You are on page 1of 21

CESTOVNI PROMET

- primarni zagaiva zraka u gusto naseljenoj sredini 50%

Cestovna motorna vozila kao izvor zagaenja zraka na temelju kemijske analize ustanovljeno je da potrebna koliina kisika potrebna za potpuno izgaranje 1 kg goriva iznosi 14,7 kg odnos stvarne koliine zraka potrebne za proces izgaranja jedinine koliine goriva naziva se faktor zraka >1 siromana smjesa (viak zraka u smjesi) <1 bogata smjesa izgaranjem goriva nastaju produkti izgaranja nekodljivi sastojci nepotpunim izgaranjem goriva nastaju produkti koji su i dalje sposobni izgarati te su kao takvi jako tetni za okoli NEKODLJIVI SASTOJCI: vodena para (H2O) duik (N2) kisik(O2) ugljikov dioksid (CO2) KODLJIVI SASTOJCI: ugljikov monoksid (CO) ugljikovodici (CH) duini oksidi (NOx) sumporov dioksid (SO2) aa olovo

50% CO2 u formiranju efekta staklenika CO2 u prometu: 82.9% cestovni, 11.7% zrani, 2.9% eljezniki, 2.5% pomorski promet prosjean ispuh CO2 za jedan automobil 16,5 g/km ugljini monoksid - benzin motor 0,25 10 % - diesel motor 0,005 0,5 % maksimalna doputena koncentracija ugljik monoksida (CO) je 50 ppm, dok je pri mirovanju 200ppm PAU policikliki aromatski ugljikovodici uinci zagaenja zraka: na ovjeka bolesti dinih organa (rak, astma, bronhitis) na biljke na materijale korozija, oteenje proelja zgrada EKO TEST U REPUBLICI HRVATSKOJ od 14.08.2001. dva osnovna naina redukcije: 1. podeavanje rada postojeih motora i njihovo dovoenje u ispravno stanje 2. zamjena postojeeg voznog parka u kojem prevladavaju bezolovni katalizatorski motori s manjim i ekoloki prihvatljivijim voznim parkom s REG-KAT

Znaenje homologacije cestovnih vozila za istou okolia HOMOLOGACIJA postupak utvrivanja sigurnosnih i ekolokih sposobnosti vozila dosad je ukupno doneseno 109 ECE pravilnika koji se odnose na podruja aktivne sigurnosti pasivne sigurnosti zatite okolia opih uvjeta sigurnosti popis ECE pravilnika koji se odnose na emisiju ispunih plinova ECE R15 kontorla emisije ispuha iz otto i diesel motora ECE R83 zamijenio ECE R15, uveo strou kontrolu ECE R24 dimnost ispunih plinova diesel motora ECE R49 kontrola emisije ispuha srednjih i velikih dieselovih motora ECE R84 emisije ispunih plinova s obzirom na potronju goriva ECE R101 emisije CO2 i potronje goriva Mjere za smanjenje ispunih plinova kod OTTO motora zahvati unutar motora sustavi elektronikog paljenja elektroniki sustav za ubrizgavanje zahvati izvan motora katalizatori zagrijavanje katalizatora upuhivanje sekundarnog zraka toplinske izolacije ispunog sustava najdjelotvorniji sustav za proiavanje ispunih plinova (ak 3 tetna plina) je katalizator trostrukog djelovanja (smanjuje emisiju do 90%) uvjeti za djelotvoran rad trostrukog katalizatora: 1. bezolovno gorivo 2. bogatstvo smjese stehiometrijski omjer zraka i goriva ( faktor zraka =1) 3. radna temperatura katalizatora (300 450 oC) nakokn 2-4 km vonje (150s da katal. dobije radnu temp.) 4. radni vijek nakon 80000 km katalizator se kemijski i mehaniki oneisti (brzina starenja i zaprljanja) Katalizator redukcijski, oksidacijski, trostrukog i dvostrukog djelovanja proces u katalizatoru se odvija u 3 faze: 1. adsorpcija 2. kemijske reakcije 3. desorpcija Trostruki katalizator je najskuplje i najbolje rjeenje njegova efikasnost ovisi o bogatstvu smjese, temperaturi ispunih plinova, o brzini starenja i zaprljanja

uz njegovu primjenu potrebne lambda sonda tj. sonda kisika s elektronskim upravljaem radi uspjenog ienja tetnih tvari zagrijavanje katalizatora moe biti: elektrinim grijeem (izravno iz akumulatora, izravno iz alternatora) plamenikom primjenom aktivnog ugljena Prednost: brzo zagrijavanje na radnu temp nizak protutlak jednostavna dijagnostika ekoloki povoljna rjeenja DIESEL MOTORI problem su duini spojevi (NOx) i aa proces izgaranja u podruju siromane smjese tj. s vikom zraka, pa nisu problem ugljikov monoksid (CO) i ugljikovodici (CH) mjere za smanjenje ispunih plinova dieselskih motora su: zahvati unutar motora poetak dobave predubrizgavanje punjenje hlaenje usisanog zraka povratno voenje ispunih plinova zahvati izvan motora: kemijske reakcije termike reakcije katalitike reakcije Katalitike reakcije (proiavanje plina od estica): selektivna nekatalitika redukcija - kamioni selektivna katalitika redukcija neselektivna katalitika redukcija DENOX katalizator oksidacijski katalizator DENOX katalizator je predvien za rad u siromanim smjesama i slui za smanjenje NOx preko 30% oksidacijski katalizator omoguuje oksidaciju CO i CH pri temperaturi iznad 170 oC keramiko monolitni filter visok stupanj proiavanja temperaturna postojanost keramike relativno mali prostor zapremanja zbog taloenja estica potrebno je obnavljanje filtera Nedostaci: velika potronja energije poveanje cijene i mase vozila mala tajnost akumulatora

BUKA U CESTOVNOM PROMETU 40 % europskog stanovnitva izloeno je buci iznad 55 dB 20 % je izloeno buci koja prelazi 65 dB nedopustiva razina za dugotrajnu izloenost buka od gradskog prometa moe poveati rizik od infarkta 2 - 3 puta buka preko 60 dB moe izazvati podraivanje simpatikog dijela autonomnog ivanog sustava razna buke ili zvuka L u dB jednaka je: L = 20 * log (P/Po) [dB] decibel je mjera za potencijal zvunog tlaka mjerenje buke ima sljedeu svrhu: da se ocijeni vanost buke kao tetnog faktora u odreenoj sredini da se dobiju podaci koji e sluiti za planiranje naselja i prometnica da se dobiju podaci za stvaranje matematikog modela za prognoziranje buke da se utvrdi nunost i potreban opseg mjera za zatitu mjerenje buke: pojedinanog vozila prometnog toka utjecaj pojedinih imbenika prometnog toka na razinu buke: protok brzina struktura smanjenje buke na izvoru: rad motora smanjenje brzine vozna povrina hrapaviji kolnik stvara veu buku upravljanje prometom preusmjeravanje prometa ponaanje vozaa smanjenje rasprostiranja buke: planiranje prometom dovoljna udaljenost od prometnica zaklanjanje prostora koja se titi primjena barijera smjetanje prometnica u usjeke smjetanje prometnica u tunele mjere za smanjenje buke provodi se: a) na izvoru buke b) na prijenosu buke (prigunim aluminijskim poklopcem) c) na prijemniku buke (upotrebom panelnih ploa)

mjere za smanjenje buke kod motora: upravljanjem procesom izgaranja smanjenjem buke konstrukcijom motora smanjenjem buke oklopom oko motora zidovi kuita motora od visokoprigunih materijala i to krai, od lijevanog magnezija ( smanjenje visokofrekvencijske buke pritom iznosi 10-12 dB) Active Noise Control sustav (ANC) mjere za smanjenje buke izvan motora: voenjem prometnice u tunelu smanjuje se buka za 20 dB uzduni nagibne vei od 3% (nagib od 4% poveava zvuni inzenzitet za 3 dB) odabrati odgovarajuu brzinu 90 km/h poveava se buka za 3 dB gradnjom prirodnih zvunih barijera u obliku zidova, zatitnih nasipa i poumljenim pojasima

Uklopljenost ceste u krajolik 1. izbor trase prostorni i razvojni gospodarski planovi 2. prometni planeri izbor tipa prometnice, njenoj opravdanosti s obzirom na optereenje 3. graditelji s tehnikim rjeenjima 4. pejzani arhitekti koncepcija najmanjeg oteenja krajolika, sanacija nakon gradnje razvija se djelatnost OBLIKOVANJA KRAJOLIKA SUVREMENIM CESTAMA tuneli su negdje moda i nepotrebni, ali uvaju okoli

Utjecaj ceste na okolinu od svih vrsta prometnica najvei utjecaj na okolinu imaju ceste suvremene ceste zbog velikih irina i visokih zahtjeva intenzivno naruavaju sliku krajolika u gradnji cesta treba mijenjati mnoge klasine graditeljske tehnike projektiranja Tuneli umjesto usjeka treba izvoditi tunele i tamo gdje oni nisu tehniki potrebni i to povrinskim otkopom Usjeci i nasipi ako se rade, moraju dobiti poloene strane, esto mnogo poloenije nego to to zahtijeva pokos prirodnog klizanja terena

Vijadukti ne treba ih izbjegavati dobro oblikovana inenjerska konstrukcija pridonosi krajoliku Potporni tipovi Valja ih izbjegavati, a tamo gdje su neizbjeni treba ih obloiti debelim kamenom, a ne raditi u betonu. Ograde-branii Treba ih izbjegavati na autocestama umjesto limene ograde, bolje je ostaviti irok zelen pojas, irok koliko i jedan trak smjera s rigolom po sredini, poloenih stranicama Ulazi u tunele Oni moraju biti poloeni u padini brijega, a ne izvoeni na stari nain s vertikalno betonirani iskopom Ceste u kosine umjesto urezivanjem ceste u padinu brijega usjekom i nasipom, suvremena gradnja cesta radi sa uzdunim vijaduktima osim tehnikih i estetskih prednosti prua i ekoloke Pothodnici i podvonjaci Oni moraju biti to vie prostorno osloboeni umjesto da se provlae kroz uski betonski prolaz kako bi izgledali kao prirodna uteknua. Faze planiranja prometa nakon II svjetskog rata 1. prva faza faza automobila obuhvaa obnovu s jasnim davanjem prioriteta automobilu i traje sve do sredine 60-ih godina 20. st. planirao se grad ''primjeren automobilu'', zanemaren javni gradski prijevoz 2. druga faza faza razmiljanja, sredinom 60-ih godina 20. st. pojavljuju se zahtjevi za integralnim planiranjem svih oblika prometa 3. trea faza zapoela 70-ih godina 20.st. obnavljanje sustava javnog gradskog prometa koncept mjera smirenog prometa 4. etvrta faza masovnija izgradnja podzemne i nadzemne gradske eljeznice 5. peta faza od sredine 80-ih godina 20. st. nema primjerenog rjeenja za problem gradskog prometa

Prometni infarkt tri strategije rjeenja: 1. staru gradsku jezgru zatvoriti za automobile 2. oteati prilaz osobnom vozilu u centru grada 3. ponuditi kvalitetne i raznovrsne alternative osobnom vozilu

Koraci u cilju ekolokog prometnog sustava 1. postepeno uklanjanje automobila grad kraih udaljenosti voditi takvu prometno-urbanistiku politiku da se smanji relacija putovanja 2. preusmjeravanje prometa unapreenje nemotoriziranog i javnog gradskog prometa destimulativno djelovati na koritenje vozila 3. poboljati tehniku i tehnoloki aspekt vonje 4. mjere smirivanja prometa Alternativna goriva Biodiesel dodaje se 20% klasinom diesel gorivu i smanjuje emisiju tetnih tvari za 35% emisija staklenikih plinova od diesel goriva iznosi 2,8 kg/l, a kod biodiesela iznosi 0,89 kg/l, to je 68% manje CO2 neutralno gorivo transport biodiesela gotovo je potpuno neopasan za okoli, jer se u tlu razgradi za 28 dana u vodi se razgradi za nekoliko dana najznaajnija prednost biodiesela je smanjenje emisija staklenikih plinova i tetnih tvari Prednosti zatvoren CO2 kruni tok 50% manja emisija tetnih plinova bioloki dobro razgradivo industrijska proizvodnja obnovljiv izvor energije koliina ai manja do 50% gotovo da nema sumpora

Nedostaci manja ogrjevna mo vea potronja za oko 10% manja snaga motora poras emisije NOx za 12% razgrauju lakirane povrine jak miris ispunih plinova

Mjere za smanjenje potronje goriva 1. pomak u postojeoj strukturi koritenja oblika i sredstava prometa (preusmjeravanje sa cestovnog na eljezniki promet) 2. ogranienje potronje goriva 3. bolje iskoritenje prijevoznih sredstava 4. bolje iskoritenje goriva Prostorno planiranje i ekologija u prometu obnovljivi izvori energije energija vodnih tokova i kretanja vode, suneva energija, energija vjetra neobnovljivi izvori energije fosilna goriva, nafta i plin vrste goriva kruta goriva tekua plinovita Osnovni kriteriji za ocjenjivanje potencijalnog alterantivnog goriva: 1. 2. 3. 4. 5. mogunost masovne proizvodnje i to iz obnovljivih izvora specifinost pripreme smjese utjecaj na okoli ekonomski uvjeti konkurentnost cijene (cijena se vrednuje po energetskoj jedinici) stupanj opasnosti pri manipulaciji

VODIK Prednosti moe se pretvoriti u korisne oblike energije s visokom efikasnou obnovljivo gorivo proizvodi se iz vode najlaka tvar poznata ovjeku nema emisije tetnih plinova neutralan, ugodan za ovjekov okoli GORIVI LANAK elektrokemijski motor koji izravno pretvara energiju goriva u elektrinu energiju za pogon vunih motora elektrina vozila kod baterija je gorivo pohranjeno u samoj bateriji, a kad goriva vie ne potie kemijsku reakciju za proizvodnju elektrine energije, baterija se mora obnoviti gorivo je kod gorivog lanka smjeteno u zasebnom spremniku i opskrbljuje gorivi lanak prema potrebi kad vozilo isprazni spremnik, potrebno ga je ponovno napuniti O2 + 4H + 4e2H2 + O2
2H2O

Nedostaci skupa proizvodnja niska tehniki problemi skladitenje pri proizvodnji se troi 90% energije (pri elektrolizi vode)

4H+ + 4e2H2O + elektrina struja i toplina

2H2O

vodikov plin dolazi na elektrodu obloenu metalom (npr. platinom) koja razdvaja molekule vodika na atome, odnosno ionizira ih u vodikove ione, tj. katione ta elektroda u kontaktu je s elektrolitom, vodom ili drugom tekuinom ije se polarne molekule mogu ionizirati i provoditi elektricitet PRIRODNI PLIN Prednosti: jeftiniji i do 65% raspoloivost jo 200 godina laki od zraka via temperatura zapaljivosti nekodljiv za ljudsko zdravlje Nedostaci: emisija NOx kao kod otto motora SPP poveava teinu spremnika *5 7 puta

ZRANI PROMET

Komercijalno zrakoplovstvo i okoli eksterni trokovi zranog prometa uslijed oneienja, zaguenja i stradavanja na razini EU iznosi 16,4 milijarde /god. Meunarodne organizacije za okoli u zrakoplovstvu International Civil Aviation Organization International Air Transport Association European Community budue operacije zrakoplovnih motora ugroavajui temeljne komponente odrivog razvoja stavljaju pred proizvoae do 2010. zahtjeve: smanjenje potronje za 20% smanjenje razine buke za 10 dB smanjenje NOx emisije za 85% smanjenje izravnih operativnih trokova za 3% ANEX 16 ICAO zatita okolia Volume I buka zrakoplova Volume II emisija zrakoplovnih motora ANEX-om 16 ICAO zrakoplovi se dijele u 4 skupine kategorija 1 neodgovarajui zrakoplovi (prema doputenom stupnju buke) koji ne mogu dobiti certifikat o plovidbenosti (B 707) kategorija 2 zrakoplovi koji djelomino odgovaraju doputenom stupnju buke radi ega ih treba utiati ili postupno izbaciti iz uporabe (B 727-100, B 747-200) kategorija 3 zrakoplovi koji odgovaraju doputenom stupnju buke kategorija 4 zrakoplovi koji imaju razinu buke niu od 10 dB od postavljenih granica 2006. godine

10

Buka u komercijalnom zranom prometu ICAO propisao tri referentne toke u blizini USS-e kojima se utvruje razina buke pri slijetanju odnosno polijetanju toka A (preletna toka) - koja se nalazi na produenoj sredinjici USS-e, udaljenu 6500m od poetka zaleta pri polijetanju. U ovoj toki se mjeri razina buke pri uzlijetanju toka B (prilazna toka) nalazi se na produenoj crti USS-e, 2000m od praga USS-e. U ovoj toki se mjeri razina buke pri slijetanju toka C (lateralna toka) nalazi se na paralelnoj sredinjici USS-e, udaljenoj od sredinjice 650m, gdje je razina buke najvea za vrijeme uzlijetanja zrakoplova

Naini smanjenja buke u zranom prometu TEHNIKI utiavanjem motora u eksploataciji (Husk-kit), izmjenom motora i zamjenom bunih zrakoplova novim modelima ORGANIZACIJSKO-TEHNOLOKI reguliranje lokalne gustoe prometa, racionalizacija poetno-zavrnih operacija na zranim lukama Izvori buke zrakoplova pogonska skupina struktura zrakoplova oko koje se stvaraju turbulentni slojevi buka turboventilacijskog motora nastaje radom njegovih elemenata: ventilatora kompresora turbine i komore izgaranja te zbog strujanja mlaza ispunih plinova Postoje 4 glavna elementa balansiranog pristupa u regulaciji zrakoplovne buke po rezoluciji ICAO 2000. godine 1. 2. 3. 4. redukcija buke na izvoru operativne restrikcije za zrakoplove na granici udovoljavanja ''chapter 3'' standarda posebno planiranje i menadment aerodroma operativne procedure smanjenja buke

Operativne mjere smanjenja buke postupak FAA postupak Lufthause (tehnika mali otpor mali potisak) prilaz u dva stupnja prilaenje/odlet po krivocrtnoj putanji

11

Emisije ispunih plinova mlaznih motora predmetom kontrole su: CO,NOx, HC i koksne estice, tj. dimnost ispunih plinova najznaajnije oneienje je na visinama krstareeg leta (8-12km) odnosno u podruju tropopauze gdje se zrakoplovi pojavljuju kao jedini antropogeni zagaivai sveukupno je 1/5 zrakoplovima emitiranih polutanata u donjim stratosfernim slojevima, dok je ostalih 4/5 unutar troposfere staklenik-efekt je na granici tropopauze deset puta vei nego u donjim slojevima najveu brigu zadaju duiini oksidi (NOx) zbog dva efekta: 1. iznad tropopauze doprinose unitenju ozona 2. u gornjoj tropsferi poveavaju koliinu ozona koji na ovim visinama stvara efekt staklenika RJEENJE: u tehnikom unapreivanju, tj. na poboljanju ukupne aerodinamike zrakoplova kao i na projektiranju nove generacije propfan-motora s novom koncepcijom komore za izgaranje Utjecaj zrane luke na okoli buka zrakoplova emisija zrakoplovnih motora planiranje namjene i uporaba okolnog zemljita tretiranje otpada oneienje tla i vode na zranoj luci i njezinoj okolini Na svjetskim zranim lukama sve je prisutniji termin environmental capacity koji znai ogranienje kapaciteta zrane luke s aspekta zatite svjetske okoline. Poveanje prometa uvjetuje: poveanje koliine otpada tretiranje otpada na nain da se koriste materijali pogodni za recikliranje Oneienje zraka na zranoj luci od ispuha zraka motora otvori za gorivo zrakoplova motorna vozila putnika i zaposlenih i posjetitelja zrane luke zemaljska oprema graevinske aktivnosti RJEENJE: zahtijevati da su motori ugaeni u blizini ulaza/izlaza koristiti manji broj motora koji rade velikom brzinom okretaja u minuti dok rulaju kako bi se smanjile emisije CO i HC rijeiti problem izlaska goriva

12

Oneienje vode od rada zrane luke Sanitarni otpad Industrijski otpad Oneienje voda zbog olujna vremena i kanalizacije Otpad od ienja zrakoplova, punjenja goriva Otpad od remonta i odravanja zrakoplova Alternativni pogon u zrakoplovstvu Prvi zrakoplov koji je poletio kraj Moskve na tekui vodik je TUPOLJEV 154 Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednsoti: mogunost izgaranja siromanih gorivih smjesa nie temperaturne granice paljenja dobro mijeanje sa zrakom i velika reaktivnost ( kratko zadravanje zraka) istraivanja pokazuju da se emisije NOx pri izgaranju vodika mogu smanjiti na 1/3 projektiranje nove kompatibilne infrastrukture vrlo skupo ( ukapljivanje, spremnici za njegovu pohranu i sl.) ''cryoplane'' smjetaj spremnika za gorivo u trupu iznad putnike kabine. Nove tehnologije tehnoloko usavravanje zrakoplovnih motora zadnjih 40-ak godina pridonijelo je smanjenju potronje goriva od 70% tipini zrakoplovi koji se aktulano uvode su za 20 dB tii u odnosu na zrakoplove od prije 30-ak godina, to znai redukciju luke za 75% Operativne mjere prema izvjeu IPCC, poboljanjem ATM efikasnosti ( kontrola zranog prometa) moe se reducirati potronja goriva za 6-12% Ekonomske mjere uvoenje zrakoplovnih ekolokih naknada (0.20 dolara po litri goriva smanjio bi rast zrakoplovne emisije za 30%) Materijali izrade nove generacije zrakoplova kompozitni materijali smanjenje teine zrakoplova poveanje nosivosti dugotrajna izdrljivost vea otpornost na optereenje

ve 60% konstrukcije A350 zrakoplova napravljeno od plastike ojaane karbonskim vlaknima, te aluminij-litijskih legura

13

najee u uporabi su sljedei materijali: plastika ojaana vlaknima staklena vuna fiberglas ojaan karbon karbon kompozit super legure (bazirane na niklu, kobaltu ili eljezu) Ekoloka tehnologija gradnje zrakoplova IZRAVNI poboljanjem konstrukcije i performansi zrakoplovnih motora kao glavnih izvora buke i emisije POSREDNI reguliranjem prometa na naim minimiziranja lokalne gustoe prometa i reguliranjem operativnih faza leta, tj. poetno-zavrnih operacija na zranim lukama

14

ELJEZNIKI PROMET
Ekoloke prednosti eljeznikog prometa strategijom EU do 2020. predvien je jedinstven europski eljezniki sustav: poveati trini udjel eljeznice u prijevozu putnika sa 6% na 10% i u teretnom prijevozu sa 8% na 15% u zemljama Srednje i Istone Europe zadrati udio eljeznice u ukupnom prijevozu tereta na razini od 40% udvostruiti produktivnosti radne snage na eljeznicama poveati djelotvornostenergije za 50% zadnjih 30. godina svake godine u Europi se zatvara u prosjeku 600 km eljeznikih pruga, dok se istovremeno cestovna mrea poveava za 1200 km pogrena prometna strategija Eksterni trokovi za razmatranje strukture eksternih trokova uzeti su parametri: nesree zagaenja zraka klimatske promjene buka eksterni trokovi rastu i 2010. u odnosu na 1995. porast e za 58% (zbog poveanja intenziteta prometa, zbog velikih brzina eljeznikog prometa) argument za preusmjeravanje prijevoza tereta sa cestovnog na eljezniki su eksterni trokovi koji su nii i do 5 puta cestovni promet generira i do 87% ukupnih eksternih trokova prometa (zrani promet 14%, eljeznii 1.9%, vodni promet 0.4%) Poveanje energetske djelotvornosti eljeznikog prijevoza smanjiti masu eljeznikih vozila poveati aerodinamiku i smanjiti trenje poveati koristan prostor u eljeznikim vozilima koristiti to vie regenerativne konice i akumulirati energiju raditi na inovativnim vunim konceptima i izvorima energije posebnu panju obratiti na upravljanje i organizaciju smanjivati energetsku potronju za potrebu komfora smanjiti gubitke pri prijenosu kod elektro i diesel vue mjeriti i dokumentirati energetsku potronju

15

Ekoloki aspekt eljeznikog prometa eljezniki promet prema trima glavnim imbenicima degradiranja okolia zauzimanju povrina, utroku energije i oneienju zraka predstavlja najpovoljniji oblik prometa eljezniki promet zahtjeva tri puta manje zemljinog prostora nego cestovni uz priblino jednako prometno optereenje ako eljeznicu usporedimo s automobilom, onda ona emitira 8.3 puta manje tetnih tvari u okoli, a 30 puta manje nego teretno vozilo za isti obujam prometa utroak energije po jedinici obavljenog rada na eljeznici je 3.5 puta manji nego u cestovnom putnikom prometu, a 8.7 puta manji nego u teretnom prometu Ekoloki nedostatak eljeznikog prometa buka kod vlakova velikih brzina prijevoz opasnih i tetnih tvari prskanje herbicidima ionizacija zraka kod elektrovue Problem buke u eljeznikom prometu preko 80% svih izvora buke otpada na prometna vozila, od toga 18% na promet tranicama buka od eljeznikog prometa je kratkotrajna, javlja se po voznom redu i iste je glasnoe i karaktera sustav za ocjenu buke ima 3 granine vrijednosti (imisijsku, plansku i alarmnu) glavni problem postaje buka kod vlakova velikih brzina koji se kreu na umjetnim objektima (tuneli, mostovi) te je potrebno razmotriti poloaj trase u odnosu na teren tri tehnike mjere zatite: smanjivanje buke na izvoru, sprijeavanje prijenosa buke i smanjivanje buke na mjestima prijema smanjenje buke na izvoru: izolacijski materijali ugraeni u gornji ustroj pruge oblaganje zidova tunela materijalima za apsorpciju zvuka spajanje susjednih tunela zatitnim graevinama gornji sloj od drobljenog kamenog agregata sprijeavanje prijenosa buke: zatitni zidovi sporedni tuneli potkopi vertikalni ahtovi umjetno stvaranje suprotnog strujanja zraka vegetativni zasadi smanjenje buke na mjestu prijema: izrada zvunih barijera ispred stambenih naselja poboljanje zvune izolacije vegetativni zasadi

16

Tretiranje pruge herbicidima herbicidi su kemijska sredstva koja suzbijaju rast neeljenih biljaka (korova) mogu biti organskog ili neorganskog porijekla, u krutom ili tekuem stanju prema opsegu djelovanja su: totalni selektivni ( unitavaju samo odreene biljke) u vicarskoj i nekim zemljama EU potpuno je zabranjena primjena herbicida koji djeluju na korijen biljaka u odravanju eljeznike infrastrukture usvojeni propisi trae selektivnu primjenu herbicida u najnioj moguoj koncentraciji koja je uinkovita pravila uvjetuju uklanjanje raslinja samo u krajnjoj nudi ( a ne redovito kao do sada) primjenu samo odreenog broja herbicida ije djelovanje nije previe tetno za okoli (glifosat) kolovano osoblje za provedbu tretmana ogranienje podruja primjene na najmanju moguu mjeru na mrei H-a koristi se samo 6 vrsta herbicida u razliitim kombinacijama

17

TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET
korisnik svih ostalih vidova prometa i samim time posredni zagaiva kod izgradnje telekomunikacijske mree koristi se mehanizacija i zadire u okoli pri eksplotaciji TK prometa javljaju se elektrina i elektromagnetska polja, a sa njima i elektrosmog, te dolazi do pojave elektrostresa uvjetovanog tim poljima Elektrosmog drutvo koje nastaje naim oima, a temelji se na povezivanju elektonskih raunala, informacijskih mrea, baza podataka i potraakoj elektronici, susree se sve ee s problemima oneienja okolia elektro magnetskim zraenjem koje u ljudskom organizmu proizvodi elektrostres, a zovemo ga elektrosmog pojam elektrosmog u irem smislu obuhvaa sva podruja neionizirajuih zraenja u golemom elektromagnetskom spektru od statikih polja preko polja ekstremno niskih frekvencija (ELF), radiofrekvecija (RF) do polja najviih frekvencija ultraljubiastog (UV) svijetla dananja optereenja od elektro magnetskog zraenja izazivaju prema spoznajama mnogih znanstvenika biokemijske promjene i stalan stres u sredinjem ivanom sustavu takoer izazivaju i poremeaje funkcija mozga i psihika oteenja burnim razvojem telekomunikacija proireno je elektro magnetsko oneienje okolia irom svijeta i u podruju visokih frekvencija elektromagnetska se zraenja: mijeaju u zbivanja u stanicama utjeu na genetske informacije (ime mogu prouzroiti rak, oteenje nasljednih svojstava i defektivnu novoroenad) gradnja i irenje elekrtomagnetskog distribucijskog sustava u tehnoloki razvijenim zemljama uzrokuje izvrgnue stanovnistva elektromagnetskim poljima, oblika i frekvencija veih nego to se dogaa u prirodi epidemioloke studije profesionalnog izvrgnua radnika u elektroindustriji i proizvodnji elektrine energije pokazuju da se u vie od polovice konstatira povean broj oboljenja od zloudnih novotvorina openito je poznato da je u posljednjih nekoliko desetaka godina sve izraeniji porast gustoe razliitih mikrovalova radiodifuzija televizija zemaljska i satelitska sve vei broj navigacijskih, vojnih i meterolokih radarskih sustava te mnotva razliitih aparata i ureaja u industriji, kuanstvima i uredima svi ti mikrovalovi u biosferi su stvorili toliku gustou da su u ekologji s pravom nazvani elektromagnetski smog

18

izvori tehniki proizvedenih elektrinih, magnetskih i elekromagnetskih polja svi elektriki i elektroniki ureaji i postrojenja: radiofonija svih valnih duina mobilne radioveze (mobitel) odailjai (TV i radio tornjevi, lokalni odailjai) radari (zrakoplovi) elektrane, trafostanice, dalekovodi kuna elektrika (televizori, bojleri, mikrovalne penice i sl.) prijevozna sredstva (tramvaj, elektrine eljeznice) industrijske promjene sustavi osiguranja od provala (banke itd.) medicinske primjene (tomografija itd.) najvei emiteri zraenja u kuanstvu: elektrini brija (15 1500 T) suilo za kosu (6 2000 T)

u posljednjim desetljeima poveanje potronje elektrine energije praeno je izgradnjom sve veeg broja elektrana s tolikim poveanjem potronje energije, odnosno gradnjom velikog broja elektrana zapaen je i masovan pobol i pomor uma uzrok umiranja velikih umskih povrina vjerojatno su i brojne elektrane te elektromagnetska polja koja se ire oko njih i njihovih postrojenja osim razmatranja utjecaja elektromagnetskih valova niskih frekvencija, prouavaju se i elektromagnetska polja visokih i ultravisokih frekvencija pored sveg navedenog, elektromagnetskom smogu pridonosi i ozonska rupa kroz koju na zemlju dolaze svojstvo elektromagnetskog smoga je da ga naim osjetilima ne moemo primjetiti, ali njegovo tetno djelovanje na na organizam i te kako osjeamo naalost, poveanjem elektromagnetskog smoga, do ega dolazi svaki dan, sve vie emo osjeati razne tegobe i ekoloke posljedice s obzirom na sva dosadanja saznanja o tetnom djelovanju elektromagnetskog smoga na ovjeka, ivotinje i ume nuno je provesti zatitu, i to u dvije faze: 1. ograniavanjem poveanih jakosti tih polja 2. provedbom mjera za smanjenje jakosti tih polja

19

osnovne veliine polja u NF podruju glede biolokih efekata uvijek su se dobivale iz podataka o gustoama struje na frekvencijama iznad 100 kHz (f > 100 kHz) pragovi pobude ivanih i miinih stanica, a posebno drugih , toliko su visoki, da od biolokih efekata apsolutno dominira zagrijavanje tkiva strujama induciranim prodorom elektromagnetskog polja zato se u zadnje vrijeme udomaila uporaba veliina SAR (Specific Absorbtion Rate, specifina stupnja apsorpcije elektromagnetskog zraenja), koji je jednak:

prvi izraz jednak je derivaciji deponirane snage po masi tkiva = specifina vodljivost tkiva = gustoa tkiva E = efektivna vrijednost elektrinog polja j = gustoa promjenjivih struja SAR je energetska veliina i kao takvo naelo moe biti izmjeren kalorimetrijskom metodom, izbjegavajui mjerenje polja, to je na ovim frekvencijama u blizini rasprenog objekta dosta teak zadatak novi zatitini standardi u radiofrekventnom i mikrovalnom opsegu bazirani su listom na ogranienju upravo veliine SAR, koju valja zamijeniti, ne ovisi samo parametrima polja ve i o elektrinim svojstvima tkiva. Utjecaj elektrinih i magnetskih polja na okoli i zdravlje u posljednjih nekoliko godina sve je izraeniji porast gustoe razliitih mikrovalova koji potjeu od: radiodifuzije televizije zemaljske i satelitske sve veeg broja navigacijskih vojnih i meteorolokih radarskih sustava te mnotva razliitih aparata i ureaja u industriji, kuanstvima i uredima svi ti mikrovalovi u biosferi su stvorili toliku gustou da su u ekologiji s pravom nazvani elektromagnetski smog elektromagnetski (EM) spektar zraenja obuhvaa: ionizirajua ( radioaktivnost, izbija elektrone iz atoma) neionizirajua zraenja pojam elektrosmog u irem smislu obuhvaa sva podruja neionizirajuih zraenja u golemom elektromagnetskom spektru od statikih polja preko polja ekstremno niskih frekvencija (ELF), radiofrekvencija (RF) do polja najviih frekvencija ultraljubiastog (UV) svjetla

20

izvori tehniki proizvedenih elektrinih, magnetskih i elektromagnetskih polja su praktiki svi elektriki i elektroniki ureaji i postrojenja: Radiofonija svih valnih duina Mobilne radioveze (mobitel) Odailjai (TV i radio tornjevi, lokalni odailjai) Radari (zrakoplovi) Elektrane, trafostanice, dalekovodi Kuna elektrika (televizori, bojleri, mikrovalne penice isl.) Prijevozna sredstva (tramvaji, elek. eljeznice) Industrijske promjene (ekoliza) Sustavi osiguranja od provala (banke itd.) Medicinske primjene (tomografija itd.) ovjek je stalno izloen magnetskom polju zemlje ija jakost u naem geografskom podruju iznosi oko 50 mitrkotesla statiko magnetsko polje na polovima je jae nego na ekvatoru 1997. ''Uredba o elektromagnetskim poljima'' popularnije zvan ''Zakon o elektrosmogu'' Tehnika zraenja tehnika zraenja su ona zraenja koja se javljaju iz umjetnih izvora ionizirajua i neionizirajua zraenja pod pojmom tehnikog zraenja podrazumjevamo elektromagnetsko zraenje koje stvara svaki ureaj koji se napaja elektrinom energijom, odnosno sva pripadajua instalacija: dalekovodi, trafostanice, prekidai u naim domovima s obzirom na sva do sada poznata tetna djelovana elektromagnetskog polja i ultravisokih frekvencija elektromagnetskog smoga na ovjeka, ivotinje i ume, nuno je poduzeti provedbu odreenih mjera zatite: 1. ograniavanje jakosti tih polja 2. provedba mjera za smanjenje jakosti tih polja Zakon o elektrosmogu 1997. razlozi: 1. veliki nagli razvoj telekomunikacijskog trita (fiksne i mobilne telefonije) 2. proirenje brzih eljeznikih linija kroz Njemaku 3. stvaranje prekograninih veza izmeu njemakih opskrbljivaa energijom i njihovih europskih partnera 4. razvoj elektrodistribucijskih sustava elektrodistribucijski sustavi unitavaju umu elektrina struja ubija korjenski dio biljke

21