You are on page 1of 9

NOVAC I NOVCANI SISTEMNovac je opste sredstvo razmjene dobara u postupku ponude I trazenja.

Danas se funkcija novca pored razmjene, razvila I u stvaranje prihoda I rashoda. Razvojem funkcije ponude I trazenja danas se govori o aktivnom I pasivnom trzistu. Aktivno trziste podrazumjeva ucesce tri ili vise ucesnika na razlicitim stranama ponude I trazenja I podrazumjeva uslov konkurencije na trzistu. Pasivno trziste je kupoprodajni odnos izmedju dva lica bez konkurencije. I u jednom I u drugom slucaju ispunjeni su uvjeti za razmjenu I funkciju novca, pod uvjetom da cijena bude postignuta. istorijski gledano novac se pojavljuje sa pojavom viska proizvoda koji izneseni na trziste poprimaju karakter robe. !ada je proces trampe proizvoda za proizvod postao preuzak da primi sav visak proizvoda bilo je ocikavno da dolazi vrijeme odredjenog ekvivalenta razmjene"novac. #a novac se moze reci da je specifican oblik robe, s obzirom na to on ima svoju vrijednost I upotrebnu vrijednost. $logu novca kao ekvivalenta razmjene preuzimale su razlicite robe% platno, metal, drvo I dr proizvodi. !ada se u opstoj razmjeni robe, jedana roba pretvara u vrijednost razmjene koju svako zeli primiti za svoju robu, tada kazemo da ta roba poprima karakteristike novca. &unkciju novca brzo preuzimaju plemeniti metali, zbog svoih karakteristika ali I I zbog toga sto sui m nalazista rijetka a troskovi proizvodnje veliki. VALUTA kao pojam ima korjene u latinkoj rijeci 'valuta( sto u odredjenom slucaju moze biti% ). Rok do kojeg treba izmiriti odredjene obaveze, *. +trani novac, ,. -alutni sistem zemlje. $ medjunarodnoj naucnoj terminologiji, valuta se koristi kao izraz za gotov novac, koji se korsiti kao zakonsko sredstvo placanja. Najvisi nivno koji moze dozivjeti valuta jeste da preuzme ulogu svjetskog novca, koji I do danas ima zlato. .ako cemo valute podjeliti na% ).konvertibilne, *.nekonvertibilne, ,.transferabilne, /.kiriliske, 0.crnoberzanske. ),konvertibilne valute su valute koje su u potpunosti zamjenjive za zlato. Danas imamo vise konvertibilnih valuta, sto zavisi od ponude I trazenja u robno"novcanom prometu I na berzi. *.nekonvertibilna valuta se ne moze mjenjati za zlato niti je kao takvu zele imati druge zemlje. Njena uloga se uglavnom zadrzava u granicama u zemlji porjekla. ,.transferabilna valuta se moze koristiti za placanje u vise zemalja. Danas takvu situaciju imamo sa eurom, dolarom itd. -ezuje se obicno za jedna blok drzava, I kada izadju iz tog bloka djelimicno gube tu sposobnost. /.kiriliske valute se vezuju za kiriliski sporazum pojedinih zemalja. !iriliskom valutom se uspostavljaju duznic."povjerila. odnosi. valuta je kirliski dolar. 0.crnoberzanska valuta je valutna vrijednost koja se ne uspostavlja na legalnom trzistu. .o su najcesnje valute koje nelegalnim kanalima kupuju zemlje u razvoju.

DEVIZA je potrazivanje u stranoj valuti. $ proslosti devize su se vezale samo za hartije od vrijednosti, a danas je pojam deviza prihvacen kao opste potrazivanje u stranoj valuti bez obzira na rocnost I bez obzira u kojem obliku je izrazeno. -azno je istaci da se valute u svom iznosu kroz vrijeme ne povecavaju, dok se devize u vrijeme potrazivanja do vremena naplate mogu povecati kroz formu kamate, provizije I sl. I devze mozemo sresti kao konvertibilne I nekonvertibilne. .akodje mogu biti kratkorocne I dugorocne ako je rocnost factor u potrazivanju. Ako se kiriling obracunava u devizama tada se kiriliska razlika I dalje smatra devizom"kiriliska deviza. Devizni kurs se definira kao cijena domaceg novca izrazena u stranom novcu"direktno notiranje, ili kao cijena stranog novca u domacem novcu" indirektno notiranje. -isina deiznog kursa ce zavisiti od vrijednosti domaceg novca, vrijed. stranog novca I od njihovih medjusobnih odnosa na deviznom trzistu. Danas, pri vrsenju obracuna jedne valute u drugu mogu se pojaviti kursne razlike. 1vaj se odnos uspostavlja uglavnom izmedju domace I stranih valuta. FINANSISKI IZVJESTAJ predstavlja pregled finans. Informacija koju su rasporedjene u vise formaliziranih tabela o rezultatima poslovanja izrazenih kroz pokazatelje o sredstvima, obavezama, kapitalu, rezervama, prihodima, rashodima itd. !orisnici informacija &.I. su prije svega ulagaci, zaposlenici, zajmodavci, kupci, vlade I njihove agencije itd. !od &.I javnog sektora odgovornost2izvjestavanja pripada nedleznim ministrima nadleznih vlada. 3iljevi &.I. % "da obezbjedi informacije o finans. polozaju, performansi I promjenama u finansiskom polozaju pravnog lica, "da pokazu rezultate vodstva menadzmenta ili odgovornost za poverene im resurse. 4odisnjii &.I. mora sadrzavati pregled razvoja poslovanja pravnog lica, ukljucujuci objasnjenje o% ).bilo kojem vaznom dogadjaju koji je nastao do kraja finansiske godine, *.aktivnosti na polju istrazivanja I razvoja, ,.u slucaju kada pravno lice nabavi dionice% a.razlozima za nabavku dionica, b.broju inominalnoj vrijednosti takvih dionica, c.placeni iznos za pribavljanje tih dionica, d. broju I vrijednosti svih dionica. &.I. treba pregledati nezavisni revizor, koji daje svoje pismeno misljenje. Revizorsko misljenje je javni document i obavezno se objavljuje u jednom od dnevnih listova u 5i . &.I. treba iamti sledece karakteristike% a.razumljivost, b.relevantnost, c.pouzdanost, d.znacajnost. e.kompletnost, d.uporedivost.

VRSTE F.I.. 1snovna podjela &.I. je na obavezne I neobavezne. 1bavezni su propisani za sva pravna lica, dok se neobavezni propisuju od korisnika informacija I nisu obavezni za sva lica. Pod obaveznim &.I. se podrazumjeva izvjestaj koji sacinjavaju sva pravna lica kao polugodisnji I godisnji. Pored obaveznog &.I. za pravna lica, postoje obavezni &.I. budzeta I budzetskih korisnika. 1bavezni &.I. su javni document I podatci iz njih ne smiju biti tajna. Pored ovih izvejstaja o poslovanju imamo jos i% a.segmentni, b.intervalni, c.konsolidovani &.I. +6476N.Ni &.I. potvrdjuju informacije o odredjenim djelovima pravnog lica, tj o odedjenom segmentu. Nisu za objavljivanje, mogu biti poslovna tajna. IN.6R-A8NI &.I. se sacinjavaju u odredjenom vremenu I predstavljaju pregled stanja u odredjenom vremenskom period. 7ogu biti dnevni, sedmicni godisnji I sl. !1N+18ID1-ANI &.I. predstavlja izvjestaj iz vise dijelova pravnog lica. Regulisan je zakonom o racunovostvu. STRUKTURA OBAVEZNOG F.I. BILANS STANJA predstavlja sumaran pregled sredstava, obaveza I kapitala iskazan na odredjeni dan po vrsti I vrijednosti. +acinjavaju ga dvije osnovne strane% aktiva I pasiva. Aktiva odrzava sredstva preduzeca ili drugih lica s kojim preduzece posluje. .a sredstva mogu biti% stalna I tekuca. Da bi se sastavio bilan stanja, posebno njegova aktiva potrebno je izvrsiti popis imovine kako bi se znalo sta je stvarno stanje sredstava I uporediti ga s knjigovodstvenim stanjem te ustanoviti eventualne razlike. $ pasivi bilan stanja nalaze se izvori koji nam govore odakle su sredstrva finansirana. $ pasivi se dakle nalaze dva osnovna izvora% kapitali I reserve I obaveze. !apitali I rezerve% ).upisani vlasnicki capital, *.dionicka premija, ,.rezerve, /.akomulirana dobit, 0.vlastite dionice koje drzi pravno lice. 1baveze% ).obaveze prema dobavljacima, *.obaveze prema bankama, ,.obaveze prema radnicima, /.obaveze prema drzavi, 0.ostale obaveze. BILANS USPJEHA predstavlja sumaran pregled prihoda I rashoda na odredjeni dan iskazan po vrsti I vrijednosti. Imamo dvije strane% a.strana prihoda, b.strana rashoda. 1ve dvije strane moraju biti I staticki uvijek u ravnotezi. Prihodi I rashodi se dijele u dvije osnovne grupe% a.operativni, b.neoperativni. u strukturi neoperativnih prihoda nalaze se% ).prihodi od ulaganja, *.prihodi od finansiranja, ,.ostali prihodi, /.vandredni prihodi. $ strukturu neoperativnih rashoda ubrajamo% ).rashode po osnovu ulaganja, *.rashode od finansiranja, ,.ostali rashodi, /.vandredni rashodi.

INFLACIJA I DEFLACIJA INFLACIJA ako izraz vodi porjeklo od latinskog izraza 'inflation( sto znaci nadimanje o zapaljenje pluca I stoljecima je to bio medicinski izraz. Do upotrebe ovog termina u ekonomoji dolazi u Americi za vrijeme gradjanskog rata. 'pod iflacion podrazumjevamo period opceg rasta cijena roba I faktora proizvodnje(. Ako je inflacija rast cijena potpomognut stalnim pracenjem mase novca u obrtu, moze se reci da nema inflacije bez obzira na kojem nivou rasta cijena bila ona zatecena, ukoliko prestane povecanje mase novca u opticaju a promet se normalno odvija. Prof. +midt kaze% 'inflacija je smanjenje vrijednosti novcane jedinice( a 'deflacija je povecanje vrijednosti novcane jedinice(. 7edjunarodni racunovodstveni standardi zahtjevaju obracuj inflacije dejstvom samo kod stalnih sredstava. Revolverizacija stalnih sredstava se obavezno vrsi pod uvjetom da je inflacija )9 : I vise godisnje priznana od nadleznog drzavnog organa. Inflacija kao faktor rasta cijena stalnih sredstava se primjenjuje samo kod stalnih sredstava u funkciji tj u upotrebi. D6&8A3I;A predstavlja povecanje vrijednosti novcane jedinice. .o znaci da se manjom kolicinom novca moze kupiti ista ili veca kolicina robe. Deflacija je drustveno ekonomska pojava, obrnuta inflaciji koja se odlikuje opcim padom cijena roba I usluga, porastom kupovne snage novca, porastom nezaposlenosti, porastom kamate, ukocenoscu trzista, I bankrotom mnogih preduzeca. Deflacija kao I inflacija moze biti izazvana raznim faktorima monetarnog, opceg ekonomskog ili politickog karaktera. Deflacija je cesto posljedica krize, a moze biti I njen uzrocnik, s obzirom na to das u deflacija I kriza uzajamno povezane. #bog toga se danas deflacija smatra kao dalkeo vece zlo od inflacije. Deflacija moze uzrokovati I velike stete u privredi, jer se zateceno stanje sve teze izmruje. !orist od deflacije imaju samo povjerioci, jer njihova ranija potrazivanja naplacuju danas, kada je vrijednsot novca porasla. BANKE I BANKARSKI SISTEM #akonom o bankama su utvrdjena pravila osnivanja, organizacije, poslovanja pravnih lica koja se bave prijemom novcanih sredtava I plasmanom tih sredstava u formi zarnih kredita. 5anka se osniva I posluje kao dionicko drustvo. Da bi se registrirano drustvo moglo baviti bankarskim poslovima mora dobiti dozvolu od Agencije za bankarstvo. Rijec 'banka( u svom nazivu ne moze imati nitko ko nije dobio dozvolu od Agencije. $koliko nema banka iz inostranstva zeli otvoriti predstavnistvo u 5i , takodje mora dobiti dozvolu do Agencije. Na zahtjev banke iz inostranstva, Agencija je duzna odgovoriti u roku od <9 dana po prijemu. 5anka iz inostranstva moze osnovati I filijalu, al uz takav zahtjev mora dostaviti ovjerenu izjavu d ace svojom imovinom odgovarati za obaveze koje nastanu u poslovanju filijale.

$z zahtjev =Agen. #a bank.> se moraju priloziti I sledeci dokumenti% ).ugovor o osnivanju od osnivaca, *.podatke o kvalifikacijama, iskustvu rukovodstva, ,.iznos dionickog kapitala, /.plan poslovanja, 0.knjigu dionicara banke. Agencija je duzna podnosiocu zahtjeva odg. u roku od <9 dana, a ukoliko ga odbije, podnosilac ima pravo zalbe u roku od ? dana. Agencija nece izadti dozvolu banci, ako nije uplacen osnivacki capital od )0 miliona !7. svojstvo pravnog lica banka postaje upisom u sudski registar, u roku od ,9 dana od dobijanja dozvole. $ dozvoli se mora naznaciti koje su djelatnosti banke I kojim se sve poslovima moze baviti. Agencija moze oduzeti dozvolu za rad banci% ). Ako to zatrazi banka, *.ako je banka kaznjena zbog prekrsaja, ,.ako se utvrdi da je agencija izdala dozvolu na osnovu nezakonitih dokumentata, /.ako banka ne pocne sa radom u roku od , mjeseca od upisa u sudski registar, 0.ako capital I rezerve padnu ispod minimum za osnivanje banke. Rijesenje o ukidanju banke se mora objaviti u sluzbenim novinama I u jeddnom dnevnom listu. $ roku od , mjeseca od oduzimanje dozvole banka je duzna isplatiti sve obaveze. 5anka ima svoja rukovodna tijela% ).skupstina dionicara, *. Nadzorni odbor, ,.direktora banke. Agencija moze imenovati prinudnog upravitelja I likvidacionog upravitelja. 5anka svoje poslove mora podvrgnuti eksternoj reviziji od str revizora. +ve bankarske poslove mozemo podjeliti % ).aktivni, *.pasivni, ,.neutralni, /.vlastiti bankarski poslovi. CARINA predstavljaju osnovnu uvoznu obavezu, koja se placa prilikom uvoza nadleznom drzavnom organu na carinsku vrijednost robe. Dakle carina predstavlja obavezu koju placa uvoznik prilikom ulaska robe na odredjeno podrucje. 3arina je zastitna mjera privrede 5i . Postoje carine koje se placaju ukoliko se odredjena roba izvozi, to su tkz. Izvozne carine koje mnoge zemlje primjenjuju kao zastitu od izvoza odredjenih proizvoda koji su potrebni zemlji za zadovoljenje domaceg trzista. 8ica koja mogu biti obveznici placanja carine su% ).fizicka lica, *.pravna lica. Pored carine uvoznik placa I carinsko evidentiranje u iznosu od ):. 1d prihoda carinskog evidentiranja pokrivaju se troskovi carinske sluzbe te njena modernizacija. 3arinska stopa je je jedinstvena na cijelom teritoriju 5i . 1snovica za obracun uvozne carine cini vrijednost iz facture dobavljaca, uvecana za iznos troskova nabavke do granice=prevoz, utovar, osiguranje>. 3arine ce biti oslobodjena samo% ).oprema stavljena u +lobodan promet, *.oprema vojnih I policiskih snaga 5i , ,.oprema za rekonstrukciju I obnovu 5i , /.licna imovina, 0.roba uvezena radi reklamacije, <.roba humanitarnih organizacija.

KONCESIJA je pravo obavljanja privrednih djelatnosti koristenjem prirodnog bogatstva. Prirodno bogatstvo se smatra neponovljivim resursom i na koristenje se daje pod posebnim uvjetima koje nazivamo koncesija. !oncesor je nadlezno ministarstvo ili organ vlasti, kojeg odredi -lada kao nadleznog za koncesije. !oncesionar je pravno lice , domace ili strano, kome se dodjeljuje koncesija. Pravo koncesionara je da uzima korist od predmeta koncesionih ugovora, tj od prodaje rezultata eksplatacije koncesije I tako ostvaruje svoje finansisko pravo. !oncesionaru finansisko pravo moze biti determinirano kroz sledece parameter% ).vrijeme koristenja eksplatacije, *.povrsina eksploatiranog blaga, ,.kolicina iskorisenosti koncesionog prava. -remensko koristenje koncesije podrazumjeva da je koncesija data na odredjeno vrijeme eksplatacije bez obzira kojim intenzitetom koncesija bila koristena. .akav slucaj imamo npr kod Rijeka, putea I sl. 6kspoatacija povrsine koncesionog predmeta je utvrdjena povrsinom kao npr metrima, kilometrima, hektrima isl. !oncesija se placa po povrsini bez obzira na korist od usjeva. !od koncesije koja je ugovorena po kolicini iskoristenog bogatstva karakteristicno je koliko se blaga iskoristi. Iz navedenog proizilazi da ce cijena koncesije biti utvrdjena kroz vrijeme, povrsinu ili kolicinu. $govorene vrijednosti koncesije za vrijeme I povrsinu su fiksne velicine, a vrijednost prema kolicini je varijabilna. Placanje vrijednosti koncesije je za koncesora prihod budzeta, a za koncesionara je to trosak odnono rashod. !17I+I;A #A !1N36+I;6 . !omisiju za koncesije &5I , usvaja Parlament &5I sa mandatom od 0 godina I mogucnoscu ponovnog mandata. !omisija ima @ clanova, jednog predsjednika, jedan zamjenik I 0 clanova. 3lanovi komisije su u punom random odnosu u komisiji. #a vrijeme svog mandata ne smiju imati direktan interes vezan za koncesije. Isto tako za vrijeme mandaza ne smiju obavljati nikakvu politicku niti stranacku funkciju. !oncesor izradjuje studij o koncesiji koji podnosi komisiji na usvajanje, komisija ga razmatra I u roku ,9 dana proslijedi -ladi il ga vrati koncesoru na dorado. !oncesor raspisuje javni poziv koncesionarima za usvojeni project koncesije. !omisija prikuplja prijave za koncesiju, razmatra ih I donosi odluku o prihvacanju najboljih prijava. Prilikom razmatranja prijava, komisija usporedjuje prijave sa svojim uvjetima koje je propisala% ).cijena, *.rokovi koncesije I uvjeti placanja, ,.drugi uvjeti.komisija svoj izvjestaj podnosi -ladi &5I najkasnije do ,).90. tekuce godine za predhodnu godinu.

SISTEM INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BIH Na sjednici oba parlamenta 5I *99, godine, je usvojen #akon o indirektnom oporezivanju. $spostavljen je jedinstveni sustav indirektnog oporezivanja u 5i koji bi trebao ucvrstiti makroekonomsku stabilnost 5I A &5I , R+ I 5rcko distrikta. Indirektni porez podrazumjeva sve uvozne I izvozne dadzbine, akcize, porez na dodanu vrijednost kao I sve druge poreze zaracunate na robu I usluge. #akonom o indirektnom oporezivanju se omogucava razvoj I provodjenje politike indirektnog oporezivanja u 5I , ako efikasna naplata poreza na cijelo teritoriju 5I . 1dredbama zakona o indirektnom oporezivanju konstruislaa se uprava ua I.1., sjediste joj je u 5anjoj 8uci a ima podruznice po cijeloj 5I . $pravom rukovodi director. 1baveze I odgovornosti direktora upravu su da% ).osigura jedinstvenu provedbu indirektnog oporezivanja, *.uspostavi I odrzava knjigovodstveni sistem, ,.odgovara vijecu ministra, /.izradjuje prijedlog godisnjeg budzeta, 0.izvrsava godislji budzet, <.izradjuje godisnji plan uprave, @.uspostvalja interne revizije uprave. Itd. $prava za indirektno oporezivanje ima vlastiti budzet. $pravni odbor ima svojstvo pravne osobe I ima < clanova% ).ministar finansija I trezora 5I , *.ministar finansija &5I , ,.ministar finansija R+, /., strucnjaka za indirektno oporezivanje. $prava za indirektno oporezivanje vodi jedinstveni racun I svi prihodi iz osnova indirektnih poreza se uplacuju na njega. $prava mora osigurati da stanje na racunu sadrzi neophodan minimum potreban za izmirenje obaveza koje se ticu indirektnog oporezivanja. PDVPorez na dodatnu vrijednost je porez koji se primjenjuje na cijeloj teritoriji 5I a placa se na promet dobara I usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svoih djelatnosti obavi na teritoriji 5I . #akonom o PD- u prosiren je pojam dobara na% vodu, el. 6nergiju, gas, toplotnu energiju itd. Pod pojmom prometa dobara smatramo% ).prava raspolaganja nad dobrima uz naknadu na osnovu odluka drzavnog organa, *.isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se placa provizija pri prodaji, ,. Isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na odredjeni period, /.prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlastenog lica, 0.prijenos prava na novosagradjenu gradjevinu, <.razmjena dobara na dobra I usluge. !ada dobro ako dio njegove poslovne imovine obveznik koristi u private svrhe, te ako se PD- moze u poptunosti il djelimicno odbiti na ta dobra, takva upotreba se smatra prometom dobara uz naknadu. Izuzetno od predhodnog stave, ne smatra se prometom dobara uz naknadu% ).besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima u uobicajnim kolicinama, *.davanje poklona male vrijednosti= do *9 !m>, u svrhu

unapredjenja poslovne aktivnosti. $koliko dolazi do razmjene usluga uz razmjenu dobara kaze se da je doslo do prometa usluga. Do prometa usluga dolazi u slucajevima kada se vrsi% ).prijenos I ustupanje autorskih prava. 8icenci, zastitnih znakovaB, *.pruzanje usluga uz naknadu na osnovu odluka drzavnog organa, ,.razmjena usluga za druga dobra I usluge. Postoje znatne razlike kod PD-a usluga I poreza na promet. Prema zakonu o PD- u% " poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost, " privreda djelatnost je djelatnost proizvodjaca, trgovca I pruzaoca usluga. 8ica koja podlijezu placanju PD- a su% ).obveznici koji vrse promet dobrima Ili uslugama na koje se obracunava PD-, *.primalac dobara I usluga, ,.svako lice koje u fakturi iskaze PD-, /.u slucaju uvoza, primalac dobara, odnosno carinski duznik, 0.primalac dobara I usluga povezanih s izgradnjom nepokretne imovine. !ada se govori o mjestu prommeta dobara kao mjestu obracuna, placanja I naplate to je teritorija 5I . !ada je rijec o uslugama takodje se govori o teritoriji 5I pod uvjetom da obveznik PD- a% ).ima stalno prebivaliste u 5I , *. $ nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu stanovanja u 5I . GODWILl predstavlja specifican vid nematerijalnih sredstava, koji proizilazi iz poslovnih kombinacija sticanja, a mogao bi se najlakse obajsniti kao vise placena vrijednost u odnosu na fer procjenjenu vrijednost stecenog preduzeca. .rosak sticanja u nekim slucajevima moze biti I veci od udjela sticatelja u fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava I obaveza stecenog pravnog lica na datum transakcije razmjene. #a sticatelje goodCill predstavlja iznos za koji je steceni udjel placen izvan njegove fer procjenjene vrijednosti. 4oodCill je uglavnom rezultat minimalnog rada I postignutog ugleda stecenog preduzeca, zbog cega je sticatelj spreman platiti I vise od njegove knjigovodstvene vrijednosti. 4oodCill sadrzi I ocekivane efekte patenta, licenci, recepata, produktivnosti, ekonomicnosti I sl. !roz gooodCil su ti efekti zbirno iskazani. Ako kupac prihvati knjigovodstvenu vrijednost kao evidencionu, za njega je goodCill razlika izmedju placene I knjigovodstvene vrijednosti kupljenog proizvoda. PLATE I NAKNADE PLATA uredjuju se ugovorom o radu izmedju zaposlenog I poslodavca u skladu s propisima o radu I pravilnicima o radu. Pojedinacnim ugovorima izmedju zapolenog I poslodavca, iznosi plate mogu biti ugovoreni kao obaveza poslodavca u bruto ili neto iznosu. .im ugovorima se takodje uredjuje dali seplata odnosi na puno radon vrijeme I normalne uslove rada, dali se odnosi na krace ili duze radon vrijeme, I za rad u otezanim uslovima I sl. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu, podrazumjeva se I poznavanje vazecih propisa o porezu I doprinosima na plate. bez obzira na nacin I uslove ugovaranja plate ovi propisi uredjuju ko se smatra obveznikom placanja poreza I doprinosa, u kojem iznosu, po

kojim stopama I na koju osnovicu. 1bracun I isplata plata poslodavcu uvijek podrazumjeva I obavezu placanja poreza na platu kao doprinosa za socijalno osiguranje radnika, invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje I osiguranje od nezaposlenosti. Poreze I doprinuse uvijek uplacuje poslodavac. Naknada plata u odredjenim okolnostima se smatra obavezama poslodavca.

AMORTIZACIJA predstavlja sistematsko rasporedjivanje amortizaciskog iznosa tokom vijeka upotrebe sredstava. Amortizaciski iznos je trosak sredstava ili drugi iznos koji zamjenjuje trosak u finansiskom izvjestaju umanjen za eventualni ostatak vrijednoti. 1statak vrijednosti je onaj iznos koji ocekuje da se ostvari od prodaje sredstva po isteku njegovog vijeka upotrebe, a koji se treba utvrditi vec na dan nabavke sredstva. #a obracun amortizacije se uzimaju osnovni elementi kod obracuna koristenja vremena ili kapaciteta. .o znaci da ce se amortizacija obracunavati u jednom slucaju za period u kojem se ocekuje d ace pravno lice koristiti sredstvo, au drugom slucaju prema broju proizvoda za koje se ocekuje d ace ih pravno lice ostvariti od tog sredstva. 1d obaveze iskazivanja amortizacije izuzimaju se sledeca sredstva% a.zemljista I sume, b.sredstva u pripremi sve do pocetka upotrebe, c.avansi za nabavku sredstava, d.sredstva pravnog lica koje je u stecaju , e.javni putevi po osnovu kojih se stecu prihodi, f.donji stroj kod zeljeznickih I dr pruga, puteva, aerodrome, ulica itd., g. stalna sredstva van upotrebe.amortizacija se pocinje obracunavati od prvog dana narednog mjeseca od dana stavljanja sredstva u upotrebu. Nakon potpunog otpisivanja stalnog sredstva, nije dozvoljeno vrsiti njegovo ponovno vrednovanje niti amortizaciju. Racunovodstvenim standardima definisu se sledece metode% funkcionalna, linearna, progresivna I degresivna amortizacija. "!od funkcionalonog principa obracuna amortizacije, osnova za obracun je iskoristeni kapacitet. "8inearni metod podrazumjeva istu stopu amortizacije u svim godinama koristenja sredstva. Dprogresivna amortizacija zahtjeva da se iznos troskova amortizacije povecava iz godine u godinu prema isto koeficijentu rasta, "degresivna metoda podrazumjeva opadajuci iznos troskova amortizacije iz godine u godinu prema istom koeficijenu opadanja.