You are on page 1of 10

Bolje ti je uditi jednu malu svijeu nego li da itavog ivota proklinje mrak.

Sve dok staje na svoje noge nemoj se alostiti ako posre. Mogue upita Nemogue: Gdje ivi !ee: " snovima nesposo#ni$. %ua #e& knjige je kua #e& due. Nije jak onaj koji stalno do#ija ratove ve je sla# onaj koji stalno gu#i mir. 'ko $oe da te svi mr&e( re)i svakome ko je ko. Nadim)i *elka#+( su o#iljeja glupi$, -elikim ljudima ne tre#a nita vie od svoga imena, %o voli neko drvo . voli i njene grane. Ne dola&i se ratom do mira ve spora&umom. %ada pravda nestane sa li)a &emlje ovjek postaje #e&vrijedan. Nije srea u tome da stalno radi ono to eli ve je srea u tome da eli ono to radi. Najgore to moe stre/iti nekog ovjeka jeste da je #esposlen i da ne voli nikoga, Stid je ljepota kod ene a vrijednost kod ovjeka. 'ko komijska kua gori( pa&i na svoju. 0rijatelj ti je onaj ko te upo&orava na greku( a ne onaj koji ti greku uljepava kako #i stekao tvoje &adovoljstvo. 0rijateljstvo je #unar . to vie i& njega &a$vata on sve du#lji. 1smije$ je lijepa rije #e& slova. Nemoj mnogo ra&miljati o onome to si i&gu#io kako ne #i i&gu#io ono to ima. %o #ude &adovoljan s malim dijelom dunjaluka sve potekoe e mu #iti la$ke. 2ijepa rije je paso kojim se stie do svakog sr)a. 3to je o#mana vea . to je manja srea. 'ko nee &lo od te#e( #je4 ti od &la. Mirna dua je naj#olja leajka &a odmor. %o posije do#ro ponjee $valu. 5 u lijepoj #ai se &na nai po neka &mija. 6ivot je jedina stvar koja to vie raste vie opada. Sr)a su prostorije( a usta #rave7 je&i)i su kljuevi stoga neka svaki ovjek uva klju svoje tajne. 5skustvo je ealj kojeg ti podari ivot onda kada ti opadne kosa. Nova) je do#ar kao sluga( al4 je lo kao gospodar. -eliina tvog uma ra8a &avidnike( dok veliina tvog sr)a ra8a prijatelje. 'ko slijepa) slijep)a vodi( o#adva e u jamu pasti. 9renutak #oli traje jedan sat( dok sat uivanja traje jedan trenutak. Nema potre#e plaiti se od pu)njave( jer metak koji e te u#iti . nee ga uti.

:adnik7 privue ga njena duga kosa( a ne vidje da joj je je&ik dui, 'ko $oe da spo&na ensku sutinu gledaj u enu &atvoreni$ oiju. %o pogrijei . to je ovjek( a ko na gre)i istrajava . to je ejtan. Snaga lan)a se mjeri sla#ou njegovi$ $alki. 'ko smo #raa nisu nam kese sestre. 2judi mogu ivjeti #e& va&du$a nekoliko minuta( #e& vode dvije nedjelje( #e& $rane i dva mjese)a . a #e& ideja ne#rojene godine, 0rva polovi)a ivota nam pro8e u traenju imetka( uspje$a i uvenosti( dok nam druga polovina ivota pro8e u potra&i &a doktorima. %o kupuje ono to mu ne tre#a prodaje ono to mu tre#a. %ada neko $vali nekoga . mali #roj ljudi u to vjeruje( a kada neko kudi nekoga . svi u to povjeruju, 2ijepo spava onaj koji ne posjeduje ono &a ta strepi da e ga i&gu#iti. Brak dola&i nenadno isto kao kada se ovjek nakapa mastilom po odjei. 'ko ti mogu kupiti kapu( pamet ne mogu. -einom se pare gu#e tragajui &a parama. %ada #i se ljudi ustegli od lijepog govora o se#i( i loeg govora o drugima . veina ovjeanstva #i postala nijema, ;ijete se igra sa ivotom dok je malo( a poslije se ivot igra sa njime kada poraste, 1da#eri rijei prije nego li pro&#ori( i daj oda#iru dovoljno vremena jer &#or mora da &rene &#og toga to su rijei poput voa( tre#a im malo vremena da #i &renule, <uvaj se plemenitog kada ga pot)ijeni( i loe oso#e kada je ugosti( i pametna ovjeka kada ga u ne&godnu situa)iju dovede i a$maka ako #ude milostiv prema njemu. Beg ja( #eg ti . ko e vodu nositi 2a$ko je da te ljudi )ijene( al4 je najtee da ti sam se#e )ijeni, Srean je onaj ko li)e svoje opere od #riga( glavu od &au&etosti i tijelo svoje od #oli. %ada do8e do vr$a osvrni se malo otpo&adi se#e kako #i vidio ko te je pomogao u tvom pentranju( i osvrni se malo k4 ne#u kako #i te 'lla$ na tom vr$u uvrstio, %o je ivio s dva li)a umro je #e&lian. 'ko neprijatelj od te#e &atrai savjet . daj mu ga( jer ti na taj nain moe postati prijateljem. Bjei kud ti je volja( od se#e ne utee. 'ko si #ogat . jee kad $oe( a ako si siroma$ . jee kad moe. %ada ti neko kae da te voli kao #rata prisjeti se prie o %a#ilu i =a#ilu. >#ori u srd#i . i&ustie neto &#og ega e se kajati )ijela ivota. Nemoj se raspravljati niti sa rjeitim( niti sa glupim7 rjeiti e te nadvladati u prii( dok e te glupi vrije8ati, 2ijepo vladanje prekriva mnoge negativnosti( isto kao to runo ponaanje prekriva mnoge po&itivnosti, Bogat je ko nije duan(

a mlad ko je &drav. Malo &nanja u& rad po njemu je #olje od puno &nanja u& mali rad po tom &nanju. Neke ene misle da je #rak prava prilika da se osvete nekom ovjeku, %ada se dvoje paadi pokolju oko plijena vuk uje nji$ovo reanje i odma$ do8e da im pro#lem rijei. >dravlje je to koje uini da misli da je dan u kojem si trenutno naj#olji u godini, 9ele/onski raun je naj#olji doka& tome da je #olje utati nego priati, Bogata je teko darovati( sita gosta jos tee astiti. Nije siroma$ onaj koji ima malo ve onaj koji trai puno. 0ree je da pati &#og istine nego li da uiva &#og lai. Nije dareljivost u tome da mi daje ono &a im sam u veoj potre#i od te#e( ve je dareljivost u tome da mi da ono &a im si u veoj potre#i od mene, %ada siroma$u da ri#u . na$ranio si ga &a taj dan( a ako siroma$a naui kako da pe)a . na$ranio si ga &a itav ivot, 0ae mae repom( a li)emjer je&ikom. Bolja je i najgora majka( nego naj#olja mae$a. %ada ovjek donese odluku da se eni to je &adnja odluka koju je donio u svom ivotu, "spjean ovjek je onaj koji &aepi svoja usta prije nego li ostali svijet &aepi svoje ui od njega( kao i onaj koji otvori svoje ui prije nego li ljudi otvore svoje usta, Nemoj da ti je&ik uestvuje sa oima u skeniranju ma$ana ljudi( i ne &a#oravi da i ostali ljudi imaju i oi i je&ik poput te#e. 'ko mi ne moe pomoi( nemoj mi odmoi, Bolje je pokli&nuti nogom nego je&ikom. %o istinu u&jae savladao je stvorenja. Neprodaju se neugotovljena drva( a niti ri#a u vodi. %ada se lijenost &aputi uli)om( odma$ mu se pridrui siromatvo. ;a umrem omiljen i drag( drae mi je nego li da ivim omraen. Nije #itno dal4 voli ve je #itno koga voli, Bolje je svata jesti nego svata govoriti. ;a #i sauvao prijatelja( mora prvo ti #iti prijatelj. ;a #i do#ro govorio( mora prvo do#ro sluati, !upe na arapama ne &na niko osim )ipele, Nema ta $ra#rije od slijepa konja. 0a&i se vrati sa mnogo kljueva. 'ko #udali da no . postao si u#i)a, 2a$ko je #iti pametan kada pro8e vrijeme. Sav mrak svijeta nije u stanju prekriti svijetlost jedne male$ne svijee,

Bolje ti je dva puta pitati( nego jedanput pogrijeiti. %o grijei smijui( goree plaui, "darenom psetu je dovoljno da pokae kamen. 2ijepo perje nije dovoljno da #i napravio lijepu pti)u. !ane pot)jenjuje svako onaj ko ne &na ta je #ol. Bolje je sirotu &a enu u&eti( nego se s #ogatom upati. 0ro8i se prekomjerne prie( stei e mudrost. Nemoj se kaiti s ljudima( jer ti jo ne &na kakvu ti &amku moe postaviti #laga oso#a( niti kako te moe i&nenaditi pokvarenjak. Najtei ljudi su onaj to mnogo pria i se#injak u na&ivanju selama. Neka ti smirenost prestie #r&inu, ;ri se onoga to ti je od koristi( a mani se prie svijeta. <uvaj glavu i ono to pamti( i stomak s onim to je unutra. 5&#a)i po$lepu i& svog sr)a odve&ao si svoje noge. 0ropao je ko je prodao vjeno &a prola&no. 'ko $oe da u#jedi mukar)a u neto . pri8i mu ra&umu( a ako $oe da u#jedi enu u neto . pri8i joj sr)u. %ada se lopovi posva8aju . prona8e se ukradeno. %ada se popravi ponaanje nekog ovjeka . mnogi se ele pitati s njim( a malo ima neprijatelja7 teke stvari mu postaju la$ke( a osora sr)a prema njemu postaju #laga. *Maverdi+ 'ko uje nekog ovjeka kako ti pripisuje do#ro koje nisi uinio( onda nemoj #iti siguran da ti nee pripisat i &lo koje nisi uinio. %ada te napadne pria pomogni se utnjom. Svoje potre#e namiruj utnjom. 0uno inite do#ra djela( &#og toga to puno grijeite, Naj#lii su vatri oni koji se la$ko pale, 0oprav4 prvo sam se#e( pa e ti se ljudi popraviti. 5sputanje prilike je neprilika. 5splati radnika prije neg4 mu se osui &noj na rukama. 0omogni svog #rata pa makar i glasom. Naj#olja spo&naja je kada ovjek spo&na samoga se#e7 naj#olje &nanje je kada ovjek ne prela&i ono to &na7 naj#olja ljudskost je kada ovjek ne mjenja vodu svoga li)a7 naj#olje djelo je pomoi unesreenog. Naj#olji ovjek je onaj koji je poni&an . a ugledan je( koji je skroman . a imuan je( koji je pravedan . a ima vlast u svojim rukama. *'#dul?Melik #. Mervan.+ 0rimite opravdanje onome ko se pravda. Najvea je ma$ana da drugome ma$anie ono to je tvoja ma$ana. Skrivajte vaa do#ra djela isto kao to skrivate i vaa loa djela.

;ijete je svjetiljka kue #e& svijetla. 2ijepe vijesti $ode( dok loe vijesti tre. 0ri&nati istinu je lijepo svojstvo. Sigurnost i #e&#jednost jednog mjesta potiu od te#e. ;ani su strani)e &ato pa&ite ta po njima piete. 5man?vjerovanje se dijeli na dvoje: na ono koje te uva od ulaska u vatru( i na ono koje te uva od vjenog #oravka u vatri. -edrost li)a je osnov me8uljudski$ odnosa. 1$olit se nad ro#ovima je niskost. 0otre#a &a do#rim prijateljem je kao potre#a &a vodom. >avist ne nestaje osim smru &avidnika ili propadanjem onoga na emu se &avidilo, 5stina je najotrija sa#lja. Blagost je sredina i&me8u srd#e i sla#osti. '$makluk je kad i&gu#i ono to jedan pametni ima. ;unjaluk je &atvor &a vjernika( a dennet &a nevjernika. 0retvaranje je o#iljeje li)emjera. Srean je onaj ko se poui drugim. Nesrean je onaj kojim se pouavaju drugi. >lo ja la$ko7 do#ro je &a$tijevno. 0rsa su ri&ni)e tajni( usne su #rava( dok je je&ik klju stoga neka svako od vas do#ro uva klju ri&ni)a tajni svoji$. *1mer #. '#dul?'&i&.+ 0rijatelj kojeg si stekao poklonima isto tako e ti ga neko drugi stei poklonima. !a&uman je onaj koji se udaljio od $arama. "ena oso#a je ona koja svijet po&iva do#ru svojim primjerom. 1pomena prije ka&ne. 0ravda je temelj vladavine. 0ravda je najjaa vojska. !a&um je ono to ti osvjetljava put. "govor je ono ega se mora drati ne #itno #io sklopljen s muslimanom ili nemuslimanom. 1i vide sve osim same se#e. Srd#a . poetak joj je ludilo( a kraj kajanje. %asapina ne moe &astraiti mnogo ova)a. %alem je am#asador &nanja( poslanik ideje i prevodio) ra&miljanja. >avidnik nema mira. 2ijepa rije je sadaka.

%o je umoran . legnue na kamen da se odmori( dok se ljenuga ne moe odmoriti ni na perjanom jastuku. <ovjek je onakav kakvim se dri. <ovjek je na vjeri svoga druga( stoga pa&ite s kim se druite. <ovjeka trai ispod njegova je&ika. <ojstvo je drugo ime &a lijepo ponaanje. 2judi su rudna #ogatstva. Nasi$at je poput lijeka . to goriji to #olji. 1#ave&a je laka od peruke( a tea od #rda. Samoa je #olja od pokvarena druga. ;vije stvari se ne odvajaju od lai: velika o#eanja i velika opravdavanja. 5 do#ar konj ponekada posrne. Grijesi utiu na to da ovjek( pored 'lla$a( &a#oravi sam se#e. 'ko se nasla8uje grije$om( &naj da slast prola&i( a da grije$ ostaje. ;a #i ruu u#rao( mora ruku &avui u trnje. 'lla$ ti je dao svjetlo( stoga ga ne gasi grije$om. 0rvi glas kojeg raspo&naje je majin glas. 5pak je i& male sjemenke i&niklo onoliko drvo, Najprei oprosta su oni koji su #ivali u stanju da kanjavaju pa su opratali. <uvaj se su&e jetima i dove ma&luma. -rata do#roinstva su svima otvorena. Spajaj rod#insku ve&u pa makar i selamom. :aje danas je #olje od kokoke sjutra. 0ro8i se onoga to te se ne tie #ie &adovoljan. S troji)om se ne smije priati otvoreno: s vladarom &ulumarom( s #olesnom oso#om i sa enom. 'ko ouva )vijet . imae plod. Ne kupi pela sa svakog mjesta med. %ontriraj strastima svojim . uspjee. ;ri se onoga to vidi( a #atali se onoga to uje. ;ri se od dunjaluka onoga to ti je dato( i okreni se od onoga to ti nije dato. Sredina je neto naj#olje. <uvanje je&ika je naj#olje svojstvo. Naj#olji govor je kratak( lijep( saet i &animljiv. Naj#olji ljudi su oni koji su do#roinitelji( kao i oni koji tano mjere.

Savladati svoju duu je naj#olja #or#a. Minuta sa#ra e ti donijeti godine mira. Stra$ od 'lla$a je glava mudrosti. 0ost oka je o#oriti pogled od $arama( i &atvorit ga pred injenjem ra&vrata i grije$a. !ana od je&ika je du#lja od rane koplja. 0rema ljudima se op$odi onako kako #i volio da se oni op$ode prema te#i. 0osrnue noge je &dravije od posrnua je&ika. >audit se je onome ko pere noge svoje( a ne pere sr)e svoje, !a&um ene je u ljepoti( dok je ljepota mukar)a u ra&umu. Ne&nali)a se po&naje po tome to je umiljen( to se raspravlja o onome to ga se nikako ne tie i to drugima &a#ranjuje neto a sam ga ini, Spominjanje 'lla$a je lijek( dok je spominjanje ljudi #olest, %ada prestane kia padati odma$ &a#oravimo na kio#ran. %ada pro8e srd#a nai8e tuga. %ada lija ostara i vrane joj dlake upaju. !a&um se po&naje po mudrosti dok se sr)e po&naje po $ra#rosti. " prirodi je svakog ovjeka da voli svoj vatan. 0otre#a &a sa#urom je vea od #ilo koje potre#e. Sadaka odvraa od &la( otklanja iskuenja( gui grije$( uva imetak i priskr#ljava opskr#u. 2judi dola&e do i&raaja onda kada se mijenjaju situa)ije. " ljepoti morala je prostranost opskr#e. Sve ima svoj je&ik . je&ik vremena je sti$. 6ur#a . govori prije nego sa&na( odgovara prije nego ra&umije i donosi odluke prije nego ra&misli. 9ijelo odmara onda kada se malo jede( dua odmara onda kada se malo grijei( sr)e odmara onda kada se malo #rii dok je&ik odmara onda kada se malo &#ori. ;aleko li je ono to je ve prolo( a #li&u li je ono to tek tre#a doi, "djeljujte me8uso#no poklone . voljeete se, Nije /eki$@pametna oso#a ona koja na #elaj@iskuenje ne gleda kao na ni4imet@#lagodat( i koja na uivanje ne gleda kao na musi#et@nesreu, <ovjek ostaje #e& opskr#e &#og grije$a kojeg ini, Sr)e a$maka@glupana( je u njegovim ustima( dok je je&ik ra&umnog u njegovom sr)u, Govori $ajr . o#ogatie se( ustegni se od era . spasie se. Malo istine odagnava mnogo neistine. Sveite ni4imete ve&om ukra@&a$vale. Sa#ur je na lijep nain se nositi s iskuenjima. 2judi su ranije #ili plodovi #e& trnja( a danas su ljudi trnje #e& plodova.

Sve ve&e propadaju osim one koja je uspostavljena u ime 'lla$a i &#og 'lla$a. Sve ljude moe kupiti osim #a#a i majke. Svega to ima vie )ijena mu sla#i( i&u&ev lijepog ponaanja . to ga ima vie )ijena mu vea. :edi ono to se svi8a te#i( a o#lai ono to se svi8a ljudima. Bolje ti je da ti prijatelj jednu mudru rije da nego li pare( &#og toga to te pare mogu o$olim uiniti( dok e te mudrost pravom putu uputiti. Svako misli da je njegov pti soko4. %oliko li je postaa pokvarilo svoj post svojim pokvarenim je&ikom ili loim mislima. Nije )ilj posta samo ogladniti i oedniti( ve je )ilj posta odgojiti se i po#oljati, 5strauj svoje ma$ane isto onako kako ti i$ tvoj neprijatelj istrauje. Budi i&drljiv onda kada neugodnosti nastupe, Nema #iranja onda kada se u nudi. Nemoj se druiti niti s a$makom niti s grijenikom7 a$mak e te poni&iti sa svake strane( dok e ti grijenik uljepavat svoj grije$( a eljee da postane poput njega, Nemoj prodavati $ej#et utnje &a je/tinu priu. Nemoj ostavljati prvog prijatelja( jer drugi nee imati u te#e povjerenja. Nemoj #a)ati kamen u #unar i& kojeg pije, Bogat si sve dok si prav. %onsultuj se samo s onima koji se 'lla$a #oje, Ne trai ono to ne &asluuje, Ne #uni se u pitanjima koji te se ne tiu. Ne radi ono to ti ne koristi, Ne daji vuku ov)e na uvanje, Ne #udi puno sladak . kako te ljudi ne #i odma$ pojeli( niti puno gorak . kako te ne #i odma$ ispljunuli, Nemoj se igrati s uglednim ovjekom . kako se ne #i on poigrao s to#om( a niti sa starijom oso#om . kako ti ne #i napakostio, Ne gledaj u to koliko je mali grije$ kojeg si poinio( ve gledaj u to kako je velik 1naj prema kome si se ogrijeio, Nema $ajra u slasti &a kojom dola&i muka i kajanje, 2aov se ne u&ima u o#&ir. Nema malog grije$a s ustrajavanjem a niti velikog grije$a s istig/arom. Nema ponosa onaj ko ga trai samo &a se#e Nema djela onaj ko nema do#rog nijjeta. 1naj koji jede a &a$valan je poput je onoga koji posti i sa#ura. Svaki mudte$id ima nagradu. Srea je kada si ist i #istar umom i sr)em( i ist i &drav tjelom i sr)em.

No i dan rade na te#i stoga radi i ti na njima, Nije veliina u tome da savlada jakog( ve je veliina u tome da ima insa/a i pravde prema sla#ijem od se#e, Nije pametno to da stie dunjaluk a da upropasti se#e, Nije $ra#rost u tome da pri$vata ona miljenja koja ti se svi8aju i koja ti odgovaraju( ve je $ra#rost u tome da podnese i drugaije miljenje. Be&o#ra&na oso#a se ne moe &asramiti, Blagost se po&naje tek pri srd#i. Ne plai se orao od pileeg vriska, Najskuplje to moe kupiti imetkom tvojim jeste tvoj o#ra&. Nagrada &a do#ro je do#ro. Nije propao onaj koji se konsultovao. "vjek sam pio ali se nisam napio( a kada sam spo&nao 'lla$a d..( napojen sam pa makar i ne pio, Nema vee ka&ne &a jednog ovjeka od tvrdoe sr)a. Ne ivi onaj ko ivi u stra$u, Nije umro onaj ko je umro $ra#ro, 1gledalo posljedi)a je u rukama pametni$. %o se uva 'lla$a . 'lla$ e ga sauvat, %o #ude po#oan u mladosti stei e mudrost u starosti, %ome je omoguena tev#a . nije mu uskraen ka#ul. %ome je omoguena &a$vala . nije mu uskraena povii)a. ;o#roinstvo prema roditeljima je /aktor sree. %o umisli da je put dugaak . osla#ie u $odu. Najvee do#roinstvo je oprostiti onda kada se u mogunosti ka&niti. 1naj kome su ne&nali)e drugovi i sam je ne&nali)a, 5& sjemenke raste drvo. 0otovanija je ona oso#a koja se manje smije. -ie je u i#adetu ona oso#a koja manje jede. Mudrija je ona oso#a koja manje &#ori. Skruenija je ona oso#a koja o#ara pogled. %o se podui %ur4anu poraste mu )ijena. %o djeli . vodi, <uvaj je&ik . spasie se i na dunjaluku i na a$iretu. %o se 'lla$a d..( #oji . 'lla$ d..( e sve ostale njim &aplaiti( a ko se 'lla$a d..( ne #oji . 'lla$ d..( e uiniti da se od svega #oji, Naj#olji oda#ir je druenje s do#rima *su$#etul?a$jar+. %o opriava i iri neki grije$ poput onoga je koji ga ini.

%o napada one koji su manji od njega pada mu ugled. %o spo&na 'lla$a d..( on ga i &avoli( a ko spo&na dunjaluk . od njega se od#ije, 0ropale oso#e su one koje postupaju u skladu sa sumnjama a ostavljaju u#je8enje, %o nas vara nije od nas. %o &#ori ono to ne tre#a . sluae ono to ne tre#a, %ome stid osla#i i drutvo mu osla#i. %o ne sa#ura na iskuenjima taj nije ra&i@&adovoljan kada i kadrom, 'ko ti rijei nisu mudrost onda su ti glupost. 'ko ve nisi poduio dijete nekom poslu . onda si ga nauio da krade, %o se#e pre)ijeni ljudi e ga preopteretiti, %o se srami od ljudi a ne srami se od se#e ? sam kod se#e nema nikakvu vrijednost,