Professional Documents
Culture Documents
Prema predmetu poslovanja finansijsko trite se moe podeliti na% .. nov ano trite koje obuhvata%
1
.... trite novca ..1. kratkoro no kreditno trite ..2. eskontno i lombardno trite ..3. trite kratkoro nih hartija od vrednosti 1. devizno trite 2. trite kapitala koje obuhvata% 2... kreditno - investiciono trite 2.1. hipotekarno trite 2.2. trite dugoro nih hartija od vrednosti ili trite efekata. Trite ! "it # predstavlja specijalizovano trite na kojem se susree ponuda i tranja za dugoro nim finansijskim sredstvima /kapitalom0. Svojim uspenim funkcionisanjem trite kapitala omoguava u esnicima na tritu kapitala da brzo menjaju strukturu svog investicionog portfolija i usmeravaju svoja dugoro na finansijska sredstva u rentabilne investicione projekte. Predmet ponude i tranje na tritu kapitala jesu dugoro na finansijska sredstva /kapital0. 4upac /korisnik kapitala0 ima interes da pribavi kapital po najnioj moguoj ceni, a prodavac /vlasnik kapitala0 ima interes da plasira kapital po najvioj moguoj ceni. ! jedinstvu interesa sadranih u predmetu kupoprodaje i u suprotnosti interesa sadranih u kupoprodajnoj ceni nalazi se celokupna filozofija trita kapitala.1 Trite e$e! t %e s"e&i$i' n o(#i! trit kapitala na kojem se uspostavlja odnos ponude i tranje dugoro nih hartija od vrednosti koje se jo nazivaju i e$e!ti. 5rite efekata se, zavisno od kriterijuma posmatranja, moe podeliti na vie na ina. Sa aspekta ovog rada zna ajna su dva kriterijuma. 6ko se posmatra trite efekata prema kriteriju emisije dugoro nih vrednosnih papira i prirode transakcija vrednosnim papirima razlikuje se% .. e)isiono i#i "ri) rno trite e$e! t koje predstavlja, zapravo, jedinstvo aktivnosti vezanih za emisiju hartija od vrednosti i njihovu prvu kupovinu od strane kupaca, tzv. $kupovina iz prve ruke.$ Prodajom vrednosnih papira na ovom tritu prvim /inicijalnim0 kupcima emitent obezbe'uje potrebna sredstva /kapital0. 1. se!*nd rno trite e$e! t koje predstavlja dalju kupoprodaju ranije emitovanih hartija od vrednosti, tzv. $kupovina iz druge ruke.$ 7ice koje je prodalo vrednosni papir prima novac i predaje vrednosni papir, ali kompanija koja je izdala vrednosni papir ne dolazi do novih sredstava. "o sredstava emitent dolazi samo pri prvoj prodaji vrednosnog papira na primarnom tritu. 6ko se posmatra trite efekata prema kriterijumu mesta na kojem se obavlja kupoprodaja hartija od vrednosti, tada trite efekata obuhvata% .. (er+ ns!i "ro)et koji se ostvaruje na slubenom delu berze efekata kao institucije trita kapitala i 1. v n(er+ ns!i "ro)et koji se ostvaruje van slubenog dela berze efekata. Ber+ ns!i "ro)et predstavlja ukupnost transakcija hartija od vrednosti na tzv. Slubenom delu berze koji se jo naziva i engl.(berzanski ring, pit ili floor). 5o je zapravo posebno odre'en i ure'en prostor /ili vie prostorija0 za obavljanje transakcija unutar zgrade berze. Njujorka berza /N8S90 na primer, ima etiri takve posebno ure'ene sale za transakcije vrednosnim papirima od kojih je jedna najvea i zove se centralna sala za trgovinu.
:ivota ;isti% ,5rite kapitala - teorija i praksa, privredni pregled, (eograd, .<<=
V n(er+ ns!i "ro)et predstavlja trine transakcije vrednosnim papirima koje se realizuju van slubenog dela berze odnosno van berzanskog ringa. +va vrsta prometa na tritu efekata je vea od berzanskog i obuhvata% - promet u okviru berzanskog poslovnog prostora /zgrade berze0, ali van berzanskog ringa /slubene prostorije za trgovinu0 i naziva se promet -"o !*#is ) - ili trgovina -v n "*#t -, - promet preko altera banaka i preko drugih posrednika na tritu kapitala i naziva se )e.*( n! rs!i "ro)et n trit* ! "it # ili - #ters!i "ro)et e$e! t - eng. /over t/e &o*nter ) r!et , OT0 trite12 - promet koji se ostvaruje neposredno izme'u u esnika na tritu kapitala, bez obzira na mesto i na in obavljanja kupoprodaje vrednosnih papira i naziva se s#o(odni "ro)et vrednosni) " "iri) 2 te#e$ons!i "ro)et e$e! t 2 ne+v ni'n tr3ovin e$e!ti) i s#. Svi ovi segmenti trita efekata me'usobno su zavisni i me'usobno se dopunjuju, omoguujui skladno i stabilno funkcionisanje celokupnog trita kapitala i doprinosei stabilnom funkcionisanju finansiskog trita u celini.
osnovnih faktora od kojih zavisi ponuda kapitala, pa time i uspeno funkcionisanje trita kapitala. +snovni motiv odlaganja potronje jeste uveanje sadanjeg bogatstva i vee troenje u budunosti. "rugi izvor kapitala, pored tednje, jeste transformacija novca u kapital. +vaj izvor je isklju ivo rezultat sposobnosti bankarsko-finansijskog sektora da slobodna nov ana sredstva nastala odlaganjem troenja na rok do .1 meseci transformie delimi no ili u celosti u sredstva koja su slobodna i raspoloiva na rok dui od .1 meseci Sobzirom da su investitori od velikog zna aja za formiranje ponude a korisnici kapitala za formiranje tranje na tritu kapitala, tako su i posrednici od istog takvog zna aja i uticaja na visinu obima realizacije ponude i tranje na tritu kapitala. 5ako da se u ulozi posrednika na tritu kapitala naj ee javljaju% - bankarske organizacije, - investicione kompanije, - osiguravajua drutva, - penzioni fondovi, - brokerske i dilerske organizacije, - berze kao specijalizirane institucije trita kapitala, itd. !speno funkcionisanje trita kapitala je teko zamisliti bez berzi efekata. (erze efekata kao najzna ajnije institucije trita kapitala imaju za cilj da omogue% - realizaciju ponude i tranje na maksimalno moguem kvalitativnom i kvantitativnom nivou, - utvr'ivanje trine vrednosti efekata, - stabilnost trinih uslova i odnosa u transakcijama sa kapitalom. (erze imaju ulogu posrednika jer povezuju subjekte koji imaju potrebu za kapitalom i subjekte koji imaju taj kapital i voljni su ga ustupiti pod odre'enim uslovima. (erza kao institucija ne obavlja transakcije na taj na in da dolazi u posed vrednosnih papira i da trguje tim papirima. 5ransakcije na berzi obavljaju lanovi berze, i te transakcije se odvijaju u posebno odre'enim prostorijama berze salama za trgovinu.
4. Po% ) (er+e
9timoloko zna enje re i $berza$ se danas objanjava na razli ite na ine. Prema nekim autorima re $berza$ poti e od latinske re i $bursa$ to zna i kesa za novac. Prema drugima, re $berza$ poti e od francuske rije i $bourse$ koja ozna ava mesto gde su se sastajali trgovci po etkom >? veka. Prema treima, re $berza$ poti e od $ Van der eurse$, to je ime jedne flamanske porodice iz (rugge /(ri - (elgija0, koja je posedovala kuu - gostionu u kojoj su se sastajali trgovci da bi obavljali trgovinu. 4ada je, s druge strane, re o tome gde je osnovana prva berza, mnogi autori su miljenja da je prva berza osnovana u 6nt@erpenu jo .3A=. god. 4asnije su osnovane berze u 7Bonu .C3A. god., zatim u 5oulousu .C3<. god., Damburgu .CCE. god., Parizu .CA2. god., 7ondonu .CF=. god., 6msterdamu .A=1. god. itd. Na ovim prvim berzama se trgovalo raznim vrednosnim papirima i novcem. Prva berza na podru ju bive S,;) je osnovana u (eogradu .EEA. god. (ila je to berza meovitog tipa na kojoj se trgovalo robama i efektima. #atim je .<1=. god. osnovana meovita berza u #agrebu, .<13. god. meovita berza u 7jubljani te robna berza u Novom Sadu i Somboru, .<1<. god. robna berza u Skoplju itd. (erza predstavlja mesto gde se vri kupovina i prodaja ta no definisanih predmeta trgovine po unapred utvr'enim pravilima. erza se !oe definisati kao regulisano i organizovano trite sa strogo utvr"eni! pravili!a trgovine, te definisani! pred!eti!a i uesnici!a. 5 (erza je jedna od najzna ajnijih komponenti trita kapitala odnosno finansijskog trita i nerazdvojni je deo trine privrede uopte. (erza efekata u svakoj trinoj privredi predstavlja jedan od osnovnih indikatora stanja u privredi odnosno indikatora privredne stabilnosti. Postoji vie kriterijuma za podelu berze. Sa aspekta ovog rada je posebno zna ajan kriterijum predmeta berzanskog poslovanja. ! zavisnosti od toga ta je "red)et (er+ ns!o3 "os#ov n% razlikuje se nekoliko vrsta bezi% .. ro(ne i#i "rod*!tne (er+e i (er+e *s#*3 na kojima se trguje razli itim vrstama roba i usluga, 1. nov' ne i devi+ne (er+e na kojima se trguje novcem, efektivnim stranim valutama i devizama, 2. (er+e / rti% od vrednosti na kojima se trguje hartijama od vrednosti. +vde imamo dve vrste specijalizovanih berzi i to% - (er+e / rti% od vrednosti n trit* nov& na kojima se trguje hartijama od vrednosti kratkoro nog karaktera, - (er+e / rti% od vrednosti n trit* ! "it # na kojima se trguje dugoro nim hartijama od vrednosti koje se nazivaju i e$e!ti) , pa se ova vrsta berzi naziva jo i (er+ e$e! t ili e$e!tn (er+ . (erza dugoro nih hartija od vrednosti predstavlja regulisano i organizovano trite vrednosnih papira sa strogo utvr'enim pravilima trgovanja. ?ano je istai da od po etka F=-ih godina >> veka, zahvaljujui tehni ko - tehnolokom progresu, berza nije vie nuno vezana za odre'eno mesto /odre'enu zgradu0 ve se ona moe nalaziti na ra unarskoj mrei. 5ako se za neku transakciju ne mora rei da je zaklju ena na odre'enom mestu ve da je zaklju ena na odre'enoj mrei. ! svetu, danas, najpoznatije elektronske mree su% .. N6S"6G u S6", 1. S96G-H u ?elikoj (ritaniji, 2. S+,,9> u Ivedskoj i dr.3
Jiroslav ?itez, (erze hartija od vrednosti i berzanski poslovi, 9konomski fakultet, Subotica, 1=== 7jiljana ;isti% $ erze i finansi#sko trite $ skripta$, Jegatrend, (eograd, 1===.
F. Prema !o#i'ini e$e! t s !o%i) se "os#*%e razlikuju se% - pojedina ni poslovi kod kojih je predmet posla jedna ili vie hartija od vrednosti, - zbir /blok0 poslova kod kojih je predmet posla odre'eni skup hartija od vrednosti /naj ee je to skup od .== ili .=== komada vrednosnih papira0. E. Prema !riteri%*)* d #i se s %edni) vrednosni) " "iro) tr3*%e s )o n %edno) i#i vie trit razlikuju se% - arbitrani poslovi /poslovi preprodaje0 koji podrazumevaju kupovinu efekata na jednom i prodaju na drugom tritu radi iskoriavanja razlika u cenama. 5ako npr. efekat se kupuje na N8S9 a prodaje na N6S"6G. - nearbitrani poslovi koji podrazumevaju kupovinu i prodaju efekata na istom tritu.
berzanskih informacija, za donoenje kona ne odluke o ulaganju u odre'ene vrednosne papire koriste se informacije i iz drugih izvora. 5o su naj ee informacije iz finansijskih i drugih stru nih asopisa. +ve podatke objavljuju same kompanije ije su akcije listirane na berzi, iz prostog razloga to su one zainteresovane za to bolju poziciju njihovih vrednosnih papira. +sim toga, kompanija ima obavezu redovnog obavetavanja svojih akcionara ali i ire javnosti putem periodi nih /polugodinjih ili godinjih0 finansijskih izvetaja, a to je tako'e zna ajan izvor informacija. ! nizu informacija koje se svakodnevno daju na berzama posebno su zna ajni podaci o dnevnim promenama cena vrednosnih papira, obimu trgovine, to je prvenstveno interesantno za same akcionare. Sumiranjem takvih podataka mogu se dobiti i informacije o irim privrednim kretanjima, ali i informacije o stanju na samoj berzi. (erza je duna da organizuje informacioni sistem preko kojeg e javnost obavetavati o% .. trinom materijalu kojim se trguje na berzi, 1. kotacijama na berzi, 2. obimu ponude i tranje na berzi, 3. obimu zaklju enih poslova na berzi po vrsti trinog matrijala, C. po etnoj, srednjoj i zaklju noj ceni pojedinog trinog matrijala, A. berzanskim indeksima, F. drugim podacima za koje organ berze utvrdi da su zna ajni za rad i stabilnost berze.
1. 5okijka berza - 5okBo Stock 9Mchange /5S90, 2. 7ondonska berza - 7ondon ;oBal Stock 9Mchange /7S90, 3. ,rankfurtska berza - ,rankfuter NertpapierbOrse, C. 6meri ka efektna berza - 6merican 9Mshange /6J9>0, A. (erza u Dong 4ongu - Dong 4ong 9Mchange, F. &irika berza - #Pricher 9ffektenbOrse i dr. Pored ovih najzna ajnijih svetskih berzi, u svetu postoji i veliki broj drugih berzi. ! 9vropi su, tako'e, zna ajne i berze u Parizu, 6msterdamu, Jilanu, Jadridu, Delsinkiju, (riselu, a u novije vreme i berze u Pragu, (ratislavi, (udimpeti, ?aravi i dr. N%*%or! (er+ , N;SE je osnovana .F<1. god. Na njoj se trguje akcijama i delimi no investicionim certifikatima. 4urs vrednosnih papira odre'uje se prema odnosu ponude i tranje i izraava se u ameri kim dolarima. To!i%s! (er+ , TSE je osnovana .EFE. god. Na njoj se trguje preteno domaim hartijama od vrednosti. Na ovoj berzi u estvuju kako velike kompanije i banke tako i sitni akcionari. Najzna ajniji indeks akcija je NH449H 11C osnovana je .<3<. god. i zasniva se na prose nom kotiranju akcija oko 11C preduzea. Londons! (er+ , LSE je osnovana .E=1. god. Na njoj se trguje akcijama, obveznicama, investicionim certifikatima. #na ajan udeo u njenom poslovanju imaju strani vrednosni papiri. Najzna ajniji indeks akcija je ,inancial 5imes HndeM - ,5S9 .==. <r n!$*rts! (er+ je osnovana .CEC. god. Na njoj se trguje akcijama i obveznicama domaih ali i stranih emitenata, pre svih ameri kih i japanskih. Najzna ajniji indeks akcija je "6> indeM koji se zasniva na kotiranju akcija 2= najzna ajnijih preduzea i banaka u Nema koj, te ,6# indeM koji je formiran od strane dnevnog lista ,rankfurter 6llgemeine #eitung. ! svetu su poznata i elektronska /vanberzanska, dilerska0 trita vrednosnih papira% - N6S"6G organizovan od nacionalne asocijacije dilera S6", koji primenjuje grupu NasdaQ HndeMes, - S96G-H eng./Stock 9Mchange 6utomated Guotation SBstem Hnternational0 u ?elikoj (ritaniji, - S+,,9> u Ivedskoj i dr.
Potpunu i autenti nu istoriju N8S9 H ?ol strita tek treba da se napie. Jali je broj pisaca koji su
bili zainteresovani za po etak finansijske istorije ove institucije koja danas ima golobalni zna aj i uticaj.Postoje dileme o tome kada je prvo trite hartija od vrednosti po elo da funkcionie u Njujorku. 5rgovalo se penicom, duvanom, hartijama od vrednosti, ak su se i robovi kupovali i prodavali do .FEE. godine. Prvi put se u novinama pominje bilo kakvo trite hartija od vrednosti u 'iar( ili u )audonovo! *egistru eng./7oudonRs register0 koji je obavljen u Njujorku, u martu .F<1. 4ratka napomena za taj dan ukazuje da su se dileri akcija sastajali svakog podneva u ?ol stritu, broj 11. Prodaje su u zajedni kom dogovoru vodilii aukcinari i dileri. ! to vreme Njujork se ponosi jednom ovlaenom bankom - (anka Njujorka eng./(ank of Ne@8ork0 koja se bavila emitovanjem nov anica. Populaciju grada inilo je 2C.=== stanovnika. Prvi dileri hartija od vrednosti nisu bili brokeri ve su to bili trgovci i aukcionari kojima to nije bila struka, sve dok .F<=. godine nisu po ele pekulacije vladinim hartijama. "ileri proizvodima i brokeri hartijama su tada po eli da se odvajaju% brokeri su po eli da trguju ispod platana kod broja AE u ?ol stritu. 6 dileri su u martu .F<1 na tajnom satanku u +oreovo! ,otelu sa inili i prihvatili prvi pisani dokument u istoriji, o onome to je kasnije trebalo da postane Njujorka berza. Sporazum je imao dve odredbe% /.0 brokeri treba samo da posluju jedni sa drugima i time eliminiu aukcionare, i /10 provizija je trebala da iznosi =,1CS. #na ajan korak prema formalnoj organizaciji u inili su brokeri .E.F. godine kada je berza prela u zatvoreni prostor. #ato se ova godina smatra formalnim po etkom rada berze. 5okom godina !pravni odbor eng./(oard0 (erze se selio vie puta u bolje kvartove. ?eliki poar .E2C isterao je odbor berze iz sedita a .E31 je obezbe'ena prostorija u novoj zgradi (erzi trgovaca. "o .E2E godine emitovano je .FC miliona dolara u hartijama od vrednosti. 9mitovale su ih eleznice, banke, autoputevi itd. 5okom rata radile su samo etri berze. Njujorka berza hartija od vrednosti, postojala je i jedna berza pod vedrim nebom, prete a dananje 6meri ke berze. Todine .EA1 osnovana je 4oul houl eng./&oal Dole0, a kasnije i (erza Tould eng./Told 9Mchange0. "olarske nov anice su bile strano obezvre'ene tokom rata, dok je broj spekulativnih radnji stalno rastao.
listinga, telefon je uveden .EFE. i time se povezao parket za trgovanje sa brokerskim kancelarjamaa. !poredo se poveavalo i trite hartija od vrednosti. +d .EF=. trgovanje na (erzi bilo podeljeno na dve liste% /.0 *edovna lista imala je 1FE hartija koje su se sastojale od akcija i obveznica eleznice, gradskih akcija, dravnih obveznica. /10 -lobodna lista se sastojala od bilo koje emisije u ijem su trgovanju brokeri eleli da u estvuju. 9kspanzija u period posle Tra'anskog rata, koja se naro ito isticala u eleznicama, naglo je zastala .EF2., kada je panika zahvatila zemlju. "rugi put u svojoj istoriji (erza je morala biti zatvorena, na .1 dana. Prelazak na novi vek ozna en je ekspanzijom trgovanja N8S9. Todinji obim akcija, koji je .E<A. iznosi CF miliona, porastao je na 1AC miliona u .<=.. +gromne koli ine kapitala, u obliku hartija od vrednosti, pojavile su se na berzama. Poto je nacija jednoglasno odlu ila da tokom .<==. nastavi sa zlatnim standardom, zemlja je po ela da podlee monetarnoj inflaciji. "o .<=F. cene su otile navie za .AS u odnosu na cene iz .E<2. ! martu .<=F. izbila je panika, i u ?ol stritu i u bankama i na (erzi. Sve vodee akcije su pokazale otar pad. Jnoge vodee trust kompanije su dole pod sumnjom. (erza je bila na udaru korz dve istrage pre Prvog svetskog rata. Prva je bila istraga Djudisovog komiteta .<=< gde komitet nije vrtio pritisak da se promeni pravna regulative ve je samo preporu io da (erza sama usvoji odlu niji program samoregulisanja. "ruga istraga .<.1. (ila je zapaena po svom detaljnom ispitivanju, takozvanog trusta novca. Po etak Prvog svetskog rata doneo je sa sobom veliku krizu. Sazvan je hitan sastanak vodeih bankara i predstavnika Njujorke berze. 4ada su izneti ubedljivi dokazi da iz evrope stie lavina naloga za prodaju, odlu eno je da se (erza zatvori na neodre'eno vreme. #atvorena je sledeeg jutra i ostala zatvorena do .1. decembra .<.3. ?aan u inak rata bilo je veliko u ee javnosti u kupovini vladinih obveznica. Prvi put u istoriji, iroke narodne mase su postale svesne zna aja hartija od vrednosti. ?lada je stimulisala prodaju obveznica eng./7ebertB0 Sloboda. Karobne .<1=-te su nazivali oni koji su imali vie mate nego sposobnosti predvi'anja. ?erovalo se da je svetom zavladao Umir za sva vremenaV. ,abrike su brujale, cene su bile stabilne, bankarski sistem je bio zdrav, tritu je ilo sve bolje. 6 onda je naila oluja u sredu 12 oktobra .<1<. Hndustriski prosek Njujork 5ajmsa spusti se za 2. poen, "au "onesov eng. /"o@ )ones0 sa 2EA na 3., !S stil je pao sa 1A1 na < . +d .<1< do sredine .<21 vrednost hartija se topila a nacija je postepeno klizila u najduu depresiju.
Hspitivanje je trajalo .F meseci, otkrivene su brojne nepravilnosti, neeti ko ponaanje i prevare. 4ao rezlutat istage nastala su etri savezna zakona .<22 2akon o bankarstvu i 2akon o ,arti#a!a od vrednosti , .<23 2akon o berza!a ,arti#a od vrednosti i .<2C 2akon o 3olding ko!pani#i ko!unalni, delatnosti. Nedugo zatim, osnovana je nova i mona savezna agencija , +o!isi#a za ,ari#e od vrednosti i berze eng. /the Securities and 9Mchange &ommision -S9&0 kako bi sprovela ove #akone. ! periodu od .<2< -.<A1, bilo je minimalnih primedbi na (erzu i njene delatnosti u pore'enju sa ranijim godinama. Propisi S96 bili su efikasni u zatiti (erze od manipulacija i nepravilnlosti.
Pogled na C= vodeih kompanija listiranih na N8S9, rangiranih prema trinim vrednostima akcija, otkriva imena kao to su (ank of 6merica, Teneral 9lectric, &oca &ola, Philip Jorris X. N8S9 ima specifi ne minimalne zahteve koje mora ispuniti svaka kompanija koja eli da bude listirana. Postoje izvestan broj subjektivnih kriterijuma /.0 4oliko se nacionlni interes dokazuje u akcijama /10 Poloaj i stabilnost kompanije u okviru njene grane i /20 priroda industrije u kojo je kompanija W da li se ona iriYA 4ompanija mora da pokae prihode kako bi se kotirala i to%
! "rihod "re "ore#a u "rethodno$ godini od na$%an$e 2, %i& ', i&i #a "rethodne 3 godine uku"no,
4 neto fiksnu aktivu od na#!an#e 1. !il 5, 4 na#!an#e 1,1 !ilion e!itovani, akci#a u posedu investitora, dok n#i,ova ukupna trina vrednost !ora biti na#!an#e 1. !il 5, ! na#!an#e & ,il#ade akcionara, od ko#i, svaki !ora i!ati na#!an#e po 166 akci#a, ili na#!an#e &.&66 akcionara sa proseni! obi!o! !esene trgovine od 166.666 akci#a( Hmajui u vidu navedene uslove, koji svakako odravaju i snagu ameri ke privrede, nije ni udo to je Njujorka berza najvea na svetu. Prema podacima, na dan 2. mart 1==C na listing N8S9 nalazilo se 1.FF3 kompanij a ukupna trina kapitalizacija svih listiranih hartija od vrednosti iznosila je 2A,2 hiljade milijardi dolara. "nevna vrednost prometa iznosila je CA milijardi dolara. N8S9 deluje na aukcijskom principu, gde brokeri trguju jedan sa drugim na osnovu otvorenog licitiranja. ! zadnjem poglavlj detaljnije se govori o berzanskim indeksima kao bi se ukazalo na zna aj koji imaju berzanski indeksi pri donoenju odre'enih poslovnih odluka. (erzanski indeksi se me'usovno razlikuju, izme'u ostalog po na inu izra unavanja, strukturi uzorka akcija, pa je stoga potrebno poznavati elemente kako bi se na to bolji na in mogle tuma iti promene vrednosti pojednih indeksa.
?eroljub "ugali, Jilko Itimac, +snove berzanskog poslovanja, Stubovi kulture, (eograd 1==C
$indeks$ je latinskog porekla i ozna ava% .. pokazatelj - broj koji pokazuje promene u cenama, potronji i sl.L 1. registar, spisak ne ega sastavljen po abecednom reduL 2.broj koji se stavlja uz donji desni rub broja a pokazuje neku veli inu. 7od berzanski! indekso! podrazu!#eva!o posebno odabrana grupa akci#a (tzv. indeksne korpe) i n#egova osnovna uloga #este da #ednoznano iskae s!er i intenzitet kretan#a vrednosti akci#a ko#e ine indeks. F. 4oristi se za agregatno izraavanje smera i veli ine kretanja cena vrednosnih papira na datoj berzi. (erzanski indeksi su predstavnici iroke grupe finansijskih indeksa% indeks akcija, indeks obveznica, indeks deviza, indeks kamatnih stopa itd. Predmet razmatranja ovog rada su berzanski indeksi /#u#orke berze, te e se u nastavku o njima detaljnije govoriti. Po ev od E=-ih godina >> veka sa digitalizacijom finansijskih trita u svetu, izazvanom masovnom upotrebom ra unarskih sistema, ova trita su pala pod dominacijom indeksa i to ne samo kalsi nih ekonomskih indeksa /TNP, indeks industrijske proizvodnje i dr. pokazatelji privrednih kretanja0 ve i specifi nih - berzanskih indeksa. #na aj berzanskih indeksa ogleda se u tome to su oni u makroekonomskoj ravni veoma zna ajni pokazatelji ukupnog stanja jedne privrede i odnosa na trita, a u mikroekonomskoj sferi su zna ajan kriterijumima u pogledu donoenja odluke o konkretnom ulaganju u odre'ene vrednosne papire. "a bi indeks bio autoritativan mora zadovoljavati sledee kriterijume% - mora da sadri elemente koji potpuno i ravnomerno odraavaju sve bitne osobine konkretnog trita, - mora biti transparentan i da sadri jasne, precizne i ta ne podatke. Hndeksi na berzama odraavaju odnose koji postoje na njima. Hndeksi nisu samo pokazatelj odre'enih kretanja na berzi ve su tokom vremena i sami postali predmet trgovine. Po ev od .<E1. god. u S6", a zatim od .<EE. god. i u ,rancuskoj, kasnije i u drugim zemljama, pojavljuju se trita koja se nazivaju trit (er+ ns!i/ inde!s na kojima se trguje sa najreprezentativnijim berzanskim indeksima. ! tom smislu se govori o trgovini fju ers ugovorima i opcijama na terminskom tritu. (erzanski indeksi, s obzirom na kriterijum da li mogu biti predmet berzanske trgovine, pa se mogu podeliti na% .. indekse kojima se ne moe trgovati, 1. indekse kojima se moe trgovati. Ber+ ns!i inde!si !o%i) se ne )oe tr3ov ti su klasi ni indeksi, koji su nastali krajem >H> i po etkom >> vijeka prvenstveno u S6". Njihova osnovna funkcija je izvetajno - prognosti ka i treba da budu nepristrasni i objektivni indikatori kretanja na konkretnoj berzi vrednosnih papira /naj ee berzi efekata0. Ne mogu biti predmet trgovine na berzi, ve slue za orijentaciju i odlu ivanje u berzanskom poslovanju.
S obzirom na to da li ih objavljuju nadleni organi berze ili ne, razlikuju se% - slubeni berzanski indeksi, - neslubeni /privatni0 berzanski indeksi. Slubeni berzanski indeksi su oni indeksi koje slubeno objavljuju nadleni organi berze. Neslubeni /privatni0 berzanski indeksi su indeksi koje ne objavljuju organi berze ve u esnici na berzi i njihove asocijacije. Jogu biti me'unarodni i domai berzanski indeksi. Je'unarodni berzanski indeksi se odnose na kurseve vrednosnih papira na najvanijim me'unarodnim berzama i objavljuju ih poznate brokerske firme%
*
htt"+,,---(be&e.(rs,nas&ovna,/e0nik
- Salomon (rothers, - Jerrill 7Bnch, - ).P. Jorgan, - 7ombard +dier Z &ie, - Jorgan StanleB, - Toldman Sachs i dr. "omai berzanski indeksi odraavaju odnose na konkretnoj domaoj berzi. +bjavljuju ih mediji, finansijske organizacije itd. Ber+ ns!i inde!si !o%i) se )oe tr3ov ti nisu brojni. Predstavljaju predmet poslovnih transakcija /berzanskih ugovora0. 4lasificiraju se na% - slubene /oficijalne0 i privatne indekse, - domae i $uvozne$ indekse. Slubeni i privatni indeksi se razlikuju po tome da li ih utvr'uje nadleni organ berze ili ne. Slubene indekse utvr'uje nadleni organ berze, dok privatne berzanske indekse utvr'uju u esnici na berzi ili njihove asocijacije. ?einu indeksa sa injavaju slubeni indeksi, i ako se u poslednje vreme trguje i sa privatnim indeksima. "omai i $uvozni$ indeksi razlikuju se po tome to je domai indeks lokalni indeks, koji je nastao na odre'enoj domaoj berzi. 5ako, npr. na Parikoj berzi se formira indeks &6& 3=, i na istoj berzi se, tako'e, trguje indeksom &6& 3=. Je'utim, berza moe odlu iti da trguje indeksom berze iz druge zemlje. 5ako, npr. na Parikoj berzi bi se moglo trgovati sa slubenim indksom NH449H 11C sa 5okijske berze. (erzanski indeksi kojima se trguje su predmet trgovine na berzama, koje se nazivaju indeksne berze, ali i na vanberzanskim tritima. Prva indeksna berza pojavila se .<E1. god. u 4ansas &itB /S6"0 pod nazivom 4&(+5 eng./4ansas &itB (oard of 5rade0 i na njoj se trgovalo sa finansijskim indeksnim /akcionarskim0 fju ersima /futures0. No, ubrzo se po elo trgovati i sa indeksnim opcijama. Najpoznatije indeksne berze jesu% 891 &hicago, /0-1 Ne@ 8ork, O-1 +saka, 9:; Sao Paolo, 9<=>; Paris, '= ,rankfurt i dr. Na indeksnim berzama i indeksnim vanberzanskim tritima trgovina indeksima instrumentalizuje se raznim varijantama fju ers ugovora i opcijskih ugovora. "a bi se berzanski indeksi mogli koristiti kao jedan od kriterijuma za donoenje poslovnih odluka potrebno je poznavati na ine izra unavanja. + tome e biti vie re i u nastavku.
,rank ).,. i 4ole S.% $Selected 5opics in Hnvestment Janagement for ,inancial Planning$
Naravno, vremenom se struktura ovih indeksa menja jer neke kompanije nestaju /propadaju0, neke se udruuju i nastaju nove ili se neke kompanije briu sa listinga berze iz nekih drugih razloga, a s druge strane uklju uju se nove kompanije u uzorak koji se koristi za ra unanje indeksa. + tome najbolje govori podatak da je "o@ )ones Hndustrijal 6verage /")H60 prvi put objavljen .E<F. god. i zasnivao se na .1 akcija. Todine .<.A. god. u ovaj indeks je uklju eno dodatnih E akcija, a u oktobru .<1E. god. ")H6 je obuhvatao 2= akcija. +d orginalnih /po etnih0 .1 akcija koje su bile obuhvaene u ")H6 samo je prisutan Teneral 9lectric. +d 2= kompanija koje su .<1E. god. bile uklju ene u ")H6, kada je uzorak utvr'en u dananjem obimu, samo .C kompanija je i sada obuhvaeno ovim indeksom. 4ada je jedna kompanija u uzorku zamenjena drugom kompanijom neophodno je da se pokazatelji u indeksu prilagode tako da se osigura uporedivost indeksa sa ranijim vrednostima.
on moe kupiti .==.=== akcija ako je berzanska cena .= dinara*akcija ili C=.=== akcija ako je berzanska cena akcije $6$ 1= dinara* akciji. "akle, vrednost transakcije u oba slu aja je ..===.=== dinara, tako da usitnjavanje akcija i promena cena koja iz toga proizilazi ne uti e na vrednost indeksa baziranog na trino - vrednosnom indikatoru. +d zna ajnijih berzanskih indeksa jedino "o@ )ones HndeMes, ?76 i ,5S9 .== se izra unavaju na osnovu trino - cenovnog indikatora. Svi drugi zna ajniji indeksi se baziraju na trino vrednosnom indikatoru.
gde je% > - aritmeti ka sredina, >i , i \ .,N - vrednost varijabli, N - broj varijabli. Teometriska sredina je /$ti korijen od proizvoda N posmatranih numeri kih varijabli, i izra unava se po obrascu
gde je T - geometrijska sredina ? i , i \ .,N - vrednost varijabli, / - broj varijabli. Postoji broj ana razlika izme'u aritmeti ke i geometrijske sredine, i aritmeti ka sredina je uvek vea od geometrijske sredine. Naravno, nije cilj da se sada objanjavaju razlozi ovog odstupanja ali je korisno imati u vidu ovu injenicu. 4od V)< indeksa prose ne vrednosti se ra unaju primenom geo!etri#ske sredine, dok kod svih drugih zna ajnijih berzanskih indeksa ra unanje prose nih vrednosti se vri primenom arit!etike sredine.
N6P+J9N6% podaci u tabeli su prilago'eni i pojednostavljeni kako bi se lake objasnio na in formiranja indeksa
!kupna trina vrednost emitovanih akcija se dobije jednostavnim mnoenjem postignute berzanske cene po akciji i broja emitovanih akcija jedne serije /vrednost u koloni 3 u tabeli HHH-1. se dobija mnoenjem elemenata kolone 1 i kolone 2L a vrednost u koloni F mnoenjem elemenata kolone 2 i kolone C0. Ber+ ns!i inde!s !&i% ( +ir n n trino , vrednosno) indi! tor* se izra unava deljenjem tekue trine vrednosti svih akcija uklju enih u uzorak na osnovu kojeg se ra una indeks /period t1L kolona F0 sa trinom vrednou akcija u baznom periodu /period t.L kolona 30. +vaj koeficijent se zatim mnoi sa vrednou koja je dodeljena indeksu u baznom periodu /u ovom primeru to je vrednost .==0. Jatemati ki se ovo moe izraziti na sledei na in !kupna trina vrrednost u periodu t1 ]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]] 2 vrednost indeksa u baznom periodu !kupna trina vrednost u baznom periodu
Hndeks \
! ovom primeru trina vrednost ovih C akcija u baznom periodu /period t.0 iznosi 21=.=== !S", a trina vrednost istih ovih akcija u periodu t1 je 223.=== !S". "odeljena vrednost indeksa u baznom periodu je .== /umesto .== moe se dodeliti i neka druga vrednost npr. 3=0, tako da se vrednost berzanskog indeksa akcija u periodu t1 izra unava na sledei na in% Hndeks\ 223.===2 .==\.,=32FC2.==\.=3,2E 21=.=== #na i da se vrednost ovog indeksa poveala za 3,2E S . "a je kojim slu ajem dodeljena vrednost indeksa u baznom periodu bila 3=, vrednost indeksa za period t1 bi se izra unala kao% Hndeks\223.===2 3=\3.,FC 21=.=== H u ovom slu aju je vrednost indeksa u periodu t1 poveana u odnosu na bazni period za 3,2E S to zapravo odraava promenu u trinoj vrednosti akcija sa 21=.=== !S" na 223.=== !S".
?rednost ovog indeksa akcija u periodu t1 iznosi .2A,A= a izra unava se kao aritmeti ka sredina
cena akcija u periodu t1 /kolona C, tabela HHH-1.0. Hndeks \..=^1.^ C=^.1^ 3<=\ AE2\.2A,A= C C Prema tome, vrednost indeksa akcija je poveana u periodu t1 za =,33 S u odnosu na bazni period. 4od berzanskih indeksa akcija koji se ra unaju na osnovu trino - cenovnog indikatora je vano imati u vidu injenicu da promene kod akcija sa veim kursom imaju za posledicu daleko vei uticaj na promenu vrednosti indeksa nego u slu aju istih promena kod akcija sa manjim kursom. "akle najvei uticaj na promenu vrednosti indeksa, imaju akcije ija je cena najvea. Ov % )etod r '*n n% inde!s se n"r. !oristi !od 3r*"e @oB Cones IndeDes. Je'utim, ako do'e do usitnjavanja akcija kod indeksa koji se ra unaju na osnovu trino cenovnog indikatora. 9liminisanje uticaja usitnjavanja akcija na vrednost indeksa se postie primenom divi+or . "ivizor se izra unava kao odnos zbira cena akcija nakon izvrenog usitnjavanja i prose ne cene akcija koja bi postojala u slu aju da usitnjavanje akcija nije izvreno. Hzra unavanje divizora u realnim uslovima nije problemati no kao to se moda na prvi pogled ini, jer se celi postupak obavlja vrlo brzo uz primenu odgovarajueg softvera. !z izvetaj o kretanju 5he "o@ )ones HndeMes redovno se daju i vrednosti divizora za pojedine "o@ )ones HndeM. ?rednosti divizora se mogu menjati sedmi no a ponekad i dnevno. #asigurno jedan od najpoznatijih berzanskih indeksa akcija je indeks 5he "o@ )ones Hndustrial 6veragese , i ra una po obrascu%
Njujorkoj berzi. Sve akcije su podeljene u etri grupe% Hndustriske, transportne, finansiske i uslune. Hndeks Njujorke berze je sinteti ki pokazatelj i predstavlja kombinaciju navedenih grupa akcija, mada se izra unavaju i pojedin ni indeksi za svaku posebnu grupu. Hndeksi se izra unavaju mnoenjem cene akcije brojem akcija koje su na listi. Sva etiri pojednia na indeksa se izra unavaju u poenima a kombinovani se iskazuje u nominalnim iznosima W dolarima i centima. +snova za sva etri pojedina na indeksa je C=, to predstavlja priblinu procenu cena akcija koje su se kotirale kada je indeks prvi put izra unat. ;azdvajanje i deoba akcija ne zahtevaju regulisanje u indeksu, zato to ne uti u na ukupnu trinu vrednost. Hpak, usaglaavanje je ponekad neophodno. Pojava novih akcija ili odbacivanje sa liste zahtevaju odre'ene korekcije za utvr'ivanje indeksa.31..= +snovna prednost ovog berzanskog pokazatelja je u njegovoj obuhvatnosti. Hstovremeno, osnovna kritika je tako'e u vezi sa velikom irinom baze za izra unavanje. Na veli inu Hndeksa Njujorke berze uti u i akcije eng./blue chip0 kompanija ali i one koje imaj neuporedivo manji relativni zna aj na ovoj berzi.
Hntegracija dve kompanije koje su na listi obi no ne menja celokupnu trinu vrednost. 6li ako do'e do interacije kompanije sa liste sa kompanijom ije se akcije ne kotiraju na N8S9, ili se kotraju na nekoj drugoj berzi, onda je nuna korekcija osnove za izra unavanje indeksa, zbog uveane trine vrednosti.
- Njujorka berza /N8S90, - ,rankfurtska berza /,rankfurter NartpapierbOrse0, - 7ondonska berza /7ondon ;oBal Stock 9Mchange - 7S90, - 5okijska berza /5okBo Stock 9Mchange - 5S90, te druge zna ajne svetske berze. S obzirom na to oni su uglavnom zainteresovani za one berzanske indekse akcija koji odraavaju kretanje cena akcia listiranih upravo na ovim berzama. 5o su uglavnom sledei indeksi akcija% - N8S9 &omposite HndeM, - 5he "o@ )ones HndeMes, - Standard and Poor[s C== /SZP C==0, - N6S"6G &omposite HndeM, - NH449H 11C, - ,inancial 5imes HndeM - ,5S9 .==, - "6> i dr. 5ako'e, svetski mediji najvie panje, to je i razumljivo, poklanjaju upravo ovim indeksima akcija. ?rednosti ovih indeksa se mogu videti u jutarnjem programu svih zna ajnijih medijskih kua. Pored ovog zna ajni industrijski indeksi akcija su i% /0-1 eng.(>ndustrial te /asdaC >ndustrial). ! oblasti transporta posebno su zna ajni sledei indeksi akcija% ('oD Eones =ransportation <verage) $ 'E=<, /0-1 (=ransportation >ndeF te /asdaC =ransportation >ndeF). Trupa N8S9 HndeMes se izra unava na osnovu akcija koje su listirane na N8S9, dok NasdaQ HndeMes se ra unaju na bazi cena akcija kojima se trguje na +5& tritu.
Tabela III-3. pregled specifini, karakteristika za po#edine berzanske indekse o ko#i!a #e bilo rei u dosadan#e! radu.
Z !#%*' !
4ada se posmatra tehni ki aspekt transakcija akcijama na berzi odnosno kada se posmatra
procedura ili postupak realizacije kupovine*prodaje akcija moe se rei da su transakcije s akcijama na berzi prili no jednostavan posao. Naime, svaka berza svojim aktima o organizaciji detaljno propisuje postupak realizacije transakcija s akcijama po ev od primanja naloga za obavljanje
berzanskih transakcija pa do zaklju ivanja i izvrenja zaklju enih transakcija. 5aj postupak je manje-vie rutinski posao koji obavljaju lanovi berze /brokeri i dileri0 koji su se specijalizirali za obavljanje ovih poslova. Je'utim, klju na pitanja kod transakcija s akcijama na berzi su izuzetno sloena. 5a sloenost se prije svega ogleda u nemogunosti stvaranja pouzdane procene o klju nim elementima berzanskog poslovanja kao to su% ponuda, tranja, cene akcija i sl. +vi elementi se suvie brzo menjaju i skoro je nemogue utvrditi pouzdane zakonitosti u tim promenama. Premda su cene akcija u najveoj meri determinisane odnosom ponude i tranje one su istovremeno pod snanim uticajem i drugih faktora, politi kih i pekulativnih pre svih. 4lju ni elemenat savremenog berzanskog poslovanja zasigurno jesu trine informacije. (erzanski indeksi akcija su nezamenjivo sredstvo za iskazivanje kretanja trine vrednosti akcija i postali su deo svakodnevnice za analiti are i investitore. Naravno ulaga i e, pri donoenju odluka o ulaganju u akcije odre'ene kompanije, nastojati prikupiti i informacije iz drugih izvora kako bi procenili kvalitet menadmenta doti ne kompanije, trini kvalitet njenog poslovnog programa, finansijsku snagu kompanije, konkurenciju kojom je kompanija izloena kao i druga zna ajna pitanja. "rugim re ima, cilj je proceniti snage i slabosti ore'ene kompanije kao i pretnje kojima je ona izloena u svom okruenju. 4oja cena akcija e biti vaea narednog sata, narednog dana, naredne sedmiceY 4oje akcije kupovatiY 4oje prodavatiY 4ada odre'ene akcije kupiti, a kada prodatiY - +vo su samo neka od pitanja na koja, pre svih, analiti ari i ulaga i uporno trae odgovor. N r vno2 ne "osto%i *niver+ #no "r vi#o2 )ode# "o !o%e) (i se )o3 o d ti od3ovor n ov "it n% . Svaka odluka u transakcijama s akcijama na berzi nosi sa sobom manji ili vei rizik. Postoji mogunost da se kroz diverzifikaciju portfolia akcija umanji rizik, ali se rizik ne moe u potpunosti eliminisati. )er se formiranjem optimalne strukture portfolia moe reducirati nesistemski rizik ali uvjek ostaje sistemski rizik. #ato je u berzanskim transakcijama skoro sve mogue. Joete, ako raspolaete pravovremenim i korisnim informacijama /ili pak, ako imate veliku sreu0, vrlo brzo ostvariti veliki profit. Je'utim, isto tako vrlo brzo mogue je zbog loih procena /ili loe sree0 ostvariti i velike gubitke. 5o je jednostavno trina borba u kojoj e bri, ja i i spretniji u esnik ostvariti bolje rezultate od svojih konkurenata.