih vrijednosti 0,5 V, jer to ne utjee na funkcionalnost sklopa. Ako je to u redu, tek tada umetnite integrirane sklopove u podnoja. Elementi ulaznog djelitelja napona R1, R2, C2 i C3 zalemljeni su neposredno na kontakte segmenta preklopnika bliega prednjoj ploi. Kondenzator C1 lemite na preklopnik i srednji kontakt BNC-utinice sa to je mogue kraim izvodima. Obavezno ga oblikujte tako da bude to blie prednjoj ploi voltmetra. Otpornici R5 do R10 takoer su zalemljeni neposredno na preklopnik. Komadiima ice s PVC izolacijom izvedena su prespajanja za via podruja mjerenja. Sva spajanja preklopnika s tiskanom ploicom izvedena su jednoinim oklopnim vodom. Oplet oklopnog voda spojen je samo na tiskanu ploicu. U popisu elemenata navedeni su otpornici R1 i R5 do R10 nenormiranih vrijednosti. Za prototip voltmetra otpornici su skinuti sa staroga cijevnog elektronikog voltmetra, koji se vie ne upotrebljava. Taj problem je lako rijeiti ako imate digitalni mjera otpora, tonosti barem 1% i na raspolaganju veu koliinu otpornika najblie vrijednosti traenom otporu, tolerancije 5% ili 10%. Iz skupine otpornika nazivnoga otpora 6,8 k i tolerancije 5% moete vrlo lako izdvojiti otpornik stvarnoga otpora 6 838 . Isto tako iz skupine otpornika nazivnoga 2,2 k moete izdvojiti otpornik stvarnoga otpora 2 162 . Ako ne moete izdvojiti otpornike tono traene vrijednosti, neka barem svi otpornici budu s istom tolerancijom, u plusu ili minusu, od traene vrijednosti. Pri namjetanju osjetljivosti i mjerenju karakteristika, ne zaboravite da je voltmetar prikljuen na napon elektrine mree, koji moe biti smrtonosan. Zato sva mjesta spajanja na transformatoru ili mrenom prekidau zatitite PVC buirima od sluajnog dodira rukom. Mreni vod obavezno provucite kroz gumeni provodnik i osigurajte od izvlaenja odgovarajuom obujmicom. Preporuujem i stavljanje osiguraa 63 mA u primarni krug mrenoga transformatora. Za provjeru tonosti i frekvencijskoga podruja upotrijebljen je vrlo kvalitetan elektroniki voltmetar s mjeraem izoblienja, proizvoaa Hewlett Packard, tip 334A. Naponsko podruje navedenog voltmetra je od 0,3 mV do 300 V u frekvencijskom podruju od 5 Hz do 3 MHz.
Radio HRS 2/2006

Slika 5. Ljestvica mikroampermetra

Slika 6. Elektroniki voltmetar, pogled s prednje strane

Tonost izraenog voltmetra je bolja od 2,5%. Frekvencijsko podruje rada uz pad od - 1 dB na poetku i kraju podruja je od 5 Hz do 250 kHz. Da biste namjestili osjetljivost, prikljuite paralelno izraenom voltmetru umjereni voltmetar, tonosti barem 1%. Na oba voltmetra postavite ruicu ulaznoga djelitelja na podruje 300 mV. Na ulaze dovedite napon od 300 mV, frekvencije 1 kHz iz ton-generatora. Trimerskim potenciometrom P1 namjestite da izraeni voltmetar pokazuje 300 mV, jednako kao i usporedbeni voltmetar. Nakon toga prebacite ruice voltmetara na podruja 1 V, a ulazni napon jednako tako poveajte na 1 V. Frekvenciju ton-generatora poveajte na 200 kHz. Trimerskim kondenzatorom C2 namjestite pokazivanje tono na 1 V. Povienjem frekvencije ton-generatora, kazaljka voltmetra kod 250 kHz pokazuje za 1 dB niu vrijednost napona.
www.hamradio.hr

Kao indikator napona upotrijebljen je mikroampermetar 200 A, oznaen na shemi slovom M. Na njegove prikljunice zalemljeni su dioda D7 i kondenzator C7. Ako upotrijebljeni instrument nema odgovarajuu podjelu ljestvice, kopirajte je i umetnite umjesto originalne (sl. 5.). Pri tome budite oprezni jer se radi o vrlo preciznom i osjetljivom mehanizmu.

Rezultati mjerenja
- naponsko podruje: 1 mV do 100 V, u koracima po 10 dB, - frekvencijsko podruje: 5 Hz do 250 kHz, uz pad od 1 dB na krajevima opsega, - ulazna impedancija: 680 k, od 1 mV do 300 mV, a 1 M od 1 V do 100 V, - tonost: bolja od 2,5 %, - potronja: oko 4 W.
11

praktina elektronika
Pie: Zvonko Bocak, 9A6KGG

Izrada tiskanih ploica fotopostupkom


d ideje do realizacije nekoga elektronikog sklopa u opisu se esto izostavlja izrada tiskane ploice. Veina konstruktora taj dio ne smatra zanimljivim, niti osobito vanim. Iako se izrada ini vrlo jednostavnom, na putu do gotove tiskane ploice postoje mnogi sitni detalji koji mogu pokvariti konaan rezultat ili izradak uiniti neupotrebljivim. U literaturi sam esto nalazio na kratke upute koje su uglavnom tone, ali bez nekih vanih detalja. Kako se ve dugi niz godina bavim konstruktorskim radom odluio sam opisati postupak koji primjenjujem, kako bih pomogao drugim radioamaterima-konstruktorima u izradi kvalitetne tiskane ploice, bez viestrukoga ponavljanja postupka.

Izrada jednostranih ploica


Pri izrezivanju materijala za tiskanu ploicu obavezno uzeti nadmjeru od 10 mm po irini i duljini ploice. Kao primjer uzmimo dimenzije gotove ploice 100 mm 80 mm. Materijal za izradu takve ploice izrezat emo na dimenziju 110 mm 90 mm. Srh od rezanja obavezno odstraniti finom turpijom i napraviti blagu kosinu na svim rubovima, kako bi foto-lak mogao lake otjecati s povrine bakra. Povrina bakra mora biti potpuno ista. Nalaze li se i najmanji tragovi masnoe ili druge neistoe na povrini bakra, foto-lak nee prekriti takva mjesta i nee ih zatititi od jetkanja. Povrina se najjednostavnije isti tvrdom gumicom za brisanje u kojoj se nalaze sitna zrnca pijeska. Kao najbolje pokazale su se bijelo-sive TOZ gumice ili crvenoplave Pelikan gumice br. 40. Ako je povrina bakra jako oksidirala, taj sloj oksida potrebno je odstraniti prije ienja gumicom. Za to je najbolje sredstvo s pijeskom, kao to je popularni vim. Materijal prebacite 1/3 preko ruba stola i odozdo obuhvatite palcem lijeve ruke s jedne, a ostalim prstima s druge strane. ienjem zaponite od gornjeg lijevog kuta kratkim potezima gumicom. Povremeno istite i samu gumicu. Za ienje upotrijebite istu i suhu pamunu krpu. Strogo pazite da gumica ili krpa ne dou u dodir s bilo kakvom masnoom. Nakon ienja povrinu ne dodirujte prstima, a obavezno je i zavrno poliranje, koje je najbolje izvesti papirnom maramicom (dobro e posluiti i presaviti mekani troslojni WC papir). Na tako pripremljenu povrinu bakra prskanjem nanesite tanak sloj foto-laka. Ako je temperatura okoline via od 25 C lak se prebrzo sui, pa je
12

sloj nejednolike debljine. U takvim sluajevima preporuujem hlaenje laka na temperaturu oko 10 C. Obavezno je centrifugiranje laka. To je najjednostavnije izvesti na preraenom gramofonu, kojem je povean broj okretaja tanjura s 45 okretaja na oko 120 okretaja u minuti. Za tu namjenu su osobito pogodni gramofoni s istosmjernim motorom i remenskim prijenosom. Ploicu privrstite za tanjur gramofona samoljepivom trakom na dva dijagonalna vrha. Centrifugirajte je oko 15 minuta i zatim suite na sobnoj temperaturi barem 24 sata. Suenje moete skratiti na oko dva sata ako povisite temperaturu ploice na 60 C. Pri suenju ploicu zatitite od svjetla, jer je ve i dijelom osuen lak osjetljiv na svjetlo. Ako se ne bavite intenzivno konstruktorskim radom i ne trebate vee koliine tiskanih ploica, preporuujem kupovinu ve oslojenih materijala. Neto su skuplji, ali zato bitno skrauju vrijeme izrade, jer izbjegavate najzahtjevniji dio postupka. Za kvalitetno osvjetljavanje potreban je dobar izvor svjetlosti. Nita manje vaan nije niti predloak na kome je otisnut konaan izgled tiskane ploice. Predloak mora biti potpuno neproziran tamo gdje e biti povrine bakra. Djelom propustan predloak rezultirat e povrinama bakra koje su prepune sitnih rupica, a vodovi su istanjeni i puni prekida. Predloak je najbolje otisnuti na paus-papir ili foliju, na kvalitetnom tintnom ili laserskom pisau. Prije konanog otiska isprobajte razne opcije koje su ponuene u pogonskom programu pisaa. Osvjetljavati je najbolje za vedra sunana dana, jer je svjetlost Sunca najbolji izvor ultraljubiastoga zraenja (UV) na koje je osjetljiv foto-lak. Dovoljno je osvjetljavati oko 90 sekunda. Kako Suneva svjetlost nije uvijek na raspolaganju, dobro je imati priuvni izvor svjetla. Najboljim se po karakteristikama i po cijeni pokazao reflektor s halogenom aruljom od 500 W. Na udaljenosti oko 30 cm od tiskane ploice dovoljno je osvjetljavati 6 minuta, a rezultat je slian kao da ste osvjetljavali na Sunevoj svjetlosti. Predloak centrirajte tako da sa svih strana ostane rub od 5 mm i pokrijte obinim staklom ili jo bolje pleksi-staklom debljine 4 mm. Vrlo je vano da izmeu laka i predloka ne ostane praznina. To se moe dogoditi ako materijal za tiskanu ploicu nije ravan ili paus-papir zbog velike koliine tinte nabubri. Nakon ovog dijela na red dolazi kemija. U plastinu bocu od 5 dL nalijte oko
www.hamradio.hr

3 dL mlake vode. Oprezno dodajte male koliine kaustine sode (NaOH) i priekajte dok se u potpunosti ne otopi u vodi. Prodaje se u trgovinama elektronikim komponentama pod nazivom Razvija za foto-lak. Tek nakon otapanja moete dodati novu koliinu. Kontrolirajte temperaturu kako preburna kemijska reakcija ne bi previe zagrijala otopinu. Kada otopina postane blago zamuena, a otapanje razvijaa postane jako dugo, dolo je do zasienja i treba prestati s dodavanjem nove koliine sode. U plastinu posudicu (najbolje su posude za razvijanje fotografija) nalijte hladne vode (koliko je potrebno da ploica bude u potpunosti prekrivena vodom). Prije uranjanja ploice dodajte oko 2% otopine razvijaa, od ukupne koliine vode u posudi. Dobro promijeajte i tek nakon toga uronite jedan rub (onaj "viak" materijala od 5 mm irine). Ako razvijanje laka nije poelo, izvadite ploicu i dodajte novu koliinu otopine razvijaa. Promijeajte i pokuajte ponovno. Zasienost razvijaem je dovoljna kada nakon desetak sekunda po uranjanju ploice pone razvijanje laka. Preostalu koliinu otopine razvijaa dobro zatvorite i spremite za kasniju upotrebu. uvajte je na tamnom i hladnom mjestu. Pazite da razvijanje nije prebrzo jer to moe otetiti i lak na mjestima gdje e ostati vodovi. Nakon razvijanja ploicu dobro isperite vodom. Suenje nije potrebno, jer je jo preostao jedan "mokri" postupak, a to je jetkanje vika bakra. Za jetkanje se najee upotrebljava otopina eljeznoga klorida, poznata i pod trgovakim nazivom feriklorid, ili otopina solne kiseline u koncentraciji od 18% i vodikovog peroksida (hidrogena) u koncentraciji 30%. Otopina feriklorida je manje agresivna i kod jetkanja ne dolazi do razvoja plinova. Postupak je neto sporiji, posebno ako je otopina upotrijebljena nekoliko puta. Ako jetkate otopinom kiseline i hidrogena, mijeajte ih u odnosu pet dijelova kiseline i jedan dio hidrogena, s tim da hidrogen dodajete u kiselinu. Nemojte pripremati veu koliinu od potrebne, jer aktivnost hidrogena slabi s vremenom. Ako ste pripremili premalu koliinu otopine, moete je "osvjeiti" dodavanjem male koliine hidrogena. Kada otopina promijeni boju u zelenu, a jetkanje je vrlo sporo, dolo je do zasienja bakrom i ako jetkanje nije dovreno, potrebno je pripremiti novu koliinu otopine. Jetkanje ovim postupkom obavezno radite na otvorenom prostoru, jer dolazi do razvoja otrovnih plinova. Nakon jetkanja ploicu dobro
Radio HRS 2/2006

praktina elektronika

isperite vodom i osuite. Preostalo je jo izrezati ploicu na potrebne dimenzije i izbuiti rupe. Viak materijala moete izrezati pilom za metal ili pilicom za rezbarenje. Jo je bolje koristiti male krune pile napravljene ba za tu namjenu. Srh preostao nakon rezanja odstranite finom turpijom. Rupe buite modelarskom builicom koja se napaja iz istosmjernog izvora napona 12 do 24 V. To je najjednostavnije i najbre. Na raspolaganju neka su vam svrdla za metal razliitih promjera (od 0,8 mm do barem 3 mm). Ne kupujte vidija svrdla malih promjera, jer su vrlo krhka i njima je mogue buiti rupe samo pomou kvalitetne stolne builice. To je sporo, a izgledi pucanja svrdla su veliki. Kod buenja vitroplasta vrlo brzo dolazi do gubljenja otrine svrdla. Nabrusiti ih moete pomou finoga brusnog papira gradacije 200. Fotolak ne briite s povrine ploice jer je to vrlo dobro zatitno sredstvo koje sprjeava patiniranje bakra, a ne smeta kod lemljenja.

predloka (dva kraa i jedan dulji) namaite u tankom sloju irine ne vie od 5 mm od ruba, nekim vienamjenskim ljepilom. Dobro je upotrebljavati ljepila koja se sporo sue. Na taj predloak zalijepite drugi predloak, pazei pri tome da je okrenut ispravno, odnosno da se sve rupe preklapaju na oba predloka. Nakon suenja u tako dobivenu vreicu umetnite oslojeni materijal, prekrijte s obadvije strane staklom i osvijetlite. Prvo jednu, a zatim i drugu stranu. Ostali dio postupka je isti kao i za jednostrane ploice. Na ovaj nain postiem bez ikakvih problema tonost preklapanja od 0,5 mm. Na najveem broju izraenih dvostranih tiskanih ploica tonost je bila i puno bolja.

navedenog u kupaonici, s drugim sredstvima za ienje koja se upotrebljavaju u domainstvu, najgore je rjeenje. Nadam se da e ove upute pomoi svima, i onima koji ve imaju iskustva u izradi i onima koji e tek poeti, da izrade kvalitetnu tiskanu ploicu iz prvog pokuaja.

Popis materijala i pribora potrebnih za izradu tiskanih ploica:


- pertinaks ili vitroplast (jednostrani i dvostrani), - foto-lak (Positiv 20) u spreju, - sredstvo za ienje (vim), - razvija za foto-lak (kaustina soda), - feriklorid ili solna kiselina 18% + hidrogen 30%, - gumica za brisanje (TOZ bijelosiva ili Pelikan br. 40), - pamuna krpa, - papirnate maramice, - staklo (prozorsko) ili pleksi-staklo 4 mm, - posude za razvijanje fotografija, barem dvije veliine, - centrifuga (preraeni gramofon), - samoljepiva traka, - modelarska builica, - svrdla za metal: 0,8 mm, 1 mm, 1,1 mm, 1,2 mm, 1,3 mm, 1,5 mm, 2 mm, 2,5 mm, 3 mm, - gumene zatitne rukavice, - zatitne naoale, - vienamjensko ljepilo.

Vane napomene
Kemikalije koje se upotrebljavaju pri izradi tiskanih ploica su vrlo agresivne za kou i okolinu. Hidrogen u koncentraciji od 30% moe izazvati teke opekline koe. Zbog toga obavezno upotrebljavajte zatitne gumene rukavice i naoale. Na dohvat ruke neka vam uvijek bude dovoljna koliina vode za ispiranje. Prije upotrebe dobro prouite upute otisnute na ambalai proizvoda. Ako kemikalije ne spremate u originalnu ambalau, obavezno na naljepnici jasno naznaite o kojem se proizvodu ili sadraju radi, kako grekom ne bi dolo do zamjene. Sav pribor i kemikalije drite na tamnom, hladnom i prozranom mjestu izvan dosega djece. Najbolje je za tu namjenu imati posebni ormari. Dranje svega

Izrada dvostranih ploica


Ukratko u opisati i postupak za izradu dvostranih tiskanih ploica. Njihovu izradu najvei dio radioamatera-konstruktora izbjegava zbog problema u postizanju tonosti preklapanja gornje i donje strane vodova. Najkritinije su tiskane ploice s puno integriranih sklopova, posebno ako se izmeu izvoda jo provlae i dodatni vodovi. Nakon to je otisnut predloak gornjih i donjih vodova, izreite ih s rubovima irine 20 mm sa svake strane. Tri ruba jednog

Pie: Alen Zahornicki, 9A5AZA

Prilagodba Icoma IC-V100 za paketni radio


J
arun ZRF 2003. godine. Guva na HRS-ovom tandu, prodaje se radiooprema. Jedan od ureaja bio je ICOM IC-V100 koji je bio prihvatljive cijene te sam ga kupio. Na ureaju je pisalo: "Ne radi SQL". Slijedei problem bio je programirati ureaj na frekvencije digipitora. To sam lako rijeio uporabom diodne matrice, bez upotrebe programa za programiranje. Napisao sam program za programiranje ureaja preko LPT-porta, ali elektronika jo nije zalemljena. Poet u s prilagodbom. Prvo treba sniziti snagu ureaja. Snaga od 35 W prevelika je za paket, ako nam je digipitor u blizini. Velikom snagom zaguujeRadio HRS 2/2006

mo frekvenciju, tako da je ostalim korisnicima tee raditi. Snagu moemo spustiti smanjivanjem napona B-E na tranzistoru Q2. Tranzistor Q2 pobudi Q3, IC1 i izlazni tranzistor Q1. Rjeenje je vrlo jednostavno izmeu baze i emitera spojimo trimerski potenciometar P1 od 5 k. Prikljuimo ureaj na ispravlja 13,8 V i na ampermetru gledamo smanjenje struje dok je ureaj u odailjanju, tj. smanjujemo vrijednost otpora trimera. Time dolazi do smanjenja napona na bazi Q3. Posljedica toga je smanjenje izlazne snage na izlaznom
www.hamradio.hr

Slika 2. Prednja strana ureaja

tranzistoru Q1. Snaga oko 20 W postie se s 3,5 A. Ako je digipitor u blizini snagu treba namjestiti da je manja od 5 W. Ako imamo ispravnu antenu, makar i GP, paket e raditi odlino i nema potrebe da radimo snagom od 35 W i zaguujemo frekvenciju. Ja na paketu radim sa snagom od 350 mW, jer je udaljenost do digija 22 km. Jednom je FT-23R ostao na odailjanju, lo kone13

praktina elektronika

Slika 3. Spoj na PTT MIC

Slika 1. Tiskana ploica izlaznog stupnja ureaja

ktor, te se za oko 20 min dobro zagrijao, a da je bio na velikoj snazi vjerojatno bi izgorio izlazni stupanj. Stoga je bolje raditi manjom snagom, nego velikom snagom unititi ureaj, (ako zbog pogrjeke u modemu ili zbog nekog drugog razloga ureaj ostane u odailjanju, a mi nismo pokraj njega). Drugi dio posla je prikljuenje ureaja na paketni radiomodem. Kada rastavimo mikrofon od ureaja na preklopniku za odailjanje vidimo crvenu icu. To je PTT, koji aktivira odailjanje kad je spojen na masu. Na crvenu icu zalemimo icu koju vodimo na PTT od modema. Jasno, ako imamo prikljuak za PTT. Ako nam iz modema ide ica za masu i ica MIC/PTT, njih vodimo na masu od mikrofona i na mikrofonski ulaz. To emo lako pronai jer je tu spojen mikrofon. Izmeu ice za PTT i mikrofonskog ulaza stavljamo otpornik od 16 k . Ako imamo posebno prikljuak za PTT na modemu, otpornik nije potreban. Rjeenje da se kroz jednu icu vodi PTT i MIC primjenjuje se kod runih radiopostaja jer kod njih nemamo poseban prikljuak za PTT. Jo nam preostaje spajanje RX-NF izlaza iz ureaja na modem i spajanje ureaja i modema je gotovo. Prikljuak se nalazi na stranjoj strani ureaja, to je 3,5 mm jack. RX-NF signal iz ureaja potenciometrom treba namjestiti na vrijednost 2. Pokrenemo program za paket, najbolje Graphic Packet, kako bismo odmah mogli promijeniti parametar TXD. O njemu ovisi koliko dugo TX eka dok ne prijee na odailjanje. Ta je vrijednost vea zbog toga to ureaj ima relej za odailjanje, a potrebno mu je vie vremena da bi preao na odailjanje. Rune radiopostaje su puno bre pri prijelazu RX-TX. U Graphic Packe-u pritisnemo tipku ESC, a kada nam se pojavi TNC command upiemo: t 50.
14

Ponovno pritisnemo ESC i upiemo c ime digija, ako je sve u redu, spojit emo se na digipitor. Na sl. 1. vidimo tiskanu ploicu izlaznoga stupnja ureaja, tj. dva crvena pravokutnika. Jedan je kod baze Q2, a drugi na masi. Tu treba prikljuiti trimer od 5 k. (sl. 2.). Dok mikrofon nije spojen nemamo RX-NF signal i zato sam lemio ice za PTT MIC i masu (sl. 3). Blok shema na sl. 4. prikazuje spajanje ureaja i modema, a sl. 5 TX izlaz. Na sl. 6 vidimo trimer kojim reguliramo

snagu. Sl. 7. prikazuje stranju stranu, tj. enski jack 3,5 mm, na koji prikljuujemo RX-NF ulaz od modema. Tim je ureajem mogue odravati paketne veze preko satelita, tj. potrebno je programirati RX na 145,800 MHz, a TX offset na +190 kHz, tj. na 145,990 MHz Nadam se da sam dobro objasnio prilagodbu ureaja i da nee biti problema. Ako imate pitanja ili potekoe slobodno se javite na azahorni@inet.hr Puno uspjeha u radu, 9A5AZA!

Popis elemenata za prilagodbu


- otpornik PTT-MIC 16 k, - trimerski potenciometar P1 od 5 k, - "muki" jack od 3,5 mm.

Slika 4. Blok shema spajanja ureaja i modema

Slika 5. Shema spajanja TX izlaza


www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

antene

Slika 6. Trimer regulacije snage

Slika 7. Stranja strana ureaja

Pie: Adam Aliaji, 9A4QV

Jednostavne VHF/UHF Yagijeve antene


U
prolome broju prikazali smo gradnju jednostavne vertikalne VHF/UHF antene koja nam moe posluiti za bliske tropo-veze. Meutim, elimo li uspostaviti vezu na veim udaljenostima bit e nam potrebne antene s veim pojaanjem. Antene koje se upotrebljavaju za takve prigode su nairoko poznate i prihvaene Yagijeve usmjerene antene. Yagijeve antene, osim pojaanja signala pri prijamu i na odailjanju, imaju karakteristiku usmjerenoga zraenja. Na tritu moemo nai Yagijeve antene razliitih proizvoaa slinih karakteristika, kojima su cijene primjerene pojaanju i mehanikoj izvedbi pojedinane antene. Drugi, jeftiniji nain kojim moemo doi do kvalitetnih Yagijevih antena je samogradnja. Na Internetu se danas mogu pronai razni nacrti Yagijevih antena (koje radioamateri od milja nazivaju jagicama), jednostavne ili sloenije gradnje, za koje su potrebni posebni alati koji nisu pristupani svim hobistima. Sline gradnje bile su u nekoliko navrata opisane i u raznim radioamaterskim asopisima, stranim i domaim. Jednu od najjednostavnijih, a sigurno i najjeftinijih gradnji opisao je Kent Britain, WA5VJB, u amerikom CQ VHF magazinu u serijalu o Stvarno jeftinim jagicama. itajui odreene lanke i reagiranja HAM auditorija doao sam do zakljuka da su te jeftine jagice jako popularne na amerikom kontinentu. S druge strane, u Europi te jagice nisu toliko razvikane i popularne. Sumnju u kvalitetu i ponovljivost gradnje odagnala mi je injenica da je Kent
Radio HRS 2/2006

poznati radioamater, s visokom reputacijom u HAM krugovima koji se bave amaterskim konstrukcijama na ''gigahercnim podrujima''. Takoer treba napomenuti da takvu reputaciju u ostatku svijeta njegove antene imaju poglavito zbog upotrebe angloamerikih

u budunosti prilagoditi svoje gradnje tim izmjerama. Od svih prikazanih gradnji izdvojio sam nekoliko izvedbi za podruja rada koja bi bila zanimljiva potencijalnim graditeljima. Gotovo sve gradnje prikazane u tekstu koji slijedi u praksi su

Slika 1. Yagijeva antena za 900 MHz

mjernih jedinica, koje su dosta nepraktine, pogotovo za UHF i SHF podruja rada. U privatnoj dopisci elektronikom potom, Kent se osobno zanimao za popularne dijametre elemenata koje upotrebljavamo u Europi i obeao da e
www.hamradio.hr

provjerene i testirane u radu kroz dulji vremenski period. Ono po emu su ove jagice stvarno posebne je cijena, kojom se ne mogu usporediti ostale gradnje. Za antenski nosa (engl. boom) i za elemente antene upotrijebljen je lako
15

antene

pribavljiv materijal. Antene se napajaju direktno koaksijalnim kabelom, bez ikakvih prilagodnih dionica i elemenata za simetriranje (engl. balun). Impedancija napajanja antene je 50 , pa zato upotrebljavamo poznate koaksijalne kabele (RG-58, 213, 214, 223,...). Ono to u bitnome razlikuje konstrukciju te Yagijeve antene od svih ostalih gradnji je upravo napajanje i konstrukcija zraeeg elemeta, tzv. dipol-elementa. Zraei element je isti za sve inaice jeftine jagice, naravno uz promijenjene izmjere, ovisno o frekvenciji na kojoj rade. On se osniva na zatvorenom dipolu, s razlikom da se upotrebljava samo jedna polovica, tvorei pri tome zraei element J-oblika. Tako oblikovani zraei element napaja se u sredini duljeg dijela i na kraju kraeg dijela J-dipola, kao to se moe vidjeti na sl. 2. Oplet koaksijalnog kabela spaja se na sredinu dipola, a sredina ("ivi kraj") se spaja s krajem krae dionice dipola. Na taj nain dobili smo nesimetrino napajan zraei element, kojemu je impedancija u slobodnom okruenju oko 150 . Transformacija impedancije na prihvatljivih 50 namjeta se udaljenou direktora i reflektora. Dakle, bt transformacija impedancije postie se konstrukcijom antene. Da bi se ''pojednostavilo'' i zorno pojasnilo nain rada takvoga J-dipola, promatra ga se kao dipol s gama-prilagodbom pomou kondenzatora vrlo velikoga kapaciteta, koji se nalazi negdje daleko na kraju donjeg dijela dipola. Zvui zbunjujue, ali se takav pristup izradi dipola pokazao toan. Dipol i svi ostali elementi se jednostavno, bez ikakvih izolatora i posebnih mehanikih rjeenja, uvruju na boom, tonije kroz boom antene. Upotrijebljeni materijal za izradu antene je vrlo jeftin i lako se nabavlja, te je jednak za sve inaice. Veinu materijala vjerojatno emo pronai u svakoj HAM radionici. Od alata potrebni su pila za drvo ili eljezo, runa builica 3 mm, kombinirana elektriarska klijeta, metarsko mjerilo, te naravno, lemilica.

Slika 2. Spajanje koaksijalnog kabela na dipol i osnovne izmjere J-dipola

Boom antene
Za izradu jeftinih jagica upotrebljava se boom od izolacijskog materijala, kroz koji e biti provueni svi elementi. Kao jednostavno rjeenje nudi se drvo kao izolator. Pri njegovu odabiru moramo paziti da je suho i bez vorova to e nam omoguiti laku obradu i buenje. Drveni boom se nakon zavretka gradnje mora dobro zatititi premazima za drvo, kako bi nam takva antena odolijevala atmosferskim utjecajima, najvie kii. Dva premaza drvocita i kasnije dva premaza laka ili boje za drvo odlina su i postojana zatita. Preporuujem uporabu drvenih letvica nad okruglim
16

boomom, upravo radi lakeg buenja i smjetanja te postavljanja elemenata. Sigurno mnogi od vas ve razmiljaju kako drvo zamijeniti plastinim materijalima, koji su danas dostupni, te tako rijeiti problem zatite bojom. U konkretnom sluaju, plastine PTNC cijevi koje se upotrebljavaju za elektrine instalacije nisu se pokazale kao dobro dugorono rjeenje. etvero-elementna jagica za 144 MHz bila je sagraena upravo PTNC cijevima, te elementi uvreni odgovarajuim meukomadima od istog materijala. Nakon to je antena provela 3 ljetna mjeseca na stupu, nakon skidanja, jednostavno se raspala. Plastika je zbog djelovanja kie i Sunca postala krhka kao staklo, te je antena postala neupotrebljiva. Moda je kvalitetnije rjeenje uporaba plastinih (zelenih) vodoinstalacijskih cijevi, koje e za krae antene odgovarati svrsi, dok se kod duih boomova moe primijetiti savijanje na vioj temperaturi i Suncu. Takoer bih naveo da proizvoa u karakteristikama navodi kako cijevi nisu otporne na ultraljubiasto zraenje, bez obzira to ih ja upotrebljavam ve kroz dulje razdoblje, bez znatnijih tehnikih nedostataka. Vjerojatno e se u amaterskoj furdi nai jo praktinih rjeenja koja se mogu primijeniti, uz jedini uvjet da ima dobra izolacijska svojstva i izmjere koje odgovaraju odreenom frekvencijskom podruju. Pri tome mislim na presjek booma koji mora biti u granicama, i to za podruja rada od 145 MHz i 435 MHz najvei kvadratni presjek 18 mm 18 mm ili okrugli najvie 20 mm, te za 1 296 MHz najvei pravokutni presjek od 18 mm 12 mm. Da, dobro ste vidjeli, prikazat u gradnju jagice i za 23-centimetarsko podruje, u kojoj e biti obuhvaene i mjere za ATV verziju kojom moemo uz jednostavnu prepravku analognoga satelitskog prijamnika pratiti nae prve ATV prijenose. Ne preporuuje se upotreba
www.hamradio.hr

boomova s veim presjekom od navedenog, jer e se time naruiti rezonantna frekvencija antene, to se moe automatski odraziti na loe karakteristike antene.

Dipol, reflektor i direktori


Za sve elemente jagice upotrijebio sam aluminijske, bakrene i mesingane ipke promjera 3 mm. U jednome sluaju, kao skuplja varijanta, ali tada jedino dostupna, upotrebljene su inoxelektrode za zavarivanje, promjera takoer 3 mm, i to za jagicu za podruje rada od 900 MHz koja je na sl. 1. Aluminijske ipke 3 mm mogu biti zamjenjene s aluminijskim icama dobivenim raspletanjem starih energetskih kablova. Njihov je promjer 3,2 mm, ali to nee promijeniti karakteristike antena. Naprotiv, u originalnoj inaici upotrebljavaju se ipke od 1/8 ina, to upravo odgovara jeftinoj energetskoj ici. Mesingane 3 mm elektrode za zavarivanje skuplje su rjeenje, te se one preporuuju samo za izradu dipola za 435 MHz i 1 296 MHz. Naravno, i tada je mogue zamijeniti skupe mesingane elektrode obinom bakrenom icom istog promjera. Bakrena, lakom izolirana ica je odlino rjeenje protiv oksidacije bakra. Ne preporuuje se bakreni vodii izolirani PVC izolacijom. Pri izradi se mora obratiti velika pozornost na izmjere koje se moraju pogotovo potivati za 435 MHz i 1 296 MHz. Svi dipoli su istoga, ve prije opisanoga J-oblika, te se razlikuju samo u izmjerama, ovisno o frekvencijskom podruju. Dipol jagice za 144 MHz bit e nepraktino izraditi od mesingane ice, a bakrena ica se pokazala kao mekana i sklona deformiranju. Aluminijska ica se pokazala kao odlino rjeenje, lagana i kruta. Kao to je ve prije navedeno i prikazano na sl. 2., koaksijalni kabel se direktno spaja (lemi) na dipol, to kod aluminija moe predstavljati problem.
Radio HRS 2/2006

antene

Slika 3. Karakteristika Yagijeve antene za 2-metarsko podruje

Problemu se doskoilo tako da se nakon oblikovanja ice u J-oblik na nju navuku dvije stezaljke od mesingane legure, koje izvadimo iz lusterske stezaljke. Tako pripremljen dipol se provue kroz boom antene, te se stezaljke stegnu vijcima to blie samome boomu. Na tako pripremljen dipol jednostavno se zalemi 50-omski koaksijalni kabel, izravno za mesingane stezaljke koje nam nisu potrebne kod inaice za 435 MHz i 1 296 MHz, kod kojih se koaksijalni kabel lemi izravno na mesingani ili bakreni dipol. Svi elementi se postavljaju tako da se provuku kroz boom, te se sredina elemenata poklapa sa sredinjicom booma. Jednako se postavlja i dipol, s jednom razlikom to je donji dio J-dipola dulji od polovice gornjeg dijela za polovicu debljine booma (sl. 2.). Tih nekoliko milimetara ne naruava elektrike karakteristike antene, ali nam s druge strane uvelike poveava mehaniku stabilnost dipola i olakava njegovo postavljanje kroz boom. Koaksijalni kabel se nakon lemljenja privrsti za boom pomou nekoliko plastinih vezica, kako bi dodatno poboljali kvalitetu spoja.

6 mm. Duljina dipola za tu inaicu je 978 mm, a njegova visina 25 mm. Dijagram zraenja 3-elementne inaice (sl. 3.) je ist i bez nepotrebnih bonih latica. Paljivim pogledom moe se uoiti nesimetrina i pomalo izobliena pozadinska latica, uzrokovana nesimetrinim dipolom. Takav nedostatak u praksi nije pokazao nikakva negativna djelovanja. Pojaanje antena ovisi o broju elemenata i duljini antene, a iznosi od 5,8 dB za 3-elementnu, 6,8 dB za 4-elementnu, te 8,8 dB za 6-elementnu antenu.

ulazna repetitorska podruja nalaze samo 1 MHz nie. Za sve one koje zanimaju satelitske ili ATV frekvencije na 70centimetarskom podruju, predlaem da pogledaju Internet stranice na kojima su predstavljene i jeftine jagice za 435 MHz. Objavljene izmjere su u angloamerikim mjernim jedinicama, te se u razgovoru s autorom (WA5VJB) dolo do spoznaje da je na nekoliko web stranica poinjena ista pogreka, u kojima se kod 8-elementne inaice jagice u jednom dijelu direktora spominje 11 umjesto 12 ina. Logikim slijedom skaliranja izmjera

Tablica 1. Duljine i udaljenosti elemenata od dvometarske antene (u milimetrima)

Element reflektor dipol 1. direktor 2. direktor 3. direktor 4. direktor

3-elementna antena 1 048 / 0 978 / 216 946 / 508

4-elementna antena 1 048 978 959 845 / / / / 0 216 489 102

6-elementna antena 1 035 978 959 933 933 838 / / / / / / 0 191 419 864 1 321 1 778

2-metarska jednostavna Yagijeva antena


Kako je ve ranije navedeno, za tu inaicu koristio sam aluminijsku icu za sve elemente, ukljuujui i dipol antene. Izmjere elemenata i njihovi poloaji su u tabl. 1. Udaljenost elemenata se rauna od reflektora, koji je poetni element. Izmjere se odnose na jagicu koja e najbolje raditi na frekvenciji od 144,2 MHz, dakle proraunata je za CW/SSB dio podruja. Antena se uz neto vei SWR moe upotrebljavati i za rad na FM dijelu podruja, a elite li poglavito koristiti antenu samo na tom podruju, jednostavno sve elemente antene skratite za
Radio HRS 2/2006

70-centimetarska jednostavna Yagijeva antena


Kako se ubrajamo u drave ije se koritenje 70-centimetarskoga podruja protee na cijelih 10 MHz (430 do 440 MHz), bilo bi zanimljivo jednostavnom jagicom pokriti i to podruje rada. Kako je 10 MHz ipak preiroko podruje i predstavlja lagani problem u izvedbi antene koja e se jednako ponaati u cijelom podruju, panju sam usredotoio na frekvenciju od 432,2 MHz. Dakle, jo jednom izmjere antene su prilagoene CW/SSB dijelu podruja, meutim, antena e se odlino ponaati i na FM simpleksnom podruju i FM repetitorskom podruju, upravo zbog injenice da se FM simpleksna i
www.hamradio.hr

jednostavno ete zakljuiti gdje se nalazi pogreka. Na istim web stranicama mogu se pronai i ostale izmjere koje obuhvaaju i krae izvedbe antene. Ja u se u ovome tekstu zadrati samo na najduoj, 11-elementnoj inaici za 432,2 MHz, koja ima pojaanje od 11,6 dB. Za elemente sam upotrijebio aluminijsku icu, osim za dipol koji je izraen od mesingane elektrode za zavarivanje. Duljina dipola je 330 mm, a visina 9,5 mm. Sve ostale izmjere su u tabl. 2. Detalj spajanja koaksijalnog kabela na dipol je prikazan na sl. 4. Spoj lemljenjem mora biti to kvalitetniji i izvodi kabela moraju biti to krai. Kako su na tome podruju gubitci u kablovima
17

antene
Tablica 2. Duljine i udaljenosti elemenata 70-centimetarske antene (u milimetrima)

Element reflektor dipol 1. direktor 2. direktor 3. direktor 4. direktor 5. direktor 6. direktor 7. direktor 8. direktor 9. direktor

Duljina 343 330 318 305 305 305 305 305 298 298 280

Udaljenost od reflektora 0 63 140 286 445 610 781 965 1 156 1 346 1 511
Slika 4. Yagijeva antena za 70-centimetarsko podruje

zamjetni, preporuuju se kvalitetniji (kao minimum preporuuje se RG-213). Takav se kabel dodatno uvrsti plastinim vezicama ime se sprjeava njegovo odvajanje pri radu i prijenosu. Cijela antena je zatiena bojom za drvo, najbolje svijetlosivom, a spoj dipola i koaksijalnog kabela je presvuen tankim slojem plastinog ljepila. Kako su antene na tome podruju dosta kratke, odlueno je da se prihvat antene na stup smjesti na sam kraj, iza reflektora, ime smo osigurali ist dijagrama zraenja i smanjili utjecaj metalnog stupa.

vno zalemi na dipol. Na drugome kraju toga komadia kabela (tzv. pigtail) nalazi se odgovarajui konektor, na koji se spaja dovodni koaksijalni kabel koji obavezno mora biti vee kvalitete. Nedostatak polutvrdog kabela je taj da se tee nalazi na tritu. Dosta praktini za upotrebu, teflonski koaksijalni kabeli jednostavno se leme za dipol, ali im je negativno svojstvo to imaju dosta velike gubitke. Ako upotrebljavamo takve kabele, pigtail mora biti to krai. Veini e vjerojatno biti najdostupniji RG-213, pri ijem se spajanju posebno mora posve23-centimetarska jednostavna titi pozornost duljini izvoda koji ne bi Yagijeva antena trebali biti dulji od 2 mm. Sada se nalazimo na podruju rada Kako veina operatora koji rade na gdje je vana preciznost izrade, jer o 23-centimetarskom podruju upotrebljatome izravno ovisi kvaliteta antene. vaju znatno vee i kvalitetnije antene, Stoga emo za izradu ove jeftine jagice najee tipa Tonna, njima ta antena metarsko mjerilo zamjeniti pominim nee biti zanimljiva niti od koristi. Meumjerilom. Izmjere antene u tabl. 3. su za tim, takva antena predstavlja odlino 10-elementnu jeftinu Yagijevu antenu za rjeenje i kompromis svima onima koji se 1 296 MHz. Svi elementi osim dipola ele upustiti u ATV rad na 23-centiizraeni su od aluminija, tako da su metarskom podruju. ATV inaica jeftine odrezani na priblinu i onda turpijom jagice za 1 260 MHz, uz jednostavno dovedeni na tonu vrijednost. Sam dipol prilagoen satelitski TV prijamnik, mogu je izraen od bakrene ice koja e nam biti vai prvi koraci u prijamu ATV signau uvelike olakati mehaniku izvedbu i la. Naravno, ista se takva jagica moe obradu dipola. Njegova duljina je 101,6 mm, upotrijebiti i za odailjanje. Da bi se SWR a visina 12,5 mm. doveo na prihvatljive vrijednosti, ATV Preporuuje se upotreba polutvrdog jagicu za 1 260 MHz emo izraditi tako kabela malih izmjera, koji se jednosta- to emo sve izmjere navedene u tabl. 3. poveati za 2,5 mm. Tablica 3. Pojaanje tako Duljine i udaljenosti elemenata 23-centimetarske antene (u milimetrima) izvedene 10-eleElement Duljina Udaljenost od reflektora mentne jagice je 11,3 dB, uz omjer reflektor 109,2 0 naprijed-nazad od dipol 101,6 43,2 najmanje 20 dB. 1. direktor 99 71,1 Pojaanje inaice 2. direktor 96,5 101,6 za 1 296 MHz je 3. direktor 95,2 160,0 isto, uz neto vei 4. direktor 95,2 221,0 omjer naprijed5. direktor 92,7 309,9 nazad, najmanje 6. direktor 91,4 396,2 30 dB. Ta se ante7. direktor 91,4 490,2 na mora uvrstiti 8. direktor 88,9 584,2 na stup pri kraju
18
www.hamradio.hr

booma, to nee biti teko izvedivo upravo zbog njezina male duljine.

Idemo dalje
Sada e korisnici Wi-Fi opreme i umreavanja pomisliti da je red na njih i podruje rada od 2 400 MHz, no tu prestaje serija o jeftinim jagicama, te se prelazi na upotrebu drukijih jeftinih rjeenja, o emu moda u nekom narednom lanku. Naravno mjesta eksperimentiranju jeftinim jagicama na 13centimetarskom podruju ima, zato samo naprijed! to rei o postignutim rezultatima? Izraene jagice ve su dulje vrijeme u radu pokazale dobra svojstva. Antena na sl. 1. je inaica za podruje od 900 MHz, koja se upotrebljava ve tri godine za analognu telefonsku mreu i spaja se na talijanski link na otoku Lampedusa s 200 km udaljene lokacije u libijskom teritorijalnom moru. Nakon instaliranja profesionalne antene istih izmjera nije primijeena nikakva razlika u kvaliteti i jakosti signala. Na sl. 4. je 70-centimetarska inaica antene, koja se uspjeno upotrebljava za tropo-veze i FM, te se u nekoliko navrata upotrebljavala za rad preko satelita s dobrim uspjehom. Upotrebljavala se u prijamu SSETI, dok je sustav bio operativan. S 4-elementnom 2-metarskom inaicom u nekoliko navrata odrane su veze s njemakim stanicama na udaljenostima od 600 km, uz izlaznu snagu od samo 50 W. Opisane antene sigurno ne mogu konkurirati svojom kvalitetom i pojaanjem profesionalnim antenama, ali je njihova cijena i jednostavnost izrade nedostina. Jeftine jagice zaostajat e u pojaanju samo 0,5 do 1 dB prema slinim tvornikim jagica, to je u praksi za svakodnevnu upotrebu gotovo nemjerljivo.

Radio HRS 2/2006

antene
Pie: Andra Todorovi, YU1QT

Superquagi 12 el. preinaka W5UN 11 el. za 144 MHz


raste progresivno, primjereno duljini antenskoga nosaa. Ali quad-driver uvijek ima vei dobitak za 11,5 dB od dipola u zraeem elementu. Ta je dobra svojstva Wayne iskoristio u najboljem smislu, jer je quagi simbioza qubical-quada u driveru i reflektoru, a Yagijeve antene u broju pruenih direktora. Vie o quagiju i Wayneu moete pronai na adresi: http://commfaculty. fullerton.edu/woverbeck/quagi.htm.

SuperQuagi antena
Superquagi antena je projekt jednoga od najveih svjetskih EME-amatera, Davea Blashkea, W5UN. Napravio je model wide spaced 2 m Yagi, 3,5 lambde, dugake s quad elementima u driveru i reflektoru. Vie o tom projektu na: http://web.wt.net/~w5un/w5unqu97.htm. Napravio sam antenu kako je Dave prikazao (sl. 1.). Na jednom od prvih natjecanja s tom antenom kod YT1DU, izmeu ostalih radili smo iz Beograda s jednim Talijanom okrenuti "leima" antene prema njemu. To mi je bio znak da neto nije u redu s antenom te duljine. Zainteresirao sam se za simuliranje antena, a Sreko, YU1DX, me je upoznao s Matom, 4N1AW, (mojim "guruom") koji mi je dao neke programe i nauio me mnogo emu. Nakon toga sam se i ja poeo "igrati", kako kae stariji amater u kui, moja ena, YT1QT. Bio sam u pravu dojma o originalnoj W5UN superquagi-anteni. F/B je jedva preko 12 dB. S nekoliko simulacija doao sam do drugaijeg rasporeda elemenata na istom nosau i znatnim porastom F/B od preko 26 dB, bez smanjenja dobitka. Tada napravih svoju prvu modifikaciju te Daveove antene, koja je bila toliko otra u dijagramu, da sam se radei "T.M." iz mojih Ratara, KN04BP (danas je to ovdje uvena antenska farma), morao okretati s pravca Sljemena, na Kopar, jer ovog drugog nisam uo (sl. 2.). Napravit u malu digresiju, jer sam se sjetio neega bitnog na to me je podsjetio azimut antene. Naime, iz nekoliko prepiski s Wayneom saznao sam da je pokuavao simetrirati antenu na vie naina, ali je uvijek najbolje radila bez simetrije! Po njegovim rijeima: "Ono to dobije simetriranjem, izgubi transformacijom. Napajaj je direktno!" Praktina je posljedica asimetrinoga napajanja da antena ima "fel", tj. ovisno o tome na koju je stranu quad-elementa
19

Slika 2.

rva radioamaterska antena koju sam ikad napravio bila je N6NB Quagi (engl. Quad-Yagi) iz Rothamela. Privukao me je relativno veliki dobitak, drveni bum, a uinilo mi se i da je lako napraviti ju. Naravno, kao svaki poetnik, mislio sam da ja to znam bolje od Waynea, pa sam zamijenio prvi direktor treim quad elementom. Nisam ba bio laik, jer je po meni trebalo u kritinom, tzv. prelaznom dijelu antene izmeu drivera i prvog direktora, smanjiti bone lobove u dijagramu, koji su kod quagija neizbjeni. Dobro je radio i tako je sve poelo. Slijedei projekt je bio stakiranje 4 8 el. N6NB Quagi 144,5 MHz po W5UN shemi faziranja pod YT0T u "T. M." 2001., kod Dragana YU1UO. Bilo je vrlo uspjeno!

Wayne Owerbeck, N6NB, osmislio je quagi-antenu davne 1977. godine (prije svih dananjih dostupnih simulacijskih programa) i 1981. godine dobio ARRLovu godinju nagradu za svoj projekt, 15 el. quagi za 70-centimetarski opseg. Ideja mu je bila napraviti EME-sustav od osam komada, velikoga dobitka, i zato je odabrao quad elemente u driveru i reflektoru. Kao inenjer (danas je doktor nauka), bez simulacija koje su sada dostupne svima, znao je da e biti problema u prijelaznom dijelu antene s velikim bonim lobovima. Bio mu je potreban veliki dobitak koji nije mogao dobiti samo umnoavanjem elemenata quada. Dobitak QQ-a preko 5 elemenata je zanemariv u odnosu na Yagijevu antenu istog broja elemenata. Naime, Qubical quad ima solidan porast dobitka do 5 elemenata, a dodavanjem od 6. do 10. elementa dobitak poraste svega 1 dB u odnosu na 5-elementnu antenu (vidi i tabl. 1.). Kod Yagijeve antene je drugaije. Umnaanjem parazitnih elemenata, posebno na iroko razmaknutoj Yagijevoj Slika 1. YT1DU i SQ11 anteni, dobitak
www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

antene

tavnim namatanjem izolirane trake s jedne strane direktora. Obavezno obiljeite brojeve direktora trakom, ne smije biti zamjenjivanja. Quad driver i reflektor sam napravio od iste aluminijske ice 5 mm, tako to sam kroz dvije horizontalne letvice 15 mm 15 mm, na meurazmaku od 40 mm (na bumu sam urezao utore po 5 mm, da se elementi ne bi pomicali) provukao icu quadova, savio u eljeni oblik i zatvorio petlje. Na reflektoru sam to napravio jednostrukom luster-klemom od est kvadrata, a na driveru dvostrukom, gdje sam poslije na suprotne krajeve doveo i napajanje (vidi skicu 1.). Izbjegavajte voenje napojnoga kablea du buma ili kroz quadove, to uzrokuje veliko meudjelovanje. Vodite kabel du stupa, pa direktno na driver, odozdo pod kutom od 90 (skica 1.). Razmak od 40 mm izmeu letvica uvrstio sam toplom plastikom za icu ispod, iznad letvica od 15 mm 15 mm. Te sam quad-elemente spajao za bum vijcima 6 60 mm s podlocima i maticom. Montaa quad elemenata je jednostavna, na bum ih navlaite zaokrenute za 90 (40 mm prema 30 mm), pa ih na mjestu spajanja vratite kroz utore za 90 unazad, u originalni poloaj. Progurate vijak, "kontrirate" maticama, i to je gotovo. Ta antena je imala i sjajan SWR, od 1,2 :1, katkad i 1,1:1, ovisno o duljini kabela u /4. Dobitak je bio neprijeporan, a F/B takoer. Dimenzije su prikazane na skici 2. Ohrabren time, slijedea konstrukcija je bila twin inaica od dva komada, optimiziranih pojedinano na impedanciju od 100 radi lakega faziranja. Nisam se proslavio faziranjem (jo uvijek nisam imao MFJ). Sreom, znao
Skica 1.

povezan vrui kraj kabla, antena zrai 15-ak stupnjeva "u stranu" od svoje geometrijske osi (lijevo ili desno). To treba imati na umu kod usmjeravanja. Isto tako, Wayne mi je na pitanje: "Da li obavezan dielectric boom?", napisao slijedee: "Nije! Taj tekst je iz starih prorauna, slobodno pravi metalni boom, bez korekcija duljina elemenata ako su montirani na izolatorima iznad buma. Ja te izolatore pravim od parketnih letvica!" Wayne je vrlo komunikativni praktiar, a za razliku od njega, Dave mi nikad nije odgovorio na e-mail. Ta antena se prilino lako pravi, ali nije lagana. Za sada govorimo o 11 el. W5UN-anteni s modificiranim razmacima. Preporuio bih Al-bum od 40/3 mm, za slobodno nosei, a 40/1 mm za uetima nategnuti bum. U oba sluaja izolatori za direktore mogu biti drveni
20

(dimenzija 20 mm 20 mm 10 mm), ili plastini, a jo bolje od pleksiglasa, s malim porastom mase. Ja sam prvu antenu napravio od drvenih letvi 30 mm 50 mm, i to tri komada po 2,5 m zbog transporta u portablu. Spojio sam ih vijcima 6 40 mm s leptir-maticama kroz metalne ploice 30 mm 100 mm 1 mm, po dvije na svakom spoju. Krajeve buma sam napeo uetom debljine 3 mm za sredinju cijev, 1 m iznad antene. To se moe rijeiti i elinom sajlom, bez utjecaja na dijagram antene. Kroz drveni bum od letvi 30 mm 50 mm izbuio sam na zadanim razmacima otvore promjera 5 mm (koristio sam aluminijsku icu od 5 mm), i kroz njih provukao direktore. Graninike sam napravio jednosSlika 3.
www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

antene

3D

free space

Dijagram 1. SQ fs V plot

Dijagram 2. SQ fs H plot

sam koga pitati, YU1AW, Dragana Dobriia, koji mi je poslao skicu napajanja te dvije antene. Taj preteak Twin (polomio nam je vjetar "zvono" na HAM-IV rotatoru) jedva podigosmo YT1DU i ja s naim enama YT1QT i YT1LAN (sl. 3.) na 8 m visine u Sutomoru, JN92MD. Stack-razmak je bio 3 m (maksimalni dobitak je na razmaku od 5,5 m, s prevelikim bonim lobovima, i dobitak od "samo" pola decibela vie), a postignut je s dvjema potpornim letvama po 3 m na srednjim treinama antena sve dielectric. Glomazan je i teak, ali taj Twin je toliko dobro radio iz JN92MD na 70 m nad morem, sa samo 10 W (Icom 706), da smo "odradili" nekoliko sicilijanskih stanica, sve s real rprt 59/599. Zanimljivo je pogledati H plot dijagram bilo kojeg quagija. Ono to se teoretski smatra manjkavou, u praksi se pokazalo korisnim. Naime, boni lobovi su itekako dobro doli pri radu u natjecanjima ako neki signal doe upravo iz toga azimuta, jer s tako "otrom" antenom moe svata promaknuti ako je operater na tzv. "pecanju". U CQ tipu rada u natjecanju, pogotovo sa solidnom snagom, te su antene prikladne, upravo koliko i stackovi od 4 krae antene. Sve do ove reenice napisano odnosilo se na drveni superquagi 11 el. s bumom duljine 7,21 m.

Gdje je taj dvanaesti element?


Dijagram 3. SQ 11 i 12 V plot Dijagram 4. SQ 11 i 12 H plot

Dijagram 5. SQ TWIN 11 i 12 V plot

Dijagram 6. SQ TWIN 11 i 12 H plot

Dijagram 7. SQ 12 SWR

Dijagram 8. SQ 12 GAIN+FB Dijagram 9. SQ 12 IMP+REACT Radio HRS 2/2006


www.hamradio.hr

Moja namjera je bila da ne prolazite kroz sve ovo to sam do sada napravio, ve da, ako vam treba "jaka" antena za 2-metarski opseg, napravite 12 el. superquagi na 7,85 m dugom aluminijskom bumu. Bit e znatno laka, a princip izrade je isti (u prikazanim dijagramima vidjet ete prilinu razliku dobitak+F/B sa samo jednim elementom vie). Materijal za elemente u oba sluaja je aluminijska ica promjera 5 mm, a napajanje je direktno. Ako stakirate dvije antene, duljina transformacijskih dionica od 50 je 4,11 m pod mreicom, za kabel RG-213. Razmak izmeu antena ovisi o vaim statikim mogunostima, no sasvim je dovoljno 3 m, a maksimalno je 5,5 m (sl. 4.). Za hampuriste (dijagrami 1. i 2.): temperaturni um SQ je vii za 14 K od DJ9BV iste Yagijeve antene, ali je zato BW znatno iri, dobitak u slobodnom prostoru s 11 elemenata je 15,4 dB, a s 12 elemenata je 15,9 dB. U praksi to e biti 21,2 dBi prema 21,7 dBi na stupu visine 10 m, s F/B od preko 30 dB. U twin-inaici to ide do dobitka od 24,4 dBi,-a F/B do 37 dBi. Horizontalni zahvatni kut 3 dB je 28. Za neupuene kolege razjasnit u neke detalje u dijagramima. U dijagramu 1. i 2. obratite panju na numeriki zapis: u dijagramu 1. 17 dB u azimutu
21

antene

180 (back), a u dijagramu 2. je to + 15,9 dB u azimutu 90 (front). Zbrajanjem dobijete ukupni F/B od 32,9 dB. Zbog utede prostora ostali dijagrami antena se prikazuju zdrueno, jer su sline u mnogim parametrima. U 4. dijagramu se vidi razlika +1 elementa koja ipak donosi pola decibela. U dijagramu 6. udvajanjem antena se dobiva prilino realan score od 2,67 dB s maksimalnim razmakom od 5,5 m, a na 3 m stakiranja razlika je tek 2 dB. Svakako, prilino glomazna konstrukcija za stakiranje, tako da je jednostruka SQ 12 el. idealna antena velikoga dobitka, a za one koji nisu vini faziranju vie manjih antena ili nemaju adekvatne mjerne instrumente tipa MFJ 259. Kada smo kod faziranja vie malih antena, imam napravljenu izvanrednu 4 el. Oblong (pravokutni quad) za 2-metarski, opseg duljine buma 1,3 m, iznimno istog dijagrama. O toj anteni i stakiranju do 16 komada u govoriti nekom drugom prilikom. Dijagram 7. je posve jasan, a na dijagramu 8. vidjet ete prilino kontinuirani dobitak preko cijeloga megaherca i adekvatnu promjenu F/B-a. U dijagramu 9. moete pratiti odnos impedancije (zeleno) i reaktancije (imaginarne impedancije, crveno). Reaktancija detaljno pokazuje rezonantnu frekvenciju antene: ako je negativna, antena je prekratka (previsoka) za tu frekvenciju, a ako je pozitivna, antena je predugaka (preniska). Dijagrami 10. i 11. u 3 dimenzije prikazuju izgled antene i dobitak s velikim brojem bonih lobova na stupu i u slobodnom prostoru. lanak zavravam citatom Baneta, YU1XW, kada smo s 100 W iz KN04, odrali vezu s JP90 uz 599: "Andro, ovo je k'o da ima top na krovu", to bi mogao biti i alternativni naslov ovoga lanka. Tu antenu nije teko napraviti, a vrijedi pokuati zbog malog ulaganja i velike dobiti. Ako vam ipak neto nedostaje (naprimjer vertikalno polarizirani FM-quagi od 5-10 elemenata), obratite mi se na muzikant@sezampro.yu.

Slika 4.

Skica 2.

Tablica 1. Neke karakteristike CUBICAL QUAD antena

Broj elemenata 2 2 3 4 5 6 7 8

Dobitak (prema dipolu) 5 7 10 12 12,1 12,2 12,3 12,4 dB dB dB dB dB dB dB dB

Omjer naprijed-nazad 12 dB 0 15 dB 25 dB 30 dB 30 dB 32 dB 32 dB

Primjedba samo reflektor samo direktor

22

www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

KV

Pravila KV natjecanja
Hrvatski radioamaterski kup 2006.
Natjecanje organizira Hrvatski radioamaterski savez s ciljem porasta aktivnosti 9A postaja u KV natjecanjima. U natjecanju mogu sudjelovati radioamateri iz Hrvatske s dozvolom za rad na 80-metarskom opsegu. Natjecanje se odrava svake godine zadnju nedjelju u travnju (2006. godine to je 30. travnja). Natjecanje je podijeljeno u etiri perioda: 1. period od 16.00 do 16.30 sati po lokalnom vremenu samo CW, 2. period od 16.30 do 17.00 sati po lokalnom vremenu samo SSB, 3. period od 17.00 do 17.30 sati po lokalnom vremenu samo CW, 4. period od 17.30 do 18.00 sati po lokalnom vremenu samo SSB. Natjecanje se odrava na 80 metara: - CW od 3 510 do 3 600 kHz, - SSB od 3 650 do 3 775 kHz.

Kalendar KV natjecanja
OUJAK 2005.
4 5. 3. 11. 3. 12. 3 12. 3. 18. 3. 18 19. 3. 18 19. 3. 25 26. 3. 0000-2359 1200-1700 0700-0900 0900-1100 1600-1700 1200-1200 0200-0200 0000-2359 ARRL DX Contest DIG QSO Party (1020 m) DIG QSO Party (80 m) DIG QSO Party (40 m) POEGA 2006. Russian DX Contest BARTG Spring RTTY Contest CQWW WPX Contest SSB SSB SSB SSB CW/SSB CW/SSB RTTY SSB

TRAVANJ 2006.
1 2. 4. 1 2. 4. 8 9. 4. 8. 4. 9. 4 9. 4. 15. 4. 15. 4. 15 16. 4. 22 23. 4. 22 23. 4. 30. 4. 1500-1500 1600-1600 0700-1300 1200-1700 0700-0900 0900-1100 0000-2359 1500-1900 1200-1200 1300-1300 1200-1200 1400-1600 SP DX Contest EA RTTY Contest JA Int. DX Contest DIG QSO Party (1020 m) DIG QSO Party (80 m) DIG QSO Party (40 m) Holyland DX Contest EU Sprint GACW CW DX Contest Helvetia Contest SP DX RTTY Contest Hrvatski RA kup CW/SSB RTTY CW CW CW CW CW/SSB SSB CW CW/SSB RTTY CW/SSB

Izmjena
RS(T) i redni broj veze, koji poinje od 001 i nastavlja se u svim periodima, i registarska oznaka za automobile u vaem mjestu.

Kategorije
A jedan operator, mijeano, B jedan operator, samo CW, C jedan operator, samo SSB, D jedan operator, QRP (< 5 W), E vie operatora, F operatori "P" razreda (u okviru svoje licence), G portabl postaje (rad izvan stalnog mjesta po licenci: snaga < 100 W, napajanje preko baterija, akumulatora ili agregata, antena dipol), H kategorija klubova (U ovoj kategoriji se zbrajaju rezultati lanova radiokluba, bez obzira da li su vie operatora ili jedan operator. Operatori trebaju navesti pripadnost klubu.).

SVIBANJ 2006.
3 4. 5. 3 4. 5. 10 11. 5. 10 11. 5. 17 18. 5. 17 18. 5. 24 25. 5. 0000-2359 2000-1959 1200-1200 2100-2100 1800-1800 2100-0200 0000-2359 MARAC County Hunters Contest ARI DX International Contest Volta RTTY DX Contest CQ-M Contest His Majesty the King of Spain Contest Baltic Contest CQ WW WPX Contest CW RTTY CW/SSB CW CW/SSB CW CW/SSB/RTTY

Bodovanje
- CW veze 3 boda, - SSB veze 2 boda.

Popis automobilskih oznaka


(onako kako se otpravljaju u natjecanju)

Mnoitelji
Registarske oznake (posebno u svakom periodu). Vlastiti mnoitelj se ne rauna. Ukupni broj bodova dobije se mnoenjem ukupnoga broja QSO-bodova s ukupnim brojem mnoitelja. BJ BM CK DA DE DJ DU GS IM KA KC KR Bjelovar Beli Manastir akovec Daruvar Delnice akovo Dubrovnik Gospi Imotski Karlovac Koprivnica Krapina KT KZ MA NA NG OG OS PS PU PZ RI SB Kutina Krievci Makarska Naice Nova Gradika Ogulin Osijek Slatina Pula Poega Rijeka Slavonski Brod SI SK ST VK VT VU VZ ZD ZG ZU ibenik Sisak Split Vinkovci Virovitica Vukovar Varadin Zadar Zagreb upanja

Upute za voenje papirnatih dnevnika


Svaka dvostruka (dupla) veza mora biti jasno oznaena u dnevniku i ne donosi bodove. Svaka krivo primljena pozivna oznaka povlai za sobom ponitenje te veze. Dnevnik mora sadravati: vrijeme po SEV ili UTC, pozivnu oznaku korespondenta, obostranu izmjenu, mnoitelje (mnoitelj se oznauje samo prvi put u svakom periodu), QSO-bodove po vezi. Na dnu svake stranice
Radio HRS 2/2006

www.hamradio.hr

23

KV
treba biti zbroj mnoitelja s te stranice kao i zbroj QSO-bodova s te stranice. Na vrhu svake stranice treba biti vaa pozivna oznaka, registarska oznaka, ime natjecanja i broj stranice. Uz svaki dnevnik valja poslati zbrojni list, koji treba sadravati ove podatke: pozivnu oznaku, ime i prezime (ili naziv kluba), adresu, opis ureaja i antene, obraun bodova, izjavu o pridravanju pravila natjecanja, potpis operatora, a za postaje s vie operatora popis svih operatora. Rok za slanje dnevnika je 15 dana po odranom natjecanju (vrijedi potanski ig). Adresa za slanje dnevnika: Hrvatski radioamaterski savez (za Hrvatski radioamaterski kup), p.p. 149, 10002 Zagreb. Dnevnike moete poslati i u elektronikom obliku na e-mail: hrkup@hamradio.hr. Elektroniki dnevnici trebaju biti u Cabrillo obliku (vaa poz. oznaka.log) ili istom ASCII fajlu i oznaeni na slijedei nain: vaa poz.oznaka.txt (va dnevnik) i vaa poz.oznaka.sum (zbrojni list). Preporuujemo slanje dnevnika elektronikom potom. Za ovo natjecanje postoji modul za program Writelog, a moete koristi i CT ili neki drugi program za natjecanja i zatim naknadno prilagoditi Cabrillo fajl. HRS-ov menader za KV natjecanja Zlatko Matii, 9A2EU

Nagrade
Posebnim pokalima nagradit e se tri prvoplasirane postaje u kategorijama A, E i H, kao i prvoplasirane postaje u kategorijama B, C, D, F i G. Diplome e dobiti prvih deset postaja u svakoj kategoriji. Rezultati e biti objavljeni u asopisu Radio HRS i na web stranici Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

SP DX Contest
Datum i vrijeme
Ovo natjecanje se odrava svake godine prvi puni vikend u travnju. Ove godine to je 2./3. travnja. Natjecanje poinje u subotu u 1500 UTC i traje do nedjelje u 1500 UTC. U ovom natjecanju vrijede samo veze s postajama iz Poljske. EI5DI. LA0FX program se moe nai na web stranici: www.qsl.net/la0fx/. Elektroniki logovi su obvezni za sve koji kandidiraju za visoki plasman. Papirnati dnevnici se vode posebno za svaki opseg. Duple veze treba jasno oznaiti. Svaka veza mora sadravati vrijeme, pozivnu oznaku korespondenta, izmjenu i broj bodova za tu vezu. Mnoitelj oznaite samo kad je novi na opsegu. Zbrojni list mora sadravati: ime i prezime natjecatelja, punu adresu, kategoriju sudionika, broj veza, broj mnoitelja i QSO bodova po opsegu i ukupno i konani rezultat, kao i izjavu o pridravanju pravila natjecanja. Adresa za slanje papirnatih dnevnika (najkasnije do 30. travnja) je: Polski Zwiazek Krtkofalowcw SP DX Contest Committee P O Box 320 00-950 WARSZAWA POLAND

Frekvencije
1,8 28 MHz (bez WARC opsega).

Vrste rada
CW i SSB.

Kategorije sudionika
- jedan operator, svi opsezi, MIXED, - jedan operator, svi opsezi, CW, - jedan operator, svi opsezi, SSB, - jedan operator, jedan opseg, MIXED, - jedan operator, jedan opseg, CW, - jedan operator, jedan opseg, SSB, - vie operatora, svi opsezi, jedan odailja (MIXED), - SWL. Koritenje "DX clustera" svrstava sudionika u kategoriju vie operatora. Postaje s vie operatora trebaju navesti sve operatore koji su radili u natjecanju.

Bodovanje
Svaka veza s postajom iz Poljske vrijedi 3 boda.

Konani rezultat
Konani rezultat dobije se mnoenjem ukupnog zbroja QSO bodova sa svih opsega s ukupnim brojem mnoitelja sa svih opsega.

Nagrade
Diplome e dobiti pobjednici u svakoj kategoriji. Strani pobjednici e ovisno od sponzora (poljskih radioamatera) dobiti posebne plakete. Mogue je podnijeti zahtjeve za neke poljske diplome bez QSL karata ukoliko su veze odrana u SP DX Contestu. Vie informacija o tome moete nai na web stranici SP DX Contesta: www.sp5zcc.waw.pl/spdxc/.

Mnoitelji
Razliita "wojewodztwa" na svakom opsegu posebno. Maksimalan broj mnoitelja po opsegu je 16. Oznake "wojewodztwa" su: B, C, D, F, G, R, J, K, L, M, O, P, S, U, W, Z.

Dnevnici
Svoje elektronike dnevnike poaljite na e-mail: spdxc-logs@pzk.org.pl Vai elektroniki dnevnici trebaju biti u "Cabrillo formatu" koristei neke od programa za ovo natjecanje: LA0FX, N6TR,

Izmjena
RST + redni broj koji poinje od 001. Poljske postaje daju RST + jedno slovo koje oznaava njihovu provinciju ("wojewodztwo").

24

www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

KV

Rezultati KV natjecanja
Kup Jadrana 2005.

vo "novo" hrvatsko KV natjecanje odrano je 8. 10. 2005. u etiri perioda od po pola sata. U natjecanju je sudjelovalo ukupno 89 hrvatskih postaja, a svoje dnevnike rada dostavilo je njih 47 ili oko 52%. Budui da je natjecanje odrano po prvi put s brojem sudionika moemo biti vie nego zadovoljni, a problem dostavljanja je opepoznata pojava u svim natjecanjima. Nadamo se da e u ovogodinjem natjecanju ta brojka biti puno vea. U ovom natjecanju po prvi puta su uvedene neke promjene, prije svega u kategorijama sudionika. Sudionici su podijeljeni u dvije osnovne kategorije, bez obzira na broj operatora, a uvedena je i posebna "kategorija klubova" u koju se zbrajaju rezultati triju najbolje plasiranih postaja koje su se prijavile za pojedini klub. Nadamo se da e ovo "osvjeenje" pravila pridonijeti veem broju sudionika, a samo natjecanje uiniti zanimljivijim. Nakon raunalne obrade dnevnika rezultati natjecanja su sljedei:

20. 21. 22. 23. 24. 25.

9A1DL 9A4VM 9A4U 9A6XX 9A3AXX 9A3ALO

2 112 1 840 1 120 432 270 256

10,79 5,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1 848 1 748 1 120 432 270 256

9A4U 9A1CEQ 9A4U 9A1CHP 9A1CEI 9A1CEI

SSB SSB LP CW CW SSB

Napomena: oznaka LP znai da je ta postaja radila sa snagom odailjaa do 100 W, CW samo CW vrstom rada, SSB samo SSB vrstom rada, QRP snagom odailjaa do 5 W. Izvan plasmana: 9A7YY; u dnevnik rada nisu upisani primljeni mnoitelji. Dnevnici za kontrolu: 9A6V, 9A2KL.

Kategorija A postaje s Jadrana


Mj. Pozivna oznaka Prijav. rez. Ponit. bod. % Krajnji rezultat Klub Napomena

Kategorija klubova
23 199 20 19 15 15 13 10 9 9 5 4 3 3 3 680 000 912 180 482 621 717 660 104 500 650 358 312 9A7B 9A1CIG 9A1P 9A7P 9A1CIG 9A1BHI 9A1CIG 9A7P 9A7B 9A1CKG 9A1CIG 9A1V 9A6V 9A0R 9A7B 9A1AKL 9A0R

1. 9A7B 23 772 2,41 (op. 9A4W) 2. 9A3MA 21 615 4,32 3. 9A1UN 21 008 9,55 4. 9A4QV 17 472 8,92 5. 9A3MR 16 416 7,52 6. 9A5KV 13 482 0,00 7. 9A1CIG 11 369 6,57 (op. 9A5DI, 9A6KWN) 8. 9A3NC 10 045 3,26 9. 9A2BW 9 890 2,32 10. 9A6AIV 5 220 2,22 11. 9A7ZZ 4 500 0,00 12. 9A4RV 4 108 11,14 13. 9A5V 3 792 11,44 14. 9A0R 4 760 30,42 (op. 9A3ALV, 9A3AUL, 9A5AQA) 15. 9A3AGS 2 604 6,45 16. 9A2JG 2 323 0,00 17. 9A1RKA/p 1 008 7,14 (op. 9A6C, Gregor) 18. 9A6C 609 0,00 19. 9A2FW 600 0,00

LP LP LP LP LP LP SSB SSB LP LP LP SSB LP SSB CW CW

2 436 2 323 936 609 600

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

9A7B (9A7B, 9A5K, 9A4WW) 9A1CIG (9A3MA, 9A3MR, 9A1CIG) 9A7P (9A4QV, 9A3NC, 9A3RE) 9A7A (9A8A) 9A1V (9A4M, 9A4RV) 9A9Z (9A1R, 9A9Z, 9A2YC) 9A3B (9A3B) 9A1P (9A1UN) 9A5Y (9A1CCY) 9A1BHI (9A5KV) 9A1W (9A1W) 9A1CHP (9A5CW, 9A8MM, 9A6XX) 9A1CCU (9A9C) 9A4U (9A4MF, 9A1DL, 9A4U) 9A1CKG (9A6AIV) 9A0R (9A0R, 9A1RKA/p) 9A7S (9A2KD) 9A6V (9A5V) 9A1CMS (9A1CMS) 9A1CBV (9A6ALN) 9A1AKL (9A2JG) 9A1CEQ (9A4VM) 9A1CEI (9A3AXX, 9A3ALO)

62 215 46 481 38 810 29 308 28 822 26 113 19 824 19 000 14 994 13 482 13 110 10 040 8 550 5 488 5 104 4 248 4 160 3 358 3 000 2 688 2 323 1 748 526

Kategorija B ostale postaje


Mj. Pozivna oznaka Prijav. rez. Ponit. bod. % Krajnji rezultat Klub Napomena

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

9A8A 30 532 9A4M 25 172 9A5K 22 288 9A3B 20 178 (op. 9A1AA) 9A4WW 16 728 9A1CCY 16 884 (op. 9A5TO) 9A3RE 15 871 9A1W 13 110 (op. 9A2HM) 9A1R 11 430 9A9Z 12 737 (op. 9A2HW, 9A4ML) 9A9C 9 243 9A3ST 7 800 9A5CW 7 128 9A2KD 4 680 9A2YC 4 234 9A8MM 3 744 9A1CMS 2 907 (op. 9A5TR) 9A6ALN 3 108 9A4MF 3 036

4,01 0,00 0,00 1,75 0,00 11,19 16,94 0,00 2,22 14,14 7,49 7,69 10,10 11,11 5,47 14,52 0,00 16,08 16,99

29 25 22 19

308 172 288 824

9A7A 9A1V 9A7B 9A3B 9A7B 9A5Y 9A7P 9A1W 9A9Z 9A9Z 9A1CCU 9A1CHP 9A7S 9A9Z 9A1CHP 9A1CMS 9A1CBV 9A4U

LP LP LP LP QRP LP LP LP

16 728 14 994 13 181 13 110 11 176 10 935 8 7 6 4 4 3 3 550 200 408 160 002 200 000

Prema prijavljenim odrali su: I. 9A8A 38 9A7B 36 9A4M 34 9A1UN 33 9A3B 33

rezultatima najvie veza po pojedinom periodu II. 9A8A 9A5K 9A1UN 9A4M 9A7B III. 9A5K 9A8A 9A7B 9A4M 9A4QV IV. 9A8A 9A4M 9A1UN 9A3MA 9A7B

54 50 50 50 46

38 37 37 34 34

55 51 50 49 48

Nagrade
Veliki prijelazni pehar Kup Jadrana osvojio je Radioklub Vidova Gora, Supetar, otok Bra, 9A7B.

Plakete
- 9A7B (op. 9A4W), Radio klub Vidova Gora, Supetar, prvoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana, - 9A3MA, Alen Desani, ibenik, drugoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana, - 9A1UN, Davor Kucelin, Pore, treeplasirani u kategoriji postaja s Jadrana, - 9A8A, Stjepan urin, Mark, Varadin, prvoplasirani u kategoriji ostale postaje, - 9A4M, Mate Botica, Sisak, drugoplasirani u kategoriji ostale postaje, - 9A5K, Kreimir Kovarik, Bjelovar, treeplasirani u kategoriji ostale postaje,
25

LP LP LP SSB SSB CW SSB LP

2 688 2 520

Radio HRS 2/2006

www.hamradio.hr

KV
- 9A7B, Radioklub Vidova Gora, Supetar, prvoplasirani u kategoriji klubova, - 9A1CIG, Radio klub Katilac, Katel Gomilica, drugoplasirani u kategoriji klubova, - 9A7P, Radioklub Pazin, Pazin, treeplasirani u kategoriji klubova. Deset prvoplasiranih postaja u svakoj kategoriji dobivaju diplome s naznakom plasmana, a ostali dobivaju diplomu za sudjelovanje. Podjela nagrada i hamfest odrat e se u subotu, 8. travnja 2006. godine, u Nacionalnom centru tehnike kulture u Kraljevici (kod Rijeke), Strossmayerova 32, s poetkom u 11.00 sati. To e biti i prilika da se porazgovara o ovom, ali i o drugim KV natjecanjima, organizaciji ovogodinje 9A0HQ ekipe i dr. pa se oekuje dobar odaziv. Molimo vas da svoj dolazak najavite kod Ljiljane u strunoj slubi HRS-a kako bismo na vrijeme pripremili dovoljan broj mjesta. U Kraljevici je mogue i noenje po popularnoj cijeni od 130,00 Kn po osobi (s dorukom) pa predlaemo svima koji dolaze iz udaljenijih krajeva da tu mogunost iskoriste. Primjedbe na rezultate mogu se uputiti na e-mail adresu: kup.jadrana@hamradio.hr ili klasinom potom na adresu HRS-a. Krajnji rok za primjedbe je 8 dana nakon objave neslubenih rezultata u asopisu. Slubeni rezultati objavit e se na hamfestu. Hrvatski radioamaterski savez zahvaljuje se svima na sudjelovanju, a posebno zahvaljuje na pomoi u raunalnoj obradni natjecateljskih dnevnika Kreimiru, 9A5K. HRS-ov KV menader za natjecanja Zlatko Matii, 9A2EU

Posebne plakete
- 9A4QV, Adam Aliaji, Labin, najbolje plasirani u kategoriji A radei sa snagom do 100 W, - 9A6AIV, Gordan ui, avle, najbolje plasirani u kategoriji A radei samo SSB, - 9A6C, Goran Grubii, Split, najbolje plasirani u kategoriji A radei samo CW, - 9A5K, Kreimir Kovarik, Bjelovar, najbolje plasirani u kategoriji B radei snagom do 100 W, - 9A3RE, Damir Rudela, Pazin, najbolje plasirani u kategoriji B radei QRP, - 9A2YC, Ivan Vlai, Zagreb, najbolje plasirani u kategoriji B radei samo SSB, - 9A1CMS (op. 9A5TR), Radioklub Meimurje, akovec, najbolje plasirani u kategoriji B radei samo CW.

IOTA natjecanje 2005.

vo natjecanje je sigurno najpopularnije KV natjecanje u sezoni godinjih odmora. Mnoge postaje odlaze na otoke samo za ovo natjecanje. Jadranski otoci su posljednjih nekoliko godina hit u ovom natjecanju. Postaje s hrvatskih otoka proteklih godina redovito osvajaju prva mjesta u svojim kategorijama, a dolaze nam operatori iz Slovake, eke, Italije, Maarske, Njemake i drugih zemalja kako bi iskoristili pogodnosti koje im prua poloaj naih otoka u ovom natjecanju. Naa prednost su odlina prostiranja na svim opsezima prema britanskom otoju, jer postaje s otoka nose 15 bodova ili pet puta vie (3 boda) za veze s postajama s kontinenta. Prologodinje natjecanje proteklo je opet u znaku postaja s naih otoka. Postaja 9A8RR, sastavljena od Slovaka i Hrvata, osvojila je prvo mjesto u kategoriji fiksnih postaja s otoka i postigla je najbolji rezultat u natjecanju s 3 165 veza, 636 mnoitelja i preko 15 milijuna bodova. Ekipa 9A7T/p radila je po Poz. oznaka 9A8RR 9A7B 9A7T/P 9A1CDO 9A/OM5AW 9A6K 9A9Z/P 9A3W/P 9A6A 9A6NL 9A/HA6PS 9A2HQ/P 9A5KV/P 9A/HA7JJS 9A/OM3YCZ 9A5ST/P 9A1AA 9A5MT 9A8MM 9A5E 9A3KS 9A4KW 9A1CHP 9A4SS 9A7ZZ 9A6AJ 9A2YC 9A1DL 9A2HM 9A1CMS Legenda:
IOTA - postaje s otoka HP - velika snaga MS - vie operatora, jedan odailja DXPN - DX-ekspedicija

trei put s otoka Trstenika i po drugi put osvojila prvo mjesto u svijetu u kategorija DX ekspedicija na otok, mala snaga. Robert, 9A5E, osvojio je prvo mjesto u svijetu u kategoriji postaja s kontinenta; jedan operator, svi opsezi mijeano, 12 sati rada. Petar, 9A6A, je radei s Hvara ostvario etvrto mjesto u kategoriji jedan operator, svi opsezi, mijeano, velika snaga. Stjepan, 9A4SS, osvojio je drugo mjesto u kategoriji postaja s kontinenta: jedan operator, svi opsezi, samo SSB, mala snaga. Kompletne rezultate moete pogledati na web stranicama organizatora: http://iotacontest.com/2005/iotaScores.php. HRS-ov KV menader za natjecanja, Zlatko Matii, 9A2EU Broj veza 3 165 2 272 1 935 1 932 2 170 1 311 1 088 431 1 603 758 659 342 149 363 105 670 271 432 8 1 457 212 184 76 789 321 514 195 64 72 37 Mnoitelji 636 381 373 346 273 191 156 205 190 138 79 88 74 35 42 140 113 69 2 268 158 72 20 233 118 98 95 25 23 17 15 6 5 4 3 1 1 Bodovi 273 540 057 900 088 093 525 680 700 242 569 447 057 680 909 585 1 784 670 641 700 278 475 231 792 113 886 63 315 40 446 627 480 335 949 178020 96 3 033 492 455 040 123 552 10 800 1 580 439 379 842 351 036 202 635 14 700 14 076 7 191

IOTA EU016 EU016 EU136 EU016 EU170 EU170 EU170 EU170 EU016 EU170 EU170 EU136 EU016 EU170 EU136 EU016 -

Otok Korula Bra Trstenik Bra Pag Draemanski Mali Obonjan Ugljan Hvar Paman Paman Krk ipan Paman Mali Loinj Veli Drvenik

Kategorija IOTA FIX MS MIX 24H HP IOTA FIX MS MIX 24H HP IOTA DXPN MS MIX 24H LP IOTA DXPN MS MIX 24H HP IOTA DXPN MS MIX 24H HP IOTA DXPN MS MIX 24H LP IOTA DXPN MS MIX 24H LP IOTA DXPN MS MIX 24H LP IOTA DXPN SOU MIX 24H HP IOTA DXPN SOU CW 12H LP IOTA DXPN SOU CW 12H LP IOTA DXPN SOU CW 24H LP IOTA DXPN SOU SSB 12H LP IOTA DXPN SOU CW 24H QRP IOTA DXPN SOU SSB 24H LP IOTA FIX SOU MIX 24H LP SVIJET SOA MIX 24H LP SVIJET SOU CW 12H LP SVIJET SOU CW 12H QRP SVIJET SOU MIX 12H HP SVIJET SOU MIX 24H LP SVIJET SOU MIX 12H LP SVIJET SOU MIX 12H LP SVIJET SOU SSB 24H LP SVIJET SOU SSB 12H LP SVIJET SOU SSB 24H LP SVIJET SOU SSB 12H LP SVIJET SOU SSB 24H LP SVIJET SOU SSB 12H LP SVIJET SOU SSB 24H LP

SVIJET - postaje s kontinenta LP - mala snaga SO - jedan operator


www.hamradio.hr

26

Radio HRS 2/2006

KV

CQ WW WPX SSB natjecanje 2005.


O natjecanju
Ovo natjecanje je proteklo u prosjenim prostiranjima. Broj sunevih pjega je bio u padu i prostiranja su bila dobra samo na niim opsezima, gdje su ostvarena dva nova svjetska rekorda i to: SO2R na 160 metara i CN2R na 40 metara. Svjetske rekorde su jo postavili ZD8Z na 15 metara i D4B na svim opsezima. Nai natjecatelji su poslali 23 natjecateljska dnevnika. Ostvarili smo tri plasmana u svjetskom vrhu. Zvonko, 9A3LG, radio je kao 9A5Y velikom snagom na 80 metara i osvojio 2. mjesto u svijetu, a Robi, 9A5E, je u istoj kategoriji osvojio 5. mjesto. Damir, 9A3RE, osvojio je 4. mjesto u svijetu na 160 metara, malom snagom. Organizator je primio gotovo 95% natjecateljskih dnevnika elektronikom potom. E-mail adresa za slanje dnevnika je: ssb@wpx.com.

Rezultati 9A postaja
Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Prefiksi

9A4KW 9A7DM 9A5Y (op. 9A3LG) 9A5E 9A4W *9A3QB *9A6AJK *9A5BB *9A3KS *9A2GA *9A5YY *9A1CMS
(op. 9A6KZH)

SOAB 538 811 SO40 1 007 068 SO80 2 068 889 SO80 2 018 250 SO80 103 494 SOAB 363 710 SOAB 111 930 SOAB 89 466 SOAB 70 470 SOAB 58 950 SOAB 26 814 SOAB 14 288 4 900 205 312 155 806 112 87 548 2 668 800 856 16 799 90 828 56 561 991 825

658 933 1 300 1 300 1 094 483 303 235 199 195 130 92 54 330 296 8 249 52 773 107 223 165 1 003

403 446 583 575 77 310 205 186 162 150 109 76 50 258 217 8 172 46 441 107 174 163 485

9A1DL SOAB *9A4RV SO15 *9A2TE SO15 *9A7R SO20 *9A3RE SO160 9A8MM QRP20 9A8A AAB 9A3ND (op. 9A1AA) A20 9A1CCY A40
(op. 9A5TO)

*9A4VV 9A7P

AAB M2

* - oznaava malu snagu SO - jedan operator

AB - svi opsezi A - assisted

Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA

"Otoci nai, lijepi vrti morem plivajui"


ihanovievom divljenju nad ljepotom hrvatskih otoka, saetih u gornjem stihu, iznova se pridruujemo svake godine. U ljepoti naih otoka uivali su 15. sijenja Vedran, 9A4VV, i Romildo, 9A4RV, radei kao 9A1V s otoia Stinjiva (ili, kako Romildo, potkrjepljujui dokazima, tvrdi, sa Stiniva). Njihovih stotinjak veza bile su pravo radioamatersko osvjeenje tog hladnoga sijeanjskog prijepodneva. U iekivanju jo veih ovogodinjih aktivnosti naih i inozemnih "aktivatora" najavimo samo travanjsku sedmodnevnu ekspediciju na lanternu Veli Rat na Dugom otoku (CI-018, EU-170), u kojoj e sudjelovati Boki, 9A3KB, Daki, 9A2WJ, Emir, 9A6AA, Sven,

Vedran, 9A4VV, i Romildo, 9A4RV, na otoiu Stinjive, CI-583 Radio HRS 2/2006

DF9MV (+ YL), Mathias, DL5MFL, te Fredy, DE0MST (+ XYL). Ekipa e stii na lanternu u petak, 14. travnja, a namjera im je "aktivirati" jo neki od susjednih otoia. U meuvremenu, pozabavimo se malo promjenama koje su nastupile u odnosima IOCA - IOTA. Tijekom prologodinjeg boravka na sajmu u njemakome Friedrichshafenu, susreli smo se nekoliko puta s gosp. Rogerom Balisterom, G3KMA, poznatim IOTA menaderom. Razgovorima su bili nazoni i predsjednik HRS-a Petar, 9A6A, te tada kandidat, a danas prvi IOTA checkpoint iz Hrvatske, Zlatko, 9A2EU. Odvojili smo vrijeme i za podulji razgovor o IOCA programu te o kriterijima kojima se rukovodimo glede stavljanja naih otoka na IOCA listu. elja nam je bila uskladiti te odnose i olakati naim "aktivatorima" da tijekom rada s nekoga od hrvatskih otoka, bez bojazni daju i neku od 5 naih IOTA referenci. Tada sam Rogeru dao materijale koji su sadravali sve podatke o naim otocima i pripadajuim IOCA, ali i IOTA podacima, predlaui da ih proui te da takva proiena lista postane slubena paralelna IOTA-IOCA lista za sve IOTA checkpointe. Evo konano, nakon duljeg ekanja, stigla je elektronika pota od Rogera u kojoj on opirno i u potankostima iznosi svoje miljenje i prijedloge kada su u pitanju otoci koji vrijede ili bi vrijedili za IOTA program. Najvee promjene doivjela je skupina EU-110 (Istra group), a odnose se na brisanje s IOTA liste otoka koji se nalaze u Medulinskom zaljevu, ali i poimenino dodavanje otoka brijunske skupine, to posebno veseli.
27

www.hamradio.hr

IOCA

Evo izvornog teksta koji se odnosi na tu skupinu:

EU-110
"Istra group (=Brijuni Isls [namely Galija, Gaz, Grunj, Krasnica, Obljak, Pusti, Supin, Sv Jerolim, Sv Marko, Veli & Mali Brijun, Vrsar], Fenera, Fenoliga, Frzital, Gustinja, Gusti Skolj, Levan, Lunga, Porer, Sestrica Vela, Sturag, Sv Andrija, Sv Ivan, Sv Ivan na Pucini, Sv Nikola) (Note: not Bodulas, Ceja, Cres, Figarola, Frasker, Fraskeric, Galijola, Kotez [aka Kozada], Pulari, Sekovac, Sv Juraj, Sv Katarina, Trumbuja, Veruda, Vestar, Zeca). We have added: Galija, Gaz, Grunj, Gustinja, Gusti Skolj, Obljak, Pusti, Supin, Sv Marko, Vrsar. We have deleted: Bodulas, Ceja, Figarola, Kotez [aka Kozada], Sekovac (sorry, these are all caught by the bay rule, like Pulari and Vestar)." Dakle, dodani su Galija, Gaz, itd., a brisani su Bodula, Ceja, ... Kao to vidimo, brisani su i Pulari, omiljeno odredite mnogih talijanskih operatora, koji su svojom aktivnou s tog otoka doprinijeli da se skupina EU-110 spusti na listi traenih... Ima jo nekih "kozmetikih promjena", kao i upita za fotografijama nekih malih otoka (very small picture required), na koje emo se uskoro oitovati, ali i neukljuivanje u IOTA listu nekih otoka od maloga znaaja (Altije, Veli kolj, ...). Prema Rogerovom prijedlogu IOTA skupina EU-110 bi imala 26 otoka. Dakle, tako bi bilo tiskano u sljedeem izdanju IOTA Directory-a. Ali to nije sve. Proitajte dalje. Vano je napomenuti da se navedene promjene nee odraziti na IOCA listu.

[near Dugi Otok], Mrtovnjak [near I], Mrtovnjak [near Kurba Vela] te Oblik kao Oblik [near Vrgada] i Oblik [near Zlarin], i slino. Na alost nekih mojih prijatelja koji ljetuju na Krapnju i Veloj i Maloj Krbeli, oni se vie ne nalaze na IOTA listi (sorry again, these are all caught by the bay rule - sa aljenjem zakljuuje Roger). Ostalo je otvoreno pitanje glede otoka Aba Mala, Balabra Mala, Galijolica, Galiola, Skoljic, Kamicic (opet: all very small pictures required), no, njihove fotografije ve smo pribavili... Svakako, najvie raduje ova Rogerova reenica, koju je nekoliko puta naveo u svome e-mailu: The Directory lists 101 counters for EU-170 but refers people to the IOCA list for others. Time naa IOCA-IOTA lista postaje referentna baza podataka glede IOTA za sve hrvatske otoke, koju e u svome radu koristiti svi IOTA checkpointi.

EU-016:
Roger predlae da se u IOTA priruniku promjenu imena otoka Budikovac u Budikovac Veli, Paran to Paran Veli te Vodnjak u Vodnjak Veli. Zbog ve prije navedenog razloga trebamo fotografijama potkrijepiti izgled sljedeih otoka i otoia: Barjak Mali, Galera, Lunjak, Mulo, Murvica, Pod Mraru, Stupe Vele, Senjevci, Volii, Mrkanac, Stinjive. Bez njih, skupina EU-016 imala bi 84 otoka. Na kraju podueg e-maila, Roger, kao zakljuak navodi: ...and then added the following as a footnote to Croatia groups: "A full listing of Croatian IOTA counters is provided in the Islands Of Croatia Award (IOCA) List available from the IOCA web-site at http://www.inet.hr/9a6aa/IOTA/list.htm ... We can accept all the islands you have listed on your website (currently totaling 583) except for the ones above where we say we have deleted or not included and, of course, ones that we have already said are not counters in the Directory or you say in your list of 583 do not count for IOTA. Oito je da je veliki broj otoka koji smo ukljuili u IOCA program neprimjeren za tiskanje u IOTA direktoriju, te je gornja odluka najbolje rjeenje: IOTA Directory navodit e neke od otoka, dok e se korisnici upuivati na web stranicu IOCA menadera (koji je ujedno i IOTA Country Assistant), gdje e moi pronai podatke o ostalim IOTA otocima. Ovo je, bez sumnje, veliki uspjeh i priznanje IOCA programu, jer se do sada samo u dva sluaja dogodilo da neki drugi programi sadre referentne podatke za IOTA programa (Antarctica Award i Italian Islands Award). To je toka na i kada je rije o suradnji IOTA i IOCA menadera.

Ukratko i o ostalim skupinama:

EU-136:
Na listu su dodani: Mag, Maman, Palacol, Trasorka, Veli & Mali Osir. Roger navodi da nee prihvatiti otoi ilo jer je premali, odnosno da e odluku temeljiti na njegovoj fotografiji. S obzirom da sam na ilu osobno boravio (u drutvu s Ewaldom, 9A5ID), mogu fotografijama posvjedoiti o kakvom se otoku radi. Primijetili smo da se komentar very small picture required, odnosi na one otoke (otoie) na kojima se nalazi pomorsko svjetlo, odnosno svjetionik. Na zemljovidu 1:100 000 teko je odrediti stvarnu veliinu takvog otoka, te se iitava Rogerova bojazan da je u pitanju umjetna stijena sa svjetlom ili otok (hrid) obiljeen pomorskim svjetlom koji nije 24 sata iznad morske povrine. Prema Rogerovom prijedlogu, IOTA Directory (EU-136) e sadravati 40 otoka.

EU-170:
Pokuat emo promijeniti Rogerovu nakanu da se otoci Smokvica Vela & Mala zamjene sa "Smokvica Vela [near Kornat]", no dobrodola je ideja da se otoci s istim imenom Gustac poblie objasne kao "Gustac [near Kornat], Gustac [near Lavsa], Gustac [near ut], zatim Mrtovnjak kao Mrtovnjak
28

www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

KV
Pie: Zlatko Matii, 9A2EU

DX-ekspedicija na otok Petra I. 3Y0X


ajskuplja DX-ekspedicija svih vremena (preko 300 tisua amerikih dolara) zavrava upravo dok ovo piem. U slijedeih nekoliko redova opisat u svoje osobne dojmove ove ekspedicije, kao i neka zapaanja "skinuta" sa slubene web stranice DX ekspedicije i s 3Y0X foruma na Yahoo grupi "zainjenih" s nekoliko fotografija s web stranice. 3Y0X je bio u eteru od 8. (prva veza u logu je u 0552 UTC s K4TD) do 19. veljae (posljednja veza u logu je u 1813 UTC s K8LTG). "Odradili" su preko 87 tisua veza. Ova ekspedicija bila je prvi puta planirana za poetak 2004. godine pa je otkazana zbog prekratkog vremena za organizaciju ekspedicije. Poetkom prole godine ekspedicija je bila na putu realizacije, ali je zbog neispunjenih uvjeta brodara otkazana u posljednji as. Geografske koordinate otoka su: 68 50' juno i 90 35' zapadno, WW lokator EC41qd, ITU zona 72, CQ zona 12 i IOTA AN-004. Prije ove ekspedicije ostvarene su samo dvije: 3Y1EE i 3Y2GV 1987. godine i 3Y0PI 1994. godine, tako da je Petar I. prije nje bio najtraeniji DXCC entitet. Ekspedicija na izolirane otoke (pozicija otoka Petra I. je 450 kilometara zapadno od obala Antarktika i nema stalnu bazu) je vrlo sloena zbog logistikih zahtjeva koji prate ovakav poduhvat (prijevoz, iskrcavanje, smjetaj, postavljanje logora, antena i drugi problemi). Ekipa je imala nekoliko vjebi postavljanja atora i antena prije odlaska na ekspediciju. Predvoena s K0IR i K4UEE unajmila je brod DAP Mares s helikopterskom posadom, jer je iskrcavanje na otok Petra I. mogue jedino helikopterom. Vrijeme u ovom dijelu svijeta je nepredvidljivo i zato i izabran termin dok traje antarktiko ljeto. Otok Petra I. je vrlo surovo i nepristupano

Nekoliko jutara sluao sam 3Y0X na 160-metarskom opsegu u sivoj zoni, oko naeg izlaska Sunca, ali nisam uspio probiti pile-up. Zadovoljstvo to smo bili dijelom 3Y0X ekspedicije preko radiovalova i to smo se uspjeli probiti kroz pileup-e ini nas vrlo sretnima. Ovakve ekspedicije su ipak samo jednom u destljeu. Na 3Y0X Yahoo grupi mogli ste proitati razne komentare o ovoj ekspediciji, kao: zato rade samo EU postaje itavu no na 40 Bazni logor na ledenjaku metara SSB, pa su se slimjesto. Temperatura je ljeti oko nule ili jedeu no alile EU postaje da rade neto ispod nule, ali uz stalne jake i samo Sjevernu Ameriku, i tako stalno. hladne vjetrove subjektivni osjeaj hla- Ekipa 3Y0X je otila na ekspediciju u dnoe je puno vei. Otok je ekipu 3Y0X minimumu suneve aktivnosti tako da doekao okruen maglom pa je iskrca- uvjeti i nisu "mazili" ovu ekspediciju, ali vanje potrajalo nekoliko dana, ali su uz podatak o preko 87 tisua veza i podjednadljudske napore uspjeli postaviti logor i antenske sustave i pojaviti se na opsezima ujutro 8. veljae. Meni osobno, ovo je bio posljednji nedostajui DXCC entitet. Prve dvije ekspedicije sam propustio, pa sam se za ovu odluio dobro pripremiti. Dino, 9A2NO, Marijo, 9A5MR i moja malenkost odluili smo se utaboriti na Falaaku (brdo iznad Samobora) gdje je natjecateljska lokacija 9A7T. Od Vrijeme za obrok antena imamo 2-elementni quad za 20, 15 i 10 metara, inverted V nak broj veza s Europom, Sjevernom dipol za 80 i 40 metara, inverted L s Amerikom i Azijom pokazuje da su 16 radijala za 160 metara i dipole za napravili odlian posao i da nikog nisu WARC opsege. Od ureaja smo koristili posebno favorizirali. Mnoge postaje s do Kenwood TS950S i linearno pojaalo 100 W snage i dipol antenama su se IC2KL (oko 400 W). Naa mala ekspedi- alile da ne mogu probiti pile-up-e, ali cija se dobro logistiki opremila: hrana, za to nisu krivi operatori na 3Y0X nego pie i drva za grijanje. Tabor smo uvjeti i operator koji ih pokuava "odrazapoeli 10. veljae i zavrili 13. veljae. diti". Mnoge postaje sa 100 W i dipolom Pile-up-i na svim opsezima gdje smo ih su ih "odradile", samo je trebalo puno struli bili su nemogui. Tisue i pljenja, sluanja i praenja pile-up-a i tisue postaja zvale su ih na zvanja u pravo vrijeme. Mnogi su se alili svim opsezima CW i SSB na velike smetnje od samozvanih polinainom rada i bilo je vrlo teko cajaca i ometaa, ali i to je naalost dio probiti se. Ipak smo ve prvog svake vee DX-ekspedicije, jer meu dana uspjeli upisati novi DXCC "radioamaterima" ima dosta frustriranih entitet na 40 i 30 metara CW- tipova koji svoje frustracije pokazuju na om, tijekom prve noi i na 40 taj nain. Bilo je i puno "pirata" koji su metara SSB-om i 80 metara pokuavali imitirati 3Y0X, ali ni oni nisu CW-om. Drugi dan uspjeni smo mogli umanjiti uspjeh ove ekspedicije. bili na 20 metara CW i SSB na- Bilo je jo puno raznih komentara, ali inom rada. Nekoliko neprospa- najvie je bilo zahvala na trudu itave vanih noi i litre kave isplatile su ekspedicije to su mnogima omoguili se: 3Y0X bio je u logu na 6 "odraditi" ovaj rijetki DXCC entitet. Ovdje opsega, od 80 do 15 metara. bih spomenuo jedan kuriozitet, koji PPS A
www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

29

KV

moemo nazvati "nikad nije kasno": operator John H. Thompson, W1BIH, roen je 1915. godine, dakle, prije 91 godinu, i do ove ekspedicije imao je 389 DXCC entiteta. Prodao je svoje ureaje, i antene, i kuu i odselio u staraki dom, ali ga je Don Greenbaum, N1DG, odveo svojoj kui i posjeo za svoj ureaj i tipkalo i za pola sata u logu W1BIH bio je 3Y0X na 20-metarskom opsegu. To je "djedici" bio 390

DXCC entitet (svih 335 ivuih i 55 ugaenih entiteta) i on je tako ponovo zasjeo na sam vrh ARRL-ove DXCC

liste. Da kuriozitet bude vei, "djedici" su u starakom domu postavili dipol i 100vatni ICOM-ov ureaj i on ih je nakon nekoliko sati "odradio" i s ove lokacije. Bravo za "djedicu" Johna! Adresa za direktno slanje vaih QSL kartica je: Bob Schenck, N2OO QSL Manager for 3Y0X PO Box 345 Tuckerton, NJ 08087-0345 USA Vie informacija o samoj ekspediciji moete pronai na web stranici: http://www.peterone.com/.

Evo i broja veza ekspedicije po opsezima i vrstama rada: SSB 160 80 40 30 20 17 15 12 10 2


PPS B

CW 1 2 7 9 10 6 3 2 313 508 197 083 334 158 856 032 769 1

RTTY 0 0 2 1 099 1 373 690 848 0 0 0 4012

JT65 0 0 0 0 0 0 0 0 0 113 113

m m m m m m m m m m

1 3 361 5 745 0 13 759 6 994 6 340 1 726 1 585 0 39511

43251

Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA

Hrvatski radioamateri u "Godini Nikole Tesle"


"Nikola Tesla je bio ovjek ispred svoga vremena i slobodno se moe rei da svijet jo nije do kraja istraio i spoznao pravu vrijednost svih njegovih ideja i pronalazaka. Roen je 10. srpnja 1856. u selu Smiljanu kraj Gospia. Studirao je u Zagrebu i Grazu, ali zbog financijskih tekoa ipak nije uspio zavriti fakultet. Nakon studija krae vrijeme je radio u elektrotehnikoj struci u Budimpeti i Parizu, da bi 1884. otiao u SAD, gdje radi godinu dana s T. A. Edisonom, a potom u New Yorku osniva vlastiti istraivaki laboratorij (1887) u kojem radi i eksperimentira do kraja svojeg ivota. Svjetski je poznat po svojim izumima i patentima, usavravanju elektromotora, generatora i
30

transformatora te po primjeni izmjenine elektrine struje. Vizionarskim se ocjenjuju njegova istraivanja na polju prijenosa energije, elektromagnetskih zraenja i elektrovodia iz kojih su, tvrde
www.hamradio.hr

znanstvenici, danas nastali moderni sustavi radiokomunikacija, televizije, robotike, te daljinskog upravljanja. Mnogi suvremeni, a vjerujemo i budui pronalasci, nalaze ishodite upravo u Teslinim otkriima..." Ovo, izmeu ostaloga, stoji u prijedlogu odluke o proglaenju 2006. godine "Godinom Nikole Tesle" u Republici Hrvatskoj, koju je Hrvatskome saboru uputila Vlada. Nakon prihvaanja ovoga prijedloga odlueno je da e Hrvatski sabor biti pokrovitelj svih dogaanja kojima e se obiljeiti "Godina Nikole Tesle", a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, u suradnji s Ministarstvom kulture, zadueno je za operativnu provedbu programa kojim e se obiljeiti ovaj dogaaj.
Radio HRS 2/2006

KV

I hrvatski radioamateri ukljuili su se u cjelogodinje obiljeavanje ove znaajne obljetnice. Na 16. redovitoj sjednici Izvrnog odbora HRS-a odranoj 11. studenoga 2005. godine, donesena je odluka o "aktiviranju" pozivne oznake 9A150NT u ijem e radu sudjelovati radioklubovi iz svih upanija. Ubrzo je nainjen i okvirni plan rada, u koji se "u hodu" mogu ukljuivati svi radioklubovi. Tablica aktivnosti promptno se objavljuje na web stranicama Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Planirano je mjeseno obuhvatiti dvije do etiri upanije, a dogovor je preputen klubovima na terenu i njihovim lanovima. Koordinaciju iz Zagreba vodi Emir, 9A6AA, koji je zaduen za obradu svih elektronikih dnevnika veza (logova), kako bi ih sve objedinio u zajedniki log. Vidljivo je da se od aktivnih postaja zahtijeva aktivno poznavanje voenje dnevnika raunalom u nekome od brojnih amaterskih programa, te njegovo prebacivanje u ADIF (Amateur Data Interchange Format) oblik. Ovo je potrebno zato to svi radioamateri ne koriste isti program za logiranje, te je po prebacivanju odranih radioveza u adi file, njihova daljnja obrada jedino mogua na taj nain. Treba rei da je na spomenutoj sjednici Izvrnog odbora HRS-a, Vlatko, 9A9R, preuzeo obvezu voenja ove aktivnosti na razini HRS-a. S obzirom na to da je koncem prosinca 2005. Vlatko nenadano morao otputovati izvan Europe, odlueno je kako je gore navedeno. Nai operatori mogu se odluiti za rad na svim radioamaterskim opsezima i svim vrstama rada, 24 sata dnevno. Ubrzo su poeli stizati prijedlozi za ukljuivanje u akciju i gotovo svi termini

u prvom mjesecu bili su zauzeti. Tijekom sijenja, kada ovo i piemo, radilo se sljedeim vrstama rada: CW, SSB, RTTY, PSK31, SSTV i FM. Veze koje su pristizale za zbirni log se ne broje. Svatko radi ili e raditi prema mogunostima koje ovise o brojnim imbenicima. Vano je da se u rad ukljue sve hrvatske upanije, jer su radioamateri irom svijeta obavijeteni da je ovo izuzetna prigoda da se osvoji i diploma Hrvatske upanije. Stoga se kod importiranja pristiglih logova s terena, vodi rauna da se za svaku vezu napie podatak iz koje je upanije odrana. Tijekom sijenja pozivna oznaka 9A150NT ula se iz sljedeih upanija: Zagrebake, Senjsko -Like, OsjekoBaranjske, Istarske i grada Zagreba. Importiranje svih pristiglih programa odvijalo se bez pogreke i ubrzo se u zbirnom logu nalo preko 3 000 radioveza. No, od nekih operatora, dnevnici rada tek se oekuju, te e ova brojka biti znatno premaena. Kao zajedniki predloak za voenje pristiglih radioveza koristi se program DXBase2002 tvrtke Scientific Solutions, a za importiranje adi file-ova, njegov Import Utility Companion Program. Meu brojnim radiovezama ima i vrlo zanimljivih. Kada se akcija okona, nainit emo cjelovitu analizu i objaviti rezultate. No, jasno je da ima veza koje su zanimljivije od ostalih... Kao to moete proitati u ovom broju asopisa, pod oznakom 9A150NT odrana je i prva glasovna radioveza s Billom, NA1SS, koji radi iz meunarodne svemirske postaje ISS (International Space Station). "... 9A150NT, Nikola Tesla! Congratulation!", snimili smo uzbueni glas operatora Billa. Ne elei ni jednoga operatora posebno istaknuti, jer su nam sve vae veze podjednako drage i vane, spomenimo jo QSO izmeu postaja 9A150NT i OX3WS (mjesto Nuuk na Grenlandu), odrane SSTV (Slow Scan Television) vrstom rada.

Dok ovo itate vjerojatno je tiskana prva koliina prigodnih QSL kartica 9A150NT. U potvrivanje odranih radioveza kree se odmah. "Godina Nikole Tesle" tek je zapoela. Rad pod pozivnom oznakom 9A150NT najmanje je to nai radioa-

Elektromotori

materi mogu uiniti u ast ovoga velikana. Zbog toga pozivamo i ostale operatore koje rade iz Hrvatske, da se ukljue u ovu akciju. Na web stranici Saveza nalazi se aktualni raspored rada pa, meu slobodnim terminima i vrstama rada, moete odabrati kombinaciju koja vam najvie odgovara. Svoje prijedloge javite e-potom na 9a6aa@inet.hr. Posebna aktivnost planirana je za srpanj, u kojem e se tono navriti 150 godina otkako se rodio ovaj genijalni vizionarski um i istraiva svjetskoga glasa u podruju elektrotehnike, strunjak koji je za prirodne znanosti u 20. stoljeu (pogotovo za njihovu praktinu primjenu) uinio uistinu mnogo. Znanost je to prepoznala. Tesli u ast, 1956. godine, na 100. obljetnicu roenja, jedinica magnetske indukcije nazvana je Brod s daljinskim upravljanjem tesla (T).
31

Radio HRS 2/2006

www.hamradio.hr

KV
Pie: Marinko Marui, 9A3JB

Kako radi QSL ured?


U
slijedeih nekoliko redaka pokuat u pojasniti kako poslati i primiti QSL kartu preko naeg QSL ureda. Jedan od najlakih naina da doete do svoje QSL kartice je na QSL ured. Njegova je svrha da primljene kartice lanova HRS-a proslijedi u sve one zemlje svijeta koje u okviru svoga nacionalnoga udruenja radioamatera imaju QSL ured koji radi. Kao predloak obino koristimo popis QSL ureda sa slubene stranice IARU organizacije. No, kad pogledamo popis vidjet emo da su tamo i uredi (npr. KH3, KH5 ili 9Y) entiteta koji ne rade. Gotovo treina DXCC entiteta nema QSL ured koji radi. Nerijetko ete od kolega iz tih, obino rijetkih zemalja s kojim odravate radiovezu na bandu, uti QSL is OK via bureau. Je li tomu razlog neznanje ili neto slino teko je rei. Bitno je da se tamo ne mogu poslati QSL karte jer ih nema tko primiti. Ovdje u jo jednom navesti zemlje koje nemaju QSL ured koji uredno prima i vraa QSL kartice. Ujedno vas molim da kartice tih zemalja ne aljete u na ured jer stvaraju problem, a vama oteavaju mogunost da traenu zemlju potvrdite to bre i sigurnije. DXCC entiteti koje nemaju QSL ured su: 1A, 3B6, 3B8, 3B9, 3C, 3C0, 3D2, 3D2C, 3D2R, 3DA, 3XY, 3Y, 3Y/P, 4K, 4L, 4S, 4U1UN, 4W, 5A, 5H, 5N, 5R, 5T, 5U, 5V, 5W, 5X, 5Z, 6W, 6Y, 7O, 7P, 7Q, 8P, 8Q, 8R, 9G, 9J, 9L, 9N, 9Q, 9U, 9X, 9Y, A2, A3, A5, A6, A7, A9, AP, BS7, C2, C5, C6, C9, CE0X, CE0Y, CE0Z, CY0, CY9, D2, D4, D6, E3, E4, EK, EL, EP, ET, FG, FH, FK, FM, FO, FO0C, FO0A, FO0M, FP, FR, FR/G, FR/E, FR/T, FS, FT/W, FT/X, FT/Z, FW, FY, H40, H44, HC8, HH, HK0A, HK0M, HV, HZ, J2, J3, J5, J6, J7, J8, JY, KG4, KH0, KH1, KH2, KH3, KH4, KH5, KH5K, KH7, KH8, KH9, KP1, KP5, P2, P5, PZ, S0, S2, S7, S9, ST, SU, SV/A, T2, T3, T31, T32, T33, T5, T8, TG, TJ, TL, TN, TR, TT, TX,TY, TZ, V2, V3, V4,V5, V6,V7, V8, VK0H, VK0M, VK9C, VK9L,VK9M, VK9N, VK9W, VK9X, VP2E, VP2M, VP2V, VP5, VP8F, VP8G, VP8H, VP8O, VP8S, VP6, VP6D, VP9, VQ9, XT, XU, XV, XW, XZ, YA, YI, YJ, YK, YN, YS, Z2, ZA, ZB, ZC, ZD7, ZD8, ZD9, ZF, ZK1S, ZK1N, ZK2, ZK3, ZL7, ZL8, ZL9, ZS8. Zemlje koje primaju QSL karte, ali ih ne vraaju ili vrlo rijetko vraaju: 3V, 7X, CN, CP, HC, HI, HR, T7, TI, UK. Za navedene zemlje ne treba slati QSL karte u na ured jer ih nemamo kamo poslati. Za potvrdu tih veza morate potraiti QSL menadera ili poslati vau karticu izravno na adresu radioamatera. esto ujem komentare radioamatera da su od nekih navedenih zemalja ipak dobili kartice preko biroa. Jesu, ali kako? Na taj nain da je taj amater ili netko od prijatelja iz tih zemalja doao u zemlju u kojoj radi njihov QSL ured i poslao tih nekoliko kartica preko tog biroa (najee su to DL, G, W, UA uredi). Kada takve kartice dou u na ured ja ih jednostavno vraam poiljatelju. Ima zaista upornih kolega koji mi i po nekoliko puta alju iste QSL kartice natrag. Unazad desetak godina pokuavamo nauiti lanstvo da kada dostavljaju kartice da one budu uredno sortirane i sloene. Mnogi se pitaju zato. Zato da se mogu bre i jednostavnije umetnuti u odgovarajui pretinac i da prolaze to manje ruku. Na taj nain se manje habaju, posebno kartice ispisane pisaem. Osim toga, za razvrstavanje QSL karata koje nisu sortirane gubi se jako puno vremena. Evo i kratkih uputa kako sloiti QSL kartice prije slanja u na QSL ured: 1. sortirati QSL kartice iskljuivo po DXCC entitetima, 2. ne sortirati kartice po kontinentima, 3. ne sortirati kartice po prefiksima jer jedna zemlja moe imati vie razliitih prefiksa (npr. Engleska 2E, G, GB, M, MB), 4. karticu npr. F/DL1ASH staviti pod DL i slino, 5. menadere za pojedine stanice jasno oznaiti, istaknuti tu karticu i staviti uz dravu iz koje je menader, a ne raena postaja, 6. amaterima SAD-a kartice se slau po pozivnim oblastima, bez obzira na jedno ili dva slova u prefiksu i njihov raspored npr. W1, WA1, WB1... WZ1, K1, KA1 KZ1 N1 NZ1, svi idu zajedno,

7. izuzetak kod SAD-a jest samo oblast 4, gdje stanice s jednim slovom u prefiksu odvajamo od stanica s dva slova u prefiksu W4, K4, N4 od WA4 WZ4, KA4 i slino, 8. Portoriko, KP4, ide posebno, 9. Havaji, KH6, idu posebno, 10. Aljaska ide posebno, 11. Guantanamo bay i US Virgin island idu iskljuivo putem QSL menadera za pojedinu postaju, 12. kartice za kanadske amatere se ne moraju odvajati po brojevima, 13. kartice za Australiju se moraju odvajati po brojevima, a svi VK9 i VK0 idu preko menadera, 14. odvojite ruske od stanica koje nisu ruske (SSSR ve dugo ne postoji), 15. ruske stanice su sve one s R i UAUH, 16. ukrajinske stanice su: EM, EN, EO, U5, URUZ, 17. kazahstanske stanice su: UNUP, 18. UA2 ima svoj poseban biro, 19. ako imate manje od 100 QSL kartica, ne trebate ih odvajati. Ovo su neki od vanih naputaka kako treba postupiti da bi sve bilo u redu i da bi se QSL kartica to prije stigla i vratila se s odredita. Od vas samih uvelike ovisi i brzina rada QSL ureda. Vano je napomenuti da ako je netko na svojoj QSL kartici napisao ili zaokruio PSE QSL CARD da to znai samo jedno: "ja elim tvoju QSL karticu, bez obzira na to to e ti napraviti s mojom karticom i koliko ti ona znaila". Zato piite i radujte se svakoj primljenoj QSL kartici jer ona u sebi sadrava puno vie nego nekoliko grama papira i tiskarske boje na njemu. U svakom broju naega slubenog glasila obradit u po nekoliko tema bitnih za vas i mene kako bismo svi bili zadovoljni i eljno iekivali nove poiljke kartica iz svijeta.

32

www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

diplome

Diplome
Diploma DLD
DLD je slubena diploma Njemakoga radioamaterskog kluba, DARC, koja se izdaje svim licenciranim radioamaterima, kao i SWL (shorth wawe listener) prijamnim radioamaterima. Za osvajanje diplome potrebno je posjedovati QSL karte iz kojih se vidi broj DOK. to je to DOK? DOK je identifikacija koja se sastoji od jednog slova i dva broja (OV). Tim kodom mogue je prepoznati iz kojeg mjesta (kluba) se javlja dotina radiopostaja. Primjer: C: pokrajina Juna Bavarija DOK OV name C01 C02 C03 C04 C05 C06 C07 C08 C09 C10 C11 C12 C13 C14 C15 C16 C17 C18 C19 Vatersttten Waldkraiburg Garmisch-Partenkirchen Freising Ingolstadt Dachau Isarwinkel Oberland Mnchen-Land Schliersee Mnchen-Ost Mnchen-Nord Mnchen-West Rosenheim Inn-Salzach Traunstein Wrmsee Mnchen-Sd Moosschwaige C20 C21 C22 C23 C24 C25 C26 C27 C28 C29 C30 C31 C32 C33 C34 C35 C36 C37 Pfaffenwinkel Landsberg (Lech) Pfaffenhofen (Ilm) Ammersee Ebersberg Erding Eching Freilassing Frstenfeldbruck Wasserburg (Inn) Wrmtal Mangfalltal Ismaning Isartal Mnchen-Harlaching Alztal Schongau Herrsching

A) DLD award kategorije i vrste


1) DLD se izdaje za svaki opseg posebno. 2) DLD se izdaje za potvreni broj razliitih DOK-ova i to DLD 100, 200, 300, 400, 500 (sa znakom), 600, 700, 800, 900 i 1 000 za koji se dobiva poasni bed. 3) DLD Classic Ova diploma izdaje se onim amaterima koji su prikupili potreban broj DOK-ova bez DOK-ova koji se mogu izdati za neke posebne prilike ili dogaaje. Samo DOK-ovi od A do Z sa svim brojevima se raunaju za ovu diplomu. 4) DLD SWL Kao i kod toke 2, DOK SWL 100 - DOK SWL 1 000. 5) DLD UKV Budui da je na UKV-u ovo teko osvojiti, neu pisati o tome. 6) Sve DLD Diplome mogu se izdati za veze sa samo jednom vrstom modulacije ili mijeano. 7) Paket radiokomunikacije se ne raunaju.

2) DOK broj vrijedi jedino ako je postaja radila iz Njemake. Svaka postaja ima svoj DOK kod koji je izdan i registriran kod DARC QSL biroa. Specijalni, posebni DOK-ovi objavljuju se u asopisu CQ DL. 3) DOK listu mogue je dobiti od DARC-a. Preporua se koristiti za svaki opseg posebnu listu koja se moe kupiti za 2,6 eura moe. Listu svih DOK-ova moete pronai na ovoj adresi: http://www.amateurradio.uni-halle.de/ hamdata/doklist.de.html#B 4) Svi zahtjevi za DLD diplomu moraju biti ovjereni kod nacionalnog menadera za diplome. Diploma e biti izdana kad potrebna koliina novca i zahtjev stignu na sljedeu adresu: Deutscher Amateur-Radio-Club e.V. DLD Diplome Lindenallee 4 D - 34225 Baunatal Germany Posatbank Hamburg Raun br. 356 11-201 (BLZ 260 100 30 ) 5) Cijene diploma DLD, DLD Classic, DLD SWL od 100 do 1 000 svaka 10 eura ili 10 amerikih dolara, DLD 300, 400, 500 sa znakom svaka 13 eura ili 13 amerikih dolara, DLD 1000 ukljuujui i gravirani poasni bed je 16 eura ili 16 amerikih dolara.

B) Nain izdavanja
1) DLD diploma se izdaje kada podnositelj zahtjeva podnese dokaz za potvrene veze sa 100 ili vie razliitih DOK-ova na jednom opsegu. Za svakih novih 100 DOK-ova na tom opsegu mogue je zatraiti novu razinu.

Radio HRS 2/2006

www.hamradio.hr

33

diplome
Radioklub Kutina, 9A1FAB / 9A1K, osnovan 1952. godine, obiljeavajui 750-u obljetnicu grada Kutine, izdaje diplomu:

Kutina 750
1. Diplomu mogu osvojiti svi licencirani i prijamni (SWL) radioamateri, koji odre odreeni broj veza s radioamaterima Kluba. Ogranienja za frekvenciju i vrste rada ne postoje. Za diplomu se priznaju veze odrane od 1. veljae do 30. rujna 2006. godine. 2. Za osvajanje diplome potrebno je odrati sljedei broj veza na KV-u ili UKV-u. Diploma je ista i jedinstvena. KV postaje iz 9A 5 veza postaje iz Europe 3 veza postaje izvan Europe 3 veze UKV 50 MHz, 144 MHz 430 MHz postaje iz 9A 10 veza 5 veza postaje izvan 9A 5 veza 3 veze 3. Veze odrane putem repetitora i paketnog radija ne priznaju se za ovu diplomu. 4. Radioamateri iz Radiokluba Kutina e u navedenom periodu koristiti svoje osobne pozivne oznake ili osobne oznake s dodatkom /750, uz napomenu da pozivna oznaka vrijedi za diplomu. Za osvajanje diplome obavezna je veza s radiopostajom Radiokluba Kutina, 9A750K. 5. Zahtjev za izdavanje diplome treba sadravati izvod iz dnevnika s uobiajenim podacima o odranim vezama. Zahtjeve treba poslati najkasnije do 31. 10. 2006. god. na adresu: Radioklub Kutina Crkvena 6 44 320 Kutina, ili elektronski na: 9a1fab@hamradio.hr. 6. Diploma je prigodna i besplatna.

7. Menader za diplomu i QSL menader je 9a3uj@hamradio.hr. 8. Rezultate o osvojenim diplomama za vrijeme perioda pogledajte na web adresi: www.9a1fab.tk. Izvrni odbor Radiokluba Kutina predsjednik Radiokluba Kutina Zdenko Bogadi, 9A3UJ

Worked All Europe (WAE)


WAE (Raena cijela Europa) je najstarija i najvie obnovljena diploma koju izdaje DARC za potvrene veze s amaterima iz europskih zemalja i otocima u Europi na razliitim opsezima. Svaki potvreni entitet rauna se jedan bod po opsegu, s maksimalno pet bodova za jedan entitet na pet razliitih opsega. Diploma se izdaje za ostvarene i potvrene obostrane radioveze samo telegrafijom ili samo fonijom. Diploma se ne izdaje za mijeane veze SSB/CW. - WAE III: najmanje 40 entiteta i 100 bodova, - WAE II: najmanje 50 entiteta i 150 bodova, - WAE I: najmanje 55 entiteta i 175 bodova. Svi koji osvoje WAE I razinu dobivaju i specijalni WAE bed. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. ER ES EU F G GD GI GJ GM GM GU GW HA HB HB0 HV I IS IT JW JW JX LA LX LY LZ OE OH OH0 OJ0 OK Moldavija Estonija Bjelorusija Francuska Engleska Otok Man Sjeverna Irska Jersey kotska Shetland Guernsey i Dependecies Wales Madarska vicarska Liechtenstein Vatikan Italija Sardinija Sicilija Otok Bear (Bear Island) Svalbard Jan Mayen Norveka Luksemburg Litva Bugarska Austrija Finska Alandski otoci Marketski otok (Market Reef) eka od 1. 1. 1993.
Radio HRS 2/2006

Wae Top Trophy (plaketa)


Najmanje 70 entiteta i 300 bodova. Za Wae Top plaketu ne vae ugaeni entiteti.

Lista zemalja
Ugaene: 1. 9S4 2.
34

I1

Saarska oblast od 8. 11. 1947. do 31. 12. 1956. Trst do 31. 3. 1957.

Karelsko-finska SSR do 30. 6. 1960. 4. DL Njemaka do 16. 9. 1973. 5. Y2 Istona Njemaka od 17. 9. 1973. do 2. 10. 1990. 6. UA1N Karelija od 1. 7. 1960. do 31. 12. 1991. 7. OK ehoslovaka do 31. 12. 1992. Aktivni, vaei entiteti za Wae Top plaketu 1. C3 Andora 2. CT Portugal 3. CU Azori 4. DL Njemaka od 17. 9. 1973. 5. EA panjolska 6. EA6 Baleari 7. E I Irska
www.hamradio.hr

3.

UN

diplome
39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. OM ON OY OZ PA R1/FJL R1/MVI RA RA2 S5 SM SP SV SV5 SV9 SY T7 T9 TA1 TF TK UR YL Slovaka od 1. 1. 1993. Belgija Farojski otoci (Faeroerne) Danska Nizozemska Zemlja Franje Josipa Mali-visoki otok (Malyj Vysotskij Island) Rusija (europski dio) Kaliningrad Slovenija od 15. 1. 1992. vedska Poljska Grka Rhdos Kreta Atos San Marino BiH od 7. 4. 1992. Turska (europski dio) Island Korzika Ukrajina Letonija 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. YO YU Z3 ZA ZB 1A Rumunjska Jugoslavija Makedonija od 8. 4. 1993. Albanija Gibraltar S.M.O.M. (Suvereni red Maltekih vitezova) 3A Monako 4U/ITU UN eneva 4U/VIC UN Be 9A Hrvatska od 15. 1. 1992. 9H Malta uz predoenje QSL karata. Pozivne oznake radioamatera koji su osvojili diplomu bit e objavljeni u asopisu CQ DL i HRS Radio. Cijena diplome je 5 eura po jednom zahtje-vu, 5 eura za bed i 20 eura za plaketu. Informacije o DARC diplomi moete zatraiti na: DJ8OT Eberhard Warnecke, postfach 10 12 44, D-42512 Velbert. to je to GCR lista? Tablica koja zadovoljava sve potrebne rubrike i podatke koji su potrebni za izdavanje odreene diplome. Ovjerene GCR liste slati na WAE diploma menadera: Hajo Weigand, DJ9MH Altensteiner Weg 1 D-97437 Hassfurt Germany

Uvjeti za osvajanje diplome


- Potrebno je posjedovati QSL karte za sve veze. Zabranjeno je namjetanje i prepravljanje podataka na QSL karti. Sve veze moraju biti odraene iz iste zemlje. - Zahtjev na GCR listi koja se moe kupiti za 1,53 eura od award managera za ovu diplomu. Mora biti ovjeren od radiokluba iji je lan podnio zahtjev ili od nacionalnog menadera za diplome

Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA

Opet novi IRC kupon


e vjerujem da postoji radioamaterski operator koji u rukama barem jednom nije imao Meunarodni kupon za odgovor ili popularnije, IRC kupon. S njime se neizbjeno susreu "lovci" na rijetke i DX-veze te brojne zanimljive ekspedicije. On neumorno kola od jednoga do drugoga operatora, a najee, zamijenjen za potansku marku, zavri u nekom od brojnih svjetskih potanskih ureda. O sadanjem IRC kuponu pisali smo u asopisu br. 91/92 od 2002. godine, najavljujui njegov izlazak. Odluka o njegovom izdavanju donesena je 1999. godine na kongresu Svjetske potanske udruge (Universal Postal Union) odranome u Pekingu. Tada smo itatelje podsjetili na razloge postojanja Meunarodnog kupona za odgovor, poglavito s radioamaterskog motrita. Za one koji ne skupljaju stare brojeve asopisa, ponovimo da UPU (smjetena u Bernu, vicarska), na godinu proizvede (tiska) i otpremi pet milijuna IRC kupona. Zanimljivo je da im se, kao razmjena za potanske marke, vrati oko etiri milijuna komada, dok se ostatak zadri kao radioamatersko "plateno sredstvo" ili zavri u filatelistikim zbirkama irom svijeta. Prije nepune etiri godine najavili smo da je nadnevak do kojega e se novi kuponi moi zamjenjivati za potanske marke biti 31. prosinca 2006. godine. Vrijeme brzo prolazi... Upravo ovih dana Svjetska potanska udruga obavijestila nas je da sadanji, "veliki" IRC kuponi (prijanji su bili znatno manji) vrijede do konca ove godine, te se nakon toga datuma nee moi zamjenjivati za potanske marke. Kako iz UPU najavljuju, i prije nego sadanji kupon postane "stari", pojavit e se (opet) novi kupon, kojega emo u poRadio HRS 2/2006

tanskim uredima moi nabaviti ve od 1. srpnja 2006. godine. Cijena mu jo nije poznata, a odluka o tome preputena je svakoj lanici Udruge. Danas za jedan kupon, za pismo upueno u inozemstvo, dobijete potanske marke u protuvrijednosti od 9,2 kuna. No, ako ga u poti kupujete, za njega trebate izdvojiti 12 kuna, po meni neutemeljenom naelu: jedan kupon jedno pismo. Nepremostivi problemi nastupaju se kada trebate za neku diplomu poslati npr., 20, a ponekad i vie IRC kupona. Na izgled budueg kupona mogle su utjecati sve lanice Svjetske potanske udruge koje su svoje prijedloge u obliku likovnog rjeenja poslale do 31. prosinca 2005. godine. Kako kau u Meunarodnom uredu Svjetske potanske udruge, svake njena lanica mogla je poslati samo jedan prijedlog, a o izboru najboljega odluuje meunarodni iri, koji e zasjedati koncem oujka 2006. godine. Odabrani rad, odnosno glavni potanski ured lanice iz koje on dolazi, kao nagradu dobiva deset tisua IRC kupona! Novih, naravno. U budunosti to je prilika i za hrvatske dizajnere, koji uivaju visoki ugled u svijetu. Pregledavajui web stranicu Svjetske potanske udruge (http://www.upu.int) doli smo i do popisa 190 njenih lanica i nadnevka pristupa. Uz pojam "Hrvatska", pored datuma 24. prosinca 1921., stoji i 20. srpnja 1992. godine, odnosno, nadnevak kada smo kao neovisna drava ponovo postali lanica UPU. Sve zemlje s toga popisa imaju obvezu zamijeniti IRC kupon, koji dobiju izvana od korisnika potanskih usluga, za potansku marku (ili marke). Meu zemljama u kojima se IRC kupon
www.hamradio.hr

moe kupiti, nalaze se i sve zemlje bive Jugoslavije, osim Srbije i Crne Gore (nadnevak 26. rujna 2005. godine). Moju radoznalost ubrzo je zadovoljio gospodin Claude Voirol, IRC & Philately Programme Assistant; "Dear Mr. Mahmutovic; Exchange is obligatory in every UPU member country, but the sale is optional. At the moment, Serbia & Monte Negro does not sell International Reply Coupons (IRCs). Regards..." Ako je ova informacija tona, onda radioamateri "s one strane Drine" ne mogu nabavljati IRC kupone u svojim potama. Kakvo je stanje kod nas kada je u pitanju kupovina vie od jednoga kupona (po pismu), saznali smo od gospodina Zdravka Fajla, samostalnog tehnologa u Slubi meunarodnog prometa Hrvatske pote d.d. On kae: "Direkcija pota, Sektor potanske tehnologije i financijskih usluga, Sluba meunarodnog prometa (Juriieva 13, 10002 Zagreb), odobrava po pojedinanom zahtjevu kupnju i slanje veeg broja kupona u opravdanim sluajevima (npr., priloena kopija zahtjeva stranog fakulteta, institucije, itd.)..." No, o naelu: "jedan kupon jedno pismo", gospodin Fajl kae: "Slaem se s Vama da ne bi trebalo biti ograniena kupnja i slanje IRC-a, pa je to i ugraeno u nae nove Upute koje bi trebale stupiti na snagu u oujku ove godine." Ovo je dobra vijest. Iako nam je ova liberalizacija prodaje IRC kupona diskretno najavljena prije tri godine, moemo rei: bolje ikad nego nikad. Nadam se da emo 2006. godinu, osim po novodizajniranom meunarodnom kuponu, pamtiti i po mogunosti da emo ih moi nabaviti i to onoliko koliko ih trebamo.
35

UKV

Pravila UKV natjecanja


VHF natjecanje Podravina
Organizator natjecanja
Organizator natjecanja je Radioklub Koprivnica, 9A1CUV, iz Koprivnice.

Natjecateljski dnevnici
Natjecateljski dnevnici se vode u standardnom obliku sa svim potrebnim podacima o vezi: nadnevak, vrijeme (po UTC-u), pozivna oznaka korespondenta, vrsta rada, predani raport i redni broj veze, primljeni raport i redni broj veze, WW lokator korespondenta, ostvareni QRB u km.

Sudionici
Pravo sudjelovanja u natjecanju imaju sve radioamaterske postaje s vaeom dozvolom za rad.

Napomena Dnevnike s vie od 30 veza treba obavezno dostaviti i u elektronskom obliku u EDI formatu (na disketi ili e-mailom).

Nagrade natjecateljima
Tri prvoplasirana natjecatelja u kategorijama a), b), c) i d) dobivaju medalje i diplome, a sve ostale postaje koje poalju log dobivaju diplome s naznakom osvojenog mjesta. U kategorijama e) i f) (postaje izvan 9A) prvoplasirani dobivaju medalju i diplomu, a ostali diplomu s naznaenim osvojenim mjestom. Napomena Ako u jednoj od kategorija (a), b), c) ili d) ne bude najmanje 5 sudionika, medalju dobiva samo prvoplasirana postaja. Sve postaje koje ne ispune uvjet iz pravila dobivaju samo diplomu za sudjelovanje u natjecanju.

Termin odravanja natjecanja


Natjecanje e se odravati u sklopu 4. perioda 9A Activity contesta, 16. travnja 2006. godine (Podravina 2006.).

Zbrojni list
Zbrojni list treba biti u standardnom obliku s vidljivo oznaenom kategorijom, WW lokatorom s kojeg je raeno, izjavom o pridravanju pravila natjecanja i ham-spirita, potpisanom od strane ovlatene osobe Kluba (ili za osobne postaje od strane nositelja dozvole).

Vrijeme odravanja natjecanja


Od 07.00 do 12.00 (GMT).

Frekvencije
Natjecanje se odrava na "dvometarskom" VHF podruju od 144145,575 MHz sukladno band planu I. regije IARU-a.

Oduzimanje bodova
Oduzimanje bodova e se provesti u slijedeim sluajevima: - ako je razlika u registriranom vremenu odrane veze vea od 10 minuta, - ako je bilo koji podatak veze pogreno primljen, - ako je pogreno izraunat QRB s razlikom veom +/- 5km, - ako je veza dupla i neoznaena oduzet e se deseterostruki iznos bodova koliko ta veza donosi.

Kategorije
a) jedan operator sve vrste rada, b) vie operatora sve vrste rada, c) samo FM vrsta rada (bez podijele na jednog ili vie operatora), d) YL, e) postaje izvan 9A sve vrste rada, f) postaje izvan 9A samo FM. U svim kategorijama doputen je samo jedan signal na opsegu. Nije doputena promjena jednom odabrane lokacije.

Rok za dostavljanje natjecateljskih dnevnika


Rok za dostavljanje natjecateljskih dnevnika je najkasnije 15 dana po odranom natjecanju (periodu). Za poiljke poslane potom vrijedi ig pote. Pri slanju logova e-mailom mjerodavan je nadnevak ubiljeen na e-mail posluitelju. Napomena Svi dnevnici koji ne stignu na vrijeme bit e uvrteni u logove za sudjelovanje.

Diskvalifikacija
Diskvalifikacija moe nastupiti u ovim sluajevima: - oito krenje pravila natjecanja i uvjeta iz Dozvole za rad radioamaterske postaje, - ako je postaja svojim radom namjerno ometala rad drugih sudionika natjecanja, - upisivanje neodranih veza, - ako je kod konanog zbroja bodova (QRB-a) uinjena pogreka vea od 3%, - ako je broj obraunatih duplih veza vei od 3% ukupno ostvarenih veza, - ako je broj oduzetih bodova vei od 10% prijavljenih bodova (ne uzimaju se u obzir bodovi oduzeti za veze sa zemljama koje nisu lanice IARU-a), - ako najmanje tri natjecatelja (ili ekipe) prijave i dokau krenje bilo koje toke pravila ovog natjecanja od strane nekog sudionika, - ako u zbrojnom listu ili u natjecateljskom dnevniku nedostaje neki od bitnih podataka.

Vrste rada
Doputene vrste rada su CW, SSB i FM prema postojeem band planu I. regije IARU-a. Veze ostvarene refleksijom od Mjeseca (EME), meteoritskih tragova (MS), preko satelita, transpondera ili repetitora, kao i cross-band veze, ne priznaju se. Doputena snaga predajnika mora biti u skladu sa snagom navedenom u Dozvoli za rad radioamaterske postaje.

Obrada dnevnika i objava rezultata


Neslubeni rezultati bit e objavljeni na Internetu i dostavljeni svim natjecateljima elektronikom potom (koji poalju svoj e-mail) najkasnije etiri tjedna od dana natjecanja. Natjecatelj koji nije zadovoljan plasmanom moe uputiti pismenu albu organizatoru najkasnije 10 dana nakon objave rezultata. Po isteku tog roka rezultati postaju slubeni. Natjecatelji e dobiti pravodobnu obavijest o vremenu i mjestu podjele nagrada. Pravo tumaenja pravila ima iskljuivo natjecateljska komisija Radiokluba Koprivnica. Sve odluke natjecateljske komisije su konane. Natjecateljsku komisiju za 2006. godinu ine: 1. Kreimir Juratovi, 9A7K, predsjednik, 2. Damir Srednoselec, 9A3LM, lan, 3. Ivan Potonjak, 9A3JP, lan. Predsjednik Radiokluba Koprivnica Kreimir Juratovi, 9A7K

Raporti
Tijekom natjecanja obavezna je izmjena raporta po RST skali, rednog broja veze (koji na svakom opsegu i u svakom periodu poinje od 001) i WW lokatora.

Bodovanje
Sve veze se boduju po naelu 1 km = 1 bod. Tijekom natjecanja (jednoga perioda) doputena je samo jedna veza s istom postajom na jednom frekvencijskom opsegu, bez obzira na kategoriju i vrstu rada. Duple veze obavezno moraju biti uvedene u dnevnik i jasno oznaene, te bodovane s nula bodova. Napomena Uvjet da natjecatelj bude uvrten u plasman jest da odri vezu s jednom od postaja organizatora: 9A1CUV, odnosno 9A8K, ili da tokom natjecanja odri najmanje 10 veza.

Konani rezultat natjecanja


Konani rezultat natjecanja se dobije zbrajanjem ostvarenih bodova (QRB) i bonus bodova.

Dostavljanje natjecateljskih dnevnika


Dnevnike dostaviti na adresu: Radioklub Koprivnica, 9A1CUV P.O. Box 88 HR-48001 Koprivnica Ili na e-mail: 9a7k@9a7k.com.

Bonus bodovi
Bonus bodove donose veze s postajama organizatora i to: 9A1CUV 1 000 bodova, 9A8K - 1 000 bodova.

36

www.hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

UKV

Rezultati UKV natjecanja


Slubeni rezultati 11. perioda 9A ACTIVITY CONTESTA 2005. UKV
A) Multi operator
Mj. 1. 2. 3. 4. 5. Pozivna oznaka 9A5Y 9A1EZA 9A3B 9A1C 9A5Z Bodovi 61 46 27 13 174 453 677 562 686

C) FM
Mj. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Pozivna oznaka 9A7KM 9A9C 9A1DL 9A2UI 9A4U 9ACEQ/p 9A6KKD 9A7PTZ 9A4MF 9A4C 9A6NDZ 9A3AMQ 9A6D 9A7IDC 9A7PVM 9A5TJ 9A6NIK 9A1CPP 9A4TT 9A6IBT 9A1CBT Bodovi 13 12 9 6 5 4 3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 609 526 622 655 424 779 923 653 622 355 234 163 849 670 626 605 466 146 937 260 195

D) YL
Mj. 1. 2. 3. 4. Pozivna oznaka 9A7GVA 9A4DI 9A6IBU 9A7GDC Bodovi 7 5 3 1 224 770 347 094

B) Single operator
Mj. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozivna oznaka 9A2KK 9A5KK 9A4VM 9A2EY 9A5AB 9A7KJI 9A2UB 9A2GA 9A3QB 9A3LM 9A2DM Bodovi 34 29 22 12 11 5 4 2 1 1 696 790 923 035 462 083 830 505 090 068 153

E) Natjecatelji izvan 9A
Mj. 1. Pozivna oznaka YU1LA Bodovi 7 302

F) Natjecatelji izvan 9A samo FM


Mj. 1. Pozivna oznaka S51I Bodovi 6 652

G) Log za kontrolu
9A6M Predsjednik natjecateljske komisije Vladimir Talan

Pie: Adam Aliaji, 9A4QV

9A150NT - NA1SS congratulations...


ile su rijei nagrade za uloeni rad i trud u ostvarivanje prve glasovne veze izmeu amaterske radiopostaje NA1SS smjetena na ISS meunarodnoj svemirskoj postaji i jedne hrvatske amaterske radiopostaje. Obostrano zadovoljstvo odranom vezom bilo je tim vee to je cijeli projekt pripreme ostvaren u samo tri dana. Sve je krenulo primitkom elektronske pote od strane PD0RKC postaje, koja je most suradnje izmeu ISS i amaterskih radiopostaja i najvei izvor svjeih informacija o svim amaterskim aktivnostima vezanih uz rad amaterskih postaja u svemiru. U poti se navodi zamisao NA1SS operatora Billa, da za vrijeme svoje misije boravka na ISS odri to vei broj veza s razliitim DXCC entitetima glasovnim nainom rada. Billu je zamisao odraditi oko 150 razliitih DXCC entiteta kako bi osigurao toliko prestinu DXCC diplomu, a kako do sada nije aktivna niti jedna hrvatska postaja njihov odabir pao je na mene, stanicu koja je u posljednje vrijeme dosta aktivna na razliitim VHF/UHF forumima. Poaen tim pozivom na suradnju, odluio sam to prije spremiti svu potrebnu tehniku jer je vremenski rok bio zaista kratak. Poznavanje osnovnih fiziRadio HRS 2/2006

kalnih zakona i karakteristika meunarodne svemirske postaje pokazalo se iznimno bitnim za uspjeno odravanje veze. ISS postaja se nalazi u tzv. niskoj Zemljinoj orbiti udaljenoj od Zemlje 360 kilometara. Postaja krui oko Zemlje brzinom od 27,685 km/h te joj je za jednu orbitu (krug oko Zemlje) potrebno 92

minute. Tijekom jednog dana postaja kompletira gotovo 16 orbita. Uz dodijeljenu meunarodnu pozivnu oznaku Alpha na postaji su aktivne jo amaterske postaje s oznakama RS0ISS i NA1SS. Kao posebna prilika ukazala se mogunost koritenja posebne pozivne oznake 9A150NT u spomen 150 godina roenja velikog znanstvenika Nikole Tesle, te se time proiri aktivnost na
www.hamradio.hr

podruje rada od 435 Mhz. Kontaktiran je Emir, 9A6AA, koji je svojom velikom susretljivou i fleksibilnou ubrzo uskladio termine koritenja pozivne oznake 9A150NT te odobrio istu za koritenje u spomenutoj vezi. Svojim dolaskom na ISS postaju NA1SS-Bill je umnogome oivio ham aktivnost, te je u kratkom razdoblju frekvencija 145,800 "vrvila" od paket, APRS i glasovnih veza. Posljednje iznenaenje je bilo postavljanje stanice na postaji u repetitorski nain rada. Nije nedostajala ni direktna komunikacija s postajama na Zemlji. Frekvencija 145,800 u kratkom je razdoblju postala jako sluana i frekventna te je za odravanje veze preporuena frekvencija 437,550 na 70-centimetarskom podruju. Zamislite kako izgleda kad vas na jednom simplex FM kanalu poziva 50-ak stanica istovremeno. Odabir 70-centimetarskog podruja je s jedne strane donio prednost u tome to je ipak aktivnost na tom podruju neto manja, ali je s druge strane potrebna vea tehnika opremljenost postaje na Zemlji za uspjeno odravanje veze. Naime, na tom podruju uvelike dolazi do izraaja dopler efekt koji je u konkretnome sluaju iznosio +/ 10 khz. Dodajmo k tome da se dopler efekt neprestano
37

UKV
mijenja za vrijeme prolaska postaje (koje u najboljem sluaju iznosi 11 minuta). Problemu se doskoilo upotrebom HAM Radio Deluxe softwera koji nam nudi mogunost izrauna dopler efekta u realnom vremenu. Osim doplera, software nam izraunava i grafiki prikazuje trenutani poloaj postaje u realnom vremenu, prognozu svih orbita, vidljivih orbita, svih relevantnih podataka kao to su azimut, elevacija, visina, vrijeme prolaska te upravljanje rotorom i postajom. Ono to je meni najvie koristilo je bilo samo upravljanje radiopostajom pomou CAT kabela. Time je praenje pomaka frekvencije automatski korigirano raunalom u realnom vremenu. Kako ISS postaja brzo mijenja svoj poloaj potrebno je neprestano korigirati frekvenciju prijama i predaje, smjer i elevaciju antene, to je u manualnom nainu rada dosta nespretno i trai veliku koncentraciju i spretnost. Treba naglasiti da je spomenuti softver, iako jo uvijek u Beta fazi, odlino odradio svoj posao, te je kao takav besplatan to veseli veinu operatora. Za postaju je odabran FT-847 koji ima mogunost komunikacije s raunalom. Koritena je njegova izlazna snaga od 50 vati. Zbog vjetrovitog vremena i nemogunosti postavljanja kvalitetnijih antena, koritena je vertikalna dual band
Pie: Adam Aliaji, 9A4QV

antena za 145/435 Mhz, koja se pokazala kao odlino rjeenje u sluaju da nemate rotor kojim je mogue upravljati preko raunala. Sve je bilo spremno za odravanje veze dan nakon prvog primljenog e-maila te se ekao "glavni glumac". Iako je raspored predviao aktivnost NA1SS stanice na podruju 70 cm samo tijekom vikenda, dan ranije sam oslukivao frekvenciju 145,800 kako ne bi odrali vezu to prije, no svi prolasci postaje bili su obiljeeni paketnim nainom rada. Grubi raspored aktivnosti na svemirskoj postaji poznat je par dana unaprijed, no i on je podloan promjenama u posljednjem trenutku. Treba naglasiti da je Bill aktivan u svoje slobodno vrijeme i da prioritet imaju ostale obveze. Dakle, uz dobru tehniku opremljenost, dosta informacija i znanja potrebno je i puno sree, te da se vrijeme rada operatora na svemirskoj postaji poklopi s vidljivim prolaskom postaje iznad nas. Ne zaboravimo da slinih nama ima na desetke koji istovremeno "vrebaju" istu svemirsku postaju. Po jutarnjim postovima u subotu 14. 1. 2006. dalo se zakljuiti da je Bill aktivan na 437,550 Mhz i da su ostvareni prvi kontakti. Prvi nama vidljivi prolaz nije urodio plodom i ekao se drugi. Drugi prolaz takoer je bio ''tih'' te se tek u drugoj polovici prolaska odjednom poja-

vila NA1SS postaja s kratkom izmjenom raporta izmeu PD0RKC i TA1D postaja. Ostalo je jo par minuta do kraja prolaza i jedina prilika da se "odradi" Bill. Nakon kratkog poziva, slijedio je odgovor: "Croatia NA1SS, go ahead". Nakon izmijenjenih pozivnih oznaka 14. 1. 2006. u 13:29 UTC 9A4QV i raporta slijedilo je kratko predstavljanje 9A150NT oznake te vidno oduevljenje NA1SS Billa na obiljeavanje 150 godina roenja Nikole Tesle. itav dogaaj zabiljeen je i audio zapisom. to rei na kraju? Jo jedna dobro isplanirana i izvedena akcija urodila je plodom te je na prikladan nain doprineseno godinjici obiljeavanja ivota i rada velikog znanstvenika Nikole Tesle. Nadajmo se da e slinih aktivnosti biti vie kroz cijelu godinu. Ovime aktivnost s ISS postaje nije zakljuena. Slijedi zanimljiva misija "SuitSat" kojom e poetkom veljae biti postavljeno u suborbitu rusko astronautsko odijelo opremljeno amaterskom radioopremom koje e podravati razliite naine rada, meu kojima i SSTV nain kojim e biti emitirane fotografije iz svemira na 2-metarskom podruju. So, stay tuned, more fun coming!

ARRL EME 2005 natjecanje


ve godine ARRL EME kontest pobudio je vie zanimanja nego ikada do sada. To se moe zakljuiti po velikom broju sudionika u razliitim kategorijama. Posebnu panju privukli su II. (22 23.10. 2005.) i III. period (12 13. 11. 2005.), koji su, osim viih podruja, pokrivali i 144 Mhz. Veu aktivnost od uobiajene, u prvom redu moemo zahvaliti novom digitalnom nainu rada, JT65. On je mnogim stanicama s EME marginalnom opremom omoguio uspostavljanje veza refleksijom signala od Mjeseca. To je do nedavno bilo dostupno samo za "big gun" tehniki veoma dobro opremljene stanice i prave zaljubljenike u EME nain rada. Programski paket WSJT pribliio je EME svim operatorima koji koriste prosjenu opremu za tropo vrstu rada. Za razliku od drugog perioda u kojem su propagacije bile veoma slabe, trei je liio na pravi kratkovalni kontest. Band je vrvio od stanica tako da su ameriki operatori uivali u EME pile-upovima. To se moglo zakljuiti i po prometu na DX-clusterima i EME chatevima. JT65 nainom rada dominirale su "big gun"
38

stanice RN6BN, KB8RQ i W5UN. Okorjeli EME CW operatori nisu odstupali od tradicionalnog pristupa EME radu i meu njima je odskakao IK3MAC s uvjerljivo najjaim signalom na bandu, te SV1BTR s takoer jakim signalom. Kontest je bio obiljeen velikim brojem europskih stanica, meu kojima je bio tradicionalno malen broj aktivnih stanica iz 9A. Primjereno tome, nakon drugog perioda i nekoliko nekompletiranih veza, primio sam par e-mailova s pozivom za sked kako bi se oivio i 9A mnoitelj.
www.hamradio.hr

U kontestu sam koristio poneto modificiranu opremu koju inae koristim u svakodnevnom radu: FT-847 s odvojenom RX/TX linijom, predpojaalo (samogradnja BFP 196p) na anteni i izlazno pojaalo snage 350 W. Antena koritena u kontestu bila je samogradnja dobro poznate 10-el. DK7ZB antene s pojaanjem od 13,1 dB. Za razliku od drugog perioda gdje nisam imao mogunost elevacije antene, u treem periodu sam modificirao sat-tv polar mount i odradio sve veze koristei mogunost eleviranja antene. U drugome periodu u logu se nalo 6 veza, dok je u treem periodu odraeno jo 7 veza. Konani rezultat kontesta bio je 13 kompletiranih veza (dvanaest JT65b i jedna CW veza) meu kojima 9 mnoitelja s "uknjienih" 11 700 bodova u single assisted kategoriji. Odmah nakon kontesta kad se pile-up smirio kompletirane su jo 4 veze sa stanicama iz Sjeverne Amerike. QSL kartice su ve tradicionalno izmijenjene direktnim putem. Na slici moete vidjeti moju QSL karticu posebno pripremljenu za EME odrane veze. Do sluanja u ARRL EME 2006!
Radio HRS 2/2006

UKV
Pie: Adam Aliaji, 9A4QV

Prva EME veza 9A HB9 na 432 MHz


akon odrane veze sa stanicom HB9Q uslijedilo je pitanje: ''Da li je to prva EME 432 MHz veza izmeu HB9 i 9A?'' Nakon kratkog pretraivanja baze podataka, Dan (HB9Q) je sa zadovoljstvom potvrdio svoju pretpostavku i tako dodao Hrvatsku u svoju listu odraenih DXCC zemalja na 432 MHz. Ista injenica potvrena je i s moje strane kontroliranjem dosadanjih VHF/UHF prijavljenih rezultata te razmjenom podataka s iskusnijim VHF/UHF operatorima iz 9A. Nakon steenog EME iskustva na 144 MHz, odluio sam provjeriti svoje mogunosti i opremu na 432 Mhz. I ovaj put smo za nain rada odabrali JT65b nain rada i sve blagodati koje nam prua WSJT software. Iako bi to moda izgledalo jednostavno, poznavanje samoga programa WSJT ne jami nam i uspjeh. Osnovni nain rada slian je radu na 144 MHz, ali postavlja specifine zahtjeve opreme i prisnije poznavanje EME naina rada. Veza je odrana random nainom rada te stanica HB9Q nije bila upoznata o mojim namjerama. Takoer, moj pozivni znak nije se nalazio u bazi pozivnih znakova te je time primljeni signal trebao biti jak i kvalitetan kako bi bio ispravno dekodiran. Veliku pomo u odravanju veze odigrala je poluprofesionalna oprema HB9Q stan-

je pogodovalo lakoj korekciji doplera. QSO je kompletiran 2. listopada 2005. u 16:10 UTC, nepunih 6 minuta od upuenoga inicijalnog poziva. Kako je Mjesec ve polako zalazio ispod horizonta, vremena za CW qso nije bilo. Ovakve EME veze mogue su samo s tehniki dobro opremljenim korespodentima kojih ima nekolicina u svijetu. Osim impresivne opreme koju moemo vidjeti i na prigodnoj QSL karti sa slike, vano je dobro poznavanje tematike, protokola rada te fizikalnih zakona koji e nam pojednostaviti kompletiranje EME kontakata. Do sluanja na EME frekvencijama. ice uz koritenje paraboline antene promjera 15 metara. Kako je Dan naveo na svojim web stranicama da je u mogunosti uspjeno kompletirati vezu i sa stanicama koje koriste samo 50 W i jednu yagijevu antenu, time sam se i poveo. Koristio sam nemodificiranu oprema za tropo rad na 432 Mhz, primopredajnik FT-847 s originalnim predpojaalom, linearno pojaalo snage 300 W, 25 metara kvalitetnoga koaksijalnog kabela s kojim je napajana preko 20 godina stara 21-el. Tonna yagi antena. Kako nisam imao mogunost eleviranja antene saekao sam Mjesec na horizontu. To mi je donijelo jo ground gaina koji je uvelike pomogao odravanju veze. Uvjeti na bandu bili su odlini, degradacija je iznosila prihvatljivih -2 db, dok je dopler pomak frekvencije bio oko 900 hz. Signal postaje HB9Q bio je jak i uo se u zvuniku to

Pie: Stjepan urin Mark, 9A8A

Ivanica na 15 C!
nedjelju, 22. 1., na naem redovnom druenju (u Varadinu na auto-sajmu) Vlado, 9A5NV, i ja raspravljali smo postavljanju repetitora R-1 na Ivanici koji je nedavno stigao s popravka. On je doao s idejom da se uputimo gore jer je uo da je cesta prohodna, odnosno da je danas (u nedjelju) nekakva utrka maratonaca na Ivanicu. Moj je dio zadatka bio da pribavim kljueve od objekta gdje se R-1 nalazi i uzmem repetitor od 9A4DX-a. Trebali smo krenuti u ponedjeljak oko 10 sati. Ja sam se odmah prihvatio posla, ali do kljueva nisam mogao (o njima mogu razgovarati tek u ponedjeljak, u vrijeme radnog vreRadio HRS 2/2006

mena). Meutim, u ponedjeljak sam odluio najprije nekako doi do domara, koji vikendom dolazi u planinarski dom, da se raspitam kakav je put i kako to izgleda. Naao sam ga kod kue i rekao mi je da je ralica prola te da su juer bili neki gosti gore koji su doli autom. Na moje pitanje kako izgleda cesta, odgovara da bi bilo dobro da za svaki sluaj imamo lance. U meuvremenu se Vlado pojavio u Varadinu, ali bez lanaca, pa put odgaamo za utorak. Ja sam popodne uzeo repetitor, a pridruio nam se i Robert, 9A4R, koji nosi kljueve. U utorak je sve spremno. ekam Vladu da se pojavi. Vani je oko 13 C,
www.hamradio.hr

mirno je, sunano, i dan je obeavajui. Vlado je stigao oko 10 sati pa zajedno kreemo po Roberta. "Kupimo" ga na poslu i kreemo put Ivanca. Do Ivanca je sve u redu, cesta je ista i za pola sata smo stigli. Od Ivanca do Prigorca je cesta malo loija, a onda poinje uspon na Ivanicu. Planirali smo da emo do izvora (gano Vino) doi bez problema, ali ve kod prvog manjeg uspona Robert i ja guramo auto, a Vlado vozi. Kada smo napokon doli do izvora koji se nalazi u jednoj dolini, zaletom pokuavamo ii dalje. Nita od toga pa odmah montiramo lance. Cesta je oiena, ba kako nam je reeno, ali je na njoj puno
39

UKV

ugaenog i zaleenog snijega. Ono to je ralica istila nalazi se sa strane ceste pa nam se ini kao da se vozimo po bob stazi. Uz puno vjetine 9A5NV za oko sat vremena stiemo na vrh. Tu je doslovce kraj jer dalje nita nije oieno. Dom je zatvoren, vrijeme nije vie tako divno jer tu pue vjetar i temperatura je za nekoliko stupnjeva nia nego u podnoju. Od planinarskog doma pa do objekta gdje se nalazi repetitor ima oko 300 m, a budui sam ja neto "prtljao" oko fotoaparata i repetitora Vlado i Robert odoe. Za njima s alatom i repetitorom gazim snijeg koji je povremeno i preko metra visine. Oni su proli bez propadanja, a ja valjda zbog teine propadam duboko u snijeg Naravno da je najvei zapuh na samom ulasku u policijski objekt i sasvim je malo nedostajalo da zajedno s repetitorom zavrim u snijegu. im smo uli u prostoriju montiramo repetitor i odmah ima radioamatera koji ga eljno oekuju. Meu prvima se javio 9A4DX, pa 9A6AVU i svi oni koji su znali da

idemo gore i cijelim putem nas zvali mobitelom i zanimali se kako nam ide. R-1 radi i ubrzo se okupilo vee drutvo, a mi lagano pakiramo alat. Kada smo se uvjerili da sve radi, poli smo natrag prema planinarskom domu. Tu je ve bio parkiran auto Odailjaa i veza, koji su doli u provjeru TV odailjaa. Mi se na brzinu pakiramo, vani je 15 C, uskaemo u auto i natrag "bob stazom" prema Varadinu. Povratak je bio brz i bez zastoja uz samo jednu okrepu po putu..! Na kraju valja rei da se naalost nije moglo na jesen postaviti repetitor jer je nije bio na vrijeme popravljen, a kad je konano popravljen napadao je snijeg i do sada se nije moglo prii Ivanici. Nadam se da e R-1 dobro raditi, a uz malo sree uskoro e proraditi i RU-1 (za njega navodno jo nisu stigli kvarevi, a im stignu i RU-1 bude spreman odmah ga vozimo na njegovo mjesto). Jo tijekom jeseni potpuno smo obnovili antenske sisteme oba repetitora pa sada jedino

preostaje da ih ukljuimo! I jo samo zahvala Vladimiru Neubergu, 9A5NV, lanu Radiokluba Novi Marof, koji nas je svojim autom bez ikakve naknade vozio na najvii vrh Hrvatskoga zagorja u ovakvim "eskimskim" uvjetima, to je jo jedan dokaz dobre suradnje Radioklubova Varadin i Novi Marof i svih njihovih lanova. Nadamo se da e R-1 raditi na radost svih nas.

Pie: Nadia Weidlich, 9A2WN

Nove snage u amaterskoj radiogoniometriji Radiokluba "Arena Pula" iz Pule

lanovi sekcije za amatersku radiogoniometriju i orijentaciju Radiokluba "Arena Pula" iz Pule, poslije najveeg uspjeha u sezoni natjecanja 2005. godine, gdje su samo na Dravnom prvenstvu osvojili 17 medalja i zauzeli gotovo sva prva mjesta, spremaju se za slijedeu natjecateljsku sezonu. S obzirom da ova sportsko-tehnika disciplina jo nije dovoljno poznata u naem gradu, trener sekcije, Mio Weidlich (9A2VF), dao si je truda i obiao vie osnovnih kola. Niti u jednoj osnovnoj koli ova disciplina nije u potpunosti poznata. to se tie nastavnika tehnikog odgoja, ni oni nisu detaljno upoznati s materijom, pa linijom manjeg otpora, nisu zainteresirani za novu aktivnost. Ipak, zahvaljujui upornou trenera za ARG, okupilo se desetak uenika iz etiri osnovne kole, od kojih je na prvi sastanak doao samo jedan. Onda se pokualo na drugaiji nain. Mio je, u dogovoru s ravnateljicom i nastavnicom tehnikog odgoja osnovne kole "ijana", za vrijeme nastave, predstavio radioamatersku aktivnost i posebno ARG u estom razredu. Slijedei dan zakazao je sastanak (s grupom na slici) poslije nastave u umi iza kole. Svi zainteresirani koji
40

Ekipa mladih goniometrista

su se javili na nastavi, doli su na prvi trening i svi su i ostali do dan danas. Treninzi su se odvijali odmah poslije nastave, to se pokazalo veoma efikasnim. Posebna je pomo i podrka rada sekcije za ARG u Zajednici tehnike kulture grada i upanije, bez kojih ova aktivnost ne bi postojala. Posebno je zadovoljstvo to se postojea ekipa
www.hamradio.hr

proirila mladim snagama koje u 2006. godini oekuju est vrlo vanih natjecanja. Inae, treba napomenuti da radu s mladima, novim lanovima ARG sekcije, Klub posveuje mnogo panje, a posebno ovakvoj grupi koja je puna volje i entuzijazma.

Radio HRS 2/2006

DX i QSL info
Pie: Zlatko Matii, 9A2EU

DX i QSL info
TY Benin Meunarodna grupa radioamatera u sastavu: PA3EWP, IK1PMR, K2LEO i GM4FDM radit e iz Benina od 15. do 30. oujka kao TY5WP, TY1MR, TY2LEO i TY4TW. Aktivnosti e biti na svim KV opsezima od 160 do 10 metara i to svim vrstama rada. Radit e u WPX SSB natjecanju, kao i BARTG RTTY natjecanju. QSL TY1MR i TY2LEO via IK1PMR, TY5WP via PA3EWP, a TY4TW via GM4FDM. vrijeme biti preko 200 radioamatera iz cijelog svijeta. HR Honduras - Antonio, CT1BWW, Javier, HR2J, Lane, KC4CD, Antonio, HR2AHC, Daniel, HR2DMR, i Pedro, HR1PAC, radit e od 21. do 25. travnja s otoka Tigre (IOTA NA-060) kao HR4T i HQ4T. QSL samo direktno via HR2J. JT Mongolija - Nicola, I0SNY, Ernesto, I2FUG, Oscar, IK2AQZ, i Giovanni, IK2JYT, radit e od 19. travnja do 8. svibnja kao JT1Y iz Ulanbatora i JT0Y iz Oigija. Radit e na svim KV opsezima i na 6 metara CW, SSB i RTTY vrstama rada. QSL via I0SNY. YB Indonezija - YB1TC predvodi grupu operatora na DX ekspediciji na otok Simeulue (IOTA OC-NEW). Radit e s ovog otoka kao YE6P od 12. do 16. travnja. QSL via YB1TC. Vie informacija moete saznati na njihovoj web stranici: http://dxpedition.orari.web.id/simeulue. VU4 Andaman i Nicobar otoje - U organizaciji Indijskoga saveza radioamatera (NIAR) odrat e se na ovom otoju od 18. do 20. travnja hamfest. U ovom periodu e nekoliko meunarodnih grupa biti aktivno s ovog otoja. Iz Port Blaira radit e grupa predvoena s DL7DF na svim KV opsezima. Oni e pokuati ishoditi dozvolu za rad ve od 15. travnja. K3LP e predvoditi drugu grupu. U trenutku dok ovo piem jo se ne znaju pozivne oznake niti toni datumi aktivnosti. Oekuje se da e na otoju u to

DXCC menader Bill Moore, NC1L, javlja da se DX ekspedicija na otok Kure (K7C od 25. rujna do 5. listopada 2005.) i ekspedicija na Malyj Visotskyj (R1MVC/R1MVW od 15. do 28. studenog 2005.) priznaju za DXCC diplome. QSL galerija koja sadri preko 3 100 QSL kartica u 8 zasebnih galerija: 58 ugaenih DXCC entiteta (preko 600 QSL-ki), deset najtraenijih DXCC entiteta (preko 100 QSL-ki), antarktike baze (preko 500 QSL-ki) i jo neke moete nai na web adresi: http://LesNouvellesDX.free.fr. Svoje dojmove i mogue komentare i prijedloge moete poslati na e-mail: LesNouvellesDX@free.fr. Interaktivni DX kalendar zasnovan na "425 DX News" moete pronai na web stranici: http://www.dxwatch.com/.

9A topband lista (raeni DXCC entiteti, bez ugaenih entiteta)


Poz. oznaka 9A7W 9A1CCY 9A2EU 9A5CY 9A2NO 9A3SM 9A2TN 9A1CAL 9A2JK 9A2F 9A3JB 9A5T 9A3KR 9A2QP 9A2YC 9A2OM 9A1HBC 9A3IJ 9A1CKH 9A3MN 9A5MT 9A2RD 9A2GA 160 177 198 155 182 96 90 114 63 70 0 86 55 73 18 5 6 99 32 0 0 53 0 0 80 269 246 258 230 165 202 153 183 140 165 147 135 222 94 161 43 154 111 134 21 70 123 48 40 308 310 298 299 261 268 230 233 204 234 208 258 216 179 205 73 212 156 163 59 196 204 51 30 289 274 276 270 245 220 221 169 176 166 183 85 83 127 4 0 62 93 0 0 1 0 0 20 328 320 321 321 300 307 306 320 305 301 287 265 257 262 301 335 212 233 262 236 181 215 75 17 312 300 299 303 270 229 234 221 240 260 217 186 162 212 129 171 79 88 0 114 24 0 0 15 328 320 316 317 301 297 292 309 296 283 288 263 214 247 291 327 218 241 223 258 213 208 57 12 294 285 281 291 195 195 223 202 234 224 208 182 137 211 144 47 58 16 0 68 25 0 0 10 311 294 301 282 267 265 261 291 281 283 256 216 217 211 275 292 168 223 225 230 209 221 147 Ukupno 2616 2547 2505 2495 2100 2073 2034 1991 1946 1916 1880 1645 1581 1561 1515 1294 1262 1193 1007 986 972 971 378

Ova lista bit e povremeno objavljivana u asopisu. Sve dopune aljite na e-mail: 9a0hrs@hamradio.hr

Radio HRS 2/2006

www.hamradio.hr

41

DX i QSL info

QSL via:
Call Manager Call Manager

3W9JR 3Y0X 5H1C 5T0JL 7Q7VB CE6M EX8M FO/DL1AWI FO/DL5XU FO/DL9AWI

OK1JN N2OO F5TVG ON8RA UA4WHX CE6AMN IK2QPR DL3APO DL3APO DL3APO

JW4GHA KG4SB TO2FG TO2ANT TZ3M XF1K ZD8QD ZD8WX ZD9ATN

LA4GHA N4BAA F6HMJ F6HMJ F6CXJ N6AWD K4QD W4WX IZ0CKJ

Mali HAM oglasi


U ovoj rubrici moete objaviti svoj oglas i to posve besplatno. Jedini uvjet je da je sadraj oglasa HAM naravi. Oglase aljite e-mailom na 9a0hrs@hamradio.hr ili se osobno javite Ljiljani, 9A5BL, i dogovorite nain dostave. Prodajem sljedee ureaje: - JRC HF Lin. Amp. model JRL2000 1 KW, - 48 Mosfets-sepp system, - 4 antenna input, - auto tuner daljinski electronic protection (manual i service book), malo rabljen, - Yaesu FT 1000 D HF TRX, 250 W s puno dodatnog; DVR, table mike, interface 232 c - power OPT, tiskana ploa kompletna s izlaznim tranzistorima, - KENWOOD 680 S HF, 100 W, TRX 12 volta, - MFJ Verso Tuner V MFJ 989 C s ugraenim Dummy Load 300 vata, - UKV duo bander Yaesu FT 5200, mobile trx 50 5 vata (70 cm2 m), - Oscilloscope 200 mhz Philips PM 3094, 4 kanala. Informacije na telefon 098/1934536, Ante Kraljevi, 9A3SU. Prodajem: - balun FRITZEL FR 1026,1:1, 1 500 W CW i 3 000 W SSB, - linear za 2 m MIRAGE - B - 34, 2 W in, 35 W out, - linear za 2 m ES ELECTRONIC, 10 W in, 35 W out, - antena G5RV HARI, 10 do 40 m, do 1 kW, duga 15,5 m, - elektronka PHILIPS, QB5/1750, - elektronka EIMAC, 4CX250B, - podnoje za 4CX250B s kaminom, - slualice AKG, tip K-240 i K -141, 600 oma, - umjetna antena KATHREIN, K 6226401, 0 do 2 500 MHz, 10 W. Sve navedeno je novo i vrlo povoljno. Upitati: Kruno Feri, 9A2OM, telefon: 031/ 213-313, mobitel: 098/ 253-283.
www.hamradio.hr

Prodajem slijedeu opremu: - linearno pojaalo za 144 MHz s 3 CX800, izlazne snage 800 W (uz pojaalo ide i rezervna cijev), - super transverter 144/28 MHz, izlazne snage 50 W, umni broj 1,35 dB, dinamika +0 dBm, - transverter 50/28 MHz izlazne snage 10 W s diodnim mjeaem, - linearno pojaalo za 144 MHz s GI7B, izlazne snage 330 W (uz pojaalo ide i rezervna cijev). Za sve informacije obratite se na mobitel 098/371 208 ili e-mail: grongo@st.t-com.hr. Goran Grubii, 9A6C. Prodajem kratkovalnu postaju FT-901 DM s multi band FD-4 tvornikom antenom. Informacije na telefon: 048/858-137 ili mob. 098/565-457, Josip Ki. Prodajem 2 m SSB/CW RIG IC-202 (1 200 Kn), antene za 144 MHz Cushcraft 13B2N - 13-el. Yagi (700 Kn), vokac 2 m Yaesu FT-23R (800 Kn), transverter 28/144, 10 W, (1 200 Kn), multimode modem PK-232. Info: Mate, 9A4M (044/531-453, 19-21 h).
42

Prodajem: - KV Kenwood TS 520, 180 W, sauvan kao nov s novim rezervnim cijevima, sve 200 eura, - Kenwood DG 5, conter i digitalni displej za analogne radiopostaje (org. za TS-520), 100 eura, - KV Kenwood TS -140, 100 W, interface za paket RTTY, CW konverter i ostalo; sve zajedno 500 eura, - Kenwood automatski antena tuner AT-250, 300 eura, - rotator za UKV antene, 60 kg, novi, 100 eura, - ispravlja 13,8 V/20 A Zetagi, 80 eura, - Yaesu FRG 8800, digitalni komunikacijski prijamnik, 150 kHz 30 MHz, 250 eura. Kupujem: - UKV predpojaalo s HF VOX-om, - antenu, kratkovalni set za automobil, - antenu, vertikalnu, multiband. Sve informacije na telefon: 035/363-000 ili mobitel: 098/363-000 Milan Mravinac, 9A2HC. KV-ureaj TS-50S, mobilni, HF, 100W, prodajem. Informacije na tel. 098/ 260 870, Neven, 9A5YY

Radio HRS 2/2006