You are on page 1of 112

Damir Agii POSLIJEDIPLOMSKI MAGISTARSKI STUDIJ ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

HRVATSKA HISTORIOGRAFIJA I NASTAVA POVIJESTI (XIX-XXI. STOLJEE) ***

Kvalifikacijski radovi hrvatskih povjesniara Magisteriji i doktorati


Voditelj projekta i glavni urednik prof. dr. Damir Agii

Recenzenti prof. dr. Neven Budak prof. dr. Marijan Maticka

Knjiga je prireena u sklopu znanstveno-istraivakog projekta Hrvatska historiografija i nastava povijesti (19-21. stoljee) koji se provodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 691129 ISBN 978-953-6979-62-2

Damir Agii

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Zagreb 2009.

Sadraj
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ......................................... Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . ......................................... Vremenska i tematska struktura magisterija ...................................... Rodna struktura magistranata . . . . . . . . . . . . . . . . . ......................................... Nacionalna i regionalna struktura magistranata ................................. Obveze studenata i ritam studiranja . . . . . . . . ......................................... Voditeljstvo poslijediplomskog studija .. . . . ......................................... 5 7 10 13 15 17 21

Popis polaznika poslijediplomskog studija Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ......................................... Abecedni popis magistrantica/magistranata .. ......................................... Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ......................................... Nastavni planovi i programiposlijediplomskog studija povijesti ............ Nastavni plan i program postdiplomskog studija povijesti . ..................... Nastavni program poslijediplomskog studija Hrvatska povijest ............. Program doktorskog studija (tree godine poslijediplomskog studija) .....

23 45 57

81 83 87 107

Predgovor U knjizi je izvrena analiza kvalifikacijskih radova, magisterija znanosti, hrvatskih povjesniarki i povjesniara steenih na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Analizirane su kronoloke, tematske i druge odrednice. Donose se iscrpni popisi magistrantica/magistranata, kao i studentica/ studenata koji su bili upisani na poslijediplomski studij povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu od njegova poetka polovicom ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Osim toga, u prilogu na CD-u nalaze se cjelovita izvjea o magistarskim radnjama. Nisam uspio pronai tek nekoliko izvjea iz ranijeg razdoblja. Iz ovih se popisa jasno vidi koje su teme hrvatski povjesniari na poetku svoje znanstvene karijere izabirali (ili su im bile odreene od strane mentora ili voditelja znanstveno-istraivakog projekta, odnosno ravnatelja znanstvene institucije), kao i s kojim su temama i gdje kasnije ostvarili svoja najvia znanstvena zvanja, doktorate znanosti. Zahvaljujem gospodinu Ivanu Kurjaku, arhivistu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te gospoama Sanji Ivanovi i Biserki Peec iz Poslijediplomske referade na pomoi koju su mi pruili prilikom izrade knjige. Ivan Kurjak priredio je prvu verziju popisa magistrantica/magistranata, koju sam daljnjim istraivanjima dopunio, a njegova je pomo bila iznimno dragocjena i u pripremi starijih izvjea za fotokopiranje. Publikaciju su u rukopisnoj verziji pogledali te korisne savjete dali i recenzenti, prof. dr. Neven Budak i prof. dr. Marijan Maticka. Prvotni je rukopis pogledao i prof. dr. Nika Stani, koji mi je pojasnio neka pitanja iz ranijeg razdoblja poslijediplomskoga studija. Svima njima srdano zahvaljujem. Tekstove starijih izvjea o magisterijima, do 2003. godine, prepisale su Andreja Der-Hazarijan Vuki i Jasenka Ferber Bogdan, kojima takoer zahvaljujem. Zagreb, u sijenju 2009.

Studij III. stupnja Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Magistarski rad veini je dananjih hrvatskih povjesniara, kao i znanstvenika openito, bio prvi vei znanstveni rad u karijeri. Do ezdesetih godina 20. stoljea nije postojalo organizirano poslijediplomsko znanstveno kolovanje povjesniara. U drugoj polovici ezdesetih zapoinje poslijediplomski studij na kojem su se tijekom nekoliko semestara (uobiajeno etiri) sluala predavanja i pohaali seminari o glavnim pravcima razvoja znanstvene discipline i o pojedinim specifinim istraivakim problemima te uilo kako se vri znanstveno istraivanje koje je potom trebalo uroditi magistarskim radom.1 Znanstveni se pomladak ranije, prije poetka tog studija, regrutirao iskljuivo kroz izradu disertacije pod mentorstvom i uz pomo starijih, iskusnijih znanstvenika. Put do ulaska u znanstvenu elitu bio je mukotrpan i dugotrajan, disertacije su se radile godinama, pa i desetljeima. Uvoenje studija treeg stupnja, odnosno poslijediplomskih magistarskih studija, moglo je imati i funkciju uvoenja nekakve vrste prepreke za osobe koje se ne misle ozbiljno baviti znanou. S druge je strane poslijediplomski studij ipak mogao olakati put u znanstvenoj karijeri mladima na njemu se dalje uilo i stjecalo potrebna znanstveno-istraivaka iskustva. U svakom sluaju, pridonosio je poveanju broja znanstvenika pojedinih disciplina. Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje magisterija znanosti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu zapoeo je akademske godine 1966/1967. Posljednja je generacija studenata upisana 2004/2005. Novi sustav visokokolskog obrazovanja predvia dvostupanjski sveuilini studij, koji se zavrava diplomama prvostupnika odnosno magistra struke, i trogodinji poslijediplomski doktorski studij, koji se zavrava doktoratom znanosti. Raniji meustupanj izmeu diplome struke i doktorata znanosti na polju neke znanstvene discipline, magisterij znanosti, time je ukinut. U ovoj se knjizi zapravo sumiraju rezultati viedesetljetnog rada na poslijediplomskom znanstvenom usavravanju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta. Svi podaci izvaeni su iz popisnih knjiga studenata poslijediplomskih studija, kao i iz matinih i upisnih listova, koji se nalaze u Arhivu Filozofskog fakulteta ili u Poslijediplomskoj referadi Filozofskog fakulteta u

1 Isprva su magistarski radovi, barem u podruju historiografije, bili relativno opseni 200 do 300, pa i vie, kartica teksta. Nije bilo nuno da se rade na izvornoj arhivskoj grai, u obzir je dolazio i rad utemeljen na objavljenoj grai i literaturi. Naravno, i ranije je bilo radova koji su imali manje teksta. S vremenom se obim magistarskih radova smanjivao.

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Zagrebu. Izvjea objavljena u prilogu na CD-u mogu dati, makar djelomian, uvid u tematiku pojedinih magisterija. Ve od poetka ezdesetih bilo je pokuaja da se pokrene studij III. stupnja povijesti, ali nije bilo dovoljno kandidata.2 Kao glavni i najvei grad, Zagreb je bio najvei i najsnaniji centar poslijediplomskog znanstvenog usavravanja u Hrvatskoj. Do kraja 2008. godine magistrirale su ukupno 172 osobe. Drugo je mjesto u Hrvatskoj na kojem se stjecala titula magistra povijesnih znanosti Filozofski fakultet u Zadru tamo je do kraja 2007. godine poslijediplomski studij povijesti, odnosno u veini sluajeva poslijediplomski studij pomonih povijesnih znanosti, zavrilo 65 studenata. Napokon, magisterij povijesti mogao se stei i na poslijediplomskom studiju Kulturna povijest istonog Jadrana na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Manji je broj povjesniara stekao magistarske titule na poslijediplomskim znanstvenim studijima srodnih humanistikih i drutvenih znanosti, poput arhivistike (bili su organizirani na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu ili na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Zagrebu). U prvu je generaciju poslijediplomskog studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bilo upisano sedmoro studenata. Troje Elza Tomac, Bosiljka Janjatovi i Nika Stani preskoilo je magisterij te izravno prilo izradi i obrani disertacije,3 dvojica su magistrirali na povijesti Dragutin Pavlievi i Marijan Maticka,4 jedan neto kasnije na informatici,5 a tek jedan nije stekao znanstvenu titulu. Druga je generacija postdiplomanada upisana etiri godine kasnije, 1971/1972. U tom politiki vrlo burnom vremenu na poslijediplomski studij povijesti upisalo se desetoro kandidata, meu njima i dvojica Albanaca s Kosova. Trea je generacija, upisana 1973/1974, bila najmalobrojnija, a sve je troje postdiplomanada iz te generacije magistriralo,
2 O ovome se viekratno raspravljalo na sjednicama Fakultetskog vijea. Usp. zapisnike Vijea Filozofskog fakulteta 1963-1966. Primjerice, na raspisani natjeaj 1964. godine javilo se samo dvoje kandidata, Marija ercer i Jelka Lovreni. Nisu upisane jer se studij nije poeo odravati, a niti su se kasnije upisale, nakon to je studij ve zapoeo. Arhiv Filozofskog fakulteta, dopis br. 348/64 (Predmet: III. stupanj na Odsjeku za povijest ne moe se odrati) 3 Bosiljka Janjatovi doktorirala je ve u sijenju 1973. s temom Hrvatski radniki savez 1935-1941, a Elza Tomac nekoliko je mjeseci potom obranila disertaciju Uloga socijaldemokratske stranke u politikom ivotu Hrvatske pred prvi svjetski rat (1973). Nika Stani doktorirao je 1979. obranivi disertaciju Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji. 4 Obojica su kasnije doktorirali Pavlievi 1976. radom Narodni pokret, nemiri i seljake bune u Hrvatskoj 1883, a Maticka 1987. disertacijom Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj. 5 Zvonko eo magistrirao je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1978. temom Pedagoka knjinica "Davorin Trstenjak" (historijat, sadanje stanje, perspektive).

Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

a potom i doktoriralo (Agneza Szabo, tefanija Popovi i Franko Miroevi). Do akademske godine 1988/1989. poslijediplomski je studij povijesti otvarao svoja vrata svake druge godine, potom svake godine sve do posljednje generacije (2004/2005). Budui da je Hrvatska prihvatila novi sustav visokokolskog obrazovanja, dvostupanjski studij struke (uglavnom petogodinji) i potom trogodinji doktorski studij, usklaen sa sustavom u Europskoj Uniji, s kojim se zapoelo akademske godine 2005/2006, stari dvogodinji studij za stjecanje magisterija znanosti, nekadanji III. stupanj, prestao je postojati. Studenti koji su ga upisali imaju pravo zavriti ga u odreenom roku te stei titulu magistra znanosti iz podruja humanistikih znanosti, polje povijest. Ukupno je na poslijediplomski magistarski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tijekom skoro etiri desetljea bilo upisano 420 osoba. Jedna se osoba upisivala dva puta. U prvih dvanaest generacija, do 1990. godine, bila su upisana ukupno 104 studenta, obino izmeu est i deset po generaciji. Izuzetak ine ve spomenuta trea generacija, s tri studenta, te pretposljednja predtranzicijska generacija u kojoj je bilo upisano esnaest studenata (1988/1989). Godina 1990, odnosno 1991. moe se uzeti kao razdjelnica koja dijeli poslijediplomski studij na dva razdoblja, i to s obzirom na vie kriterija. Nakon to se Hrvatska osamostalila porastao je interes za studij povijesti openito, kao i za poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje magisterija. Taj se studij poeo odravati svake godine, a ne svake druge kao dotad. S druge strane, istodobno se poveavala i kvota upisa studenata na sveuiline studije openito, pa je sve vei broj mladih stjecao visokokolsku diplomu.6 Poveao se broj studija povijesti u Hrvatskoj s dva (na filozofskim fakultetima u Zagrebu i Zadru) na sedam: uz stare studije povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelu za povijest Sveuilita u Zadru, pojavili su se i studiji na fakultetima u Puli, Rijeci, Splitu, Osijeku, kao i na Hrvatskim studijima u Zagrebu.7 Time se bila poveala baza osoba koje su mogle upisati poslijediplomski studij. Osim diplomiranih povjesniara, koji su ranije iskljuivo upisivali poslijediplomski studij povijesti, na nj su se poeli upisivati i diplomirani strunjaci ostalih humanistikih ili drutvenih znanosti. Uz to je tijekom devedesetih zapoeo, a potom se na pragu treeg milenija i proirio sustav ukljuivanja mladih osoba u znanstvenu zajednicu preko institucije znanstvenih novaka. Taj je sustav omoguio znatno veem broju postdiplomanada da krenu na studij te nakon stjecanja znanstvenih titula, magisterija i potom doktorata znanosti, ostanu
6 U drugoj polovici devedesetih i na poetku novoga tisuljea na studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisivano je i po dvjestotinjak studenata. Nema potpunijih analiza o broju osoba koje su diplomirale, ali se u svakom sluaju radi o relativno visokom postotku upisanih. 7 U planu je pokretanje jo jednoga, osmog studija povijesti u Hrvatskoj, na novoosnovanome Katolikom sveuilitu u Zagrebu.

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

aktivni znanstvenici, istraivai i sveuilini nastavnici. S druge je strane i taj sustav na odreeni nain primoravao sve one koji ele ostati u sustavu znanosti da relativno brzo zavre svoj poslijediplomski studij i steknu magisterij status znanstvenog novaka trajao je etiri godine i, osobito nakon 2000. godine, nije se mogao lako i bez izrazito opravdanih razloga produavati. Isti je sustav primijenjivan i na znanstvene novake magistre znanosti koji su dobivali rok od etiri godine da zavre rad na doktoratu i obrane disertaciju. Stoga se od 2000. godine uvelike poveava i broj doktora povijesnih znanosti u Hrvatskoj. Razmak izmeu datuma obrane magisterija i datuma obrane doktorata smanjio se, u nekim sluajevima na manje od tri godine, a svojedobno je iznosio i po sedam-osam ili vie godina.

Vremenska i tematska struktura magisterija


Iako je u prvo vrijeme, do 1990, najvei broj magisterija bio posveen temama iz razdoblja 1918-1945, kada se poslijediplomski znanstveni studij povijesti promatra u cjelini, najvie se magistarskih radova odnosi na razdoblje 19. stoljea (1790-1918): 48 od ukupno 172. Potom slijedi meuratno i ratno razdoblje s 38 magisterija,8 pa rani novi vijek s 33 i srednji vijek s 26 magisterija; iza toga slijedi poslijeratna i suvremena povijest kojoj je posveeno 20 magisterija (u predtranzicijsko vrijeme samo tri!), dok su o antici i staroj povijesti napisana tek etiri magisterija, i to sva etiri u posljednjih nekoliko godina.9 Tri rada, magisteriji andora Pape, Mladena Tomorada i Luke ee, govore o problematici koja se protee kroz 19. i skoro cijelo 20. stoljee, pa su u ovome prikazu izdvojeni u rubriku Ostalo.

8 Razdoblju od 1918. do 1941. posveen je 21, razdoblju 1941-1945. (Drugi svjetski rat u Hrvatskoj/Jugoslaviji i narodnooslobodilaka borba) 16 magisterija, dok se jedan bavi problematkom to se odnosi na cijelo razdoblje 1918-1945. godine. 9 Na neki bi se nain u ovu cjelinu moda mogli dodati magistarski radovi Brune Kunti-Makvi i Mladena Tomorada relativno malen broj kvalifikacijskih radova o staroj i antikoj povijesti niti tada se ne bi bitno poveao. Magisterij Brune Kunti-Makvi Antika povijest Dalmacije u djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Luia Trogiranina antiki izvori ukljuen je u ovoj analizi u ranonovovjekovno razdoblje budui da se u njemu analizira kako se antika povijest prikazivala u poecima ranomoderne hrvatske historiografije. Magisterij Mladena Tomorada obrauje tematiku Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima vei se dio rada odnosi na istraivanja i obradu egiptolokih tema u Hrvatskoj u novijem razdoblju. U vrijeme dok zavravam ovaj tekst, u postupku je proces obrane magistarskog rada Jasmine Osterman Pisari i pisarske kole na tlu Mezopotamije i Elama (4. 3. tisuljee prije Krista).

10

Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Podaci o magisterijima govore u prilog tezi da je istraivanje najnovije povijesti u Hrvatskoj dugo vremena bilo relativno zanemareno.10 Vidjet emo hoe li se ostvariti optimistina oekivanja da e se takva situacija uskoro poeti mijenjati, napose nakon to je zapoeo novi ciklus diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija (osobito na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje postoji zaseban diplomski studij moderne i suvremene povijesti, kao i zaseban doktorski studij povijesti istoga razdoblja).

Magisterijipopovijesnimrazdobljima kojaobrauj
60 50 40 30 20 10 0

Devetna- Razdoblje Stara Srednji Rani novi Poslijeratesto sto1918Ostalo povijest vijek vijek na povijest ljee 1945. 4 26 33 48 38 20 3 2,33 % 15,11 % 19,19 % 27,90 % 22,09 % 11,63 % 1,74 %

UKUPNO 172 100 %

Najvei broj magistarskih radova obranjenih na poslijediplomskom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odnosi se na nacionalnu hrvatsku povijest ili pak na relacije hrvatske nacionalne povijesti s nekima od susjeda ili drugih, odnosno o povijesti hrvatske dijaspore. Prvih je radova 138, a drugih 18. Najmanji broj magistarskih radova, 16, odnosi se na regionalnu ili iru povijesnu problematiku. Taj podatak pokazuje da je hrvatska historiografija svakako kada se radi o kvalifikacijskim radovima uvelike usko
10 Usp. Damir Agii, (Re)konstrukcija suvremene hrvatske/jugoslavenske povijestima u pregledima/sintezama nakon 1991. godine, u: Revizija prolosti na prostorima bive Jugoslavije, Institut za istoriju, Sarajevo 2007, str. 59 i d.

11

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

orijentirana sama prema sebi te da se vrlo malen broj strunjaka specijalizira za problematiku susjednih prostora, a osobito za iru europsku ili svjetsku povijesnu problematiku.11 Jedan od rijetkih izuzetaka u tom pogledu jest meunarodni znanstveno-istraivaki projekt Triplex Confinium, koji izvodi Drago Roksandi s grupom suradnika u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.12 ak i u najnovije vrijeme, kada su mogunosti dobivanja meunarodnih stipendija i odlazaka na razliite krae ili due boravke u inozemstvo uvelike proirene, uoljiv je izostanak ire i organiziranije komunikacije sa stranim kolegama. Dodue, stanje se iz godine u godinu poboljava. Vrijeme e pokazati hoe li i u kolikoj mjeri na daljnja poboljanja u tom pogledu, kao i na vjerojatno poveanje interesa hrvatskih povjesniara prema iroj problematici utjecati bolonjski sustav u visokokolskom obrazovanju.

Prikazbrojamagistranata premaistraivakimtemama
160 140 120 100 80 60 40 20 0
Hrvatskapovijest(138) Relacije Hrvatska:susjedi/drugi (18) Regionalnailiira problematika(16)

Tablica Prikaz broja magistranata prema istraivakim temama Hrvatska povijest 138 80,23 % Relacije Hrvatska: susjedi/drugi 18 10,47 % Regionalna / ira problematika 16 9,30 % UKUPNO 172 100 %

11 Usp. N. Budak, Post-socijalist Historiography in Croatia since 1990, u: Ulf Brunnbauer (ur.) (Re)Writing History Historiography in Southeast Europe after Socialism, Lit Verlag, Mnster 2004, str. 136 i d.; N. Budak, Hrvatska historiografija nakon 1990. pokazatelji s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Historijski zbornik, LVI-LVII, Zagreb 2003-2004, str. 91 i d. 12 Op. vidi: http://www.ffzg.hr/pov/zavod/triplex/

12

Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Kada se promatra polje interesa, tj. radi li se o radovima na temu: a) politike i vojne povijesti; b) drutvene i gospodarske povijesti; c) kulturne, obrazovne, vjerske povijesti ili povijesti ideja, donekle arbitrarna podjela dala bi odnos 60:64:48. To, pak, govori da hrvatska historiografija slijedi, ili barem nastoji slijediti, ope historiografske trendove na prouavanju gospodarskih, drutvenih, kulturnih, vjerskih i drugih aspekata ljudske prolosti, a ne samo politikih dogaaja, znamenitih osoba ili vojnih sukoba. Naravno, esto se i teme iz drutvene povijesti mogu obraivati na metodoloki zastarjeli nain, jednako kao to problematika politikih odnosa moe biti predstavljena suvremenim i metodoloki novim pristupom. Dodue, valja imati na umu da je izbor tema esto vie rezultat interesa pojedinaca koji su studij upisivali, osobito ako nisu imali neki odreeni zadatak vezan uz radno mjesto, a u znatno se manjoj mjeri radilo o nekoj sustavnoj i promiljenoj politici obrazovanja mladih povjesniara i buduih znanstvenika. Svojedobni pokuaj da se u sklopu poslijediplomskog magistarskog studija definiraju deficitarne teme, odnosno da se studentima tog studija ponudi neka lista s prijedlozima tema magisterija, nije osobito uspio.

Rodna struktura magistranata


Kao to sam naveo, od ukupnog broja upisanih 420 (od ega je bilo 263 mukarca i 157 ena) do kraja 2008. godine magistarski su rad napisale i obranile ukupno 172 osobe 106 mukarca i 66 ena. Do 1990. godine magisterij je obranilo ukupno 28 osoba, od kojih je bilo 23 mukarca i samo 5 ena, to daje odnos skoro 5:1. Prva ena koja je magistrirala na poslijediplomskom studiju povijesti bila je tefanija Popovi 1978. godine. Postotak zastupljenosti ena meu magistrantima u odnosu na mukarce poveao se u devedesetima i prvim godinama 21. stoljea od 144 magistranata 83 su mukarci, a 61 ene. Odnos se, dakle, gotovo izjednaio. Tako se i na podruju povijesne znanosti moe zamijetiti da ga je zahvatio proces feminizacije, odnosno da je sve manji broj mukaraca u odnosu na broj ena.13 Radi se o sociolokom uopavanju o odnosu kako se neka djelatnost tretira u drutvu openito i kako se poveava broj ena. Mukarci se premjetaju prema traenijim i bolje plaenim zanimanjima nego to je zanimanje povjesniara-znanstvenika. Historijska je znanost do polovice 20. stoljea bila rezervirana gotovo iskljuivo za mukarce, a potom je polako otvarala vrata enama. Proces feminizacije pojaao se u devedesetima. Danas su povjesni13 Op. o problematici poloaja ena u znanosti u Hrvatskoj, osobito mladih znanstvenica, vidi K. Prpi, Socioloki portret mladih znanstvenika, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb 2004, str. 57 i d.

13

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

arke na znanstvenom polju posve ravnopravne sa svojim mukim kolegama, ali jo uvijek nisu i na rukovodeim mjestima: osim u jednom sluaju, na elu najveeg historiografskog znanstvenog instituta u zemlji, Hrvatskog instituta za povijest (nekadanjeg Instituta za historiju radnikog pokreta Hrvatske), redovito se nalazio mukarac jedina ena direktorica Instituta bila je Zorica Stipeti. Isti je sluaj i s najveom znanstveno-obrazovnom institucijom humanistikih znanosti u dugoj povijesti Filozofskog fakulteta samo je jedna ena obnaala dunost dekana: Sonja Bai s anglistike. Ni na ostalim javnim institutima i fakultetima rukovodee funkcije uglavnom ne vre povjesniarke, nego povjesniari. Jednako tako, meu ezdeset i dvoje voditelja znanstvenih projekata iz polja povijest prihvaenih 2007. godine za sufinanciranje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta RH manje od etvrtine su ene njih petnaest, a etrdeset i sedmorica su mukarci. Zanimljivo je promotriti kakav je odnos magistranata i magistrantica po tematici povijesnih razdoblja. Od ukupno 66 magistrantica etrnaest ih je pisalo magisterije o problematici 20. stoljea, i to sedam radove koji se odnose na neku temu u razdoblju 1918-1945 (samo dvije o razdoblju rata), a sedam radove o poslijeratnoj povijesti. ene su najvie zastupljene radovima o temama iz devetnaestostoljetne povijesti, dok su relativno brojne i na ranonovjekovnim i srednjovjekovnim temama. Navedeni podaci o relativno slabijoj zastupljenosti ena u istraivanjima novije i najnovije povijesti mogli bi navesti na (vjerojatno pogrean) zakljuak da se ene nevoljko bave tim temama, ali i da su mukarci ta razdoblja rezervirali za sebe. Ili da su ti razlozi podjednako relevantni. No, s obzirom da je u uobiajenoj proceduri odabira tema magisterija na Odsjeku za povijest uglavnom bila potivana volja i interes kandidata, vjerojatno se radi o vlastitoj odluci svake kandidatkinje, odnosno nije bilo neke posebne prisile i nametanja tema. Podaci govore da su studentice poslijediplomskog studija znatno manje zainteresirane za najnoviju povijest od svojih mukih kolega.

Tablica. Odnos mukarci / ene magistrirali Razdoblje do 1990. od 1991. UKUPNO Mukarci 23 (82,14 %9 83 (57,64 %) 106 (61,63%) Ukupan broj (postotak magistara u odnosu na ukupni broj upisanih) 5 (17,86 %) 28 (36,36 %) ene 61 (42,36%) 66 (38,37 %) 144 (42,00 %) 172 (41,00 %)

14

Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Magistranticeprematemamaistraivanih povijesnihrazdoblja
25 20 15 10 5 0

Tablica. Odnos ene mukarci prema istraivanim povijesnim razdobljima DevetRAZDO- Stara Srednji Rani novi naesto BLJE povijest vijek vijek stoljee Ukupan broj Broj ena Postotak ena 4 2 26 12 33 16 48 21 Razdoblje 19181945. 38 7 Poslijeratna povijest 20 7

Ostalo 3 1

UKUPNO 172 66

50 % 46,15 %

48,48 % 43,75 % 18,42 %

35 % 33,33 % 38,37 %

Nacionalna i regionalna struktura magistranata


Zagreb je primarno bio i ostao sreditem u kojem se obrazuje hrvatska nacionalna elita. Na alost, ne postoje istraivanja studentske populacije koja bi pokazala kakav je udio nacionalnih manjina iz Hrvatske ili pripadnika drugih nacionalnosti izvan Hrvatske u visokom obrazovanju, barem to se tie studija povijesti, a koja bi se onda mogla usporeivati s rezultatima koji se odnose na nacionalnu i regionalnu strukturu magistranata. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu zavrilo je 157 Hrvata, od kojih se dvoje izjasnilo s dodatnom vjerskom, odnosno regionalnom atribucijom jedan kao Hrvat-idov i drugi

15

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

kao Hrvat-Bunjevac. Obojica potonjih su svoje magisterije stekla tijekom posljednjih nekoliko godina. Nacionalno neopredijeljenih ili nepoznate nacionalne pripadnosti jest petoro magistranata, dvoje ih se u nacionalima prilikom upisa na poslijediplomski studij izjasnilo kao Srbi, a dvojica kao Jugoslaveni (obojica potonjih prije 1990), troje je Bonjaka (Muslimana), dok su trojica magistranata ostalih nacionalnih pripadnosti: po jedan Albanac, Maar i Talijan. to se tie regionalne strukture magistranata, ona izgleda ovako: od 28 magistranata koji su svoje radove obranili do kraja 1990. godine dvojica su roena u Istri, jedna je osoba s rijekog podruja, njih sedmoro iz Dalmacije, etvoro iz Slavonije, a iz Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske jedanaestoro. Trojica su magistranata roena izvan Hrvatske, jedan u Sloveniji, jedan u Bosni i Hercegovini te jedan na Kosovu. Od 1991. godine magistrirale su 144 osobe od kojih je dvadesetdvoje roeno izvan Hrvatske sedamnaestoro u Bosni i Hercegovini, te dvoje u Srbiji (obje u Vojvodini) i troje u Saveznoj Republici Njemakoj. Po nacionalnom opredjeljivanju uglavnom se radi o Hrvatima. Regionalni raspored ostalih 122 magistrantica/magistranata od 1990. godine izgleda ovako: najvei je broj, oekivano, iz Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske 66, dvadesetjedan je iz Dalmacije, devetnaestoro iz Slavonije, te po osmoro iz Istre odnosno Like, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Ako se ove brojke uzmu u ukupnoj sumi, proizlazi da je na poslijediplomskom studiju svoje diplome steklo 25 osoba roenih izvan Hrvatske, od kojih je najvie njih (18) roeno u Bosni i Hercegovini, potom u Srbiji, i to 2 u Vojvodini i 1 na Kosovu, jedna je osoba roena u Sloveniji i tri u Saveznoj Republici Njemakoj. Od preostalih 147 magistrantica i magistranata njih 77 su iz Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske, 28 iz Dalmacije, 23 iz Slavonije, te samo 10 iz Istre i 9 sa ireg podruja Rijeke i Like. Iz gornjih se podataka jasno vidi da Zagreb nije imao gotovo nikakvu privlanu snagu za poslijediplomske studente povijesti iz drugih krajeva bive Jugoslavije, osim Bosne i Hercegovine, odakle su dolazili uglavnom Hrvati. S obzirom da je u SFRJ svaka od republika imala svoje vlastito sredite za formiranje humanistike inteligencije (a u posljednjem desetljeu ili dva postojanja bive drave imale su ga i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo), studenti iz drugih krajeva oito nisu imali nikakve potrebe dolaziti u Zagreb. Pojam studentske ili znanstvene mobilnosti nije u to vrijeme imao gotovo nikakvo znaenje. Nije se osjeala potreba da se ode u drugu sredinu i tamo steknu neka nova iskustva i znanja. Najvei dio ovoga malog broja studenata iz drugih sredina doao je u Zagreb kao u svoje matino sredite.

16

Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Zanimljivo je promotriti iz kakvih sredina dolaze magistranti, iz urbanih ili ruralnih, makar je ta analiza znatno tee provediva; zapravo je nepotpuna i netona za magistrante od 1991. dalje s obzirom da se ve tamo negdje od osamdesetih godina 20. stoljea djeca uglavnom raaju u bolnicama u gradovima. Od 28 magistranata do kraja 1990. njih je deset iz Zagreba, osam iz nekoga drugog grada, dok ih je deset sa sela ili naselja mjeovitog tipa. Od 144 magistranata iz sljedeega razdoblja (1991-2008) njih je 53 iz Zagreba, 75 iz nekoga drugog grada, a tek 16 magistranata rodilo se na selu ili u manjem mjestu. Koliki je od ovih 128 magistranta roenih u Zagrebu ili drugome gradu postotak djece koja su svoje djetinjstvo i poetno kolovanje provela na selu, teko je s pouzdanjem rei.
Tablica. Zemlja / republika podrijetla magistranata Razdoblje do 1990. nakon 1991. ukupno Ukupan Hrvatska broj 25 (89,29 %) 122 144 (84,72 %) 28 172 147 (100 %) (85,47 %) Bosna i Hercegovina 1 (3,57 %) 17 (11,81 %) 18 (10,47 %) Srbija 1 (3,57 %) 2 (1,39 %) 3 (1,74 %) Slovenija 1 (3,57 %) 1 (0,58 %) Savezna Republika Njemaka 3 (2,08 %) 3 (1,74 %)

Tablica. Regija podrijetla magistranata iz Hrvatske Zagreb i Ukupan sjeveroRijeka, Gorski Razdoblje Dalmacija Slavonija Istra broj zapadna kotar i Lika Hrvatska 11 7 4 2 1 do 1990. 25 (44 %) (28 %) (16 %) (8 %) (4 %) 66 21 19 8 8 nakon 1991. 122 (54,10 %) (17,21 %) (15,57 %) (6,56 %) (6,56 %) ukupno 147 77 28 (100 %) (52,50 %) (19,00 %) 23 (15,50 %) 10 (6,80 %) 9 (6,20 %)

Obveze studenata i ritam studiranja


Uz svoju glavnu obvezu, pisanje i obranu magistarskog rada, studenti poslijediplomskog studija su imali i razliite druge obveze. Isprva nije bilo ispita studenti su morali napisati po est seminarskih radova koje su nastavnici ocjenjivali. Potom su uvedeni i ispiti odnosno kolokviji, ali je broj seminarskih radova smanjen na dva. Nastavni program iz devedesetih predviao je

17

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

pisanje radova koji donose odreeni broj bodova, o emu je ovisno o vrsnoi i opsegu rada odluivao nastavnik. Svaki je student kod pojedinoga nastavnika mogao pisati najvie dva takva rada. Magistarski se rad branio pred ispitnim povjerenstvom koje su inila tri lana. Isprva su to bili profesori s Odsjeka za povijest ili s Filozofskog fakulteta, a kasnije je novim zakonskim propisima i podzakonskim aktima s poetka devedesetih odreeno da u povjerenstvu mora biti jedan lan izvan institucije odnosno fakulteta, kao i da mentor pri izradi magistarskog rada ne moe biti predsjednik strunoga povjerenstva. Time se eljela postii vea objektivnost u ocjenjivanju radova. Stoga je u povjerenstvima za ocjenu i obranu magistarskih radova nakon 1993. godine uvijek prisutan i vanjski lan: nastavnik u mirovini, nastavnik s drugoga fakulteta ili znanstvenih iz nekoga znanstvenog instituta. Mentor pri izradi rada uglavnom je drugi lan povjerenstva, dok je prvi lan povjerenstva najee netko od nastavnika s poslijediplomskoga studija. Sve do samog kraja devedesetih poslijediplomski je studij povijesti zavravao po jedan, dva ili tri kandidata na godinu.14 Izuzetak ine 1989. godina, kada je magistriralo est studenata, te 1996, kada je magistarsku titulu steklo osmero kandidata. Od 1999. godine broj se magistara poeo naglo poveavati, pa je godinje titulu stjecalo po desetak ili ak i dvadesetak osoba. Dok je u tridesetak godina (od poetaka poslijediplomskog studija do kraja 1998) magistarsku titulu steklo 55 kandidata, u kratkom vremenskom razdoblju od 1999. do kraja 2008. magistriralo je ak 117 studentica i studenata poslijediplomskog studija. Dakle, u samo devet godina broj magistara znanosti na polju povijesti poveao se za vie od dvije treine. Tijekom posljednje etiri godine, 2005-2008, magistriralo je ezdesetdvoje studenta. Je li se i u kolikoj mjeri takvo poveanje broja magistara odrazilo na kvalitetu magistarskih radova, nije predmet ove analize. Da bi se valjano odgovorilo na takvo pitanje, trebalo bi poduzeti znatno opsenija usporedna istraivanja samih radova. Dio upisanih studenata poslijediplomskog magistarskog studija preao je uz zadovoljavanje odreenih uvjeta to su zadani dopunama programa izravno na izradu disertacije. Uglavnom se, iako ne uvijek, radi o znanstvenim novacima, koji su s nekom znanstvenom institucijom ili sveuilitem zasnovali radni odnos na est godina za stjecanje doktorata znanosti. Stoga e se broj zavrenih magistranata iz posljednjih generacija svakako smanjiti dio njih e izraditi i obraniti disertacije bez prethodno napisanoga magisterija.
14 Neki od polaznika prvih generacija magistranata dobivali su stipendije, koje su bile skoro na razini asistentske plae, pa su imali mogunost da se bave iskljuivo znanstvenim usavravanjem i radom. Zahvaljujem na ovome podatku kolegi Marijanu Maticki.

18

Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Tablica. Broj osoba koje su magistrirale po godinama BROJ MAGISTRANATA GODINA BROJ MUKARACA BROJ ENA UKUPNO 1970. 1 1 1972. 1 1 1975. 1 1 1976. 2 2 1977. 1 1 1978 2 2 1979. 1 1 1981. 1 1 1983. 2 2 1984. 1 1 1985. 3 1 2 1987. 1 1 1988. 3 3 1989. 6 5 1 1990. 2 2 1991. 3 2 1 1992. 2 1 1 1993. 4 2 2 1994. 2 1 1 1995. 1 1 1996. 8 6 2 1997. 3 2 1 1998. 4 2 2 1999. 9 5 4 2000. 7 3 4 2001. 9 6 3 2002. 14 9 5 2003. 7 6 1 2004. 9 4 5 2005. 21 12 9 2006. 20 10 10 2007. 12 9 3 2008. 9 3 6 UKUPNO 172 106 66

19

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Brojosobakojesumagistrirale do1990.godine
7 6 5 4 3 2 1 0
1970 1972 1975 1976 1977 1978 1979 1981 1983 1984 1985 1987

mukaraca ena UKUPNO

Brojosoba

1988

1989

Godinamagistriranja

Brojosobakojesumagistrirale od1991.do1999.godine
10 8 Brojosoba 6 4 2 0
1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998

mukaraca ena UKUPNO

Godinamagistriranja

20

1999

1990

Studij III. stupnja / Poslijediplomski znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Brojosobakojesumagistrirale od2000.do2008.godine
25 20 Brojosoba 15 10 5 0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

mukaraca ena UKUPNO

Godinamagistriranja

Voditeljstvo poslijediplomskog studija


Zadaa voditelja studija III. stupnja, odnosno poslijediplomskog studija povijesti na Odsjeku za povijest, bila je organizacija upisa i nastave te priprema i voenje sjednica nastavnikog kolegija. Voditeljstvo studija nije bilo samo ast, nego i odgovorna funkcija budui da nije uvijek bilo lako organizirati i uskladiti nastavu te sve druge poslove vezane uz stjecanje magisterija znanosti. Prvi voditelj studija bio je Rene Lovreni. Tu je dunost Lovreni obavljao sve do svoga umirovljenja 1997. godine. Naslijedio ga je Neven Budak, koji se na elu studija nalazio do oujka 2001. godine. Nakon toga voditeljstvo studija preuzela je Zdenka Janekovi-Rmer, koja je tu dunost obavljala do travnja 2002. godine. Potom se promijenilo jo nekoliko voditelja: Mirjana Matijevi-Sokol (2002-2005), Ivo Goldstein (svega tri mjeseca u ljeto 2005), Damir Agii (2005-2006). Od prosinca 2006. voditeljica studija je Nataa tefanec. Ve nekoliko godina, kao to sam naveo, studij ne upisuje nove studente, nego je njegova funkcija jedino u tomu da omogui ranije upisanima da zavre i obrane svoje magistarske radnje.

2008

21

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

*** Magisterij je tek prvi nuan korak u formiranju povjesniara-znanstvenika. Iza toga slijedi drugi, ozbiljniji i tei kvalifikacijski rad doktorat znanosti. Najvei je broj magistara, a gotovo svi koji su ostali u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, prije ili kasnije napisao i obranio disertaciju. Svoj su doktorat najee stekli na istom fakultetu i obino iz istog razdoblja na kojem su magistrirali. Dio je magistara doktorat znanosti stekao na nekom drugom fakultetu u Hrvatskoj, najee na Filozofskom fakultetu u Zadru ili Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu, ili na sveuilitima u nekoj od republika bive SFRJ ili u inozemstvu. U ovoj se knjizi nalazi sljedee: 1. popis magistranata s temama njihovih radova, datumom obrane rada, kao i popisom tema i godine obrane disertacije onih magistranata koji su doktorirali i za koje sam uspio ustanoviti mjesto, naslov i godinu obrane doktorskog rada 2. popis upisanih studenata na poslijediplomski studij kronoloki i abecedni 3. dva nastavna plana i programa 4. izvjea o magistarskim radovima na CD-u.

22

PopIS poLAzNIKA poSLIJEDIpLoMSKoG STUDIJA ODSJEKA zA poVIJEST FILozofSKoG fAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU KoJI SU MAGISTRIRALI oD 1970. Do 2008. GoDINE

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

PREZIME I IME PAVLIEVI, Dragutin MATICKA, Marijan GAJER, Radovan PIRRAKU, Muhamed ISAI, Vladimir MIROEVI, Franko

Naslov magistarskog rada Odjek Bosanskog ustanka (1875-1878) u Hrvatskoj i Slavoniji Odraz privredne krize (1929-1935) na poloaj seljatva u Hrvatskoj Struktura crkvenog vlasnitva u Slavoniji sredinom XIV. stoljea Napredni omladinski pokret na Kosovu 1919 1941. Vojnopolitika situacija na dalmatinskoj obali poslije kapitulacije Italije rujan prosinac 1943. Narodnooslobodilaki pokret u Moslavini 1941-1945. Problemi strukture seljakog i vlastelinskog posjeda u vrijeme likvidacije feudalnih odnosa (na primjeru grupe vlastelinstava u Hrvatskom zagorju) Zagreb za vrijeme Bachovog apsolutizma (socijalno-ekonomske osnove promjena u strukturi gradskih nancija) Radniki pokret Pounja 1929-1941. Drutveni odnosi u Kastavskoj opini u razvijenom srednjem vijeku Upravna podjela i stanovnitvo Poekog sandaka Servi ili famuli u komunalnim drutvima na istonom Jadranu Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje Antika povijest Dalmacije u djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Luia Trogiranina antiki izvori Katolika crkva u Hrvatskoj i stvaranje jugoslavenske drave 19181921. godine Toma Arhiakon o poecima crkvene organizacije u srednjovjekovnom Splitu Drutveni odnosi u Istri od XV. do konca XVII. stoljea na primjeru bratovtina

7.

POPOVI, tefanija

8.

SZABO, Agneza

9. 10. 11. 12. 13.

DIZDAR, Zdravko MUNI, Darinko MOAANIN, Nenad BUDAK, Neven GOLDSTEIN, Ivo

14.

KUNTI-MAKVI, Bruna

15. 16. 17.

MATIJEVI, Zlatko MATIJEVI, Mirjana (Matijevi-Sokol, M.) TOKOVI, Alojz

24

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 24. 11. 1970. 7. 11. 1972. 26. 12. 1975. 29. 10. 1976. 29. 10. 1976. 28. 12. 1977. Kultura shqiptare prej viteve 70 t shekullit XVIII deri n vitin 1878 Jadransko pomorsko vojite u politikoj i vojnoj strategiji Treeg Reicha (1934.-1945.) Juna Dalmacija od stvaranja jugoslavenske drave do uvoenja estojanuarske diktature Sastav seljakog (selinog i elirskog) posjeda na vlastelinskim imanjima u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji u doba ukidanja feudalnih odnosa (prema operatima zemljorasteretnog ravnateljstva iz 1854/55) Drutvena struktura nosilaca sredinjih (politikih, privrednih i kulturnih) institucija u Zagrebu 1860-1873. etniki zloini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945. Filozofski fakultet u Pritini 1987. Fakultet politikih znanosti u Zagrebu 1999. 22. 1. 1991. Datum obrane disertacije 6. 2. 1976. 15. 10. 1987.

Naslov disertacije (doktorskog rada) Narodni pokret, nemiri i seljake bune u Hrvatskoj 1883. Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj

31. 1. 1978.

21. 5. 1990.

27. 4. 1978.

26. 7. 1983.

29. 6. 1979. 5. 5. 1981. 24. 5. 1983. 1. 7. 1983. 2. 11. 1984.

21. 7. 2000.

Gradovi u turskoj Slavoniji i Srijemu Urbanizacija varadinske upanije do kraja XVI. stoljea Bizant na Jadranu od Justinijana do Bazilija Antika povijest u djelu De regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Luia Trogiranina prikaz o najstarijim vlastima nad Jadranom Hrvatska puka stranka (1919-1929. godine) Toma Arhiakon i njegovo djelo

12. 1. 1990. 14. 3. 1991. Filozofski fakultet u Beogradu 1987. 3. 11. 1988.

5. 11. 1985.

5. 11. 1985. 26. 12. 1985. 16. 6. 1987.

9. 10. 1993. 2. 4. 1999.

25

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br.

PREZIME I IME

Naslov magistarskog rada

18.

JURII, Ivan

Utjecaj kolstva na razvoj nacionalne svijesti Srba u Karlovakom generalatu i Banskoj krajini od polovine XVIII. stoljea do 1848. Organizaciono stanje i struktura Komunistike partije Hrvatske od osloboenja do Drugog kongresa KPH 1945-1948. Studentski pokret u Jugoslaviji 1968. godine (s posebnim naglaskom na izvore) Nacionalni blok u Istri (1920-1921) Jedinstveni sindikati Hrvatske (1944-1948) Odnos Komunistike partije Hrvatske prema graanskim grupacijama u Dalmaciji od okupacije do kapitulacije Italije (travanj 1941 rujan 1943) Matko Laginja i politiko-gospodarski problemi Istre (1918-1930) Drutvena uvjetovanost i kulturni utjecaj pukih kalendara u Hrvatskoj i Slavoniji od ilirizma do poetka sedamdesetih godina 19. stoljea Slavonija 1683-1848. u zapisima suvremenika (dokumentacijsko-informatika analiza) Ugarsko-srpski odnosi za despota Stefana Lazarevia (1402-1427) Vladimir Bakari, politiki komesar Glavnog taba Hrvatske Dubrovake obitelji od XIII. do XV. stoljea Gospodarske i drutvene prilike u Slavoniji 1890-1914. Prelazak radne snage iz agrara u industriju u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1953. godine Tajna politika Srbije prema Balkanu sredinom XIX. stoljea Pokuaj modernizacije u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji od 1848. do 1850. godine Razgranienje izmeu Bosanskog paaluka i mletake Dalmacije nakon kandijskog rata linija Nani Kulturno-prosvjetni rad Seljake sloge (1925.-1929.)

19. 20. 21. 22.

JANDRI, Berislav BIJELI, Borislav DUKOVSKI, Darko RADELI, Zdenko

23. 24. 25.

KROLO, Petar KLAI, eljko IVEZI, Mladen

26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35.

ERL, Vera PRLENDER, Ivica PURTI, Andro JANEKOVI-RMER, Zdenka WALLER, Josip KAMBEROVI, Husnija AGII, Damir IVELJI, Iskra BUZOV, Snjeana LEEK, Suzana

26

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 22. 4. 1988. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada) Karlovaki generalat u reformama habsburkoga dvorskog apsolutizma. Primjer Hildburghausenovih reformi (1737.-1749.) Komunistika partija Hrvatske 1945-1952. Organizacija, uloga, djelovanje

12. 3. 1999.

28. 4. 1988. 6. 7. 1988. 7. 3. 1989. 7. 3. 1989.

30. 4. 1996.

Faistiki pokret u Istri od 1919. do 1929. godine Poloaj snaga graanskog drutva u Hrvatskoj 19451950.

29. 12. 1993. 4. 7. 1994.

7. 3. 1989. 18. 4. 1989. 9. 5. 1989.

7. 11. 1989. 30. 4. 1990. 1. 10. 1990. 30. 1. 1991. 22. 1. 1991. 8. 7. 1991. 3. 7. 1992. 11. 11. 1992. 22. 4. 1993. 9. 10. 1993. Begovski zemljini posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878.-1918. Hrvatsko-eke veze i odnosi na prijelazu iz XIX. u XX. stoljee Uloga zagrebake privredne elite u modernizaciji Hrvatske The lawgiver and his lawmakers : the role of legal discourse in the change of Ottoman imperial culture Gospodarske i drutvene promjene u ivotu seljatva sjeverozapadne Hrvatske izmeu dva svjetska rata 26.11.2001. 5. 11. 1997. 29. 1. 1998. University of Chicago 2005. 19. 3. 1998. Dubrovako plemstvo u 15. stoljeu 24. 3. 1997. Crkva i drava u srednjovjekovnom Dubrovniku 30. 4. 1998.

27

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br.

PREZIME I IME

Naslov magistarskog rada Povezivanje hrvatskih privrednika s Francuskom preko Trgovakoobrtnike komore u Zagrebu (Meunarodna djelatnost komore od 1852. do 1931) Drutveni razvoj zadarskog otoja u drugoj polovici XIV. i prvoj polovici XV. stoljea Demografski razvoj i modernizacija velikogorikog kotara od 1890. do 1910. godine Odnos dravno-partijske vlasti prema politikim protivnicima 1945-1948. Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama Maranska biskupija od 1670. do 1713. godine

36.

OLUJI, Boris

37. 38. 39. 40. 41.

GRGIN, Borislav MIRI, Dinko MANOJLOVI, Koraljka (Bakota, K.) ORALI, Lovorka KUDELI, Zlatko

42. 43. 44. 45. 46.

GRIJAK, Zoran SIKIRI, Zvjezdana (Sikiri Assouline, Z.) MATKOVI, Stjepan STRECHA, Mario MARKUS, Tomislav PEI-ALDAROVI, Dubravka JUREVI, Josip BERTOA, Slaven KLJAJI, Josip PURGARI-KUI, Branka

Josip Stadler do ustolienja za nadbiskupa 1882. godine Graani slobodnog kraljevskog grada Zagreba prema knjizi graana (1733.-1799.) Organiziranje iste stranke prava i njezino sudjelovanje na izborima (1895.-1908.) Poeci politikog katolicizma u Banskoj Hrvatskoj (1897.-1904.) Ideje i koncepcije Slavenskog Juga 1848.-1850. enska profesionalna udruenja u Hrvatskoj 1918.-1941. godine (Prilog istraivanju drutvenog poloaja ena u Hrvatskoj izmeu dvaju svjetskih ratova) Problem izuavanja rtava Drugog svjetskog rata na podruju Hrvatske Gospodarske i drutvene prilike u puljskoj komuni od poetka do polovice XVII. stoljea Tvrava Brod od 1715. do 1878. Kraj zemaljskog ivota u mislima i djelima hrvatskoga srednjovjekovnog ovjeka

47.

48. 49. 50. 51.

28

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 27. 12. 1993. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada)

Japodi od V. do I. stoljea prije Krista kultura u prostoru izmeu latenske i jadranske civilizacije Kralj Matija Korvin i Hrvatska

24. 6. 1999.

28. 12. 1993. 4. 2. 1994. 4. 7. 1994. 12. 1. 1995. 15. 2. 1996.

15. 1. 1998.

Hrvati u Mlecima Pravoslavlje i pitanje crkvene unije u Hrvatskoj od itvanskog mira 1606. godine do izbora unijatskog biskupa Pavla Zoria 1670. godine Politika djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera Zagreb 1848. 1849. ista stranka prava 1895.-1903. Razvoj politikog katolicizma u Banskoj Hrvatskoj uoi prvog svjetskog rata (1904. 1910.) Hrvatski sabor 1848. godine: politike institucije i hrvatski politiki pokret 1848.-1849.

FF Zadar 1998. 15. 6. 2000.

15. 1. 1996. 13. 2. 1996. 5. 7. 1996. 5. 7. 1996. 8. 7. 1996.

6. 7. 2000. 30. 9. 2003. 16. 7. 1999. 17. 4. 2002. 12. 1. 1999.

9. 10. 1996. Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine Pula u XVII. I XVII. stoljeu: drutvene , demografske i etnike promjene Krajike tvrave na Savi u 18. i 19. stoljeu

11. 10. 1996. 26. 2. 1997. 9. 4. 1997. 2. 12. 1997.

2. 5. 2000. 4. 5. 2000. 2. 7. 2001.

29

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br. 52. 53. 54. 55. 56. 57.

PREZIME I IME PAPA, andor NIKI, Boris TURKALJ, Jasna KOLARI, Aleksandra KNEZOVI, Marin NIKOLI, Zrinka (Nikoli Jakus, Z.) JELASKA, Zdravka (Jelaska-Marijan, Z.) RAVANI, Goran

Naslov magistarskog rada Prometne veze Baranje od 1848. do 1994. Opis Osmanskog Carstva Nikole Matije Iljanovia Znaaj Starevievih i Kvaternikovih ideja u pravakim novinama i politici do Rakovice (1867.-1871.) Razvoj politikih i drutvenih ideja i koncepcija u hrvatskoj javnosti 1848. do odgode Hrvatskog sabora Preporodna Hrvatska i Bosna i Hercegovina 1835.-1845. Dalmatinsko gradsko plemstvo u X. i XI. stoljeu

58. 59.

Trogirsko srednjovjekovno drutvo ivot u krmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku Duhovni razvoj Baltazara Adama Krelia 1715.-1778. obrazovanje izmeu tridentinske tradicije i ranoga prosvjetiteljstva Razvoj eljeznike mree u hrvatskom Podunavlju od 1850. do 1914. godine Prilike u bivoj Mletakoj Istri od 1797. do 1805. godine Ameriki nain ivota u zagrebakom dnevnom listu Obzor 1929.1933. Split i Poljica (odnos izmeu Splita i Poljica u XIV. i XV. stoljeu) Rod Zrinskih u drugoj polovini 16. stoljea. Pola stoljea hrvatske povijesti iz perspektive jednog velikog roda Satnije Brodske pukovnije 1747.-1850. Odnos krajinika i vojnih vlasti Dalmacija u vrijeme Marcelina i Julija Nepota Svijet Ignjata Martinovia i proturjeja Habsburke Monarhije u njegovo doba Khuenovi Srbi 1881.-1892.

60.

SHEK-BRNARDI, Teodora

61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68.

BADAR, Zdenka MANIN, Marino BING, Albert NAZOR, Ante TEFANEC, Nataa MATANOVI, Damir POSAVEC, Vladimir STANKOVI, Vesna (Stankovi-Pejnovi, V.) RUMENJAK, Natalija (Rumenjak, Nives)

69.

30

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 26. 2. 1998. 6. 5. 1998. 19. 5. 1998. 23. 11. 1998. 2. 2. 1999. 27. 3. 1999. The Formation of Dalmatian Urban Nobility: Examples of Trogir, Split and Zadar Drutveni razvoj Splita izmeu dva svjetska rata Crna smrt 1348.-1349. u Dubrovniku srednjovjekovni grad i doivljaj epidemije The Enlightened Ocer at Work: The Educational Projects of the Bohemian Count Franz Joseph Kinsky (1739-1805) Central European University, Budimpeta 25. 5. 2004. 21. 12. 2006. 12. 4. 2006. Central European University, Budimpeta 1. 10. 2004. Nositelji pravake misli 80-ih godina 19. stoljea 25. 7. 2002. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada)

6. 4. 1999. 20. 5. 1999.

8. 6. 1999.

11. 6. 1999. 13. 7. 1999. 13. 7. 1999. 13. 7. 1999. 17. 2. 2000. 28. 2. 2000. 13. 3. 2000. 4. 4. 2000. Politika i drutvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljea: Khuenovi Srbi 1881.-1892. : obrisi kolektivne biograje Gospodarske prilike u zapadnoj Istri izmeu 1813. i 1848. godine Hrvatsko-ameriki odnosi 1991.-1995. Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeu Diet in Bruck an der Mur (1578) and the Estates on the Croatian, Slavonian and Kanisian Military Border Vojni komunitet Broda na Savi. Drutvena i ekonomska struktura vojnokrajikoga grada 1753.-1848. 16. 7. 2003. 28. 10. 2005. 16. 2. 2007. CEU Budimpeta 2004. 21. 11. 2003.

19. 6. 2000.

21. 1. 2004.

31

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br.

PREZIME I IME

Naslov magistarskog rada

70.

VOGER, Vlasta

Zagrebaki list Sdslawische Zeitung i njegov krug (1849.-1852.) Drutveni odnosi u srednjovjekovnom Iloku prikazani Ilokim statutom iz 1525. godine Odnos vlasti Kraljevine SHS spram seljaka u Slavoniji, Srijemu i Baranji 1918.-1929. Ideoloka koncepcija u djelima postkarlovakog ciklusa Pavla Rittera Vitezovia (1652.-1713.) Obitelj u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije (13.-16. stoljee) Odnosi drave i Katolike crkve u Hrvatskoj od 1945. do 1953. godine Pokuaji Ivana Stojkovia u stvaranju crkvene unije Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima Koncentracijski logor Stara Gradika Statut grada Skradina Ujedinjavanje teritorija Banovine Hrvatske i teritorijalno ujedinjenje Savske i Primorske banovine s osam novodobivenih kotara Gospodarske prilike na Naikom vlastelinstvu od poetka 18. stoljea do urbara Marije Terezije (1756. godine) Ustrojstvo kopnene vojske u Dalmaciji od 1867. do 1890. godine Puko kolstvo u vrijeme bana Ivana Maurania Odnos Dubrovnika prema ugarskoj kruni i kralju u vrijeme Sigismunda Luksemburkog (1387.-1437.) Stanovnitvo Poege 1699.-1781. prema matinim knjigama

71. 72. 73. 74.

VITEK, Darko RUI, Snjeana BLAEVI, Zrinka KARBI, Marija

75. 76. 77. 78. 79. 80.

AKMADA, Miroslav HOLJEVAC, Robert TOMORAD, Mladen KOVAI, Davor BIRIN, Ante REGAN, Kreimir

81. 82. 83. 84. 85.

VRBANUS, Milan OROLI, Tado UPAN, Dinko PEORDA, Zrinka (Peorda-Vardi, Z.) SKENDEROVI, Robert

32

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 19. 7. 2000. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada) Hrvatsko liberalno novinstvo revolucije Saborske novine, Slavenski jug, Sdslawische Zeitung i Jugoslavenske novine Osijek u XVIII. stoljeu od zasebnih gradskih jedinica do jedinstvenog grada

19. 7. 2004.

27. 11. 2000. 23. 1. 2001. 5. 2. 2001. 12. 4. 2001.

19. 11. 2004.

Ilirski ideologem tijekom 17. stoljea: Upotrebe, funkcije i znaenja Rod Boria bana. Primjer plemikog roda u srednjovjekovnoj Poekoj upaniji Oduzimanje imovine Katolikoj crkvi od 1945. do 1966. godine i utjecaj na crkveno-dravne odnose primjer nadbiskupije zagrebake

8. 2. 2005. 19. 4. 2005.

21. 6. 2001. 26. 6. 2001. 27. 6. 2001. 4. 7. 2001. 20. 7. 2001. 11. 10. 2001.

21. 1. 2003.

Model raunalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj Razvoj i djelovanje policijsko-sigurnosnog sustava Nezavisne Drave Hrvatske Knez Nelipac i hrvatski velikaki rod Nelipia Srpska politika u Banovini Hrvatskoj Drutveno-ekonomske prilike u Slavoniji krajem 17. i poetkom 18. stoljea Teritorijalne snage u Dalmaciji od 1814. do 1868. godine Obrazovanje ena u Banskoj Hrvatskoj Dubrovaki antunini u kasnom srednjem vijeku Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala

Informacijske znanosti FF Zagreb 2006. 29. 12. 2005. 26. 6. 2006. 20. 7. 2006.

8. 1. 2002. 14. 1. 2002. 21. 1. 2002. 5. 2. 2002. 6. 2. 2002.

20. 1. 2006. FF Zadar 2005. 20. 7. 2006. 5. 6. 2006. 20. 9. 2005.

33

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br.

PREZIME I IME

Naslov magistarskog rada Hrvatska javnost prema idovima krajem 19. stoljea (za vrijeme Dreyfusove afere od 1894. do 1899.) Pulski glazbeni ivot u razdoblju faistike diktature (1926.-1943.) Funkcioniranje zdravstvene slube u Poekoj upaniji tijekom Prvog svjetskog rata Kopnena vojska domobranstva Nezavisne Drave Hrvatske 1941.1945. Tisak Nezavisne Drave Hrvatske o svjetskim ratnim zbivanjima Zadarsko novinarstvo uoi Prvog svjetskog rata Poloaj i obiljeje trgovine u Banovini Hrvatskoj (1939.-1941.) Gradianski Hrvati u Madarskoj u razdoblju modernizacije od prosvijeenog apsolutizma do graanskog drutva (od polovice 18. stoljea do polovice 19. stoljea) Slika drugoga i pismo o sebi. Josip Rabatta (1661.-1731.) o Hrvatskoj i sebi Srednjovjekovni prevoditelji: nalije kriarskih ratova. Ecclesia militans, s posebnim obzirom na ulogu Hermana Dalmatinca i Ivana Stojkovia Domobranstvo u javnom ivotu NDH 1941.-1945. Sigurnosno-obavjetajni sustavi u Bosni i Hercegovini Istoni Jadran u izolaru Giuseppea Rosaccija Hrvatske postrojbe u I. svjetskom ratu i vojni raspad AustroUgarske Ustaka Nadzorna Sluba osnivanje, organizacija i ustroj 1941.1943. Meimurje 1941.-1945. Dubrovako pomorsko kolstvo (19.-20. stoljee)

86. 87. 88.

DOBROVAK, Ljiljana DURAKOVI, Lada HERMAN, Vijoleta (Herman Kauri, V.) BARI, Nikica LABUS, Alan BRALI, Ante UTE, Ivica

89. 90. 91. 92.

93.

HOLJEVAC, eljko

94.

LAZANIN, Sanja

95.

SEFEROVI, Relja BEDNJANEC-VUKOVI, Aleksandra LUI, Ivica PAVI, Milorad UTURA, Dinko BURUL, Elvis KALAN, Vladimir KRELJ, Marina

96. 97. 98. 99. 100. 101. 102.

34

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 10. 3. 2002. 14. 3. 2002. 28. 3. 2002. Datum obrane disertacije 4. 5. 2007. 5. 11. 2007. 19. 11. 2007.

Naslov disertacije (doktorskog rada) Razvoj idovskih zajednica u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji Ideologija i glazbeni ivot Primjer Pule od 1945. do 1966. Za nae junake ... : rad dobrotvornih humanitarnih drutava u gradu Zagrebu 1914.-1918. Republika Srpska Krajina na podruju Republike Hrvatske 1990.-1991.-1995. (Secesija, glavne znaajke i slom)

6. 6. 2002. 6. 6. 2002. 23. 7. 2002. 24. 7. 2002.

22. 11. 2004.

Zadar u doba Prvog svjetskog rata Organizacija i djelovanje Gospodarske Sloge 1935.1941. Hrvatsko-maarski odnosi 1860.-1873. Vinkovci i Vukovar na prijelazu 18. u 19. stoljee. Komparativna urbana historija Seraphinus Maria Cerva : prolegomena in sacram metropolim Ragusinam : kritiko izdanje teksta uz ocjenu njegove jezine i historiografske vrijednosti

FF Zadar 2005. 15. 11. 2006.

29. 10. 2002.

4. 7. 2006.

23. 12. 2002.

2. 10. 2006. Klasina lologija / FFZG 2006.

21. 1. 2003.

23. 1. 2003. 17. 2. 2003. 27. 2. 2003. 8. 5. 2003. 15. 7. 2003. 17. 11. 2003. 10. 3. 2004. Sigurnosna politika SR Bosne i Hercegovine 1945.-1990. Istoni Jadran u talijanskim tiskanim geografskim prirunicima XVI.-XVIII. stoljea 23. 12. 2005. FF Zadar 2005.

35

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br. 103. 104.

PREZIME I IME LALOEVI, Vesna JOLI, Roberto

Naslov magistarskog rada Vitae persecvtorum model: car Dioklecijan Katoliko puanstvo u Duvnu u vrijeme osmanske i austrougarske vlasti od 18. do poetka 20. stoljea na temelju crkvenih matinih knjiga U potrazi za odmorom i blagostanjem. O povijesti dokolice i potroakoga drutva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih Antika kronika kao povijesni izvor: primjer kronike komesa Marcelina Rapska biskupija u vizitaciji Augustina Valiera 1579. godine

105. 106. 107.

DUDA, Igor GRAANIN, Hrvoje PERINI, Tea (Mayhew, T.) ZUCKERMAN ITKOVI, Boko

108.

Novine NDH o idovima Povijesno-gospodarsko znaenje misija Mirka i Steve Seljana u Africi i Junoj Americi Osnivanje kraljevskog vijea za kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju Glazbeni ivot Porea i okolice 1880.-1918. Srednjodalmatinsko zalee za vrijeme osmanske vladavine u 16. i 17. stoljeu Ustake vojne postrojbe 1941.-1945. Srpski nacionalni pokret u austrijskoj pokrajini Dalmaciji 80-ih godina XIX. stoljea Katolika crkva i istarske nacionalno-politike i idejne podjele (1880.-1914.) Osnovni krajiki zakon Koprivnica u 17. stoljeu demografske, drutvene i gospodarske promjene Pitanje slavenske kolonizacije u Istri za franake vladavine

109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. 117. 118.

UEK, Anja HORBEC, Ivana GORTAN-CARLIN, Ivana Paula JURIN STAREVI, Kornelija MARIJAN, Davor RAJI, Tihomir TROGRLI, Stipan MILKOVI, Kristina PETRI, Hrvoje LEVAK, Maurizio

36

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 20. 7. 2004. 27. 5. 2004. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada)

28. 5. 2004. 16. 6. 2004. 21. 6. 2004. Protuidovska propaganda u Srbiji pod njemakim okupacijskim protektoratom i u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine Povijest savsko-dravsko-dunavskog meurjeja u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku 10. 1. 2008.

16. 7. 2004.

22. 7. 2008.

17. 11. 2004. 15. 12. 2004. 20. 1. 2005. 26. 1. 2005. 26. 1. 2005. 27. 1. 2005. 3. 2. 2005. 27. 4. 2005. 29. 4. 2005. 18. 5. 2005. Varadinski generalat i Krievaka upanija u 17. stoljeu: okoli, ljudi i naselja 10. 12. 2008. Katolika crkva u Istri i dravna vlast (1945.-1954.) 7. 5. 2007. Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992. 11. 5. 2006.

37

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br.

PREZIME I IME

Naslov magistarskog rada Puka pobonost i neki aspekti istarskog drutva od kraja 15. do kraja 16. stoljea na primjeru oporuke Zagrebaki biskup Emerik Esterhzy i l. 7. / Hrvatska pragmatika sankcija iz 1712. ena u istarskim komunalnim drutvima. (Primjer Novigrada u 15. i 16. stoljeu) Otvaranje privremenog enskog liceja i poloaj graanskih ena u Hrvatskoj na kraju 19. stoljea Demokratska stranka u Slavoniji i zapadnom Srijemu 1919.-1924. Jordan 11.-7. st. pr. Krista. Mjesto susreta velikih civilizacija Starog istoka Pokuaj utemeljenja Republike Dubrovnik 1991.-1992. godine Studenti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 1874.-1914. Muslimanska zajednica u Zagrebu 1918.-1945. Podravljenje poduzea u vlasnitvu stranaca u Hrvatskoj 1944.1946. Dinarski Vlasi izmeu Osmanskog Carstva i Venecije: Povijest institucija jednog krajikog drutva (15.-17. st.) Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza poetkom XIX. stoljea Drutveno-politike promjene u gradu Sisku 1970.-1972. godine Demografske promjene u Brodsko-posavskoj upaniji (1991.2001.) Bleiburg i Krini put u historiograji, publicistici i memoarskoj literaturi Drutveno, kulturno i politiko organiziranje bakih HrvataBunjevaca 1918.-1941. (Uloga bunjevake elite u procesu nacionalne integracije i modernizacije hrvatske zajednice u Bakoj) Saveznika bombardiranja Nezavisne Drave Hrvatske Zadarski notari u 13. i 14. stoljeu

119. 120. 121. 122. 123. 124. 125. 126. 127. 128. 129.

ORBANI, Elvis JUKI, Ivana MOGOROVI CRLJENKO, Marija OGRAJEK GORENJAK, Ida MIKULIN, Ivica GLAZER, Eva Katarina RAGU, Jaka LUETI, Tihana HASANBEGOVI, Zlatko ANI, Tomislav ARI, Marko

130. 131. 132. 133.

ZLODI, Zdravka KLASI, Hrvoje KEVO, Mario GRAHEK RAVANI, Martina

134. 135. 136.

BUI, Kreimir KARAKA OBRADOV, Marica GRBAVAC, Branka

38

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 25. 5. 2005. 20. 6. 2005. 27. 6. 2005. 29. 6. 2005. 14. 7. 2005. 15. 7. 2005. 25. 7. 2005. 27. 9. 2005. 3. 10. 2005. 27. 10. 2005. 31. 10. 2005. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada)

29. 11. 2005. 27. 12. 2005. 9. 3. 2006. 17. 3. 2006.

29. 3. 2006. 3. 5. 2006. 8. 6. 2006.

39

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br.

PREZIME I IME

Naslov magistarskog rada Razvoj etnolokih istraivanja od ideje o narodoznavstvu do moderne hrvatske etnologije Susedgradsko-stubiko vlastelinstvo nakon seljake bune (1574.1650.) Hrvatska povijest u djelu Nikole (Miklsa) Istvnyja Nastava povijesti u gimnazijama i realnim kolama u Banskoj Hrvatskoj za banovanja Karla Khuena Hdervrya Politiki zatvorenici u logorima Jasenovac i Stara Gradika O Maarima i maarskoj politici u javnosti banske Hrvatske 1848.49. Dinko Zavorovi i njegov rad na staroj povijesti u l. knjizi djela De rebus Dalmaticus Percepcija romskog stanovnitva u hrvatskom drutvu na podruju Savske banovine u razdoblju 1929.-1939. Gospodarske prilike na dubrovakom podruju izmeu dva svjetska rata Hrvatska seljaka stranka u Mostarskoj oblasti prema izbornim rezultatima od 1923. do 1929. godine Veeslav Holjevac predsjednik Matice iseljenika Hrvatske 1964.1968. Djelovanje Komisije za vjerske poslove Federalne Drave Hrvatske / Narodne Republike Hrvatske u crkveno-dravnim odnosima 1944.-1948. Nacionalizam u Hrvatskoj poetkom 20. stoljea: etniki identitet i stereotipi o nama i drugima Gospodarstvo Zadarskog okruja u razdoblju neoapsolutizma od 1852. do 1860. godine Sigurnosne prilike i stvaranje vojno-policijskih snaga drave SHS na prostoru Banske Hrvatske Topograja Garia, Graenice i Moslavine od 1163. do 1400. Matica hrvatska u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj

137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147.

EO, Luka IKO, Branko MANDUI, Iva MODRI BLIVAJS, Dunja KILJAN, Filip KOLAK, Arijana KURELAC, Iva VOJAK, Danijel BENI PENAVA, Marija GLIBUI, Ivica KRALJEVI, Iva

148.

MATIJEVI, Margareta

149. 150. 151. 152. 153.

STIPANEVI, Mario AVI, Elvis ZORKO, Tomislav PISK, Silvija ARALICA, Vieslav

40

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 12.6.2006. 4. 7. 2006. 5. 7. 2006. 6. 7. 2006. 20. 7. 2006. 15. 9. 2006. 4. 10. 2006. 9. 10. 2006. 24. 10. 2006. 16. 11. 2006. 16. 11. 2006. Politika opredjeljivanja u Hrvatskom zagorju 1941. 1945. 8. 1. 2009. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada)

16. 11. 2006.

23. 11. 2006. 15. 12. 2006. 22. 12. 2006. 27. 2. 2007. 28. 2. 2007.

41

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

R.br.

PREZIME I IME

Naslov magistarskog rada Svakodnevni ivot u Poegi od 1910. do 1921.: povijesno-demografska analiza Vjerske prilike u Humu od 13. do kraja 15. stoljea Vojna cenzura u Trojednoj kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji za vrijeme Prvog svjetskog rata S. H. Gutmann d.d. u industriji meuratne Jugoslavije i razvoj Belia Papinski legati na istonojadranskoj obali (1159.-1204.) Dubrovake bratovtine sv. Antuna i sv. Lazara: oblikovanje novog stalea Uloga gospodarskog lista Puki prijatelj u razvoju krkog zadrugarstva u prvom desetljeu XX. stoljea Hrvatsko i srpsko novinstvo o Srbima u Hrvatskoj (odabrani dogaaji: 1989. - lipanj 1990.) Rijeka u Hrvatskom proljeu 1970.-1972. Gospodarski interesi Italije u Hrvatskoj u vrijeme Drugog svjetskog rata od travnja 1941. do rujna 1943. godine Doprinos Ivana Kukuljevia Sakcinskog i Drutva za povjestnicu jugoslavensku u ouvanju i znanstvenom utemeljenju istraivanja kulturne batine Odnosi Katolike crkve i hrvatske vlasti u doba Drugog vatikanskog koncila (od 1961. do 1966.) Topusko u razdoblju od dolaska cistercita do kraja srednjega vijeka Balkanski ratovi (1912.-1913.) i hrvatska javnost Redovnitvo u gradu Hvaru u 15. i 16. stoljeu Kulturna politika vlasti u NR Hrvatskoj primjer Matice hrvatske 1945.-1952. Puko kolstvo u kotaru Ivanec od sredine 19. stoljea do 1918. godine Njemaki kolonisti u Bosni i Hercegovini u doba austro-ugarske uprave (1878.-1918.) Privredni razvoj Bihake krajine 1971.-1991. (utjecaj politike i politikih elita)

154. 155. 156. 157. 158. 159. 160. 161. 162. 163.

APO, Hrvoje KORA, Dijana BULI, Ivan VOLNER, Hrvoje MAJNARI, Ivan MARUNI, Tonko BOI, Tvrtko PAUKOVI, Davor ROKNI, Andrea PATAFTA, Danijel BOROAK MARIJANOVI, Jelena MARETA, Danica NOVAK, Ana DESPOT, Igor LUI, Nika ARI, Tatjana JAGI, Suzana KASUMOVI, Amila MULAOSMANOVI, Admir

164.

165. 166. 167. 168. 169. 170. 171. 172.

42

Popis polaznika koji su magistrirali od 1970. do 2008. godine Datum obrane magisterija 1. 3. 2007. 2. 3. 2007. 2. 4. 2007. 11. 4. 2007. 10. 5. 2007. 12. 6. 2007. 12. 6. 2007. 18. 7. 2007. 24. 7. 2007. 24. 7. 2007. Datum obrane disertacije

Naslov disertacije (doktorskog rada)

17. 1. 2008.

29. 1. 2008. 4. 2. 2008. 13. 2. 2008. 16. 2. 2008. 20. 5. 2008. 11. 6. 2008. 11. 7. 2008. 17. 9. 2008.

43

ABECEDNI popIS MAGISTRANTICA/ MAGISTRANATA

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu R.br. PREZIME I IME 1. 2. 3. 4. 5. 6. AGII, Damir AKMADA, Miroslav ANI, Tomislav ARALICA, Vieslav BARI, Nikica BADAR, Zdenka BEDNJANECVUKOVI, Aleksandra BENI PENAVA, Marija BERTOA, Slaven BIJELI, Borislav BING, Albert BIRIN, Ante BLAEVI, Zrinka BOROAK MARIJANOVI, Jelena Mjesto i godina roenja Davor, 1963. Ljubuki, BiH, 1967. Zagreb, 1974. Zadar, 1972. Zagreb, 1975. Vukovar, 1973. Naslov magistarskog rada Tajna politika Srbije prema Balkanu sredinom XIX. stoljea Odnosi drave i Katolike crkve u Hrvatskoj od 1945. do 1953. godine Podravljenje poduzea u vlasnitvu stranaca u Hrvatskoj 1944.-1946. Matica hrvatska u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj Kopnena vojska domobranstva Nezavisne Drave Hrvatske 1941.-1945. Razvoj eljeznike mree u hrvatskom Podunavlju od 1850. do 1914. godine Domobranstvo u javnom ivotu NDH 1941.-1945. Gospodarske prilike na dubrovakom podruju izmeu dva svjetska rata Gospodarske i drutvene prilike u puljskoj komuni od poetka do polovice XVII. stoljea Studentski pokret u Jugoslaviji 1968. godine (s posebnim naglaskom na izvore) Ameriki nain ivota u zagrebakom dnevnom listu Obzor 1929.-1933. Statut grada Skradina Ideoloka koncepcija u djelima postkarlovakog ciklusa Pavla Rittera Vitezovia (1652.-1713.) Doprinos Ivana Kukuljevia Sakcinskog i Drutva za povjestnicu jugoslavensku u ouvanju i znanstvenom utemeljenju istraivanja kulturne batine Uloga gospodarskog lista Puki prijatelj u razvoju krkog zadrugarstva u prvom desetljeu XX. stoljea Zadarsko novinarstvo uoi Prvog svjetskog rata Servi ili famuli u komunalnim drutvima na istonom Jadranu

7.

Zagreb, 1967.

8. 9. 10. 11. 12. 13.

Dubrovnik, 1975. Pula, 1967. akovo, 1958. Novi Sad, Vojvodina, 1956. Zagreb, 1973. Zagreb, 1972.

14.

Veliki Bastaji, 1951.

15. 16. 17.

BOI, Tvrtko BRALI, Ante BUDAK, Neven

Malinska, Krk, 1972. Zadar, 1973. Zagreb, 1957.

46

Autor, Naziv lanka R.br. PREZIME I IME Mjesto i godina roenja Podgradina, Livno, BiH, 1969. Zadar, 1964. Naslov magistarskog rada Vojna cenzura u Trojednoj kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji za vrijeme Prvog svjetskog rata Ustaka Nadzorna Sluba osnivanje, organizacija i ustroj 1941.-1943. Drutveno, kulturno i politiko organiziranje bakih Hrvata-Bunjevaca 1918.-1941. (Uloga bunjevake elite u procesu nacionalne integracije i modernizacije hrvatske zajednice u Bakoj) Razgranienje izmeu Bosanskog paaluka i mletake Dalmacije nakon kandijskog rata linija Nani Svakodnevni ivot u Poegi od 1910. do 1921.: povijesno-demografska analiza Gospodarstvo Zadarskog okruja u razdoblju neoapsolutizma od 1852. do 1860. godine Susedgradsko-stubiko vlastelinstvo nakon seljake bune (1574.-1650.) Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama Povijesno-gospodarsko znaenje misija Mirka i Steve Seljana u Africi i Junoj Americi Hrvatske postrojbe u I. svjetskom ratu i vojni raspad Austro-Ugarske Balkanski ratovi (1912.1913.) i hrvatska javnost Radniki pokret Pounja 1929-1941. Hrvatska javnost prema idovima krajem 19. stoljea (za vrijeme Dreyfusove afere od 1894. do 1899.) U potrazi za odmorom i blagostanjem. O povijesti dokolice i potroakoga drutva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih Nacionalni blok u Istri (1920-1921) Pulski glazbeni ivot u razdoblju faistike diktature (1926.-1943.)

18.

BULI, Ivan

19.

BURUL, Elvis

20.

BUI, Kreimir

Vinkovci, 1970.

21.

BUZOV, Snjeana

Split, 1959.

22. 23. 24. 25. 26. 27 28. 29. 30.

APO, Hrvoje AVI, Elvis IKO, Branko ORALI, Lovorka UEK, Anja UTURA, Dinko DESPOT, Igor DIZDAR, Zdravko DOBROVAK, Ljiljana

Slavonski Brod, 1981. Zadar, 1973. Zabok, 1969. Zadar, 1968. Zagreb, 1971. Mostar, BiH, 1959. Zagreb, 1972. Oklaj, Drni, 1948. Zagreb, 1971.

31. 32. 33.

DUDA, Igor DUKOVSKI, Darko DURAKOVI, Lada

Pula, 1977. Pula, 1960. Pula, 1968.

47

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu R.br. PREZIME I IME 34. 35. 36. ERL, Vera GAJER, Radovan GLAZER, Eva Katarina GLIBUI, Ivica GOLDSTEIN, Ivo GORTAN-CARLIN, Ivana Paula GRAANIN, Hrvoje GRAHEK RAVANI, Martina GRBAVAC, Branka GRGIN, Borislav GRIJAK, Zoran HASANBEGOVI, Zlatko HERMAN, Vijoleta HOLJEVAC, Robert Mjesto i godina roenja Drenovci, upanja, 1940. Zagreb, 1947. Zagreb, 1978. Crni Vrh, Konjic, BiH, 1972. Zagreb, 1958. Umag, 1968. Zagreb, 1973. Rijeka, 1978. Lapsunj, Prozor-Rama, BiH, 1978. Koprivnica, 1965. Slatina, 1963. Zagreb, 1973. Pakrac, 1973. Zagreb, 1967. Naslov magistarskog rada Slavonija 1683-1848. u zapisima suvremenika (dokumentacijsko-informatika analiza) Struktura crkvenog vlasnitva u Slavoniji sredinom XIV. stoljea Jordan 11.-7. st. pr. Krista. Mjesto susreta velikih civilizacija Starog istoka Hrvatska seljaka stranka u Mostarskoj oblasti prema izbornim rezultatima od 1923. do 1929. godine Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje Glazbeni ivot Porea i okolice 1880.-1918. Antika kronika kao povijesni izvor: primjer kronike komesa Marcelina Bleiburg i Krini put u historiograji, publicistici i memoarskoj literaturi Zadarski notari u 13. i 14. stoljeu Drutveni razvoj zadarskog otoja u drugoj polovici XIV. i prvoj polovici XV. stoljea Josip Stadler do ustolienja za nadbiskupa 1882. godine Muslimanska zajednica u Zagrebu 1918.-1945. Funkcioniranje zdravstvene slube u Poekoj upaniji tijekom Prvog svjetskog rata Pokuaji Ivana Stojkovia u stvaranju crkvene unije Gradianski Hrvati u Madarskoj u razdoblju modernizacije od prosvijeenog apsolutizma do graanskog drutva (od polovice 18. stoljea do polovice 19. stoljea) Osnivanje kraljevskog vijea za kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju

37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47.

48.

HOLJEVAC, eljko

Brinje, 1973.

49.

HORBEC, Ivana

Zagreb, 1977.

48

Autor, Naziv lanka R.br. PREZIME I IME Mjesto i godina roenja Mostar; BiH, 1930. Frankfurt na Majni, SR Njemaka, 1959. Zagreb, 1957. Naslov magistarskog rada Vojnopolitika situacija na dalmatinskoj obali poslije kapitulacije Italije rujan prosinac 1943. Pokuaj modernizacije u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji od 1848. do 1850. godine Drutvena uvjetovanost i kulturni utjecaj pukih kalendara u Hrvatskoj i Slavoniji od ilirizma do poetka sedamdesetih godina 19. stoljea Puko kolstvo u kotaru Ivanec od sredine 19. stoljea do 1918. godine Organizaciono stanje i struktura Komunistike partije Hrvatske od osloboenja do Drugog kongresa KPH 1945-1948. Dubrovake obitelji od XIII. do XV. stoljea Trogirsko srednjovjekovno drutvo Katoliko puanstvo u Duvnu u vrijeme osmanske i austrougarske vlasti od 18. do poetka 20. stoljea na temelju crkvenih matinih knjiga Zagrebaki biskup Emerik Esterhzy i l. 7. / Hrvatska pragmatika sankcija iz 1712. Problem izuavanja rtava Drugog svjetskog rata na podruju Hrvatske Srednjodalmatinsko zalee za vrijeme osmanske vladavine u 16. i 17. stoljeu Utjecaj kolstva na razvoj nacionalne svijesti Srba u Karlovakom generalatu i Banskoj krajini od polovine XVIII. stoljea do 1848. Meimurje 1941.-1945. Prelazak radne snage iz agrara u industriju u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1953. godine Saveznika bombardiranja Nezavisne Drave Hrvatske

50.

ISAI, Vladimir

51.

IVELJI, Iskra

52.

IVEZI, Mladen

53.

JAGI, Suzana

Varadin, 1970.

54.

JANDRI, Berislav JANEKOVIRMER, Zdenka JELASKA, Zdravka JOLI, Roberto

Zagreb, 1943.

55. 56. 57.

Zagreb, 1961. Split, 1967. Tomislavgrad, BiH, 1967. Slavonski Brod, 1976. Studenci, Imotski, 1951. Zagreb, 1973.

58. 59. 60.

JUKI, Ivana JUREVI, Josip JURIN STAREVI, Kornelija JURII, Ivan KALAN, Vladimir KAMBEROVI, Husnija KARAKA OBRADOV, Marica

61. 62. 63. 64.

Slavonski Brod, 1951. Prelog, 1951. Mionica, Gradaac, BiH, 1963. Andrijevci, Sl. Brod, 1970.

49

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu R.br. PREZIME I IME 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. KARBI, Marija KASUMOVI, Amila KEVO, Mario KLAI, eljko KLASI, Hrvoje KLJAJI, Josip KNEZOVI, Marin KOLAK, Arijana KOLARI, Aleksandra KORA, Dijana KOVAI, Davor KRALJEVI, Iva Mjesto i godina roenja Zagreb, 1961. Sarajevo, 1980. Varadin, 1977. Zagreb, 1953. Sisak, 1972. Bosanski Brod, BiH, 1960. Zagreb, 1968. Banja Luka, BiH, 1979. Naslov magistarskog rada Obitelj u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije (13.-16. stoljee) Njemaki kolonisti u Bosni i Hercegovini u doba austro-ugarske uprave (1878. 1918.) Demografske promjene u Brodsko-posavskoj upaniji (1991.-2001.) Matko Laginja i politiko-gospodarski problemi Istre (1918-1930) Drutveno-politike promjene u gradu Sisku 1970.-1972. godine Tvrava Brod od 1715. do 1878. Preporodna Hrvatska i Bosna i Hercegovina 1835.-1845. O Maarima i maarskoj politici u javnosti banske Hrvatske 1848.-49. Razvoj politikih i drutvenih ideja i koncepcija u hrvatskoj javnosti 1848. do odgode Hrvatskog sabora Vjerske prilike u Humu od 13. do kraja 15. stoljea Koncentracijski logor Stara Gradika Veeslav Holjevac predsjednik Matice iseljenika Hrvatske 1964.-1968. Odnos Komunistike partije Hrvatske prema graanskim grupacijama u Dalmaciji od okupacije do kapitulacije Italije (travanj 1941 rujan 1943) Dubrovako pomorsko kolstvo (19.-20. stoljee) Maranska biskupija od 1670. do 1713. godine Antika povijest Dalmacije u djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Luia Trogiranina antiki izvori

73.

Zagreb, 1966.

74. 75. 76.

Mostar, BiH, 1976. Zagreb, 1966. Zagreb, 1975.

77.

KROLO, Petar

Gizdavac, Split, 1951.

78. 79. 80.

KRELJ, Marina KUDELI, Zlatko KUNTI-MAKVI, Bruna

Dubrovnik, 1967. Zlatar, 1962. Zagreb, 1952.

50

Autor, Naziv lanka R.br. PREZIME I IME 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. KURELAC, Iva LABUS, Alan LALOEVI, Vesna LAZANIN, Sanja LEEK, Suzana LEVAK, Maurizio LUI, Ivica LUI, Nika LUETI, Tihana MAJNARI, Ivan MANDUI, Iva MANIN, Marino MANOJLOVI, Koraljka MARETA, Danica MARIJAN, Davor MARKUS, Tomislav MARUNI, Tonko Mjesto i godina roenja Zagreb, 1975. Zagreb, 1972. Sombor, Vojvodina, 1971. Vinkovci, 1970. Zagreb, 1961. Pula, 1967. Ljubuki, BiH, 1962. Split, 1967. Split, 1976. Zagreb, 1980. Zagreb, 1973. Umag, 1968. Zagreb, 1959. Gornji Bepelj, Jajce, BiH, 1975. Priluka, Livno, BiH, 1966. Zagreb, 1969. Dubrovnik, 1977. Naslov magistarskog rada Dinko Zavorovi i njegov rad na staroj povijesti u l. knjizi djela De rebus Dalmaticus Tisak Nezavisne Drave Hrvatske o svjetskim ratnim zbivanjima Vitae persecvtorum model: car Dioklecijan Slika drugoga i pismo o sebi. Josip Rabatta (1661.-1731.) o Hrvatskoj i sebi Kulturno-prosvjetni rad Seljake sloge (1925.-1929.) Pitanje slavenske kolonizacije u Istri za franake vladavine Sigurnosno-obavjetajni sustavi u Bosni i Hercegovini Redovnitvo u gradu Hvaru u 15. i 16. stoljeu Studenti Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu 1874.-1914. Papinski legati na istonojadranskoj obali (1159.1204.) Hrvatska povijest u djelu Nikole (Miklsa) Istvnyja Prilike u bivoj Mletakoj Istri od 1797. do 1805. godine Odnos dravno-partijske vlasti prema politikim protivnicima 1945-1948. Odnosi Katolike crkve i hrvatske vlasti u doba Drugog vatikanskog koncila (od 1961. do 1966.) Ustake vojne postrojbe 1941.-1945. Ideje i koncepcije Slavenskog Juga 1848.-1850. Dubrovake bratovtine sv. Antuna i sv. Lazara: oblikovanje novog stalea

51

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu R.br. PREZIME I IME 98. 99. MATANOVI, Damir MATICKA, Marijan MATIJEVI, Margareta MATIJEVI, Mirjana (Matijevi-Sokol, M.) MATIJEVI, Zlatko MATKOVI, Stjepan MILKOVI, Kristina MIRI, Dinko MIROEVI, Franko MIKULIN, Ivica MOAANIN, Nenad MODRI BLIVAJS, Dunja MOGOROVI CRLJENKO, Marija MULAOSMANOVI, Admir MUNI, Darinko NAZOR, Ante Mjesto i godina roenja Vinkovci, 1970. Zagreb, 1942. Naslov magistarskog rada Satnije Brodske pukovnije 1747.-1850. Odnos krajinika i vojnih vlasti Odraz privredne krize (1929-1935) na poloaj seljatva u Hrvatskoj Djelovanje Komisije za vjerske poslove Federalne Drave Hrvatske / Narodne Republike Hrvatske u crkveno-dravnim odnosima 1944.-1948. Toma Arhiakon o poecima crkvene organizacije u srednjovjekovnom Splitu Katolika crkva u Hrvatskoj i stvaranje jugoslavenske drave 1918-1921. godine Organiziranje iste stranke prava i njezino sudjelovanje na izborima (1895.-1908.) Osnovni krajiki zakon Demografski razvoj i modernizacija velikogorikog kotara od 1890. do 1910. godine Narodnooslobodilaki pokret u Moslavini 19411945. Demokratska stranka u Slavoniji i zapadnom Srijemu 1919.-1924. Upravna podjela i stanovnitvo Poekog sandaka Nastava povijesti u gimnazijama i realnim kolama u Banskoj Hrvatskoj za banovanja Karla Khuena Hdervrya ena u istarskim komunalnim drutvima. (Primjer Novigrada u 15. i 16. stoljeu) Privredni razvoj Bihake krajine 1971. 1991. (utjecaj politike i politikih elita) Drutveni odnosi u Kastavskoj opini u razvijenom srednjem vijeku Split i Poljica (odnos izmeu Splita i Poljica u XIV. i XV. stoljeu)

100.

Banja Luka, BiH, 1975.

101.

Split, 1952.

102. 103. 104. 105. 106. 107. 108.

Zagreb, 1955. Zagreb, 1966. Mostar, BiH, 1974. Zagreb, 1962. Vela Luka, Korula, 1932. Slavonski Brod, 1979. Zagreb, 1949.

109.

Karlobag, 1954.

110. 111. 112. 113.

Rovinj, 1975. Sarajevo, BiH, 1973. Stara Novalja, Pag, 1942. Zagreb, 1968.

52

Autor, Naziv lanka R.br. PREZIME I IME 114. 115. 116. 117. NIKOLI, Zrinka NIKI, Boris NOVAK, Ana OGRAJEK GORENJAK, Ida Mjesto i godina roenja Zagreb, 1973. ibenik, 1971. Zagreb, 1975. Zagreb, 1974. Naslov magistarskog rada Dalmatinsko gradsko plemstvo u X. i XI. stoljeu Opis Osmanskog Carstva Nikole Matije Iljanovia Topusko u razdoblju od dolaska cistercita do kraja srednjega vijeka Otvaranje privremenog enskog liceja i poloaj graanskih ena u Hrvatskoj na kraju 19. stoljea Povezivanje hrvatskih privrednika s Francuskom preko Trgovako-obrtnike komore u Zagrebu (Meunarodna djelatnost komore od 1852. do 1931) Puka pobonost i neki aspekti istarskog drutva od kraja 15. do kraja 16. stoljea na primjeru oporuke Ustrojstvo kopnene vojske u Dalmaciji od 1867. do 1890. godine Prometne veze Baranje od 1848. do 1994. Gospodarski interesi Italije u Hrvatskoj u vrijeme Drugog svjetskog rata od travnja 1941. do rujna 1943. godine Hrvatsko i srpsko novinstvo o Srbima u Hrvatskoj (odabrani dogaaji: 1989. - lipanj 1990.) Istoni Jadran u izolaru Giuseppea Rosaccija Odjek Bosanskog ustanka (1875-1878) u Hrvatskoj i Slavoniji enska profesionalna udruenja u Hrvatskoj 1918.-1941. godine (Prilog istraivanju drutvenog poloaja ena u Hrvatskoj izmeu dvaju svjetskih ratova) Rapska biskupija u vizitaciji Augustina Valiera 1579. godine Odnos Dubrovnika prema ugarskoj kruni i kralju u vrijeme Sigismunda Luksemburkog (1387.1437.)

118.

OLUJI, Boris

Zagreb, 1965.

119.

ORBANI, Elvis

Pula, 1978.

120. 121.

OROLI, Tado PAPA, andor

Zadar, 1971. Suza, Beli Manastir, 1943. Rijeka, 1980.

122.

PATAFTA, Danijel

123. 124. 125.

PAUKOVI, Davor PAVI, Milorad PAVLIEVI, Dragutin PEI-ALDAROVI, Dubravka

Ogulin, 1980. Zadar, 1966. Luka, Crikvenica, 1932.

126.

Radulec, Vrbovec, 1955.

127.

PERINI, Tea

Rijeka, 1971. Stuttgart, SR Njemaka, 1974.

128.

PEORDA, Zrinka

53

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu R.br. PREZIME I IME 129. 130. 131. PETRI, Hrvoje PIRRAKU, Muhamed PISK, Silvija Mjesto i godina roenja Koprivnica, 1972. Sankove, Glogove; Kosovo, 1944. Kutina, 1976. Naslov magistarskog rada Koprivnica u 17. stoljeu demografske, drutvene i gospodarske promjene Napredni omladinski pokret na Kosovu 1919 1941. Topograja Garia, Graenice i Moslavine od 1163. do 1400. Problemi strukture seljakog i vlastelinskog posjeda u vrijeme likvidacije feudalnih odnosa (na primjeru grupe vlastelinstava u Hrvatskom zagorju) Dalmacija u vrijeme Marcelina i Julija Nepota Ugarsko-srpski odnosi za despota Stefana Lazarevia (1402-1427) Kraj zemaljskog ivota u mislima i djelima hrvatskoga srednjovjekovnog ovjeka Vladimir Bakari, politiki komesar Glavnog taba Hrvatske Jedinstveni sindikati Hrvatske (1944-1948) Pokuaj utemeljenja Republike Dubrovnik 1991.1992. godine Srpski nacionalni pokret u austrijskoj pokrajini Dalmaciji 80-ih godina XIX. stoljea ivot u krmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku Ujedinjavanje teritorija Banovine Hrvatske i teritorijalno ujedinjenje Savske i Primorske banovine s osam novodobivenih kotara Rijeka u Hrvatskom proljeu 1970.-1972. Khuenovi Srbi 1881.-1892.: obrisi kolektivne biograje Odnos vlasti Kraljevine SHS spram seljaka u Slavoniji, Srijemu i Baranji 1918.-1929.

132.

POPOVI, tefanija

Gornja Paetina, 1950.

133. 134. 135. 136. 137. 138. 139. 140.

POSAVEC, Vladimir PRLENDER, Ivica PURGARI-KUI, Branka PURTI, Andro RADELI, Zdenko RAGU, Jaka RAJI, Tihomir RAVANI, Goran

Zagreb, 1963. Dubrovnik, 1957. Zagreb, 1965. Srednje Selo, Split, 1957. Maribor, Slovenija, 1954. Dubrovnik, 1972. Split, 1966. Zagreb, 1972.

141. 142. 143. 144.

REGAN, Kreimir ROKNI, Andrea RUMENJAK, Natalija RUI, Snjeana

Zagreb, 1974. Rijeka, 1977. Zagreb, 1968. Slavonski Brod, 1970.

54

Autor, Naziv lanka R.br. PREZIME I IME Mjesto i godina roenja Dubrovnik, 1975. Naslov magistarskog rada Srednjovjekovni prevoditelji: nalije kriarskih ratova. Ecclesia militans, s posebnim obzirom na ulogu Hermana Dalmatinca i Ivana Stojkovia Duhovni razvoj Baltazara Adama Krelia 1715.-1778. obrazovanje izmeu tridentinske tradicije i ranoga prosvjetiteljstva Graani slobodnog kraljevskog grada Zagreba prema knjizi graana (1733.-1799.) Stanovnitvo Poege 1699.-1781. prema matinim knjigama Svijet Ignjata Martinovia i proturjeja Habsburke Monarhije u njegovo doba Nacionalizam u Hrvatskoj poetkom 20. stoljea: etniki identitet i stereotipi o nama i drugima Poeci politikog katolicizma u Banskoj Hrvatskoj (1897.-1904.) Zagreb za vrijeme Bachovog apsolutizma (socijalno-ekonomske osnove promjena u strukturi gradskih nancija) Dinarski Vlasi izmeu Osmanskog carstva i Venecije: Povijest institucija jednog krajikog drutva (15.-17. st.) Kulturna politika vlasti u NR Hrvatskoj primjer Matice hrvatske 1945.-1952. Razvoj etnolokih istraivanja od ideje o narodoznavstvu do moderne hrvatske etnologije Politiki zatvorenici u logorima Jasenovac i Stara Gradika Rod Zrinskih u drugoj polovini 16. stoljea. Pola stoljea hrvatske povijesti iz perspektive jednog velikog roda Drutveni odnosi u Istri od XV. do konca XVII. stoljea na primjeru bratovtina Poloaj i obiljeje trgovine u Banovini Hrvatskoj (1939.-1941.)

145.

SEFEROVI, Relja

146.

SHEK-BRNARDI, Teodora SIKIRI, Zvjezdana SKENDEROVI, Robert STANKOVI, Vesna STIPANEVI, Mario STRECHA, Mario

Zagreb, 1971.

147. 148. 149. 150. 151.

Zagreb, 1966. Zagreb, 1972. Varadin, 1970. Nova Gradika, 1975. Zagreb, 1956. Rezovac, Virovitica, 1938.

152.

SZABO, Agneza

153.

ARI, Marko

Zagreb, 1971.

154. 155. 156.

ARI, Tatjana EO, Luka KILJAN, Filip

Zagreb, 1964. Zagreb, 1977. Zagreb, 1980.

157.

TEFANEC, Nataa

akovec, 1973.

158. 159.

TOKOVI, Alojz UTE, Ivica

Pula, 1950. Zagreb, 1974.

55

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu R.br. PREZIME I IME 160. 161. 162. VOGER, Vlasta TOMORAD, Mladen TROGRLI, Stipan Mjesto i godina roenja Zagreb, 1966. Zagreb, 1971. Studenci, Lovre, 1952. Naslov magistarskog rada Zagrebaki list Sdslawische Zeitung i njegov krug (1849.-1852.) Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima Katolika crkva i istarske nacionalno-politike i idejne podjele (1880.-1914.) Znaaj Starevievih i Kvaternikovih ideja u pravakim novinama i politici do Rakovice (18671871) Drutveni odnosi u srednjovjekovnom Iloku prikazani Ilokim statutom iz 1525. godine Percepcija romskog stanovnitva u hrvatskom drutvu na podruju Savske banovine u razdoblju 1929.-1939. S. H. Gutmann d.d. u industriji meuratne Jugoslavije i razvoj Belia Gospodarske prilike na Naikom vlastelinstvu od poetka 18. stoljea do urbara Marije Terezije (1756. godine) Gospodarske i drutvene prilike u Slavoniji 18901914. Aleksander Sapieha i njegovo putovanje po hrvatskim zemljama i Bosni u kontekstu hrvatsko-poljskih odnosa i veza poetkom XIX. stoljea Sigurnosne prilike i stvaranje vojno-policijskih snaga drave SHS na prostoru Banske Hrvatske Novine NDH o idovima Puko kolstvo u vrijeme bana Ivana Maurania

163.

TURKALJ, Jasna

Zagreb, 1962.

164.

VITEK, Darko

Vukovar, 1970.

165.

VOJAK, Danijel

Zagreb, 1980.

166.

VOLNER, Hrvoje

Naice, 1976.

167.

VRBANUS, Milan

Osijek, 1970.

168.

WALLER, Josip

Virovitica, 1933.

169.

ZLODI, Zdravka

Suttgart, SR Njemaka, 1975.

170. 171. 172.

ZORKO, Tomislav ZUCKERMAN ITKOVI, Boko UPAN, Dinko

Zagreb, 1970. Zadar, 1973. Osijek, 1970.

56

UPISANI STUDENTI NA POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ POVIJESTI 1966-2005. GODINE*

* Filozofski fakultet Zagreb, Matina knjiga upisanih na poslijediplomskim studijima od k. g. 1961-62. do k. g. 1985-86; Matina knjiga studenata, knj. 2, od red. br. 2205 i dalje. Popisi upisanih studenata u Poslijediplomskoj referadi. Za popise studenata novijih generacija zahvaljujem gospoi Sanji Ivanovi.

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu RED. BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. MATINI BROJ 179 180 182 201 202 203 242 429 451 468 483 485 486 487 489 490 491 662 714 717 829 873 890 894 895 905 906 1079 1080 1113 1114 PREZIME I IME MATICKA, Marijan STANI, Nikola EO, Zvonko PAVLIEVI, Dragutin PAHLJINA, Igor JANJATOVI, Bosiljka TOMAC, Elza GAJER, Radovan MUNI, Darinko MIJATOVI, Anelko ISAI, Vladimir DIZDAR, Zdravko PIRRAKU, Muhamed ABDULI, Tahir PRIBI, Branka PAVER, Josipa PRENKAJ, Marijan SZABO, Agneza POPOVI, tefanija MIROEVI, Franko JUREVI, Marija JELI, Ivan PAVLOVI, Katica MANDI, Davor MANDI, Ludovik RACKO, Ljerka TOKALO, Vladimir TROGRLI, Stipan JUREVI, Josip MOAANIN, Nenad BOROAK-MARIJANOVI, Jelka AKAD. GODINA 1966/1967. 1966/1967. 1966/1967. 1966/1967. 1966/1967. 1966/1967. 1966/1967. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1971/1972. 1973/1974. 1973/1974. 1973/1974. 1975/1976. 1975/1976. 1975/1976. 1975/1976. 1975/1976. 1975/1976. 1975/1976. 1977/1978. 1977/1978. 1977/1978. 1977/1978.

58

Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine RED. BROJ 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. MATINI BROJ 1142 1143 1144 1145 1146 1288 1031 1032 1033 1034 1037 1323 1324 1543 1544 1545 1546 1563 1578 1750 1754 1768 1770 1771 1722 1777 1787 1796 1987 1988 1989 PREZIME I IME MIHANOVI, Marin SABALI, Vladimir TOKOVI, Alojz MATIJEVI, Mirjana KUNTI-MAKVI, Bruna JURII, Ivan WALLER, Josip KROLO, Petar BURI, Toni JANDRI, Berislav GOLDSTEIN, Ivo BUDAK, Neven MATIJEVI, Zlatko RUI, Ivan KNEEVI, ura KRETI, Drago SRZI, Ela LOVRENI, Mirjana KOVAEC-BAI, Deana PURTI, Andro KRUELJ, eljko BATUI, Zoran PEI, Dubravka BANDA, Milica STUBLI, Zlatko ERL, Vera STOJI, Tihomir IMI, Lovorka FELDMAN, Andrea TERK, Andrea BIJELI, Borislav AKAD. GODINA 1977/1978. 1977/1978. 1977/1978. 1977/1978. 1977/1978. 1978/1979. 1978/1979. 1978/1979. 1978/1979. 1978/1979. 1978/1979. 1978/1979. 1978/1979. 1980/1981. 1980/1981. 1980/1981. 1980/1981. 1980/1981. 1980/1981. 1982/1983. 1982/1983. 1982/1983. 1982/1983. 1982/1983. 1982/1983. 1982/1983. 1982/1983. 1982/1983. 1984/1985. 1984/1985. 1984/1985.

59

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu RED. BROJ 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. MATINI BROJ 2032 2033 2034 2090 2104 2105 2111 2291 2308 2315 2396 2403 2404 2406 2408 2547 2557 2581 2593 2594 2597 2598 2604 2605 2614 2624 2628 2630 2643 2644 2647 PREZIME I IME VRANICKI, Nenad MAGDI, Romeo FILIPOVI, Klara DUKOVSKI, Darko IVEZI, Mladen KARDUM, Ivan FRANIEVI, Mato JANEKOVI-RMER, Zdenka SKENDER, Ljerka URI, Nelica PILI, ime H. HASAN, Sadie PRLENDER, Ivica BING, Albert VEKI, Jagoda STRECHA, Mario MASLAK, Nijazija STANII, Biserka RADONI, Tomislav CRNKOVI, Goran FILI, Vlado PALANOVI, Elizabeta KARBI, Damir LEEK, Suzana ILOVI, Danja LADI, Zoran MIRI, Dinko IVELJI, Iskra KAMBEROVI, Husnija AVDYLI, Adem AGII, Damir AKAD. GODINA 1984/1985. 1984/1985. 1984/1985. 1984/1985. 1984/1985. 1984/1985. 1984/1985. 1986/1987. 1986/1987. 1986/1987. 1986/1987. 1986/1987. 1986/1987. 1986/1987. 1986/1987. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989. 1988/1989.

60

Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine RED. BROJ 94. 95. 96. 97. 98. 99. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. 107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. 117. 118. 119. 120. 121. 122. 123. 124. MATINI BROJ 2749 2756 2758 2760 2761 2766 2767 2768 2769 2771 2774 2919 2920 2921 2922 2923 2925 2930 2931 2932 2935 2937 2939 2951 2968 3025 3026 3027 3031 3044 3050 PREZIME I IME CANJUGA, Zlatko MANOJLOVI, Koraljka (ud. BAKOTA) KANIAJ, Karolina (ud. UJAKOVI) OLUJI, Boris VOREL, Svjetlana LONAR, Ivan GRGIN, Borislav PARNICA, Robert KUDELI, Zlatko VLADI, Tomislav TORBICA, Vladimir SIKIRI, Zvjezdana (ud. SIKIRI ASSOULINE) BUTINA, Milan KLJAJI, Josip HOLJEVAC, Robert MATKOVI, Stjepan ORALI, Lovorka KOLARI, Aleksandra PEREMIN, Mirjana (ud. HUREM) KIKEREC, Stribor GRIJAK, Zoran JELASKA, Zdravka (ud. JELASKA MARIJAN) LOJPUR, Robert PLEA, Branko BUZOV, Snjeana JELI, Damir MATOEVI, Lidija ILJAK, Jasna (ud. TURKALJ) PURGARI, Branka (ud. PURGARI-KUI) AKMADA, Miroslav NAZOR, Ante AKAD. GODINA 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1989/1990. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1991/1992. 1992/1993. 1992/1993. 1992/1993. 1992/1993. 1992/1993. 1992/1993.

61

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu RED. BROJ 125. 126. 127. 128. 129. 130. 131. 132. 133. 134. 135. 136. 137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147. 148. 149. 150. 151. 152. 153. 154. 155. MATINI BROJ 3088 3158 3159 3160 3161 3177 3178 3210 3316 3317 3318 3319 3320 3321 3325 3330 3333 3338 3343 3405 3410 3638 3639 3640 3643 3648 3650 3652 3657 3658 3659 PREZIME I IME PAPA, andor RAJI, Tihomir MARKUS, Tomislav OREKOVI, Ivo KNEZOVI, Marin KALI, Marina GELJI, Mijo KVORC, uro BERTOA, Slaven VOGER, Vlasta RUMENJAK, Natalija (Nives) MANIN, Marino NIKI, Boris SHEK-VUGROVEKI, Teodora BURSIK, Mario BENKO, eljko STANKOVI, Vesna STRUKI, Hrvoje FILIPI, Vlatka ABRAMOVI, Antun POSAVEC, Vladimir TOMAKOVI, Goran Denis OSTOJI, Mijo Igor KARBI, Marija ITKOVI, Boko MACAN, Darko OKOLI, Kreimir ADEK, Mirjana PERINI, Tea DJAKOVI, Zvonko RELJANOVI, Mario AKAD. GODINA 1992/1993 1993/1994. 1993/1994. 1993/1994. 1993/1994. 1993/1994. 1993/1994. 1993/1994. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1994/1995. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997.

62

Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine RED. BROJ 156. 157. 158. 159. 160. 161. 162. 163. 164. 165. 166. 167. 168. 169. 170. 171. 172. 173. 174. 175. 176. 177. 178. 179. 180. 181. 182. 183. 184. 185. 186. 3887 3888 3889 3890 3891 3892 3893 3894 MATINI BROJ 3660 3661 3664 3665 3666 3667 3668 3669 3670 3671 3672 3673 3674 3676 3677 3678 3679 3680 3681 3682 3710 3756 PREZIME I IME BEDNJANEC, Aleksandra STAREVI, Goran ERCEGOVI, Iris LUI, Melina RAVANI, Gordan BIRIN, Ante NIKOLI, Zrinka RUI, Snjeana BUNOZA, Damir BURI, Boidar Domagoj LUI, Nika VITEK, Darko MATANOVI, Damir STOJAKOVI, Igor LABA, Renata BLAEVI, Zrinka FEREK, Maja KLASI, Hrvoje GAMBIRAA-KNEZ, Anita LABUS, Alan LAZANIN, Sanja FIJEMBER, Robert BRALI, Ante BADAR, Zdenka OGRAJEK, Ida OROLI, Tado TOMORAD, Mladen LALOEVI, Vesna UTURA, Dinko SKENDEROVI, Robert VRBANUS, Milan AKAD. GODINA 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1996/1997. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998.

63

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu RED. BROJ 187. 188. 189. 190. 191. 192. 193. 194. 195. 196. 197. 198. 199. 200. 201. 202. 203. 204. 205. 206. 207. 208. 209. 210. 211. 212. 213. 214. 215. 216. 217. MATINI BROJ 3896 3897 3898 3899 3900 3901 3902 3904 3912 3918 3972 4002 4021 4034 4040 4042 4050 4051 4052 4053 4055 4056 4060 4061 4062 4063 4064 4065 4066 4068 4069 PREZIME I IME GRAANIN, Hrvoje UPAN, Dinko PEORDA, Zrinka KOVAI, Davor DOBROVAK, Ljiljana UTE, Ivica LEDI, Stipe BOSNAR, Edward MESI, Jasen HERMAN, Vijoleta TEFANEC, Nataa UEK, Anja IKO, Branko HOLJEVAC, eljko BURUL, Elvis PAVI, Milorad JURIN, Kornelija DURAKOVI, Lada UKO, Draen KAPETANOVI, Marina ARI, Frane REGAN, Kreimir ESTO, Davor RADI, Mladen MEANOVI, Samir GAINA, Sonja ULJANI-VEKI, Elena RAGU, Jaka DESPOT, Igor BULI, Ivan ARI, Marko AKAD. GODINA 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1997/1998. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999.

64

Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine RED. BROJ 218. 219. 220. 221. 222. 223. 224. 225. 226. 227. 228. 229. 230. 231. 232. 233. 234. 235. 236. 237. 238. 239. 240. 241. 242. 243. 244. 245. 246. 247. 248. MATINI BROJ 4072 4089 4094 4095 4097 4099 4100 4104 4294 4313 4324 4325 4326 4327 4328 4329 4330 4331 4332 4337 4339 4342 4344 4345 4346 4347 4349 4350 4351 4352 4354 PREZIME I IME SEFEROVI, Relja OROLI, Mladen ERNEI, Draen AVI, Elvis MANDUI, Iva TAMBUK, Nikola LAKU, Jelena SIRONI, Domagoj WERHAS, Mario KOZLICA, Ivan JURI, Luka PEJI, Tomislav DUKI, Ivan HASANBEGOVI, Zlatko BARI, Nikica BOI, Tvrtko BLAGEC, Ozren BAI, Goran GORTAN-CARLIN, Ivana Paula JE, Ivanica BALEI, Mirela SAMARIJA, Zdenko LUI, Ivica PETRI, Hrvoje ALEMPIJEVI, Borka MANDI, Marijan VIDOVI, Radoje MOGOROVI, Marija PRAVEEK, Ana-Marija ARLIJA, Tomislav VRE, Goran AKAD. GODINA 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1998/1999. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000.

65

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu RED. BROJ 249. 250. 251. 252. 253. 254. 255. 256. 257. 258. 259. 260. 261. 262. 263. 264. 265. 266. 267. 268. 269. 270. 271. 272. 273. 274. 275. 276. 277. 278. 279. MATINI BROJ 4361 4372 4373 4378 4381 4384 4385 4388 4463 4464 4465 4482 4485 4494 4495 4528 4529 4563 4565 4570 4571 4573 4576 4583 4585 4587 4593 4648 4655 4694 4707 PREZIME I IME ZORKO, Tomislav DIJANI, Dijana TOMASOVI, Damir BUIN, Rajka BRAKUS, Marija GRBAI, Zvonimir BUNJAC, Branimir GLIBUI, Ivica RUI, Draen KALAN, Vladimir GRUBII, Ante HORBEC, Ivana KRALJ, Goran BUI, Kreimir KOREN, Snjeana IVKOVI, Jelena RADOEVI, Nina PRKAIN, Zdenka ZLODI, Zdravka ANI, Tomislav GRINI, Tamara DUDA, Igor ARALICA, Vieslav MEDVED, Ivan PERENEVI, Milan SAMARDI, Ante LEVAK, Maurizio MUJADEVI, Dino ALFIREVI, Eduard SPAHI, Midhat MODRI-BLIVAJS, Dunja AKAD. GODINA 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 1999/2000. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001.

66

Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine RED. BROJ 280. 281. 282. 283. 284. 285. 286. 287. 288. 289. 290. 291. 292. 293. 294. 295. 296. 297. 298. 299. 300. 301. 302. 303. 304. 305. 306. 307. 308. 309. 310. MATINI BROJ 4708 4711 4736 4740 4743 4744 4786 4804 4841 4844 4845 4847 4853 4856 4875 4876 4881 4891 4895 4899 4901 4902 4906 4909 4911 4913 4914 4917 4932 4937 4943 PREZIME I IME PAVII, Vlado DUNATOV, Ljerka PISK, Silvija MILKOVI, Kristina POPI, Karmela KEVO, Mario BAI, Petar BENI, Marija POLJAK, Sonja KRISTI, Igor JOLI, Roberto MILAKOVI, Gordana LIPOVAC, Marijan GRUBANOVI, Kreimir LUKETI, Antun MARUNI, Tonko ORBANI, Elvis KORA, Dijana TROGRLI, Stipan (ve bio upisan!) KEAC, Gracijano MATIJI, Nika PETKOVI, Danijel DOMOVI, Marin MENGES, Mirela MATIJEVI, Margareta PAPONJA, Ante JUKI, Ivana UJI, Tajana BLAEKOVI, Anita SVAGUA, Davor MARUI, Toni AKAD. GODINA 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2000/2001. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002.

67

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu RED. BROJ 311. 312. 313. 314. 315. 316. 317. 318. 319. 320. 321. 322. 323. 324. 325. 326. 327. 328. 329. 330. 331. 332. 333. 334. 335. 336. 337. 338. 339. 340. 341. MATINI BROJ 4951 4953 4955 4964 4969 4984 5033 5055 PREZIME I IME KARAKA, Marica MARIJAN, Davor DELI, Boris LUETI, Tihana BOI BOGOVI, Dubravka LABUS, Nenad JAGI, Suzana BRITVI, Eva Katarina (ud. GLAZER) Arabi, Goran Barun, Miroslav akiran, Vlatko Dugaki, Vlatka orevi, Ana Grahek, Martina Grbavac, Branka Kalogjera, Filip KOLAK, Arijana KOAR, Darko KRALJEVI, Iva KRUL, Zoran KRELJ, Marina KURELAC, Iva KURSAR, Vjeran LUKI, Anamarija MAJNARI, Ivan MILOVAN, Iva MIKULIN, Ivica MOROVI, Tinka MUFI, Jasna OTT, Tamara PATAFTA, Daniel AKAD. GODINA 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002. 2001/2002 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003.

68

Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine RED. BROJ 342. 343. 344. 345. 346. 347. 348. 349. 350. 351. 352. 353. 354. 355. 356. 357. 358. 359. 360. 361. 362. 363. 364. 365. 366. 367. 368. 369. 370. 371. 372. MATINI BROJ PREZIME I IME PAUKOVI, Davor PAVII, Tihana RAFAELI, Daniel ROKNI, Andrea SEMENI, Romana SILI, Ana SKOPLJAK, Marijana STIPANEVI, Mario EO, Luka ARI, Tatjana TURK, Valerija VALENT, Ivica VEDRI, Trpimir VOJAK, Danijel ZDRAVEVI VRKI, Vlasta EBEC, Ivana ANI, Ana ANUI, Nikola BOBAN, Zvonimir BOTICA, Ivan APO, Hrvoje DUKI DELOGU, Sanja GALOVI, Tomislav HRKA, Davorin JURI, Mirjana KRALJEVI, Egon LOZANI, Antonia MATI, Mirjana MATI, Viktor MATIJEVI, Kreimir MONDEKAR, Daniel AKAD. GODINA 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2002/2003. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004.

69

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu RED. BROJ 373. 374. 375. 376. 377. 378. 379. 380. 381. 382. 383. 384. 385. 386. 387. 388. 389. 390. 391. 392. 393. 394. 395. 396. 397. 398. 399. 400. 401. 402. 403. MATINI BROJ PAVI, Denis PERIN, Marko POJI, Milan RUI, Slaven SALOPEK BOGAVI, Iva IMI, Katarina KILJAN, Filip TEFANI, Domagoj VOLNER, Hrvoje ANDRI, Ivana BABI, Vanja BAJRI, Amela BALOG, Jelena EGIR, Tomislav DOBRICA, Ladislav GABELICA, Mislav GLUAC, Ivan HUTINEC, Goran IVOVI, Sandra JELA, Danijel KARAULA, eljko KATUI, Maja KLISOVI KALAUZ, Marijana KOPRIVEVI, Aleksandra KUZMAN, Marinko LAJNVA, Ivan LISIAK, Adrijan MARKOVINA, Dragan MEDAK, Mario MILUNOVI, Tvrtko MORAVEK, Goran PREZIME I IME AKAD. GODINA 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2003/2004. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005.

70

Upisani studenti na poslijediplomski studij povijesti 1966-2005. godine RED. BROJ 404. 405. 406. 407. 408. 409. 410. 411. 412. 413. 414. 415. 416. 417. 418. 419. 420. 421. MATINI BROJ PREZIME I IME MULAOSMANOVI, Admir MUHEK, Martin NEMET, Draen OBHOA, Amir OSTERMAN, Jasmina PENAVA, Ivan POLI, Maja PRLENDA PERKOVAC, Sandra PUSTAHIJA, Amila RADONI, Paulina SARDELI, Mirko SAVI, Saa SKELEDIJA, Vanja STOJAK, Vilim SUMI, Ivica (preao iz Dubrovnika; IV. sem.) VAREZI, Nika VILOGORAC, Inga ZDRAVEVI, Mirela AKAD. GODINA 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005. 2004/2005.

71

ABECEDNI POPIS UPISANIH STUDENTICA/STUDENATA

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 ABDULI, Tahir ABRAMOVI, Antun AGII, Damir AKMADA, Miroslav ALEMPIJEVI, Borka ALFIREVI, Eduard ANDRI, Ivana ANI, Ana ANI, Tomislav ANUI, Nikola ARALICA, Vieslav ARABI, Goran AVDYLI, Adem BABI, Vanja BAJRI, Amela BALEI, Mirela BALOG, Jelena BANDA, Milica BARI, Nikica BARUN, Miroslav BAI, Goran BAI, Petar BATUI, Zoran BADAR, Zdenka (RAKII FRIEDRICH, Zdenka) BEDNJANEC, Aleksandra (ud. BEDNJANECVUKOVI) BENI, Marija BENKO, eljko BERTOA, Slaven BIJELI, Borislav BING, Albert BIRIN, Ante BLAGEC, Ozren BLAEKOVI, Anita BLAEVI, Zrinka BOBAN, Zvonimir BOROAK-MARIJANOVI, Jelka BOSNAR, Edward 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 BOTICA, Ivan BOI BOGOVI, Dubravka BOI, Tvrtko BRAKUS, Marija BRALI, Ante BRITVI, Eva Katarina (ud. GLAZER) BUIN, Rajka BUDAK, Neven BULI, Ivan BUNOZA, Damir BUNJAC, Branimir BURUL, Elvis BURI, Boidar Domagoj BURI, Toni BURSIK, Mario BUI, Kreimir BUTINA, Milan BUZOV, Snjeana CANJUGA, Zlatko CRNKOVI, Goran AKIRAN, Vlatko APO, Hrvoje AVI, Elvis EGIR, Tomislav IKO, Branko OKOLI, Kreimir ORALI, Lovorka UEK, Anja UTURA, Dinko URI, Nelica DELI, Boris DESPOT, Igor DIJANI, Dijana DIZDAR, Zdravko DJAKOVI, Zvonko DOBRICA, Ladislav DOBROVAK, Ljiljana DOMOVI, Marin OREVI, Ana

74

Abecedni popis upisanih studentica/studenata 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 DUDA, Igor DUGAKI, Vlatka DUKI DELOGU, Sanja DUKI, Ivan DUKOVSKI, Darko DUNATOV, Ljerka DURAKOVI, Lada ERCEGOVI, Iris ERL, Vera ERNEI, Draen FELDMAN, Andrea FEREK, Maja FIJEMBER, Robert FILI, Vlado FILIPI, Vlatka FILIPOVI, Klara FRANIEVI, Mato GABELICA, Mislav GAINA, Sonja (ud. GAINA-KALAMERA) GAJER, Radovan GALOVI, Tomislav GAMBIRAA-KNEZ, Anita GELJI, Mijo GLIBUI, Ivica GLUAC, Ivan GOLDSTEIN, Ivo GORTAN-CARLIN, Ivana Paula GRAANIN, Hrvoje GRAHEK, Martina (ud. GRAHEK RAVANI) GRBAI, Zvonimir GRBAVAC, Branka GRGIN, Borislav GRIJAK, Zoran GRUBANOVI, Kreimir GRUBII, Ante GRINI, Tamara H. HASAN, Sadie HASANBEGOVI, Zlatko HERMAN, Vijoleta (ud. HERMAN-KAURI) 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 HOLJEVAC, Robert HOLJEVAC, eljko HORBEC, Ivana HRKA, Davorin HUTINEC, Goran ISAI, Vladimir ITKOVI, Boko (ZUCKERMAN ITKOVI, B.) IVELJI, Iskra IVEZI, Mladen IVKOVI, Jelena IVOVI, Sandra JAGI, Suzana JANDRI, Berislav JANEKOVI-RMER, Zdenka JANJATOVI, Bosiljka JELASKA, Zdravka (ud. JELASKA MARIJAN) JELA, Danijel JELI, Damir JELI, Ivan JE, Ivanica JOLI, Roberto JUKI, Ivana JUREVI, Josip JUREVI, Marija JURI, Luka JURI, Mirjana JURIN, Kornelija (ud. JURIN STAREVI) JURII, Ivan KALOGJERA, Filip

145 KALAN, Vladimir 146 KAMBEROVI, Husnija 147 KANIAJ, Karolina (ud. UJAKOVI) 148 KAPETANOVI, Marina 149 KARAKA, Marica (ud. KARAKA OBRADOV)

150 KARAULA, eljko 151 KARBI, Damir 152 KARBI, Marija

75

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 KARDUM, Ivan KATUI, Maja KEAC, Gracijano KEVO, Mario KIKEREC, Stribor KLASI, Hrvoje KLISOVI KALAUZ, Marijana KLJAJI, Josip KNEZOVI, Marin KNEEVI, ura KOLAK, Arijana KOLARI, Aleksandra KOPRIVEVI, Aleksandra KORA, Dijana KOREN, Snjeana KOVAEC-BAI, Deana KOVAI, Davor KOZLICA, Ivan KOAR, Darko KRALJ, Goran KRALJEVI, Egon KRALJEVI, Iva KRETI, Drago KRISTI, Igor KROLO, Petar KRUL, Zoran KRUELJ, eljko KRELJ, Marina KUDELI, Zlatko KUNTI-MAKVI, Bruna KURELAC, Iva KURSAR, Vjeran KUZMAN, Marinko LABA, Renata LABUS, Alan LABUS, Nenad LADI, Zoran LAJNVA, Ivan LAKU, Jelena 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 211 212 213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 LALOEVI, Vesna LAZANIN, Sanja LEEK, Suzana LEDI, Stipe LEVAK, Maurizio LIPOVAC, Marijan LISIAK, Adrijan LOJPUR, Robert LONAR, Ivan LOVRENI, Mirjana LOZANI, Antonia LUI, Ivica LUI, Melina LUI, Nika LUETI, Tihana LUKETI, Antun LUKI, Anamarija MACAN, Darko MAGDI, Romeo MAJNARI, Ivan MANDI, Davor MANDI, Ludovik MANDI, Marijan MANDUI, Iva MANIN, Marino MANOJLOVI, Koraljka (ud. BAKOTA) MARIJAN, Davor MARKOVINA, Dragan MARKUS, Tomislav MARUNI, Tonko MARUI, Toni MASLAK, Nijazija MATANOVI, Damir MATICKA, Marijan MATI, Mirjana MATI, Viktor MATIJEVI, Kreimir MATIJEVI, Margareta MATIJEVI, Mirjana

76

Abecedni popis upisanih studentica/studenata 231 232 233 234 235 236 237 238 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 254 255 256 257 258 259 260 261 262 263 264 265 266 267 268 269 MATIJEVI, Zlatko MATIJI, Nika MATKOVI, Stjepan MATOEVI, Lidija MEDAK, Mario MEDVED, Ivan MENGES, Mirela MESI, Jasen MEANOVI, Samir MIHANOVI, Marin MIJATOVI, Anelko MILAKOVI, Gordana MILKOVI, Kristina MILOVAN, Iva MILUNOVI, Tvrtko MIRI, Dinko MIROEVI, Franko MIKULIN, Ivica MOAANIN, Nenad MODRI-BLIVAJS, Dunja MOGOROVI, Marija MONDEKAR, Daniel MORAVEK, Goran MOROVI, Tinka MUFI, Jasna MUHEK, Martin MUJADEVI, Dino MULAOSMANOVI, Admir MUNI, Darinko NAZOR, Ante NEMET, Draen NIKOLI, Zrinka (ud. NIKOLI JAKUS) NIKI, Boris OBHOA, Amir OGRAJEK, Ida (ud. OGRAJEK GORENJAK) OLUJI, Boris ORBANI, Elvis OREKOVI, Ivo OROLI, Mladen 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301 302 303 304 305 306 307 308 OROLI, Tado OSTERMAN, Jasmina OSTOJI, Mijo Igor OTT, Tamara PAHLJINA, Igor PALANOVI, Elizabeta PAPA, andor PAPONJA, Ante PARNICA, Robert PATAFTA, Daniel PAUKOVI, Davor PAVER, Josipa PAVII, Tihana PAVII, Vlado PAVI, Denis PAVI, Milorad PAVLIEVI, Dragutin PAVLOVI, Katica PEI, Dubravka (ud. PEI-ALDAROVI) PEJI, Tomislav PENAVA, Ivan PERIN, Marko PEREMIN, Mirjana (ud. HUREM) PERENEVI, Milan PERINI, Tea (ud. MAYHEW) PEORDA, Zrinka (ud. PEORDA-VARDI) PETKOVI, Danijel PETRI, Hrvoje PILI, ime PIRRAKU, Muhamed PISK, Silvija PLEA, Branko POJI, Milan POLI, Maja POLJAK, Sonja POPI, Karmela POPOVI, tefanija POSAVEC, Vladimir PRAVEEK, Ana-Marija (ud. IPI)

77

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 309 310 311 312 313 314 315 316 317 318 319 320 321 322 323 324 325 326 327 328 329 330 331 332 333 334 335 336 337 338 339 340 341 342 343 344 345 346 PRENKAJ, Marijan PRIBI, Branka PRKAIN, Zdenka PRLENDA PERKOVAC, Sandra PRLENDER, Ivica PURGARI, Branka (ud. PURGARI-KUI) PURTI, Andro PUSTAHIJA, Amila (ud. KASUMOVI) RACKO, Ljerka RADI, Mladen RADONI, Paulina RADONI, Tomislav RADOEVI, Nina RAFAELI, Daniel RAGU, Jaka RAJI, Tihomir RAVANI, Gordan REGAN, Kreimir RELJANOVI, Mario ROKNI, Andrea RUMENJAK, Natalija (Nives) RUI, Draen RUI, Ivan RUI, Slaven RUI, Snjeana SABALI, Vladimir SALOPEK BOGAVI, Iva SAMARDI, Ante SAMARIJA, Zdenko SARDELI, Mirko SAVI, Saa SEFEROVI, Relja SEMENI, Romana SHEK-VUGROVEKI, Teodora (ud. SHEK-BRNARDI) SIKIRI, Zvjezdana (ud. SIKIRI ASSOULINE) SILI, Ana (ud. NOVAK) SIRONI, Domagoj SKELEDIJA, Vanja 347 348 349 350 351 352 353 354 355 356 357 358 359 360 361 362 363 364 365 366 367 368 369 370 371 372 373 374 375 376 377 378 379 380 381 382 383 384 SKENDER, Ljerka SKENDEROVI, Robert SKOPLJAK, Marijana SPAHI, Midhat SRZI, Ela STANI, Nikola STANII, Biserka STANKOVI, Vesna (ud. STANKOVIPEJNOVI) STAREVI, Goran STIPANEVI, Mario STOJAK, Vilim STOJAKOVI, Igor STOJI, Tihomir STRECHA, Mario STRUKI, Hrvoje STUBLI, Zlatko SUMI, Ivica SVAGUA, Davor SZABO, Agneza ADEK, Mirjana ARI, Frane ARI, Marko ARI, Tatjana ARLIJA, Tomislav ESTO, Davor EO, Luka EO, Zvonko ILOVI, Danja (ud. ILOVI KARI) IMI, Katarina IMI, Lovorka KALI, Marina KILJAN, Filip KVORC, uro TAMBUK, Nikola TEFANI, Domagoj TEFANEC, Nataa TERK, Andrea TOKALO, Vladimir

78

Abecedni popis upisanih studentica/studenata 385 386 387 388 389 390 391 392 393 394 395 396 397 398 399 400 401 402 403 TOKOVI, Alojz UTE, Ivica VOGER, Vlasta TOMAC, Elza TOMASOVI, Damir TOMAKOVI, Goran Denis TOMORAD, Mladen TORBICA, Vladimir TROGRLI, Stipan TURK, Valerija UJI, Tajana ULJANI-VEKI, Elena VALENT, Ivica VAREZI, Nika VEDRI, Trpimir VEKI, Jagoda VIDOVI, Radoje VILOGORAC, Inga VITEK, Darko 404 405 406 407 408 409 410 411 412 413 414 415 416 417 418 419 420 VLADI, Tomislav VOJAK, Danijel VOLNER, Hrvoje VOREL, Svjetlana VRANICKI, Nenad VRBANUS, Milan VRE, Goran WALLER, Josip WERHAS, Mario ZDRAVEVI VRKI, Vlasta ZDRAVEVI, Mirela ZLODI, Zdravka ZORKO, Tomislav EBEC, Ivana ILJAK, Jasna (ud. TURKALJ) UKO, Draen UPAN, Dinko

79

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA POVIJESTI

Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za povijest Broj: 122/1 Zagreb, 15. 9. 1994.

Nastavni plan i program postdiplomskog studija povijesti


Studij je osnovan potkraj 60-ih godina, a plan i program koji je donedavno vaio utvren je 1984. godine. Kao prvo navodimo osnovne podatke i kolegije (tematska podruja) za taj studij, zatim promjene koje se dijelom ve provode. Naziv studija (smjer): Povijest Ogranci studija:  Hrvatska povijest srednjeg vijeka Hrvatska povijest novog vijeka (XVI. XX.) Ciljevi studija: stvaranje znanstvenih kadrova za cjelokupno podruje povijesti Hrvatske uz mogunost da se magistrant posveti nekom od podruja povijesti drugih jugoslavenskih naroda pa i svjetske povijesti. Zadaci: polaznici su duni ovladati opom znanstvenom metodologijom kao i specijalnim metodolokim znanjima oblasti za koje su se opredijelili, takoer se predvia njihovo produbljeno upoznavanje s najboljim ranijim i suvremenim dostignuima historiografije, kao i praktian rad na izvornoj grai kroz njezinu konkretnu obradu. Nain izvoenja: ciljevi i zadaci se ostvaruju na raznim oblicima nastave i praktinog rada: predavanjima, seminarima, pisanjem seminarskih radnji (dvije u bilo kojem ogranku studija), kolokvijima kod nastavnika koji dre predavanje ili konzultacije i, napokon, magistarskom radnjom.

83

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Popis kolegija za postdiplomski studij (od 1986. god.)


Metodologija historije Nacionalna povijest srednjeg vijeka 1. Kljuni problemi srednjovjekovne hrvatske povijesti 2. Osnovni problemi drutvenog, privrednog i politikog razvoja (ostalih) jugoslavenskih naroda u srednjem vijeku 3. Institucije srednjovjekovnog drutva (srednja i zapadna Europa, Bizant, Islamski svijet) 4. Medievalna latintina 5. Diplomatika, paleografija i kronologija Hrvatska povijest novog vijeka 1. Osnovna obiljeja razvoja hrvatskog naroda u XVI. XVIII. st. 2. Osnovni problemi nacionalne integracije i razvoja modernog drutva u hrvatskim zemljama do 1918. 3. Osnovni problemi ekonomskog razvoja u hrvatskim zemljama u XIX. i XX. st. (do 1945.) 4. Odabrane teme iz povijesti balkanskih naroda u XIX. st. 5. Osnovni problemi drutveno-ekonomskog i politikog razvoja hrvatskog naroda izmeu dva rata 6. Odabrane teme iz europske povijesti izmeu dva rata 7. Osnovni problemi hrvatske povijesti u II. svjetskom ratu 8. Odabrane teme iz povijesti meunarodnog radnikog pokreta 9. Karakteristike razvoja Hrvatske u poslijeratnom razvoju

Nastavu su obavljali, kao i sada, iskljuivo nastavnici od docenta do redovnih profesora i jedan znanstveni savjetnik iz fakultetskog zavoda. U provoenju nastavnog plana i programa dolo je u toku proteklih godina do izvjesnih promjena. Tako su radi tekoa izvoenja nastave, napose u ratnim uvjetima, predavanja zamijenjena konzultacijama, a povean je broj pismenih zadataka polaznika. Sada je svaki duan izraditi pet referata i dvije seminarske radnje, pri emu je predvien minimum konzultacija od 4 sata za svaki referat, odnosno 9 sati za seminarsku radnju. Nastavnici taj minimum (utvren radi financijskih razloga) redovno premauju. Referati i radnje se definitivno primaju u okviru zavrene konzultacije koja ima karakter kolokvija. U pogledu kolegija (tematskih podruja) zakljuene su promjene koje nisu samo u dominaciji ve i pretpostavljaju irenje i poboljanje sadraja.

84

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

Popis kolegija za postdiplomski studij


A) Metodologija historiograje (prof. dr. M. Gross)
I. Povijest srednjeg vijeka

1. Kljuni problemi srednjovjekovne hrvatske povijesti (prof. dr. T. Raukar, doc. dr. N. Budak, dr. J. Lui, znanstveni savjetnik) 2. Osnovni problemi drutvenog, privrednog i politikog razvoja srednje i jugoistone Europe u srednjem vijeku (prof. dr. I. Kampu, doc. dr. I. Goldstein) 3. Medievalna latintina (doc. dr. O. Peri) 4. Pomone povijesne znanosti (prof. dr. T. Raukar, dr. J. Lui, znanstveni savjetnik)
II. Povijest novog vijeka (XVI. XX. st.)

1. Osnovna obiljeja razvoja hrvatskog naroda u XVI. XVIII. st. (doc. dr. N. Moaanin, prof. dr. J. Adamek) 2. Odabrane teme iz svjetske i europske povijesti XVI. XVIII. st. (doc. dr. D. Roksandi, prof. dr. Lj. Doklesti) 3. Osnovni problemi nacionalne integracije i razvoja modernog drutva u hrvatskim zemljama do 1918. god. (prof. dr. M. Gross, prof. dr. N. Stani, dr. P. Koruni) 4. Osnovni problemi ekonomskog razvoja u hrvatskim zemljama u XIX. i XX. st. (do 1945. ) (prof. dr. M. Kolar) 5. Odabrane teme iz povijesti srednje i jugoistone Europe u XIX. i XX. st. (prof. dr. P. Koruni, prof. dr. Lj. Doklesti, prof. dr. Lj. Boban) 6. Osnovni problemi drutveno-ekonomskog i politikog razvoja hrvatskog naroda izmeu dvaju svjetskih ratova (prof. dr. Lj. Boban) 7. Odabrane teme iz svjetske i europske povijesti u XIX. i XX. st. (prof. dr. R. Lovreni, doc. dr. D. Roksandi) 8. Osnovni problemi hrvatske povijesti u II. svjetskom ratu (prof. dr. Lj. Boban, doc. dr. M. Maticka) 9. Karakteristike razvoja Hrvatske nakon II. svjetskog rata (prof. dr. Lj. Boban, doc. dr. M. Maticka)

85

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Kolegij postdiplomskog studija i vijee Odsjeka zapoeli su i pripremu za temeljitu reformu studija koja bi ukljuivala i interdisciplinarno i meufakultetsko povezivanje. Taj rad namjeravamo zavriti do sljedeeg semestra kako bi u kolskoj godini 1995/96. mogla zapoeti nastava po novom planu i programu. Voditelj postdiplomskog studija Odsjeka za povijest Dr. Rene Lovreni, red. prof.

[Dalje slijedi popis nastavnika s kratkim biografskim i bibliografskim podacima]

Adamek, Josip Boban, Ljubo Doklesti, Ljubia Goldstein, Ivo Gross, Mirjana Kampu, Ivan Kolar, Mira Koruni, Petar Lovreni, Rene Moaanin, Nenad Raukar, Tomislav Roksandi, Drago Stani, Nika

86

Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest

Nastavni program poslijediplomskog studija Hrvatska povijest


1. Opis podruja i zvanja
Poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (u daljem tekstu: Odsjek) utemeljuje se i izvodi iz sljedeih znanstvenih podruja: Hrvatska povijest srednjeg vijeka
Hrvatska povijest ranoga novog vijeka Hrvatska povijest novog vijeka

Cilj je poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti obrazovanje i primjereno radno osposobljavanje znanstvenika na svim podrujima istraivanja i u svim disciplinama znanosti o povijesti te u srodnim drutvenim i humanistikim znanostima koje su bitne za suvremeno utemeljeno povijesno istraivanje, s to znai i usklaeno s razvojnim potrebama suvremene hrvatske historiografije i primjereno dominantnim standardima u suvremenoj europskoj historiografiji. Poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti otvara mogunosti i obrazovanja i radnog osposobljavanja znanstvenika iz teorije i metoda znanosti o povijesti, pomonih povijesnih znanosti u istraivanjima povijesti srednjega i novoga vijeka, povijesti susjednih naroda, povijesti Sredozemlja, Srednje i Jugoistone Europe, europske i svjetske povijesti i to prije svega imajui u vidu razvojne potrebe hrvatske historiografije. Polaznici poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti duni su ovladati teorijom i metodama znanosti o povijesti, a napose specijalnim znanjima svog podruja istraivanja, usvojiti primjerena specijalna znanja iz pomonih povijesnih znanosti te produbljeno se upoznati s najboljim radovima hrvatske i drugih historiografija o pitanjima koja su u sreditu polaznikova poslijediplomskog rada. Poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti stoga obuhvaa teorijske discipline suvremene znanosti o povijesti, pomone povijesne discipline u istraivanju hrvatske povijesti, temeljne probleme svjetske i europske povijesti, povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistone Europe kao kontinen-

87

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

talno-regionalna obzorja Hrvatske, te prije svega studij povijesti hrvatskih drutava i kulture. U osnovi poslijediplomskih studija hrvatske povijesti je povijest hrvatskog naroda. U globalnohistorijskom smislu, hrvatska povijest ukljuuje i povijest dijelova svih naroda koji postoje u hrvatskom prostoru, sudjelujui u oblikovanju hrvatskog drutva, gospodarstva i kulture itd. hrvatska povijest srednjeg vijeka napose ukljuuje prouavanje etnogenetskih procesa, pokrtavanja i dravnog ustroja, a povijest novog vijeka povijest procesa hrvatske nacionalne integracije i razvitka moderne hrvatske drave, te na primjeren nain i procese oblikovanja moderne nacionalne svijesti i identiteta u pripadnika manjinskih naroda u hrvatskom prostoru. U poslijediplomskom znanstvenom studiju hrvatske povijesti bitno je obrazovati povjesniare-istraivae, sposobne da na kreativan nain u skladu s razvojnim potrebama same hrvatske historiografije u pravcima u suvremenoj historiografiji doprinose, s jedne strane , rjeavanju otvorenih pitanja u hrvatskoj historiografiji, a s druge, izravnom i to je mogue primjerenijem integriranju istraivanja hrvatske historiografije u istraivake spoznaje europske povijesne znanosti. Uvijek se mora imati na umu da ovaj studij u nas nikada nee imati mnotvo polaznika i da e uvijek biti bitno prilagoavati nastavni plan i program potrebama razvitka historiografije u navedenom irem smislu, ali i kvaliteti i opredjeljenjima studenata koji ga upisuju. Utvrivanje nastavnog plana i programa za svaku novu generaciju poslijediplomskih studenata treba uzimati u obzir mogue optimalne radne domaaje kandidata. Izvjesno je da u nastavnom planu i programu, satnici te nainu bodovanja i izvoenja predavanja seminara, izradu referata i seminarskih radova, konzultacije i kolokvije valja u naelu ujednaeno vrednovati. U izvoenju nastavnog plana i programa uspjeh uvelike ovisi i o uspjenosti mentorskog rada s poslijediplomskim studentima. Koncepcijski i izvedbeno, poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti novog vijeka morao bi biti usmjeren i prema istraivakoj djelatnosti sveuilinih nastavnika koji ga izvode, odnosno svih onih strunjaka koji u njegovoj realizaciji na razliite naine sudjeluju. Otuda su u njegovu koncipiranju neizbjeni i interdisciplinarnost i multidisciplinarnost, otvorenost prema svim sveuilinim i istraivakim ustanovama u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske, kada je god to potrebno. Najuinkovitiji nain usklaivanja interesa nastavnika i studenata na poslijediplomskim studijima je povezivanje nastavnih planova i programa s istraivakim projektima na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tj. u Zavodu za hrvatsku povijest (dalje: Zavod), ali i istraivakim projektima u drugim istraivakim ustanovama u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, kada je pravno i sadrajno osigurana primjerena suradnja.

88

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

Jedan od temeljnih preduvjeta za uspjeno i suvremenim standardima primjereno izvoenje poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti je stjecanje nune informatike kulture i ovladavanje tehnikama upotrebe raunala u poslijediplomskom studiju i historiografskim istraivanjima openito. To nije mogue postii bez odgovarajue interdisciplinarne i multidisciplinarne suradnje, a nadasve bez nune opreme. U izvoenju nastave poslijediplomskog studija sudjeluju nositelji predmeta (navedeni uz svaki predmet), te drugi nastavnici koji vode pojedine kolegije. Nastavnici se biraju svake godine, nakon utvrivanja kolegija za dotinu godinu. Nastavnici koji sudjeluju u izvoenju nastave biraju se s Odsjeka za povijest, Zavoda za hrvatsku povijest, te drugih ustanova (primjerice Hrvatskog instituta za povijest, Bogoslovnog fakulteta, Pravnih fakulteta u Zagrebu i Rijeci, Instituta HAZU, Filozofskog fakulteta u Zadru i dr.).

2. Akademski stupnjevi
Ovim poslijediplomskim studijem stjeu se diplome i akademski stupnjevi: 1. magistar znanosti 2. doktor znanosti

3. Nositelj studija
Nositelj studija je Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, a izvodi ga njegov Odsjek za povijest.

4. Trajanje studija
Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti traje dvije godine, a za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti traje tri godine. Za osobu koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti traje jednu godinu.

5. Uvjeti upisa na studij


Na poslijediplomski znanstveni studij hrvatske povijesti mogu je upis onih kandidata koji su zavrili odgovarajui sveuilini studij. Programski sadraj tog studija mora biti iz znanstvenog podruja u kojem se kandidat eli znanstveno usavriti na ovom poslijediplomskom studiju. Kandidati koji nisu zavrili odgovarajui studij mogu se upisati nakon postupka u kojem se na temelju programskih sadraja zavrnog studija i

89

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

mogueg iskustva steena strunim ili istraivakim radom vrednuje jesu li osposobljeni uspjeno svladali poslijediplomski studij i pod kojim uvjetima (eventualno prethodno polaganje pojedinanih ispita iz predmeta ili disciplina koji su temelji na znanstvenom podruju hrvatske povijesti onoga smjera to ga je kandidat izabrao). Konkretni uvjeti za upis poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti novog vijeka su: fakultetska diploma VII stupnja strune spreme iz povijesti ili srodnih podruja (uz mogui uvjet polaganja diferencijalnih ispita)
dvije preporuke sveuilinih nastavnika vrlo dobar prosjek ocjena, tj. vii od 3,5 ili polaganje kvalifikacijskog ispita poznavanje dva strana jezika, to se dokazuje fakultetskom diplomom ili polaganjem posebnih ispita iz prvog jezika prije upisa u prvi semestar, a iz drugog prije upisa u trei semestar.

6. Popis i sadraj obvezatnih, izbornih i neobvezatnih predmeta Obvezatni predmeti


1. Historiograja i teorije znanosti o povijesti Nositelj predmeta: dr. sc. Zdenka Janekovi Rmer, izvanredni profesor Zdenka Janekovi Rmer roena je 20. kolovoza 1961. u Zagrebu. Zavrila je Klasinu gimnaziju, a potom na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu diplomirala povijest i komparativnu knjievnost. Danas radi kao izvanredni profesor na Katedri za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2001. godine je voditeljica poslijediplomskog studija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Bila je stipendist sterreichisches Ost- und Sdosteuropa Instituta u Beu (1994), Central European University u Budimpeti (1994-1995) i Max Planck Institut fr Geschichte u Gttingenu (1999). Sudjelovala je i sudjeluje na meunarodnim projektima na Central European University u Budimpeti, Centro Italiano di Storia Sanitaria e Ospedaliera del Veneto i Institut fr Geschichte der Juden in sterreich. Od 1993. do 1998. vodila je Dubrovaku medievistiku radionicu pri MSHS u Dubrovniku. Objavila je pet knjiga i etrdesetak znanstvenih radova. Godine 2000. nagraena je godinjom nagradom Matice Hrvatske Oton Kuera za znanost, za knjigu Okvir slobode.

90

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti Knjige: 1. Rod i grad. Dubrovaka obitelj od 13. do 15. stoljea: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zavod za hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu, 1994. 2. Okvir slobode. Dubrovaka vlastela izmeu srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999. 3. Filip de Diversis. Dubrovaki govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, ur. Zdenka Janekovi Rmer, 2000. 4. Viegradski ugovor: temelj Dubrovake Republike. Zagreb: Golden marketing, 2003. ISBN 953-212-065-3 5. Filip de Diversis: Opis slavnoga grada Dubrovnika 1440, uredila, transkribirala i prevela Z. Janekovi Rmer. Zagreb: Dom i svijet, 2004. Izbor radova: 1. Na razmei ovog i onog svijeta. Proimanje pojavnog i transcendentnog u dubrovakim oporukama kasnoga srednjeg vijeka. Otium 2/3-4 (1994): 3-16. 2. Das Nachtleben Dubrovniks im Mittelater. Historische Anthropologie 1 (1995): 100-111 3. Povijesno iskustvo i pisanje povijesti u Petrievu sustavu spoznaje svijeta. u: Frane Petri 0 400. obljetnici smrti hrvatskoga renesansnoga filozofa. Dubrovnik VIII, 1-3 (1997): 44-59. 4. O pisanju povijesti i znanju o prolosti. Zbornik Mirjane Gross. Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (1999): 445- 458. 5. Povijesna spoznaja i metodologija povijesti u post-moderni. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 31 (2000): 203-220. 6. Dubrovaki govori Filipa de Diversis: kratka pouka o humanizmu. u: Filip de Diversis. Dubrovaki govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, ur. Z. Janekovi Rmer, 2000: 9-49. 7. La legge come sopruso: Le autorit municipali e la vita privata nella Repubblica di Dubrovnik a cavallo tra Medioevo ed Et moerna. Acta Histriae 10 (2002): 265283.

Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu u posljednja tri desetljea sustavno se istrauje i predaje, s osloncem na tradiciju hrvatske historiografije, razvitak hrvatske i europske historiografije te razvitak i preobrazbe teorija znanosti o povijesti. Otuda je i ovaj poslijediplomski studij jedno od glavnih uporita daljnjeg razvitka u tom smislu. Teite je predmeta na predavakom vrednovanju i istraivanjima dominantnih trendova u hrvatskoj historiografiji u raznim razdobljima s komparativnim analizama trendova u europskoj historiografiji, zatim historiografije u posebnim historiografskim disciplinama i podrujima istraivanja isto tako i u nas i u Europi u razliitim razdobljima te na temeljitom upoznavanju s teorijskim problemima

91

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

povijesnog miljenja u raznim historiografskim tradicijama i s metodskim implikacijama teorijskog pristupa. U tom smislu nastava obuhvaa predavanja, odnosno problemske kolegije i seminare. Jedan od planiranih kolegija, vanih za daljnji razvitak hrvatske historiografije je Teorijske kontroverze o centru i periferiji u razvitku europske historiografije o novom vijeku, a kada je rije o hrvatskoj historiografiji novog vijeka jedna od znaajnih inovacija je i kolegij Hrvatska latinistika historiografija od 16. do 19. st., to do sada sustavno nije bilo raeno. 2. Pomone povijesne znanosti i tehnike istraivakog rada Nositelj predmeta: dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol, docent Roena u Splitu gdje je zavrila osnovnu kolu i klasinu gimnaziju. Diplomirala arheologiju i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirala i doktorirala na Odsjeku za povijest. Od akademske godine 1989/90. predaje kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest i Odsjeku za arhivistiku, a od 1. veljae 1997. stalno je zaposlena na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U zvanje vieg predavaa izabrana je 1996. godine, a nakon obrane doktorske disertacije za docenta u prosincu 1999. godine.
Noviji radovi: 1. Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, Zagreb-Milano, 1999 (koautor Vladimir Sokol), 112 str. 2. Latinska epigrafika batina, Hrvati i Europa II, Srednji vijek i renesansa, Zagreb 2000, 104-125. 3. Toma Arhiakon i njegovo djelo, Jastrebarsko 2002, 400 str. 4. Historia Salonitana, koautor s O. Peri i R. Katii, Knjievni krug, Split, 2003. 5. Neki aspekti diplomatike tradicije u zapisima splitske crkvene provenijencije, u: Hereditas rerum croaticarum ad honorem Mirko Valenti, Zagreb, 2003, 14-21.

Poslijediplomskim studijem hrvatske povijesti novog vijeka polaznik je duan obrazovati se u svim glavnim pomonim povijesnim znanostima u istraivanjima povijesti novog vijeka i praktino ovladati onim tehnikama istraivakog rada koje su bitne za uspjenu izradu magistarskog rada, odnosno za okonanje poslijediplomskog znanstvenog studija i budui istraivaki rad.

92

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

Poslijediplomskim studijem nuno je osigurati razliite razine uvoenja i ovladavanja u pomone povijesne znanosti ovisno o individualnom studijskom programu polaznika. 3. Arhivistika, bibliotekarstvo i informatike znanosti Nositelj predmeta: dr. sc. Stjepan osi, znanstveni suradnik / docent Stjepan osi roen je u Makarskoj 1964. godine. Diplomirao je povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru 1988. godine. Magistrirao je 1994, a doktorirao 1997. godine, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1998. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika, a 2000. godine u zvanje docenta. Od 1992. do 1995. radio je kao arhivist u Dravnom arhivu u Dubrovniku. Od 1995. do 2003. radio je kao istraiva u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Od poetka 2004. godine radi kao ravnatelj Hrvatskoga dravnog arhiva u Zagrebu. Istraivaki se bavi problematikom 18. i 19. stoljea, ponajvie politikom, kulturnom i demografskom povijeu Dubrovnika i Dalmacije. O toj je problematici objavio dvije knjige i tridesetak radova.
Knjige: 1. Dubrovnik nakon pada Republike (1808-1848). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999. 2. Salamankezi i sorbonezi: dubrovaka vlastela izmeu roda i drave. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 200. Izbor radova: 1. Prinos poznavanju tajnitva i arhiva Dubrovake Republike. Arhivski vjesnik 37 (1994), 123-145. 2. Sumarni inventar fonda sredinje francuske uprave u Dubrovniku (Acta Gallica 1808-1814) Arhivski vjesnik 38 (1995), 149-195. 3. Administrativna struktura i plae slubenika Dubrovake Republike (17001808). Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 38 (1996), 129-156. 4. Frane Petri o drutvenoj ulozi i etikoj dimenziji povijesnih istraivanja. Dubrovnik 1-3 (1997), 60-73. 5. Plemstvo biskupskoga grada Stona. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 36 (1998), 249-276. 6. Obiljeja i ustroj austrijske vlasti u Dalmaciji u doba apsolutizma. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 40 (1998), 349-360. 7. The Fall of the Dubrovnik Republic ad the Establishment of the French Admini-

93

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu stration in Dubrovnik in 1808 and 1809. Dubrovnik Annals 2 (1998), 55-98. 8. Dubrovnik under French Rule (1810-1814). Dubrovnik Annals 4 (1999), 103142. 9. Raskol dubrovakog patricijata. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 39 (2001), 305-378.

Ovaj predmet ima za cilj postdiplomante uputiti u rad u bibliotekama i arhivima i osposobiti ih za struno koritenje ovih ustanova. Radi toga program sadri kratak pregled povijesti pisane rijei i povijest institucija koje su stvarale i uvale knjinu i arhivsku grau. Odgovarajua panja bit e posveena suvremenim informatikim tehnologijama i koncepciji rada u suvremenim bibliotekama, arhivima i pismohranama, s ukazivanjem na praznine u povijesnim istraivanjima i mogunosti da se one popune kroz istraivanje arhivskih i bibliotenih fondova. 4. Latinski jezik Nositelj predmeta: dr. Bruna Kunti-Makvi, izv. prof. Roena je 1952. godine, a diplomirala je 1977. arheologiju i klasinu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je i doktorirala radnjama iz povijesnih znanosti (doktorat, 1988.). Znanstveni suradnik i docent na Odsjeku za povijest je od 1989. godine. Voditelj je projekta u Arheolokom zavodu, a suradnik u Zavodu za hrvatsku povijest.
Noviji radovi: 1. Nastava povijesti na zagrebakoj Akademiji u prvoj pol. XIX. st., Radovi, knj. XI, Zagreb, 1990. 2. Obala vjenog proljea, Mosorska vila, str. 59-67, 2/1991. (1992) 3. Antiki izvori u djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Luia, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, str. 15-70, Zadar, 1992. 4. Kataniev opis Siscije, Opuscula archeologica, Zagreb, 1993, str. 165-181. 5. Paladije Fusco, Opis obale Ilirika, Zagreb, 1990.

Poslijediplomska nastava latinskog jezika na ovom znanstvenom podruju usmjerena je prije svega prema praktinom osposobljavanju za rad na rukopisnim i tiskanim izvorima s posebnim osvrtima na formulare, naslove, povijesne pojmove, preoblikovane toponime i antroponime u privatnim i slubenim latinskim tekstovima.

Neobvezatni predmeti

94

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

5. Hrvatska drutva i kultura u ranom srednjem vijeku Nositelj predmeta: dr. Neven Budak, izv. prof. Roen je 1957. godine. Jednopredmetni studij povijesti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979, gdje je magistrirao 1983. Doktorat znanosti stekao je 1991. godine. Od 1980. asistent, od 1992. docent na Katedri za hrvatsku povijest. Kao stipendist Alexander-von-Humboldt Fondacije boravio je u Mnsteru 1993-94. Osim toga, boravio je ee kao stipendist austrijske vlade i raznih institucija u Beu i Grazu. Sudjelovao (ili sudjeluje) u poslijediplomskim studijima u Ljubljani i Budimpeti.
Knjige: 1. Gradovi varadinske upanije u srednjem vijeku, (Zagreb-Koprivnica, 1994.) 2. Prva stoljea Hrvatske, (Zagreb, 1994.) 3. N. Budak, P. Jordan, W. Lukan, P. Moissi (ur.): Kroatien. Landeshunde-GeschichteKultur-Politik-Wirtschift-Recht, Wien-Kln-Weimar, 1995. 4. N. Budak (ur.): Etnogeneza Hrvata (Zagreb 1996.) Teme predavanja: 1. Interdisciplinarni pristupi izuavanju hrvatske etnogeneze 2. Geopolitiki poloaj Hrvata 3. Interdisciplinarni pristupi izuavanju najranije crkvene povijesti 4. Kontinuitet antike u hrvatskom ranom srednjovjekovlju 5. Pretkranska batina 6. Kultura Crkve, gradova i plemstva 7. Strukture politikih i drutvenih zajednica

6. Hrvatska drutva i kultura u razvijenom srednjem vijeku Nositelj predmeta: prof. dr. Tomislav Raukar Studenti e unutar sadraja ovog predmeta prouavati specifinosti drutveno-gospodarskih procesa hrvatskog razvijenog srednjovjekovlja u svim povijesnim hrvatskim zemljama. Panja e se napose poklanjati oblikovanju komunalnih drutva istonog Jadrana i gradskih opina kontinentalne Hrvatske, gospodarskoj, pravnoj i crkvenoj povijesti, te povijesti kulture i mentaliteta. Tako e se obraivati problemi poput Crkve bosanske, heretikih pokreta, dalmatinskog kroniarstva, komunalnih statua i obiajnog prava. Od posebne je vanosti nastavak konstituiranja hrvatskog naroda u promijenjenim politikim uvjetima politiki nesamostalne hrvatske, te stvaranje novih ustanova politikog i drutvenog ustroja (npr. sazivanje prvog slavonskog sabora).

95

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Neke teme predavanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Heretiki pokreti i Crkva bosanska Ustroj Crkve Gospodarski aspekt razvoja komuna Tipologija gradskih naselja Jadranski drutveni prostor Latinistika historiografija Tipovi feudalizma u hrvatskim zemljama Poloaj Hrvatske u sklopu zemalja krune Sv. Stjepana

7. Hrvatska drutva i kultura u kasnom srednjem vijeku Nositelj predmeta: prof. dr. Tomislav Raukar Nastava ovog predmeta se nadovezuje sadrajem na onaj prethodno opisani, ali e biti proirena za neke nove teme. Tako bi se posebna panja posveivala migracijama izazvanima turskim ratovima, te promjenama to su ih turska osvajanja imala po drutveni, gospodarski i kulturni razvoj hrvatskih zemalja, kao i na mentalitet kasnosrednjovjekovnih ljudi. Od vanosti je i raanje hrvatskog humanizma i renesanse. Napokon, studenti bi trebali probuditi znanje o politikim prilikama u sve slabijoj Ugarskoj i dilemama u kojima su se nali Hrvati izloeni opasnosti potpunog rasapa kraljevstva.
Neke teme predavanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Prostorno i drutveno oblikovanje hrvatskoga kraljevstva Hrvatska i sastavi drutvenih veza Gospodarski razvoj: znaajke i mijene Vladar i hrvatsko drutvo Gradska i agrarna drutva Hrvati i gibanja Crkve Migracije, depopulacija, dijaspora Hrvatski humanizam i drutvena zbilja

8. Europski kontekst hrvatske povijesti Nositelj predmeta: dr. sc. Borislav Grgin, docent Roen u Koprivnici 1965. Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1989, gdje je zaposlen od 1990. Magistrirao je 1993, a doktorirao 1998. Od listopada 2003. docent je na predmetu i predstojnik Katedre za svjetsku povijest u srednjem vijeku. 1992. bio je stipendist organizacije Alpe-Adria u Veneciji, a 1993/1994. pohaao je i zavrio poslijediplomski

96

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

studij iz srednjovjekovnih studija na Srednjoeuropskom sveuilitu (CEU) u Budimpeti.


Najnoviji radovi: 1. Poeci rasapa. Kralj Matija Korvin i srednjovjekovna Hrvatska. (Zagreb 2002) 2. Der kroatische klein-und mittlerer Adel whrend der Herrschaft des Knigs Mathias I. Corvinus (1458-1490), East Central Europe/ECE 29, 1-2, 2002, 223-234. 3. The Ottoman influences on Croatia in thesecond half of the fifteenth century, Povijesni prilozi 23 (21), 2002, 87-103. 4. Odnos sredinje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaa Korvina (1458-1490), Podravina II, 3, 2003, 124-132.

Cilj je ovog predmeta pribliiti studentima komparativni pristup u prouavanje hrvatske srednjovjekovne prolosti, kao i ukazati na utjecaje susjednih zemalja i europsko-mediteranskog svijeta na hrvatsku povijest. U prvom e planu biti tri geosocijalna podruja: europski Zapad, mediteranski svijet i Bizant, te napose one drave iji je utjecaj bio najizraeniji: Franaka i njeni nasljednici, Ugarska, Venecija, Bosna, Rim i talijanske drave. 9. Hrvatska drutva i kultura u ranom novom vijeku (16.-18. st.) Nositelj predmeta: dr. Nenad Moaanin, izv. prof. Roen je 1949. godine. Jednopredmetni studij povijesti zavrio je u Zagrebu 1973. godine, a studij orijentalistike (turski-arapski) u Sarajevu 1979. godine. Magistrirao je u Zagrebu 1983, a doktorirao isto tako u Zagrebu 1990. godine. Radio je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU (1978-1991), do 1993. u Zavodu za hrvatsku povijest, a od 1993. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Noviji radovi: 1. Haci Mehmet ga of Poega, Gods Special Protg (ca. 1490 ca. 1580), u: G. Dvid P. Fodor (ed.), Hungarian-Ottoman Military and Diplomatic in the age of Slleyman The Magnificent, Budapest 1994, 171-181. 2. The Croatian Rural Households and Ottoman Fiscal Units, u: Prilozi za orijentalnu filologiju, 42-43/1992-93, Sarajevo, 211-216. 3. Upravna podjela hrvatskih zemalja u sklopu Osmanskog carstva (The Administrative Division of Croatian Lands in the Framework of Ottoman Empire), u: Hrvatske upanije kroz stoljea, Zagreb 1996, 39-47.

97

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Kako je hrvatski prostor u ranom novom vijeku izrazito segmentiran, nastava na ovom predmetu ukljuuje kolegije kojima se i globalnohistorijski i u granicama niza posebnih disciplina znanosti o povijesti ili podruja istraivanja istrauju pojave, zbivanja i procesi koji odreuju hrvatsku povijest ranog novog vijeka. Ukoliko je rije o globalnohistorijskom motritu, teina kolegija e biti na hrvatskom prostoru i njegovim granicama, stanovitu i kretanjima stanovnitva, etnikim zajednicama, ljudskim zajednicama i drutvima, gospodarstvima te kolektivnim mentalitetima u hrvatskoj ranoj novovjekovnoj povijesti. Ako se radi o pojavama, zbivanjima i procesima u hrvatskoj povijesti ovog doba sa stajalita posebnih disciplina znanosti o povijesti, odnosno, podruja istraivanja, teita kolegija e biti bilo na izlaganjima utemeljenim u shvaanju predmeta i primjeni metoda odreene discipline ili interdisciplinarnim, odnosno multidisciplinarnim pristupima. Nastava i istraivanja na ovom predmetu ukljuuju sljedee discipline i/ili podruja istraivanja: a) drutvena povijest, b) povijest kulture i intelektualna povijest, c) gospodarska povijest, d) crkvena povijest, e) dravnopravna povijest, f ) povijest ustanova, g) povijest sela i obiajnog prava, h) povijest gradova i gradskog prava, i) povijest zajednica u kretanju i vlakih prava, j) povijest politike razdiobe hrvatskog prostora, k) politika povijest, l) vojna i ratna povijest, m) diplomatska povijest, n) povijest svakodnevnog ivota i o) historijska antropologija. Nastava takoer ukljuuje i povijest hrvatskih zajednica izvan hrvatskog prostora.

98

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti Neke teme predavanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Hrvatska u srednjoistonoeuropskoj refeudalizaciji Demografske promjene u segmentiranom hrvatskom drutvu Vjerske promjene u hrvatskim drutvima ranog novog vijeka Politike ideologije u hrvatskoj povijesti ranog novog vijeka Preobrazbe hrvatske kulture ranog novog vijeka Etnike zajednice i etniki identitet u hrvatskim drutvima ranog novog vijeka 7. Politike, dravne i gospodarske ustanove u hrvatskim drutvima ranog novog vijeka 8. Hrvatski AntemuraleChristianitatis

10. Procesi modernizacije i nacionalne integracije na hrvatskom prostoru u 19. stoljeu (1790.-1918.) Nositelj predmeta: prof. dr. Nika Stani Roen 1938. godine u Starom Gradu na Hvaru. Gimnaziju pohaao u Splitu. Diplomirao povijest i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1971. asistent, a od 1991. redovni profesor na Odsjeku za povijest (Katedra za hrvatsku povijest) Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje predmet Hrvatska povijest od kraja 18. st. Do 1918. godine. Obavljao je dunosti proelnika Odsjeka za povijest, predstojnika Zavoda za hrvatsku povijest i prodekana na Filozofskom fakultetu te pomonika ministra znanosti.
Noviji radovi: 1. Mihovil Pavlinovi, Hrvatski razgovori. Zagreb (Globus Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu) 1994, 330 str. (pretisak, priredio i napisao pogovor). 2. Hrvatski sabor (autori: L. Dobroni, J. Kolanovi, H. Sirotkovi, N. Stani). Zagreb 1994, 1995. Croatian Parlament (autori: L. Dobroni, J. Kolanovi, H. Sirotkovi, N. Stani). Zagreb 1995. Kroatisches Parlament (autori: L. Dobroni, J. Kolanovi, H. Sirotkovi, N. Stani). Zagreb 1995. 3. Hrvatska izmeu srednje i jugoistone Europe u 19. st. (do 1870-ih godina), Radovi zavoda za hrvatsku povijest 27, 1994, 317-330. 4. Die Kroatische Variante des mitteleuropischen Modells der nationalen Ideologie. Das Modell der Sprachnation und die Entstehung der Ideologie der kroatischen nationalen Wiedergeburtsbewegung in der Jahren 1830-35, sterreichische Osthefte 37, 1995, 2, 401-422.

99

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

U nastavi na predmetu teite e biti stavljeno na temeljne procese razdoblja dugog 19. stoljea na hrvatskom povijesnom i etnikom prostoru i na njihove europske i srednjoeuropske relacije. U protomodernizacijskim i modernizacijskim procesima tada se postupno oblikovalo moderno hrvatsko drutvo i istodobno se na srednjoeuropskom modelu ujednaavala socijalna struktura i oblikovalo kulturno jedinstvo na hrvatskom prostoru koji je povijesnim razvojem zadnjih stoljea bio segmentiran. Politiki isparcelirani hrvatski prostor postupno se integrirao, ali su tijek procesa i njegove zastoje, jednako kao i promjene u politikom poloaju hrvatske, odreivali odnosi u Habsburkoj Monarhiji i poloaj Habsburke Monarhije u meunarodnim odnosima te poloaj Hrvatske izmeu Srednje i Jugoistone Europe. Proces nacionalne integracije bio je dio procesa oblikovanja modernih nacija u Europi i napose na srednjoeuropskom prostoru.
Neke teme predavanja: 1. Modernizacijski procesi na hrvatskom prostoru (do 1880.). Protomodernizacija i modernizacija do kraja 1870-ih godina. Specifinosti pokrajinskih razvoja. Unifikacija hrvatskog prostora na modelu razvoja Srednje i Srednjoistone Europe. 2. Modernizacijski procesi na hrvatskom prostoru (1880.-1918.). Usporeni razvoj od 1880-ih godina i modernizacijsko ubrzanje krajem 19. i poetkom 20. stoljea. 3. Modernizacija hrvatskog drutva i preobrazbe institucija u 19. stoljeu. Politike kulturne i gospodarske institucije. Vjerske institucije. 4. Demografske promjene u hrvatskom drutvu u 19. stoljeu. 5. Proces hrvatske nacionalne integracije. Prednacionalne zajednice i hrvatska nacionalna integracija. Nacionalne ideologije i politiki programi. Hrvatsko-srpski odnosi. 6. Hrvatska i istono pitanje. 7. Hrvatske politike ideologije u 19. stoljeu. Liberalizam, konzervatizam, kranske socijalne i politike doktrine, socijalna demokracija. 8. Programi rjeenja hrvatskog pitanja (1903/5.-1918.). Programi rjeenja hrvatskog pitanja uoi i za vrijeme rata 1914.-1918. Geneza seljakog pokreta i ideologije brae Radi.

11. Hrvatsko drutvo i kultura u 20. stoljeu Nositelj predmeta: prof. dr. Marijan Maticka Roen je u Zagrebu 1942. godine, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, te na Filozofskom fakultetu diplomirao studij povijesti i komparativne knjievnosti. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao iz podruja povijesnih znanosti. Izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 1999. godine i predaje Hrvatsku povijest u 20. stoljeu.

100

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti Noviji radovi: 1. Charakteristika der Entwieklung in den Jahren 1945. bis 1990, sterreichische Osthefte 37, 1995, 2, 535-546. 2. Hrvatsko seljatvo i politika kolektivizacija (1945-1953.), Spomenica Ljube Bobana, Zagreb, 1996, 365-374. 3. Maarska na stranicama sredinjih hrvatskih novina (1945-1950.). asopis za suvremenu povijest, 3/1997, 505-518. 4. Rijeka i razgranienje s Italijom 1947. godine u hrvatskom dnevnom tisku, Sveti Vid, Rijeka, 1998, 107-120. 5. Opskrba stanovnitva u Hrvatskoj od 1945. do 1953, Zbornik Mirjane Gross, Zagreb, 1999, 387-401. Neke teme predavanja: 1. Politike prilike u Hrvatskoj u 20. stoljeu. Kolegij ukljuuje interpretaciju politikih zbivanja, napose stranaku organiziranost, politike ideologije i programe, oblike organiziranja i meustranake odnose, potom politike sustave i organizaciju vlasti. 2. Hrvatska i jugoslavenski gospodarski prostor. Interpretira se gospodarski potencijal Hrvatske. Ispituje se utjecaj jugoslavenskog okvira, ponajprije politikih sustava na gospodarske prilike. 3. Drutveni slojevi i skupine u Hrvatskoj. Ispituje se mjesto drutvenih slojeva i skupina, promjene u socijalnoj strukturi stanovnitva, procese industrijalizacije i urbanizacije, deagrarizaciju te demografske promjene. Interpretira se svakodnevni ivot. 4. Hrvatsko iseljenitvo u 20. stoljeu. Etape iseljavanja. Karakter iseljavanja. Politiki, gospodarski i socijalni uzroci. Organizacija, nain ivota i djelovanja u iseljenitvu. Povezanost s Hrvatskom. Povratnici. 5. Novane institucije Hrvatske i njihovi nosioci do 1945. godine. tedionice, banke svih vrsta, novano-kreditne zadruge i burza Hrvatske od 1846. do 1945. Budui da su banke akumulirale tednju, zarade i na drugoj strani kreditirale privredu, one su centralne ustanove, od vitalnog znaenja za djelovanje cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Njihovo poslovanje odrava odnos drave prema privredi, kao i iseljeniko pitanje. Novanih zavoda ima oko 150 i kroz njihovo djelovanje moe se dobiti cjelokupna slika gospodarstva u Hrvatskoj. U okviru ove teme obradio bi se i odnos centralnih dravnih banaka Bea, Budimpete i Beograda prema zagrebakom i hrvatskom bankarstvu. 6. Razvoj najvanijih grana u Hrvatskoj od 1800. do 1945. Posebna panja bi se posvetila razvoju najvanijih privrednih grana: svilarstvu, mlinovima, pivarstvu i pilanama. Na konkretnim primjerima prikazao bi se i analizirao rad najveih hrvatskih poduzea, pratei paralelno sve druge komponente (promet, carine, meudravne odnose i drugo), koje su utjecale na pozitivne ili negativne razvojne tendencije.

101

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

12. Hrvatska u europskom i svjetskom kontekstu Nositelj predmeta: dr. sc. Petar Koruni, redoviti profesor Roen je na Koruli 1939. godine, gdje je zavrio osnovnu kolu. Gimnziju i Filozofski fakultet (studij povijesti i filozofije) zavrio je u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirao iz podruja povijesnih znanosti. Redovni je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Noviji radovi: 1. Program konfederalizma u hrvatskoj politikoj i drutvenoj misli u 19. stoljeu, Povijesni prilozi 10, Zagreb 1991, 103-156. 2. Hrvatski nacionalni i politiki program 1848-49. godine, Povijesni prilozi 11, Zagreb 1992, 177-252. 3. O porijeklu hrvatske nacije u hrvatskoj politici u 19. stoljeu, Povijesni prilozi 12, Zagreb 1993, 133-228. 4. Hrvatska dravna ideja E. Kvaternika 1861. godine: program o organizaciji hrvatske drave, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 30, Zagreb 1997, 91-154. 5. Hrvatski nacionalni program i drutvene promjene za revolucije 1848-49. godine, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 31, Zagreb 1998, 9-39. 6. Osnovice graanskog drutva u Hrvatskoj za revolucije 1848-49, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 32-33, Zagreb 2000, 69-104. 7. Fenomen nacije: porijeklo, integracija i razvoj, Historijski zbornik LII, Zagreb 2000, 49-100. 8. Nacija i nacionalni identitet: uz porijeklo i integraciju hrvatske nacije, Historijski zbornik LV, Zagreb 2002, 65-112. 9. Nacija i nacionalni identitet u epohi Moderne: osnova rasprave o izgradnji moderne hrvatske nacije, (knjiga u tisku), Zagreb 2004. 10. Prvo opredjeljenje Hrvata za moderno drutvo i modernu naciju: 1848-49. godine, (knjiga u tisku), Zagreb 2004.

Predmet sadri interpretaciju povijesti europskih regija u novom vijeku koje se proimaju u hrvatskom prostoru, imajui u vidu da je svaki od navedenih regionalnih identiteta otvoren, u stalnim promjenama od jednog razdoblja do drugog. Budui da je u svakoj od tih regija u odreenim razdobljima dominantna jedna drava ili dravna zajednica, on ukljuuje problemsku i komparativnu interpretaciju povijesti Mletake Republike, Ugarske, Habsburke Monarhije i Osmanskog Carstva, te velikih sila u 20. st. Kako je rije o prostorima u kojima se suoavaju razliite, a nerijetko i oprene civilizacije i kulture, odnosno monoteistike vjerske zajednice (katolika, protestantska, pravoslavna, idovska i islamska), predmet naelno ukljuuje mnotvo pristupa, sa stajalita posebnih disciplina znanosti o povijesti, koje e se predavati u posebnim kolegijima.

102

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

Jedno od teita nastave je istraivanje odnosa Hrvata sa susjedima u povijesti novog vijeka. Budui da je hrvatska povijest novog vijeka kontinuirano i u odnosima meusobnih ovisnosti s povijestima svih susjednih naroda, kolegiji ovog predmeta ukljuivat e istraivanja povijesti Talijana, Nijemaca, Slovenaca, Maara, Srba, Bonjaka-Muslimana, Austrijanaca, Crnogoraca a) izlaganja povijesti svake od njih u vlastitom regionalnom kontekstu b) analiziranjem odnosa izmeu pojava i procesa u hrvatskoj povijesti i povijesti svakog susjednog naroda te c) komparativnim studijima. Kolegij e ukljuivati razne vidove tih odnosa, npr. politike i ekonomske, te znanstvene i kulturne, kao i problematiku Lige naroda i nastanak Ujedinjenih naroda. Budui da u sklopu povijesnog razvitka u 20. stoljeu meunarodni odnosi imaju veliko, a ponekad i prioritetno znaenje u vodeim historiografijama svijeta, obilna objavljena izvorna graa i istraivanja omoguuju izvoenje poslijediplomske nastave iz ovog kolegija i na temelju zagrebakih knjinih fondova.
Neke teme predavanja: 1. Civilizacije i kulture Sredozemne, Srednjoistone i Jugoistone Europe 2. Vrhunac i zalaz sredozemnih gradova-drava: case study - Mletaka Republika 3. irenje i stezanje Jugoistone Europe: uspon i pad Osmanskog Carstva 4. Oblikovanje istonoeuropskog sustava 5. Srednja i Srednjoistona Europa. Oblikovanje habsburkog srednjovjekovnog subcentra 6. Unifikacija habsburkog prostora na srednjoeuropskom modelu razvoja 7. Nacionalni pokreti i stvaranje nacionalnih drava do 1871. (Njemaka, Italija) 8. Jugoistona Europa 1878. Srednja i Jugoistona Europa 1918. 9. Hrvatsko-talijanske komparacije u ranom novom vijeku 10. Hrvatsko-slovenske komparacije u ranom novom vijeku 11. Hrvatsko-austrijske/njemake komparacije u ranom novom vijeku 12. Hrvatsko-maarske komparacije u ranom novom vijeku 13. Hrvatsko-srpske komparacije u ranom novom vijeku 14. Hrvatsko-crnogorske komparacije u ranom novom vijeku 15. Hrvatsko-bonjake komparacije u ranom novom vijeku 16. Meunarodni odnosi 1914. 1945.

103

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Izborni predmeti
13. Izborni predmeti Izborni se predmeti biraju u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog studija. Izborni se predmeti moraju birati na drugim poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu ili drugim fakultetima. Ukoliko se ne odrava nikakav poslijediplomski studij sa srodnim predmetima, studenti mogu izabrati izborni predmet i na poslijediplomskom studiju hrvatske povijesti, a mogue je odabrati i primjereni kolegij na nekom dodiplomskom studiju.

7. Broj bodova predmeta


Sluanje i kolokviranje kolegija iz predmeta 1-4 obvezatno je za sve studente. Studenti magistarskog studija koji odaberu smjer Hrvatska povijest u srednjem vijeku biraju jo dva predmeta meu predmetima 5-8, oni koji odaberu smjer Hrvatska povijest u novom vijeku biraju dva predmeta meu onima od 9 do 12, a studenti koji se zanimaju za razdoblje ranog novog vijeka mogu birati predmete 7, 8, 9 i 12. Studenti doktorskog studija duni su sluati sve predmete odabranog smjera, te po dva predmeta drugog smjera. Predmeti imaju po 15 sati nastave, osim Pomonih povijesnih znanosti koje imaju 30 sati, te Latinskog jezika za studente Hrvatske povijesti u srednjem vijeku i Hrvatske povijesti u ranom novom vijeku, koji takoer ima 30 sati. Odsluanih 15 sati nastave s poloenim kolokvijem se boduje 1 bodom. Kolokvij se polae kod voditelja predmeta ili jednog od nastavnika. Predmeti koji se sluaju 30 sati s odsluanim kolokvijem donose 2 boda. Studenti su duni tijekom poslijediplomskog magistarskog studija napisati radove koji donose ukupno 15 bodova na magistarskom, odnosno 24 na doktorskom studiju. Ovisno o vrsnoi i opsegu rada, nastavnik moe rad bodovati s 1-4 boda. Radovi se mogu pisati i iz predmeta koji nisu odabrani za sluanje. Kod jednog nastavnika student moe pisati najvie dva rada. Na izbornim predmetima studenti magistarskog studija moraju sakupiti 4 boda, a studenti doktorskog studija 8 bodova. Magistarski se rad boduje s 10 bodova.

104

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

Ukupan broj bodova to ih student treba sakupiti na magistarskom studiju iznosi 35 (predavanja i kolokvij na matinom studiju 6, radovi 15, izborni predmeti 4, magistarski rad 10 bodova) Ukupan broj bodova to ih student treba sakupiti na doktorskom studiju iznosi 42 (predavanja i kolokvij na matinom studiju 10, radovi 24, izborni predmeti 8 bodova). Doktorski se rad ne boduje. Studenti koji su magistrirali, te upisuju samo doktorski studij, duni su sakupiti 9 bodova, od ega 4 jednim veim radom.

8. Usporedivost programa u inozemstvu

1. Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales, Paris 2. Universitat Bielfeld Fakultat fur Geschichtswissenschaft und Philosophie Abteilung Geschichte 3. Universitat Wien Institut fur Geschichte 4. University of Roskilde, Danska

9. Optimalan broj upisanih studenata


S obzirom na nastavniki potencijal, mogue vanjske suradnike u izvoenju nastavnog plana i programa poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti ranog novog vijeka, te razvojne potrebe hrvatske historiografije optimalan broj upisanih studenata bio bi 30. Meutim, raspoloivi radni prostor i oprema, te nerijeeno financiranje utjeu na znatno smanjenje mogueg broja upisanih.

10. Popis predmeta koji se nudi studentima drugih studija


Svi predmeti nude se kao izborni studentima drugih poslijediplomskih studija.

11. Predmeti s drugih studija


Na drugim srodnim poslijediplomskim studijima studenti mogu upisati predmete u dogovoru s voditeljem poslijediplomskog studija Hrvatska povijest, bez unaprijed zadanog ogranienja.

105

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

12. Redoslijed upisa, izvedbe i polaganja predmeta te uvjeti za prijelaz u vie semestre
a) Magistarski studij Uvjet za prijelaz u drugi semestar je prikupljenih 6 bodova. Uvjet za prijelaz u trei semestar je 15 bodova i prihvaen sinopsis magistarskog rada. Uvjet za prijelaz u etvrti semestar i prijavu teme za magistarski rad su prikupljena 22 boda. Do kraja etvrtog semestra student mora prikupiti svih 25 bodova. b) Doktorski studij Uvjeti za upis u drugi, trei i etvrti semestar su jednaki kao na magistarskom studiju. Uvjet za upis u peti semestar je prikupljenih 30 bodova. Do kraja estog semestra student je duan sakupiti sva 42 boda. U sluaju da student upisuje samo doktorski studij nakon steenog magisterija, uvjet za upis u drugi semestar je prikupljanje 6 bodova. Do kraja drugog semestra mora prikupiti svih 9 bodova.

13. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe programa


Kvalitetu i uspjenost izvedbe svakog kolegija i studija u cjelini vri voditelj studija, odnosno njegov zamjenik. Kolegij poslijediplomskog studija jednom u semestru zajedniki raspravlja o radu svakog studenta. U ocjenjivanju kvalitete i uspjenosti izvedbe programa sudjeluju i studenti ispunjavanjem anketnog listia.

14. Prostor i oprema


Odsjek raspolae prostorom i opremom za odravanje poslijediplomskog studija.

106

Nastavni planovi i programi poslijediplomskog studija povijesti

Odsjek za povijest Filozofski fakultet Sveuilite u Zagrebu

Program doktorskog studija (tree godine poslijediplomskog studija)


Napomena: Ovaj je prijedlog nadopuna Nastavnog programa poslijediplomskog studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a po kojem se programu izvodi magistarski poslijediplomski studij. Zbog toga su izostavljene sve toke koje su obraene u postojeem Nastavnom programu (vidjeti Nastavni program poslijediplomskog studija povijesti u prilogu).

1. Upis na doktorski studij


Polaznici se ukljuuju u doktorski studij (treu godinu poslijediplomskog studija): ako su na poslijediplomskom studiju obranili magistarski rad i stekli naslov magistra znanosti ako su prije uvoenja poslijediplomskog studija po novom programu stekli stupanj magistra povijesti znanosti ako uz diplomu dodiplomskog studija povijesti ve imaju stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti iz nekog drugog podruja. Ukoliko se polaznik poslijediplomskog studija odluio za izradu disertacije bez prethodne izrade magistarskog rada, duan je umjesto toga napisati dva rada, od kojih e jedan biti opsega oko 120.000 znakova (ne manje od 110.000), dok e drugi biti opsega oko 60.000 znakova (ne manje od 50.000). Vei rad student mora prikazati pred komisijom pred kojim e se odrati ispit iz ireg podruja rada. Vei se rad boduje s pet, a manji s etiri boda.

107

Poslijediplomski magistarski studij Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

2. Trajanje studija
Doktorski studij kao nastavak magistarskog studija traje jednu godinu, u kojem se vremenu od polaznika oekuje usmjeravanje prema uoj problematici disertacije.

3. Sadraj studija
Studij e se kreirati prema individualnim potrebama svakog polaznika, a sastojat e se od konzultacija i polaganja tri ispita iz podruja za koje se polaznik specijalizira.

4. Ustroj studija
Prilikom upisa polaznika na doktorski studij (odnosno nakon prve godine poslijediplomskog studija, ako se polaznik opredijeli za preskakanje izrade magistarskog rada) kolegij poslijediplomskog studija odreuje trolano povjerenstvo koje e brinuti o individualnom studiju polaznika. Predsjednik povjerenstva je ujedno i mentor pri izradi disertacije. Povjerenstvo je sastavljeno od strunjaka za podruje ue polaznikove specijalizacije, te e pred tim povjerenstvom polaznik ujedno polagati tri propisana ispita. Ispiti se polau komisijski, s tim da je pri svakom ispitu jedan od lanova povjerenstva glavni ispitiva. Svaki ispitiva sastavlja popis ispitne literature prema potrebama polaznika studija. Literatura mora biti dostupna u Hrvatskoj i u opsegu koji se moe savladati za ne vie od dva mjeseca rada po svakom ispitu. Popis literature mora za svaki ispit biti prihvaen od kolegija poslijediplomskog studija. Mentorova je dunost skrbiti o tijeku studija njemu povjerenog polaznika, kao i o njegovu radu na disertaciji.

5. Odreivanje teme disertacije


Temu disertacije predlae polaznik ili nakon prve godine poslijediplomskog studija, ili trenutku upisa doktorskog studija. Predloenu temu polaznik mora obrazloiti pred kolegijem poslijediplomskog studija, koji temu prihvaa.

108

Za izdavaa Damir Agii Grafiki urednik Kreimir Krnic Priprema i tisak Ibis-grafika, d.o.o. IV. Ravnice 25, Zagreb www.ibis-grafika.hr

Srednja Europa Vankina 13, Zagreb www.srednja-europa.hr www.historiografija.hr Knjiga je tiskana u sijenju 2009.