You are on page 1of 37

Sveu!

ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Prof. dr. sc. Marko Pri#, dipl. ing. gra".

PLOVNI PUTEVI I LUKE


Poglavlje: 2 Gra"enje u moru

11.12.2007.

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Predmet: Poglavlje: Napisali:

PLOVNI PUTEVI I LUKE Gra"enje u moru prof. Marko Pri#, prof. Dubravka Bjegovi#, asist. Marijana Serdar

Sadraj: 2 GRA!ENJE U MORU ..................................................................................................3 2.1 GRADIVA POMORSKIH GRADNJI ......................................................................3 2.2 DJELOVANJE MORA NA GRADIVA ...................................................................3 2.3 BETON I ARMIRANI BETON U MORU ................................................................4 2.3.1 KOROZIJA BETONA I ARMIRANOG BETONA U MORU............................4 2.3.$.$ KOROZIJA BETONA...............................................................................5 2.3.$.2 KOROZIJA ARMATURE U ARMIRANOM BETONU...............................5 2.3.$.2.$ Korozija armaturnog !elika uslijed karbonatizacije...............................7 2.3.$.2.2 Korozija armaturnog !elika uslijed djelovanja klorida ...........................8 2.3.$.2.3 Posljedice korozije armaturnog !elika na armiranobetonsku konstrukciju..........................................................................................................$0 2.3.2 UKLJU"IVANJE TRAJNOSNIH ELEMENATA U PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA .................................................................................10 2.3.2.$ PRISTUP PROJEKTIRANJU NOVIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA SA STAJALITA TRAJNOSTI ......................................................................................$0 2.3.2.2 ODREDNICE O TRAJNOSTI U TEHNI%KOM PROPISU ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE (TPBK) ...................................................................$$ 2.3.2.2.$ Razredi izloenosti .............................................................................$2 2.3.2.2.2 Tehni!ka svojstva i zahtjevi za beton u morskom okoliu ..................$3 2.3.2.2.3 Odre"ivanje trajnosnih svojstava betona ...........................................$6 2.3.3 Ugradba betona pod vodom ......................................................................18 2.4 Pomorski radovi ................................................................................................23 2.4.1 Podmorski iskopi .......................................................................................23 2.4.$-$ Podmorski iakop razrivnog tla ...............................................................24 2.4.2 Nasipi u moru .............................................................................................24 2.4.2-$ Kameni materijal....................................................................................24 2.4.2-2 Betonski materijal za nasipne radove....................................................27 2.4.2-3 Transport materijala za nasipne radove ................................................27 2.4.2-4 Ugradba materijala za nasipne radove........................................................27 2.4.2-5 Planiranje pod morem ...........................................................................27 2.4.3 Betonske podmorske konstrukcije ...........................................................29 2.4.3-$ Podmorski kalupni beton .......................................................................29 2.4.3-2 Betonski elementi ..................................................................................29 2.4.4 Metalne konstrukcije ..................................................................................31 2.4.5 Ostale konstrukcije ....................................................................................31 2.4.5-$ Bitumenske konstrukcije........................................................................3$ 2.4.5-2 Plasti!ni materijali..................................................................................3$ 2.4.5-3 Gabioni..................................................................................................3$ 2.5 Tehnologija gradnje nasipnog lukobrana........................................................32 2.6 Tehnologija gradnje vertikalnog lukobrana ....................................................36

2 Gra"enje u moru

Str.2

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2
2.1

GRA!ENJE U MORU
GRADIVA POMORSKIH GRADNJI

Gradiva koja se upotrebljavaju za gra"enje u moru: - kamen - beton - armirani beton - !elik - prokrom !elik (inox) - lijevano eljezo - bronca - drvo - bitumen - geotekstil - sintetika - gabionske mree.

2.2

DJELOVANJE MORA NA GRADIVA

Morska sredina stalno izaziva kemijska i mehani!ka ote#enja gradiva i konstrukcije.


ATMOSFERA
+ $00 m beton metal drvo

SVVR SVR

VLAENJE

a zona praenja, prskanja i polijevanja c zona povremenog mo!enja b zona !estog mo!enja c zona povr. osuenja d zona stalnog mo!enja

SNR SNNR

Sl. 2.$.$::$

POD VODOM 2 Gra"enje u moru

Visinske zone utjecaja mora na gradiva

Stoga je pitanje trajnosti od velike vanosti. U pogledu ja!ine ote#enja po visini razlikuju se sljede#e !etiri zone napada: a, b, c i d (Sl. 2.$.$::$).

Str.3

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2.3

BETON I ARMIRANI BETON U MORU

Pomorski betoni u pomorskom graditeljstvu mogu biti predgotovljeni (montani) ili monolitni (ugra"eni na licu mjesta). Predgotovljeni betoni omogu#avaju uvijek kvalitetnije konstrukcije, jer se zahtjevi na pomorski beton mogu potpuno ispuniti. Druga je stvar s monolitnim betonima; t.j. betonima ugra"enim u konstrukciju na gradilitu. Tu razlikujemo tehnoloki dvije vrste betona: nadmorski betoni, iznad vode (ugra"eni u suhom), koji su dodue pod utjecajem mora, ali koji dosta dobro omogu#avaju ispunjenje zahtjeva za kvalitetne pomorske betone; podmorski betoni betonirani pod morem. Betoniranje pod vodom je teka tehni!ka zada#a koja pretpostavlja dosta iskustva. Zato se taj na!in gradnje kad god je to mogu#e zamjenjuje predgotovljenim betonima izra"enim u pogonu, ili na suhom na gradilitu.

2.3.1 KOROZIJA BETONA I ARMIRANOG BETONA U MORU


Izme"u svih razli!itih optere#enja iz okolia kojima armiranobetonska konstrukcija moe biti izloena tijekom njenog uporabnog vijeka, maritimni okoli predstavlja jedan od najsloenijih i najagresivnijih utjecaja na konstrukciju. Upravo su u takvom agresivnom maritimnom okoliu Jadrana neke od najve#ih armiranobetonskih konstrukcija u Hrvatskoj. Osnovni kemijski i mehani!ki procesi degradacije koji

nastupaju prilikom dueg izlaganja armiranobetonske konstrukcije morskoj vodi prikazani su na slici 2.3.$::$.

Sl. 2.3.$::$

Utjecaj morske vode na armiranobetonsku konstrukciju

Degradacija armiranobetonskih konstrukcija u morskoj vodi rezultat je vie kemijskih reakcija koje se odvijaju istovremeno, a prvenstveno su uzrokovane djelovanjem klorida i sulfata. Utjecaj klorida na svojstva konstrukcije je viestruk, no svakako je najvanije da izazivaju koroziju armature i degradaciju betona.

2 Gra"enje u moru

Str.4

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2.3.1.1

KOROZIJA BETONA

Degradacija betona uslijed djelovanja morske vode nastaje zbog kemijske razgradnje i luenja sastojaka hidratiziranog cementa, ekspanzije i pojave pukotina, te ljutenja i pucanja betona. Na slici 2.3.$.$::$ prikazana je shema procesa degradacije betona u morskoj vodi. Karbonatizacija je kemijski proces pri kojem uglji!ni-dioksid CO2 iz zraka reagira s kalcij hidroksidom Ca(OH)2 iz povrinskog sloja betona, pri !emu nastaju slabo topljivi kalcij karbonat. Proces karbonatizacije na beton djeluje pozitivno, produkti karbonatizacije zapunjavaju strukturu betona i pove#avaju nepropusnost, ali djeluje negativno na armaturu u armiranom betonu, jer se uslijed karbonatizacije snizuje pH vrijednost porne vode u betonu !ime se pove#ava rizik od korozije (detaljnije objanjeno u poglavlju 2.3.$.2). Reakcijom magnezij sulfata iz mora i kalcij hidroksida iz betona nastaje sekundarni gips i slabo topivi magnezij hidroksid (mineral brucit), koji tako"er zapunjavaju strukturu betona. Djelovanjem sekundarnog gipsa u dubljem sloju betona dolazi do formiranja etringita koji buja i razara strukturu betona.
5 4 3

MORSKA VODA

2 - karbonatizirani sloj betona 3 - djelovanje sulfata - MgSO4 4 - djelovanje sulfata - CaSO4 5 - djelovanje sulfata i klorida 6 - zona izluivanja

Sl. 2.3.$.$::$ Degradacija betona uslijed djelovanja morske vode Ovaj proces bit #e ja!i i bri ako beton uslijed premaenja naprezanja (!ega kod dobro dimenzionirane konstrukcije ne smije biti) dobije pukotine koje otvaraju put koroziji dublje u beton. 2.3.1.2 KOROZIJA ARMATURE U ARMIRANOM BETONU

a)

b)

Sl. 2.3.$.2::$ Ote#enja uzrokovano korozijom a) Kr!ki most, b) Torpedo, Rijeka Korozija armature u armiranom betonu je uzro!nik brojnih otkazivanja nosivih armiranobetonskih konstrukcija (Slika 2.3.$.2::$), te stoga predstavlja jedan od zna!ajnijih !imbenika pri prora!unu novih i odravanju postoje#ih gra"evina.
2 Gra"enje u moru Str.5

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Gotovo svi metali i njihove legure su u nestabilnom termodinami!kom stanju i u osnovi tee vra#anju u stabilnije stanje procesom korozije. Korozijski ciklus se moe objasniti i kao elektrokemijski proces kojim se metal koji je u visoko energetskom stanju (dobiven iz rude uz upotrebu energije) vra#a u nie energetsko stanje (stabilnije) reagiraju#i s okolinom i osloba"aju#i energiju, pri !emu nastaje korozijski produkt (hr"a na !eliku) koji je sli!an po!etnoj rudi iz koje je dobiven (slika 2.3.$.2::2).

Slika 2.3.$.2::2 Korozijski ciklus U armiranobetonskog konstrukciji koja je izloena utjecajima iz morskog okolia dva su osnovna razloga korozije armature u betonu: $ smanjivanja pH razine betona zbog reakcije hidroksida iz cementa s atmosferskim CO2 ; t.j.karbonatizacija koja razara "kemijsku" i "fizi!ku" zatitne barijere betona oko armaturnog !elika penetracije klorida u pore oko armature (kod dovoljno visoke koncentracije iona klora mogu destabilizirati pasiviziraju#i film iako pH vrijednost porne vode ostaje nepromijenjena).

Slika 2.3.$.2::3 Uzroci korozije armature u betonu Oba su procesa potpomognuta pukotinama od naprezanja konstrukcije ako ih je bilo.
2 Gra"enje u moru Str.6

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2.3.1.2.1

Korozija armaturnog #elika uslijed karbonatizacije

U uvjetima neagresivne okoline kvalitetan beton prua dobru antikorozivnu zatitu armaturnom !eliku. Neposredno nakon procesa hidratacije na !eliku se stvara tzv. zatitni pasivni sloj oksida eljeza, koji je nepropustan i stabilan sve dok je pH vrijednost porne vode u betonu dovoljno visoka (pH&$2). %elik na taj na!in nije izloen koroziji sve dok se ne uniti spomenuti zatitni pasivni sloj. Formiranje i stabilnost pasivnog sloja na povrini !elika ovisi o pH vrijednosti porne vode koja okruuje armaturu. Ako nema klorida ili drugih iona pasivni film se stvara i odrava neograni!eno i u!inkovito sprije!ava nastanak korozije sve dok je pH razina porne vode dovoljno visoka (pH&$2). Dakle rizik korozije armature je minimalan u dobro projektiranoj konstrukciji s dovoljnom debljinom kvalitetno izvedenog zatitnog sloja koji prua kemijsku i fizi!ku barijeru koroziji. U odre"enim uvjetima, a to je npr. ako se pH betona (ustvari porne vode u betonu) uslijed karbonatizacije ili djelovanja kiselih otopina smanji, te beton postane priblino neutralan (pH<9 do $0), ili ako je koli!ina klorida ve#a od tzv. kriti!ne vrijednosti, te ako ima dovoljno vlage i kisika, moe zapo!eti proces korozije.
Kemijska barijera je visoko lunata (alkalna) porna voda (pH > $2). Ona omogu#uje formiranje i odravanje filma od zatitnog pasivnog sloja na povrini !elika. Formiranje filma moe se prikazati sljede#im jednadbama (Bertolini et al., 2004):

Fe Fe 2 + + 2e .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .........($) Fe 2 + + 2OH Fe(OH) 2 .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... ...( 2) Fe(OH) 2 + O 2 FeOOH + H 2 O.......... .......... .......... .......... .......... .......... .......... ......( 3)
Pasiviziraju#i film moe biti od eljezo(II)oksida ili eljezo(III)oksida. Oba su kemijski stabilni u betonu ukoliko nema procesa karbonatizacije i/ili prisutnosti klorida. eljezo(III)oksid je puno stabilniji, osobito u prisutnosti klorida, dok oba gube svojstva ukoliko razina pH padne ispod $2. Fizi!ka barijera je nepropusnost zatitnog sloja betona, koji ograni!ava prodiranje kisika do armature sprje!avaju#i time korozijsku reakciju, !ak i uz ote#en pasiviziraju#i film na povrini armature. Korozija armature zapo!ne kada se smanji djelovanje kemijske barijere i kad pasiviziraju#i film postane nestabilan; t.j. kad zapo!ne t.z.v. depasivizacija. Daljnje napredovanje korozije armature ide s razaranjem "fizi!ke barijere"; t.j. s pukotinama i porozno#u betona. Lokalna depasivizacija se doga"a na povrini armature u blizini pukotina koje mogu nastati uslijed korozije betona ili uslijed premaenja naprezanja u betonu. Korozija je u ovom slu!aju lokalna, gdje se depasivizirana zona ponaa kao anoda. Masovna depasivizacija se moe pojaviti i na velikoj povrini armature kada je beton porozan (ima slabu "fizi!ku barijeru"), jer dolazi do penetracije uglji!nog dioksida ( CO2 ) do povrine armature. U ovom slu!aju dolazi do op#e korozije na mnogo mjesta na povrini armature, koja se ponaaju kao anode (Sl. 2.3.$.2.$::$).

O2

armatur

CO 2 H 2O

katoda

beton kao elektrolit

hr!a 2Fe(OH) 2

anoda

Slika 2.3.$.2.$::$ !lanak u betonu

Galvanski

2 Gra"enje u moru

Str.7

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Kada korozijski proces zapo!ne njegova brzina ovisi o nekoliko uvjeta; dva najvanija su: dostupnost kisika na katodnim podru!jima i prisutnost vodene otopine u porama betona u blizini armature, slika 2.3.$.2::3. Ti uvjeti su neophodni, jer mora postojati medij kroz koji #e te#i struja iona od katode prema anodi. Formiranje i stabilnost pasivnog sloja na povrini !elika ovisi o pH vrijednosti porne vode koja okruuje armaturu. Ako nema klorida ili drugih iona pasivni film se stvara i odrava neograni!eno i u!inkovito sprije!ava nastanak korozije sve dok je pH razina porne vode dovoljno visoka (pH&$2).

2.3.1.2.2

Korozija armaturnog #elika uslijed djelovanja klorida

Glavni uzro!nik korozije armature su ioni klora iz porne vode u betonu i iz okoline (koji pak mogu mijenjati koncentraciju klora u pornoj vodi). Koroziji uzrokovanoj kloridima najvie su izloene armiranobetonske konstrukcije u maritimnom okoliu kao i armiranobetonske konstrukcije prometnica, koje se zimi nekontrolirano posipaju solju za odmrzavanje. Ukupna koli!ina klorida u betonu sastoji se od vezanih i slobodnih iona klora u pornoj vodi i betonu, !iji zbroj !ini ukupan sadraj klorida, a moe se izraziti na masu cementa u betonu ili na ukupnu masu betona. U procesu korozije sudjeluju samo slobodni ioni klora otopljeni u pornoj vodi. Korozija uzrokovana ionima klorida moe se podijeliti u !etiri osnovna stupnja, kao to je prikazano na slici 2.3.$.2.2::$ na kraju kojih su !etiri karakteristi!ne posljedice korozije: $. 2. 3. 4. razaranje pasivnog sloja armature uz koroziju !elika i smanjenje povrine presjeka armaturnih ipki, raspucavanje betona uz otvaranje puta ja#em procesu korozije, ljutenje betona uz otvaranje puta masovnom procesu korozije i slom konstrukcije.

stupanj degradacije uslijed korozije

3
$ 2

Slika $.3.$.2.2::$ Stupnjevi degradacije armiranobetonske konstrukcije uslijed korozije (Rostam, $999)

Karakteristi!ne pojave na povrini armiranobetonske konstrukcije po kojima se moe odrediti stupanj degradacije uslijed korozije prikazane su na slikama 2.3.$.2.2::2, 2.3.$.2.2::3, 2.3.$.2.2::4 i 2.3.$.2.2::5. Utjecaj iona klora Cl na depasivaciju !elika, i pri visokim razinama pH porne vode, moe se objasniti kao natjecanje dva procesa: stvaranje i obnavljanje pasiviziraju#eg filma od strane hidroksilnih iona OH i razaranje filma djelovanjem iona klorida Cl . Kad kloridni ion jednom razori zatitni pasivni sloj oko armature omogu#en je pristup iona klora na armaturni !elik. Uslijed toga dolazi do formiranja eljeznog klorida koji se u reakciji s vodom i kisikom rastvara na eljezni hidroksid, slobodni vodik i kloridni ion, to dovodi do daljnjeg razaranja pasivnog filma i formiranja toka struje izme"u anodnih i katodnih podru!ja armature.
2 Gra"enje u moru Str.8

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Slika 2.3.$.2.2::2 Pojava mikropukotina

Slika 2.3.$.2.2::3 Pojava sme"ih mrlja na betonu

Slika 2.3.$.2.2::4 Ljutenje zatitnog sloja


Fe Fe Fe
2+

Slika 2.3.$.2.2::5 Otpadanje ve#ih komada

+

+ 2e

FeCl 2 + FeCl 2 + H 2 O + OH Fe(OH) 2 + 2Cl + H 4Fe(OH) 2 + 2H 2 O + O 2 4Fe(OH) 3 2Fe(OH) 3 Fe 2 O 3 H 2 O + 2H 2 O

+ 2Cl

Vidljivo je da se ioni klora Cl regeneriraju jer nastali produkt korozije, hr"a, ne sadri ione klora, iako se eljezni klorid stvara u najranijoj fazi. Time se omogu#uje trajno djelovanje klorida i daljnji proces korozije.

2 Gra"enje u moru

Str.9

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Depasivizacija povrine !elika se doga"a onda kada je na razini armature dosegnuta vrijednost koncentracije klorida koju nazivamo kriti!na koncentracija klorida. Iz laboratorijskih
eksperimenata na !eliku uronjenom u otopinu poznate pH vrijednosti dobiveno je da je prekid pasivnog sloja kontroliran koncentracijom slobodnih kloridnih iona u odnosu na koncentraciju hidroksilnih iona i ustanovljena je vrijednost praga Cl /OH = 0,6. U praksi se kriti!na koncentracija klorida Ccr

odre"uje u odnosu na masu cementa ili na masu betona, a uglavnom su prihva#ene vrijednosti: Ccr = 0,4 % na masu cementa, odnosno Ccr = 0,05 % na masu betona. Kriti!na
koncentracija klorida je vaan parametar za procjenu vijeka armiranobetonskih konstrukcija osjetljivih na kloride kao i za popravak konstrukcija gdje su kloridi prodrli u betonski zatitni sloj, ali gdje jo nije po!ela korozija armature.

2.3.1.2.3

Posljedice korozije konstrukciju

armaturnog

#elika

na

armiranobetonsku

Prva posljedica procesa korozije armature kod armiranobetonskih konstrukcija je da se smanjuje popre!ni presjek armature, a time i njezina nosivost. Druga posljedica je da produkti korozije zauzimaju ve#i volumen nego !elik (!ak i do est puta ve#i), to uzrokuje vla!na naprezanja u betonu. Ako su vla!na naprezanja u betonu ve#a od njegove vla!ne !vrsto#e, rezultat je pucanje betona i ljutenje zatitnog sloja (Sl. 2.3.$.2.3::$) to otvara put jo ja!em procesu korozije.

Slika 2.3.$.2.3::$

Pove#anje volumena prilikom korozije !elika u armiranom betonu

2.3.2 UKLJU"IVANJE TRAJNOSNIH ELEMENATA U PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA


2.3.2.1 PRISTUP PROJEKTIRANJU NOVIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA SA STAJALITA TRAJNOSTI

Na slici 2.3.2.$::$ dana je shema projektiranja novih armiranobetonskih konstrukcija izloenih djelovanju maritimnim uvjetima.

2 Gra"enje u moru

Str."0

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

PRISTUP PROJEKTIRANJU NOVIH BETONSKIH KONSTRUKCIJA


ODRE'IVANJE PROJEKTNIH UVJETA
Zahtjevi investitora ivotni vijek, Materijal Okoli Zahtjevi konstrukcije za nosivost, uporabivost i trajnost

IDEJNO RJEENJE
Prora!uni funkcionalnosti Oblikovanje konstrukcije Prora!un isplativosti Ne zadovoljava
Ne zadovoljava

IDEJNI PROJEKT
Odre"ivanje kriterija za mehani!ku otpornost i stabilnost (TPBK) Osnovni prora!uni mehani!ke otpornost i stabilnosti

GLAVNI PROJEKT
ODRE'IVANJE PROJEKTNIH KRITERIJA
Kriteriji za mehani!ku otpornost i stabilnost (TPBK) Kriteriji za trajnost (HRNEN $992-$-$ i TPBK)

PRORA%UNI
Prora!un mehani!ke otpornost i stabilnosti Projekt betona Prora!un trajnosti

PROJEKT UPORABE I ODRAVANJA KONSTRUKC.


Plan pregleda Projekt monitoringa

PROJEKT ZATITE KONSTRUKCIJE PROJEKT RUENJA I ZBRINJAVANJA OTPADA


Slika 2.3.2.$::$ Shema projektiranja armiranobetonskih konstrukcija s naglaskom na trajnost 2.3.2.2 ODREDNICE O TRAJNOSTI U TEHNI"KOM PROPISU ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE (TPBK)

Postupci prora!una stabilnosti, nosivosti i deformacija konstrukcija dobro su definirani i matemati!ki precizirani na principima tehni!ke mehanike u propisima, normama i raznim preporukama za projektiranje armiranobetonskih i prednapetih konstrukcija. Trajnost konstrukcija se jo uvijek propisuje iskustvenim pravilima za materijale i tehnologiju, to uklju!uje propisani vodocementni omjer, marka betona, minimalna koli!ina cementa, aeriranje i vrijeme njegovanja betona. No samo time se ne osigurava zahtijevani ivotni vijek armiranobetonske konstrukcije to dokazuju brojni primjeri starijih armiranobetonskih konstrukcija ote#enih korozijom. U nekim slu!ajevima ote#enja uslijed optere#enja iz okoline su uzrokovala kolaps konstrukcije. Takvi slu!ajevi su potaknuli nova istraivanja razli!itih mehanizama degradacije materijala koja jo nisu ula u propise.

U novom Tehni!kom propisu za betonske konstrukcije (TPBK, 2006), koji je stupio na snagu u srpnju 2006., a oslanja se na europske norme, zahtjevi za beton u pogledu trajnosti su postali bitno stroi. Iako je zadran konvencionalni pristup (pristup pretpostavlja se da zadovoljava), proiren je s novim klasama izloenosti, uz posebne zahtjeve na trajnost za specijalne uvjete izloenosti. Nadalje zahtjevi s obzirom na debljinu zatitnog sloja betona i vodocementni omjer su postali stroi.
2 Gra"enje u moru Str.""

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2.3.2.2.1

Razredi izloenosti

Tehni!ki propis za betonske konstrukcije (TPBK) se, glede trajnosti, oslanja na normu HRN EN 206-":2006 Beton -- ". dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost, prema kojoj se djelovanje okolia na betonske konstrukcije odre"uje "razredima izloenosti" (Tab. 2.3.2.2.$::I). U vezi razreda

izloenosti dani su minimalni tehnoloki zahtjevi (Tab. 2.3.2.2.$::II) prema kojima treba projektirati odgovaraju#e sastave betona kao i kriteriji za sastav i svojstva betona (tla!na !vrsto#a, minimalni zatitni sloj, maksimalni vodocementni omjer, minimalni sadraj pora).
Razred Opis okolia Primjeri mogu#e pojave razreda izloenosti

$ Nema rizika od ote#enja X0 Vrlo suho Elementi bez armature u neagresivnom okoliu a 2 Korozija armature uzrokovana karbonatizacijom ) Elementi u prostorijama obi!ne vlanosti zraka; elementi stalno XC $ Suho ili trajno vlano uronjeni u vodu XC 2 Vlano, rijetko suho Dijelovi spremnika za vodu; dijelovi temelja Dijelovi do kojih vanjski zrak ima stalni ili povremeni pristup; XC 3 Umjerena vlanost prostorije s atmosferom visoke vlanosti Vanjski betonski elementi izravno izloeni kii; elementi u XC 4 Cikli!ko vlano i suho podru!ju kvaenja vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke) 3 Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora XD $ Umjerena vlanost Podru!ja prskanja vode s prometnih povrina; privatne garae Bazeni za plivanje i kupalita sa slanom vodom; elementi XD 2 Vlano, rijetko suho izloeni industrijskim vodama koje sadre kloride Elementi izloeni prskanju vode s prometnih povrina na koja XD 3 Cikli!ko vlano i suho se nanose sredstva za odle"ivanje; parkiraline plo!e 4 Korozija armature, uzrokovana kloridima iz mora Izloeno soli iz zraka, ali ne u XS $ izravnom dodiru s morskom Vanjski elementi u blizini obale vodom XS 2 Uronjeno Stalno uronjeni elementi u lukama XS 3 U zonama plime i prskanja vode Zidovi lukobrana i molova 5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja, sa ili bez sredstava za odle"ivanje Umjereno zasi#enje vodom, bez Vanjski elementi XF $ sredstva za odle"ivanje Umjereno zasi#enje vodom, sa Podru!ja prskanja vode s prometnih povrina, sa sredstvom za XF 2 sredstvom za odle"ivanje ili odle"ivanje; podru!je prskanja morskom vodom morska voda Jako zasi#enje vodom, bez Otvoreni spremnici za vodu; elementi u podru!ju kvaenja XF 3 sredstva za odle"ivanje vodom (slatkovodna jezera i/ili rijeke) Prometne povrine tretirane sredstvima za odle"ivanje; preteno vodoravni elementi izloeni prskanju vode s Jako zasi#enje vodom, sa prometnih povrina na koja se nanose sredstva za odle"ivanje; XF 4 sredstvom za odle"ivanje ili parkiraline plo!e bez zatitnog sloja; elementi u podru!ju morskom vodom morske plime; mjesta na kojima moe do#i do struganja u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije 6 Beton izloen kemijskom djelovanju Spremnici u postrojenjima za tretiranje voda iz kanalizacije, XA $ Slabo kemijski agresivni okoli spremnici teku#ih umjetnih gnojiva Umjereno kemijski agresivni Betonski elementi u dodiru s morskom vodom; elementi u XA 2 okoli, konstrukcije u marinama agresivnom tlu Kemijski agresivne vode u postrojenjima za tretiranje otpadnih voda; spremnici za silau i korita (ljebovi) za hranjenje XA 3 Jako kemijski agresivni okoli ivotinja; rashladni tornjevi s dimnjacima za odvo"enje dimnih plinova 7 Beton izloen habanju Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu vozila s XM $ Umjereno habanje pneumatskim gumama na kota!ima

2 Gra"enje u moru

Str."2

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet XM 2 XM 3 Znatno habanje Ekstremno habanje

Plovni putevi i luke 2007. Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s pneumatskim ili s tvrdim gumama na kota!ima Elementi industrijskih konstrukcija izloeni prometu viljukara s pneumatskim gumama ili !eli!nim kota!ima; hidrauli!ke konstrukcije u vrtlonim (uzburkanim) vodama (npr. bazeni za destilaciju); povrine izloene prometu gusjeni!ara

Tab. 2.3.2.2.$::I

Razredi izloenosti

Max v/c Razred Min razred Min koli!ina Min koli!ina Drugi zahtjevi 3 izloenosti omjer !vrsto#e cementa (kg/m ) zraka (%) Nema rizika korozije X0 C 20/25 Korozija armature uzrokovana karbonatizacijom XC $ 0.65 C 25/30 260 XC 2 0.60 C 30/37 280 XC 3 0.55 C 30/37 280 XC 4 0.50 C 30/37 300 Korozija armature uzrokovana kloridima iz mora XS $ 0.50 C 30/37 300 XS 2 0.45 C 35/45 320 XS 3 0.45 C 35/45 340 Korozija armature uzrokovana kloridima koji nisu iz mora XD $ 0.55 C 30/37 300 XD 2 0.55 C 30/37 300 XD 3 0.45 C 35/45 320 Smrzavanje i odmrzavanje Agregat s XF $ 0.55 C 30/37 300 a dovoljnom XF 2 0.55 C 25/30 300 4.0 a otporno#u na XF 3 0.50 C 30/37 320 4.0 a smrzavanje XF 4 0.45 C 30/37 340 4.0 Kemijski agresivan okoli XA $ 0.55 C 30/37 300 Sulfatno otporni b XA 2 0.50 C 30/37 320 cement XA 3 0.45 C 35/45 360 Beton izloen habanju XM $ C30/37 Manje maksimalno XM 2 C30/37 zrno agregata XM 3 C35/45 a) Kada beton nije aeriran, ponaanje betona treba ispitivati prema prikladnoj metodi u usporedbi s betonom kojemu je otpornost na smrzavanje za relevantni razred izloenosti dokazana. b) 2 Kada SO4 vodi ka razredu izloenosti XA2 i XA3 ispravno je koristiti sulfatno-otporni cement. Kada je cement razredovan prema sulfatnoj otpornosti, umjereno ili visoko sulfatno otporni cement treba rabiti u razredu izloenosti XA2 (i u razredu izloenosti XA$ kad je primjenljiv), a visoko sulfatno otporni cement treba rabiti u razredu izloenosti XA3.

Tab. 2.3.2.2.$::II 2.3.2.2.2

Preporu!ene vrijednosti sastava i svojstava betona za razrede izloenosti

Tehni#ka svojstva i zahtjevi za beton u morskom okoliu

TPBK propisuje tehni!ka svojstva i druge zahtjeve za beton koji se ugra"uje u betonsku konstrukciju, te na!in potvr"ivanja sukladnosti betona. Tehni!ka svojstva betona i materijal od kojih se beton proizvodi moraju biti specificirana prema TPBK i normi HRN EN 206-":2006, te normama specifikacijama za materijale.

Svojstva svjeeg betona specificira izvo"a! betonskih radova, ili su prema potrebi specificirana u projektu betonske konstrukcije. Svojstva o!vrsnulog betona specificiraju se u projektu betonske konstrukcije. Obavezno se specificira razred tla!ne !vrsto#e, te ostala
2 Gra"enje u moru Str."3

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

svojstva prema potrebi (otpornost na cikluse smrzavanja i odmrzavanja, vodonepropusnost i drugo). Time je velika odgovornost dana projektantima.
Trajnost betona direktno ovisi o njegovoj sposobnosti spre!avanja prodiranja supstanci koje uzrokoju degradaciju betona, poput: - vode pove#ava volumen prilikom smrzavanja/odmrzavanja, prenosi ione klorida koji uzrokuju koroziju, reagira s kalcij-dioksidom iz cementa pri !emu nastaje kalcij-karbonat koji sniuje pH vrijednost betona - klorida glavni uzro!nici korozije - kisika potpomae koroziju !elika - sulfata reagiraju s aluminatnim sastojcima.

Projektirati trajni beton zna!i projektirati beton koji #e imati malu propusnost i mali koeficijent difuzije klorida. Mala propusnost betona postie se odgovaraju#om kombinacijom snienog vodocementnog omjera, njegovanja betona i koritenja sastojaka koji zamijenjuju cement, poput silikatne praine. Cement
Za inicijaciju i napredovanje korozije armature presudan faktor je koli!ina i sastav porne vode u betonu. Upravo su zato za korozijski proces jako bitni oni konstituenti betona koji odre"uju pH vrijednost porne vode, ukupnu poroznost i veli!inu pora. Prilikom hidratacije cementa kalcijev silikat reagira s vodom te nastaje kalcij hidroksid Ca(OH)2, jedan od glavnih uzro!nika visoke alkalnosti porne vode. Moe se zaklju!iti da to je ve#a prisutnost alkalija (CaOH2, NaOH i KOH) u cementu, ve#a je pasivnost armature u betonu, odnosno manja je vjerojatnost pojave korozije.
Razred izloenosti Tip cementa koji se ne primjenjuje u betonu

XC2,XC3 XD XS

CEM III/C CEM IV CEM V CEM II/AiB-P/Q CEM II/AiB-M

Izbor cementa, u mnogim primjenama, naro!ito u nepovoljnim uvjetima okolia ima utjecaj na trajnost betona, morta ili injekcijske mase, npr. otpornost na smrzavanje, kemijsku otpornost i zatitu armature.

Svi razredi okoline

CEM II/AiB-W za elemente betonske konstrukcije s adhezijskim prednapinjanjem CEM III CEM IV CEM V

Pri izboru cementa, osobito u pogledu vrste i razreda !vrsto#e za razli!ite primjene i stupnjeve izloenosti, treba uzeti u obzir ograni!enja za primjenu cementa u betonu prema normi HRN EN $97-$. dana u 2.3.2.2.2::I. Tab. 2.3.2.2.2::I Ograni!enja na primjenu cementa u betonu po razredima izloenosti (TPBK 2006)

Vodocementni omjer
Poroznost betona i koeficijent difuzije direktno ovise o vodocementnom omjeru. Smanjenje vodocementnog omjera smanjuje poroznost betona, to uzrokuje sporiji prodor klorida i bolju korozijsku pasivnost armature u betonu. Maksimalni vodocementni omjeri za odre"ene razrede okolia dani su u Tab.

2.3.2.2.$::II. Agregat
2 Gra"enje u moru Str."4

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Agregat nema velikog utjecaja na koroziju armature u betonu, osim ako je agregat izrazito porozan i/ili sadri ve#u koli!inu klorida. Poroznost cementne paste u okolini zrna agregata je ve#a
od poroznosti ostale cementne paste. Zato je potrebno posvetiti panju na veli!inu zrna agregata u zatitnom sloju betona. Ukoliko je veli!ina zrna agregata priblino jednaka debljini zatitnog betonskog sloja, prodor klorida kroz beton do armature #e biti olakan. Prema HRN EN 206-"/A":2004, tip agregata, granulometriju i razrede obzirom na specificirana svojstva bira se uzimaju#i u obzir: izvedbu radova krajnju uporabu betona uvjete okolia kojima #e beton biti izloen sve uvjete za izloeni agregat ili agregat za zavrnu obradu betona.

Sadraj klorida u agregatu


Sadraj klorida izraenih kao kloridni ioni (Cl ), ispitan prema HRN EN "744-":2004 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata - ". dio: Kemijska analiza ne smije biti ve#i od vrijednosti prikazanih u tablici 2.3.2.2.2::II. Maksimalni sadraj kloridnih iona (%) 0,$5 0,06 0,03 Tab. 2.3.2.2.2::II Namjena nearmirani beton armirani beton prednapeti beton Sadraj kloridnih iona ispitan prema HRN EN $744-$
-

Dodaci cementu
Posljednjih godina postoji inicijativa za smanjenjem tetnog utjecaja cementne industrije na okoli i za stvaranjem odrive i ekoloki zadovoljavaju#e industrije cementa, a ujedno i tehnologije betona. Jedno od rjeenja kako da se zatiti okoli je to da se dio cementa, potrebnog za proizvodnju betona, zamijeni nusproduktima dobivenim iz termoelektrana i metalurke industrije, poput zgure, lete#eg pepela ili silikatne praine. Nedavna istraivanja pokazala su da betoni u !ijem je sastavu dio cementa

zamijenjen s materijalima poput silikatnog praha, zgure, lete#eg pepla i sl. imaju manju propusnost od klasi!nih betona. Kemijski dodaci
Tehni!ka svojstva kemijskih dodatka betonu moraju ispunjavati op#e i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona prema normama HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5, Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje - 2. dio: Dodaci betonu - Definicije, zahtjevi, sukladnost, ozna!ivanje i obiljeavanje normama na koje te norme upu#uju i na temelju odredbi Priloga E i to ovisno o vrsti dodatka betonu, za sljede#e tipove dodataka:

plastifikator superplastifikator dodatak za zadravanje vode aerant ubrziva! vezivanja ubrziva! o!vr#ivanja usporiva! vezivanja dodatak za vodonepropusnost usporiva! vezivanja/plastifikator

2 Gra"enje u moru

Str."5

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

usporiva! vezivanja/superplastifikator ubrziva! vezivanja/superplastifikator ubrziva! vezivanja/plastifikator ubrziva! vezivanja mlaznog betona ubrziva! vezivanja mlaznog betona bez sadraja alkalija dodatak za kontrolu konzistencije mlaznog betona dodatak za poboljanje veze slojeva mlaznog betona dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama*

2.3.2.2.3

Odre$ivanje trajnosnih svojstava betona

Prilikom projektiranja novih betonskih konstrukcija odnosno sastava betona svojstva o!vrsnulog betona moraju biti specificirana u projektu betonske konstrukcije ovisno o uvjetima njezine uporabe. Propusnost betona
Trajnost betona, armiranog i prednapetog betona prije svega je odre"ena mogu#no#u penetracije agresivnih tvari iz okolia u unutranjost elementa. Iz tog razloga su svojstva apsorpcije, difuzije i te!enja fluida pod pritiskom, kroz poroznu strukturu cementnog kamena osnovni parametri koje treba poznavati za

a)

b)

c)

d)

Slika 2.3.2.2.3::$

Ispitivanje: a) vodopropusnosti, b) plinopropusnosti, c) kapilarnog upijanja, d) difuzije klorida


Str."6

2 Gra"enje u moru

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

procjenu potencijalne trajnosti armiranobetonske konstrukcije. Prisutnost vode odnosno vlage je najvaniji faktor koji utje!e na mehanizme ote#enja (degradacije), osim mehani!kih ote#enja. Transport vode unutar betona je odre"en vrstom, veli!inom i distribucijom pora, te postojanjem mikro i makropukotina. Iz toga proizlazi da je kontroliranje nastanka i distribucije pora i pukotina esencijalno za trajnost materijala. Tvari koje prodiru u beton i uzrokuju degradaciju osnovnog materijala, mogu prodirati na vie na!ina, a uglavnom se radi o !etiri osnovna transportna mehanizma: kapilarno upijanje, propusnost, difuzija i migracija.

Kao to je !vrsto#a materijala osnovni parametar mehani!kih svojstava tako je propusnost materijala (vodopropusnost, plinopropusnost, difuzija kloride ili propusnost nekih drugih kemijski agresivnih supstanci) osnovni parametar trajnosnih svojstava materijala. Jednako kao to vrijedi za !vrsto#u materijala da je jasno definirana, fizikalno objanjiva, eksperimentalno lako izra!unana i prema izra!unanoj vrijednosti jednostavno ocjenjena, jednako vrijedi i za svojstva propusnosti. Zatitni sloj za antikorozivnu zatitu armature u betonu Jedna od glavnih mjera zatite od korozije armature, ali i pove#anja trajnosti, je ostvarivanje kvalitetnog betona u zoni zatitnog sloja, te projektiranje i izvedba dovoljne debljine zatitnog sloja. Minimalna debljina zatitnog sloja betona utvr"uje se u ovisnosti o razredu izloenosti te na!inu armiranja elementa. U tablici 4 dane su najmanje vrijednosti debljine zatitnog sloja betona cmin za zatitu od korozije armature i doputena odstupanja zatitnog sloja. Za istovremene utjecaje vie razreda izloenosti mora se usvojiti zahtjev ve#eg zatitnog sloja.
Razred izloenosti XC$ XC2 XC3 XC4 XD$ XD2 c XD3 ) Najmanji zatitni sloj cmin (mm) ) ) za armaturu 20 35 35 40 55
a b

Doputena odstupanja zatitnog sloja c (mm) $0

$5

) Ako su elementi izvedeni od betona za dva razreda vie od najmanjeg razreda specificiranog u tablici 2.25, zatitni sloj moe se smanjiti za 5 mm. Ovo, me"utim, ne vrijedi za razred izloenosti XC$. b ) Ako se beton na mjestu (in-situ) vee s betonom predgotovljenog elementa, zatitni sloj na tom spoju moe se smanjiti do 5 mm u predgotovljenom elementu i do $0 mm u betonu na mjestu. Ipak, pravila specificirana u Prilogu H TPBK, za osiguranje prianjanja moraju se potivati ako je armatura potpuno c iskoritena u fazi izvedbe. ) U nekim slu!ajevima armatura #e trebati posebnu zatitu od korozije. Tab. 2.3.2.2.3::I Najmanje vrijednosti zatitnog sloja

XS$ XS2 XS3

55

Sadraj klorida u betonu


Porijeklo klorida u betonu moe biti iz samih sastojaka betona (u agregatu ili vodi) te iz okoline, uslijed djelovanja mora ili soli za odmrzavanje. Ako je sadraj kloridnih iona dostatan (ve#i od kriti!ne koncentracije), moe do#i do razaranja pasivnog zatitnog sloja i po!etka procesa korozije. Sadraj klorida u betonu izraen kao postotak kloridnih iona na masu cementa, ne smije prije#i vrijednosti dane za odabrani razred sadraja klorida u tablici Tab. 2.3.2.2.3::III.

2 Gra"enje u moru

Str."7

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet Uporaba betona Ne sadri !eli!nu armaturu ni drugi ugra"eni metal osim nehr"aju#ih vodilica Sadri !eli!nu armaturu ili drugi ugra"eni metal Razred sadraja a klorida Cl $,0

Plovni putevi i luke 2007. Najve#i sadraj Cl na b masu cementa $,00 %


-

Cl 0,20 0,20 % Cl 0,40 0,40 % Cl 0,$0 0,$0 % Sadri !elik za prednapinjanje Cl 0,20 0,20 % a U odre"enim uvjetima uporabe betona izbor razreda ovisi o odredbama vae#im na mjestu uporabe betona. b Pri rabljenju mineralnih dodataka tipa II koji su uklju!eni u prora!un koli!ine cementa, sadraj klorida se izraava kao postotak klornih iona na masu cementa plus ukupna koli!ina ura!unatog mineralnog dodatka. Tab. 2.3.2.2.3::II LITERATURA Bentur, A.; Diamond, S.; N.S. Berke: Steel Corrosion in Concrete, E & FN Spon, UK, $997. Bertolini, L.; Elsener, B.; Pedeferri, P.; Polder, R.: Corrosion of Steel in Concrete, WILEY-VCH, 2004 Bjegovi#, D. $99$. Projektiranje betonskih konstrukcija u kemijski agresivnoj okolini, Disertacija, Fakultet gra"evinskih znanosti Sveu!ilita u Zagrebu, Zagreb Mehta, P.K.: Concrete: Structure, Properties and Materials, Prentice-Hall, Inc. Englewood Cliffs, New Jersey, $986. Radi#, J. i sur. Betonske konstrukcije Priru!nik, Sveu!ilite u Zagrebu Gra"evinski fakultet, Zagreb, 2006. Roskovi#, R., Bjegovi#, D. Role of mineral additions in reducing CO_2 emission Cement and Concrete Research. 35 (2005) , 5; 974-978 (!lanak, znanstveni rad). Rostam, S.: CEB Design Guide and the DuraCrete Design manual, DuraNet/CEN TC $04 Workshop, Berlin, $999. Stipanovi#, I.: Prora!un uporabnog vijeka armiranobetonskih konstrukcija izloenih djelovanju klorida, Magistarski rad, Zagreb, 2005 god. Tehni!ki propis za betonske konstrukcije, NN br. $0$/06. www.corrosioncost.com, www.flyash.com, http://www.silicafume.org Najve#i dozvoljeni sadraj klorida u betonuda u betonu

2.3.3 UGRADBA BETONA POD VODOM


Ugradnja pod vodom temelji se na !injenici da za stvrdnjavanje nije potreban zrak. Dapa!e; stvrdnjavanje je jednako ili bplje pod vodom. No poto pod vodom nije mogu#e vibrirenje (zbog ispiranja cementa vodom), svjei beton za podmorsko betoniranje mora biti dovoljno teku# da potpuno ispuni kalup. Stoga naro!itu panju treba posvetiti glavnoj fazi betoniranja:. ugradbi betona. Pritom se beton ne smije razmijeati t.j. vodom razjediniti i isprati. Da se to nebi desilo osnovno je pravilo da beton ne smije slobodno padati kroz vodu: t.j. betonska masa na putu ugradnje ne smije dolaziti direktno u dodir s vodom. Kad bi se beton slobodno sipao direktno kroz vodu brzo tonjenje betona ispiralo bi sitne !estica betonske mase, prvenstveno cementa, t.j. razjedinilo svjei beton na agregat i cement. Potom bi se na dno kalupa najprije nataloila najkrupnija granulacija; t.j. na dnu kalupa ostao bi !isti agregat. Na njemu bi se nakon relativno dugog razdoblja slegao rahli cement.
2 Gra"enje u moru Str."8

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Postoji nekoliko isprobanih na!ina ugradbe betona pod morem (Sl. 9.$.2-4::$): a) Betoniranje na p l i # a k u (do $ m dubine) izvodi se istresaju#i beton na suhom (gomila iznad vode) koji onda svojim tlakom porinjava pokos betona prema naprijed i tako betonska masa postepeno ispunjava cijeli profil. U kontaktu s vodom uvijek je ista povrina betona tako da se preostala masa ne#e isprati. P o k r e t n a cijev radi po principu kontraktora (vidi f) a slui za podvodno betoniranje plo!a u slu!ajevima kad se ne postavlja veliki zahtjev na kvalitet podvodnog betona. Dizali!na g r t a l i c a moe se upotrijebiti u slu!ajevima betoniranja masivnih presjeka kad se ne postavlja veliki zahtjev na kvalitet podvodnog betona. Ru!na p o s u d a ili betonski s i l o s sa svjeim betonom treba biti prednjim krajem utisnut u beton. Tek tako uronjena posuda se istresa ili otvara pa istreseni beton ne dolazi u prevelik dodir s morem, a nivo betona u oplati se penje. "C o n t r a k t o r" sistem je op#e priznat po vedskom gra". poduze#a Contractor koje ga je prvo primijenilo. U engleskoj literaturi koristi se termin "tremie" (dolazi od franc. tremie=lijevak [$]). Bazira se na !eli!nom lijevku navarenom na vertikalnu cijev, kontraktoru, koji pokriva odre"enu plohu (promjer djelovanja) za betoniranje. Uobi!ajeni promjer kontraktorske cijevi je 8 do $2maksimalni promjer zrna agregata, to obi!no iznosi 250mm [$]. Betoniranje se vri sipanjem svjeeg betona u lijevak kontraktora nad vodom. Beton iz lijevka u kalup (oplatu) putuje prema dolje kroz cijev kontraktora (koja uvijek mora biti puna betona) tako da slobodno ne pada kroz vodu. Cijev kontraktora uvijek je svojim vrhom barem 0,5m uronjena u prethodno ugra"enu masu svjeg betona [$]. Kod prvog punjenja cijev ja na donjem kraju zabrtvljena nekon vrstom "lopte" koja se na po!etku betoniranja izvu!e lan!i#em. Svjei beton iz vrha kontraktora istiskuje se tlakom stupca betona nasutog u kontraktor. Mali presjeci betoniraju se pojedina!nim kontraktorom, a veliki grupom kontraktora koji su na razmaku 4-6m [$]. Razmak pojedina!nog kontraktora od oplate i me"usobni razmak grupe kontraktora ovisi o promjeru rasprostiranja svjeeg betona koji je 3 4m [PM]. Nagib povrine svjeeg betona je $:6 za pojedina!ni kontraktor, a $:9 za grupu kontraktora [$]. Promjeri rasprostiranja se moraju preklapati tako da sav tlocrt kalupa bude prekriven krugovima rasprostiranja svjeeg betona. Betoniranje po visini napreduje tako da se cijev lagano povla!i prema gore (bez horizontalnih pomaka) kako se u oplati die razina betona. U kontaktu s morem uvijek je samo gornja povrina betonske mase. Kad beton iza"e iznad vode zavrava se podmorsko betoniranje, a nakon zavrenog vevezivanja,
Str."9

b)

c)

d,e)

f)

2 Gra"enje u moru

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

gornji slabi (isprani) sloj betona se obije kako bi se nadmorsko betoniranje nastavilo na kvalitetan podmorski beton. Sli!an sistem je holandski "vodni ventil" (engl. Hydrovalve). Slui za betoniranje tankih konstrukcija (b. i a.b plo!a do 0,75m debljine) horizontalnim vo"enjem amotamo. Vodni ventil ispod !eli!nog lijevka umjesto !eli!ne cijevi ima fleksibilnu cijev od tkanog materijala na !ijem je kraju opet !eli!na cijev. Kad betona nema u lijevku cijev je splotena od vodenog tlaka, a kad beton te!e cijev je uvijek dobro priljubljena uz beton i nema ispiranja cementa. Njen donji kraj nije uronjen u beton nego je na eljenoj razini budu#e gornje povrine betona [$]. g) "C o l c r e t e" sistem (inozemna licenca). U engleskoj literaturi koristi se termin "Grouted aggregates"=injektirani agregat, ili "Pre-placed aggregate concret"=beton od prethodno postavljenog agregata. Podrazumijeva ugradnju agregata (bez cementa) u oplatu i potom injektiranje cementnog morta u agregat kako bi se agregat povezao u betonsku masu. Agregat je uniformne granulacije (jednozrnat) Betoniranje zapo!inje sipanjem agregata u oplatu. U ukupnom volumenu betona agregata je 65 - 70%, a morta 35 - 30%. Prije sipanja agregata postave se u oplatu "zdenci" od armature na razmaku ($,5m, a prilikom sipanja agregata zdenci se ne pune agregatom. Potom se kroz zdence injektira pogodan cementni mort u upljine agregeta. Maksimalni zrna morta treba biti manji od $/$0 minimalnog zrna agregata. Oprema za injektiranje bazira se na vertikalnim injekcijskim cijevima (kontraktori manjeg promjera) koje su uronjene u "zdence" od armature. Zdenci pokrivaju odre"eni promjer injekcije za betoniranje. Injektiranje se vri tlakom stupca cementnog morta u injekcijskoj cijevi. Betoniranje po visini napreduje tako da se cijev lagano povla!i prema gore kako se u oplati die razina cementnog morta. Modernija je varijanta injektiranje pumpom. Tada se umjesto armaturnih zdenaca u agregat postave vertikalne !eli!ne injekcijske cijevi gotovo do dna kalupa, a injekcijska masa se kroz njih tla!i u agregat pumpom. Pritom se injekcijske cijevi (za razliku od kontraktorskih injekcijskih cijevi) ne povla!e prema gore kako razina injekcijske mase u kalupu raste. Razmak injekcijskih cijevi je oko 2m. Tipi!na injekcijska masa (injekcijski mort) sastoji se od veziva (portland cement i puzzolan u masenom omjeru 2,5:$ do 3,5:$) i pijeska u masenom omjeru $:$ do $,5:$. Vodocementni faktor injekcijske mase je v/c+0,42 do 0,5. Uz to ide dodatak za prodiranje injekcijske mase (intrusion aid) koji pospjeuje te#enje, i rasprivanje kao i pove#ava kohezije. Ovaj dodatak malo usporava vezivanje i sadri i malo aluminijskog praha koji lagano pove#ava volumen prije okon!anja stvrdnjavanja. Ovaj na!in daje bolje !vrsto!e betona nego drugi; redovito preko 40 Mpa.
2 Gra"enje u moru Str.20

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Sl. 2.$.2.-4::$

Ugradba betona pod vodom

2 Gra"enje u moru

Str.2"

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

h)

Reetkasti lift (engl. Skip=reetkasti rudarski lift) slui za betoniranje tankih konstrukcija. Moe raditi i deblje ako se usta reetkastog lifta ukopaju u ranije postavljen svjei beton. Lift se sastoji od dvije polovice velike limene tepsije koje se napune i poravnaju na suhom, te prekriju s dvije poplovice PVC folije koje se nalijepe na beton i stre preko ruba tepsije. Folije spre!avaju ispiranje betona jer ostaju nalijepljene na beton prilikom potapanja tepsije, ali i prilikom istresanja betona. Istresanje se vri tako da se tepsija spusti na dno i potom njeni krajevi podiu dok rascjep na sredini ostaje na dnu. Time se svaka polovica tepsije nagne pa beton po!ne curiti po dnu. Istovremeno se polovice tepsije razmi!u tako da se beton tazastre po dnu u jednoli!noj debljini. Najbolja je varijanta reetkastog lifta s vertikalnim vodilicama i "suklnjicom" koja minimizira razmjeevanje betona [$]. Betonpumpa je idealna za ugradnju betona pod morem jer je sastav i konzistencija podmorskog betona sli!na pumpanom betonu. Dubina betoniranja je oko 30m. Princip betoniranja je kao s kontraktorom; no operator pumpe nema tako dobar osje#ej kao opreator kontraktora. Cijev pumpe pod vodom je pod kutem prema horizontali, pa stoga nije kontrplabilna kao cijev kontraktora. Bitno je spre!avanje njenog horizontalnog pomicanja [$]. Vre#e s patent !vorom se koriste kad je potrebno malo betona kao na pr. kod popravaka podmorskog betona. Nepropusna vre#a se napuni betonom na suhom i zavee uetom jednim patent !vorom. Vre#a se na konopu spusti na mjesto ugradnja, potezom za konop razrijei !vor i potom beton kao pasta za zube istisne u prethodno prire"enu kavernu u starom betonu. Sve to obavlja ronilac pod vodom, uz skupi sat ronjenja [$]. Jutene vre#e ($0 do 20l) napune se dopola plasti!nim betonom, zaveu nerazvezivo i poloe na eljeno mjesto pomo#u ronioca. Polupune plasti!ne vre#e mogu se dobro prilagoditi kod me"usobnog slaganja ili ispunjavanja nekog oblika. Kristali betona kod o!vr#avanja prodiru kroz jutu u drugu vre#u i betom se povee. Ovo je zgodno kod pravljenja podmorskih oslonaca za uplje betonske blokove, jer se vre#e dadu dobro nivelirati na eljenu visinu. Ronioci vie vole baratati s suhomijeanim betonom i bukom me"u vre#ama. suhomijeanim beton se nikad potpuno na namo!i probijanjem vode, pa ne o!vrsne potpuno, a kontaktne povrine me"u vre#ama su minimalne [$]. Podvodne injektirane vre#e i madraci koriste se kao elementi zatite od erozije, ispiranja od brodskog vijka i probijanja vode. Sastoje se od dvoslojnog propusnog tkanog materijala povezanog koncem. Sekcije se me"usobno spoje, polie prazne na pokos ispod i iznad vode i potom ispune pumpanim betonom. Radi oja!anja
Str.22

i)

j)

k)

l)

2 Gra"enje u moru

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

vre#e se mogu proiti !eli!nim kabelom ili uetom kako bi se osigurala cjelovitost nakon slijegavanja i pokotina od skupljanja betona [$].
Literatura [$] Newman John i Ban Seng Choo:Advanced Concrete Technology, Elsevier, Amsterdam, 2003

2.4

POMORSKI RADOVI

Pomorski radovi u uem smislu obuhva#aju gra"enja na moru, uz more i pod morem. Osobitosti gra"enja u moru su. Faze gotove konstrukcije treba zatititi (projekt konstrukcije mora to uzeti u obzir) od mogu#e valne nepogode. Tehnologija gra"enja pod vodom odbacuje "zidanje" filigranskim elementima ve# se gradi montiranjem velikih blokova ili elemenata. Ovo zahtijeva mehanizirani rad. Velika mehanizacija isplati se samo kod obimnih gradnji. Nasipi se ne grade od "zemlje" ve# od (stabilnijeg) kamena, ili betonskih elemenata kad se radi o vrlo krupnim granulacijama elemenata (preko metra). Kose, valovima izloene obale ne oblau se glatkim plohama ve# hrapavom "koljerom", tj. ve#im kamenjem ili tekim betonskim blokovima, Op#enito treba teiti da se to vie radi s kopna.

2.4.1 PODMORSKI ISKOPI


Ovi iskopi su, zbog okolnosti pod kojima se vre (voda, iznenadne olue, nevidljivo dno, iznena"enja u dnu, smetnje od plovidbe i sl.), mnogo skuplji od onih na kopnu. Obuhva#aju: razrivanje, va"enje razrivenog materijala iz mora, transport i deponiranje. Obzirom na stupanj razrivanosti tla, iskopi se dijelie na kategorije iskopa A srasla stijena, B mijeana zemlja i stijena i C zemljani materijal (C, S, G).

2 Gra"enje u moru

Str.23

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2.4.1-1

PODMORSKI IAKOP RAZRIVNOG TLA

Razrivna tla pripadaju u C kategoriju. Sredstva za iskop razrivnih tala su: a) (poznata) kopnena mehanizacija koja moe kopati pod vodom sa kopna i sa mora, pomo#u kopnenog radnog stroja ukrcanog na plovilo, ili b) plovna mehanizacija. Ima mnogo tipova, a mogu se svrstati u dvije grupe: periodi!ni i kontinuirani. Sl. 2.4.$-$::$. Od periodi!nih plovnih strojeva za iskop najpoznatiji su: grtalli!ar, povla!ni jaruar (sa skreperskom licom) i li!ar. Od kontinuiranih plovnih strojeva za iskop najpoznatiji su vedri!ar fiksni sisavac ili refuler plovni sisavac ili hopper. 2.4.1-2 PODMORSKI ISKOP NERAZRIVNOG (TVRDOG) TLA

Neazrivna tla pripadaju u A i B kategoriju. Razrivanje se moe vriti na tri na!ina: podvodnim (pneumatskim) ru!nim buenjem rupa i miniranjem nadvodnim strojnim buenjem rupa i miniranjem razbijanjem tvrdog tla (uslojene hridi) pomo#u tekog bata objeenom na grani plovnog bagera. Iskop srasle stijena na manjioj dubini moe se vriti i bez razrivanja: mehani!kom trezom.

2.4.2 NASIPI U MORU


2.4.2-1 KAMENI MATERIJAL

Za nasipe se redovno upotrebljava samo kameni materijal jer je uslijed uklijetenosti i teine otporan na ispranje (eroziju) od strujanja mora uslijed valova i morskih struja.

2 Gra"enje u moru

Str.24

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Kategorije kamena (Sl. 2.4.2-$::$) odre"uju se prema zastupljenosti mase pojedinih komada; t.j. (granulometrijskoj krivulji. Teina se uzima kao mjerilo za otpor strujanju mora, a otpornije su nasipi usko graduirane granulometrije.

Sl. 2.4.$-$::$ Pomorska plovna mehanizacija za iskop


2 Gra"enje u moru Str.25

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Sl. 2.4.2.-$::$

Kategorije kamena (Sl. a) i glavni tipovi betonskih blokova za oblaganje podmorskih nasipa (Sl. b)

2 Gra"enje u moru

Str.26

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2.4.2-2

BETONSKI MATERIJAL ZA NASIPNE RADOVE

Za oblogu ("koljeru") podmorskih kamenih nasipa danas se sve vie, usllijed tekog nabavljanja kamenih blokova, upotrebljavaju betonski blokovi. Jo vie se betonski blokovi paralelopipednog oblika zamjenjuju specijalno oblikovanim elementima (manje teine od paralelepipednih blokova, ali me"usobno jako ukljetenim) kako bi utroak osnovnog materijala bio to manji, ugradba to laka i efekt koljere to ve#i (manja refleksija i ve#a amortizacija valova, a time manje prelijevanje). Danas postoje mnogi patentirani tipovi takvih elemenata. (Sl. 2.4.2-$::$).

2.4.2-3

TRANSPORT MATERIJALA ZA NASIPNE RADOVE

Prvenstveno treba nastojati da se materijal za nasip prevozi kopnom, jer je to ekonomi!nije, bre i neovisno o stanju mora. Ako je dubina mora mala (do 2 m) onda je to i jedini mogu#i na!in da se direktno spoji transport + ugradba s kopna. Ugra"uje se iskretanjem vozila s !ela ili sa strane. Transport morem je na vie na!ina u kombinaciji s ugradnjom. Indirektno iz maona ili platformi pomo#u dizalica (grtalica) utovariva!a ili konvejera, a direktno prevrtaljkama ili klapetama. Ove posljednje zahtijevaju neto ve#u dubinu kod istresanja (Sl.. 2.4.2-3::$).

2.4.2-4 UGRADBA MATERIJALA ZA NASIPNE RADOVE Moe se izvriti na tri na!ina, obzirom na veli!inu kamena i eljenu strukturu nasipa: a) nasipavanje, istresanje op#eg materijala u profil nasipa bez naro!itog reda; b) naba!aj, istresanje krupnijeg kamenog materijala po projektnom profilu i sa ciljem da se dobije projektirana figura nasipa; c) kamenomet, slaganje (metanje) vanjske obloge nasipa na na!in da se dobije struktura "koljere".

2.4.2-5

PLANIRANJE POD MOREM

Postava prefabriciranih betonskih blokova pod more pretpostavlja ravnu podmorsku temeljnu posteljicu na vrhu podmorskog temeljnog nasipa (Sl. 2.4.2-3::$). Kod nasipavanja temeljnog nasipa pod morem mora se jasno odijeliti donji dio temeljnog nasipa (koji je grubo nasipan, tolerancija $5 do 25 cm) i gornji dio na koji neposredno nalijee (betonska) konstrukcija. Taj gornji dio mora se najprije grubo planira i kad je to dovreno, vri se postava i niveliranje dva paralelno postavljena teka !eli!na profila koji su na
2 Gra"enje u moru Str.27

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Sl. 2.4.2-3::$

a) Plovila za transport materijala za nasipne radove i ugradnja nasipa pod morem, b) Ure"enje podmorskog temeljnog nasipa prije postavljanja prefabriciranih betonskih blokova pod more

2 Gra"enje u moru

Str.28

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

razmaku irine batonskog elementa koji se ima temeljiti. Izme"u profila se presipa sloj 30 do 50 cm tucanika; t.zv. podmorska temeljna posteljica. Potom se vri fino planiranje da bi se dobila ravna horizontalna ploha temeljne posteljice. Samo planiranje vre bar 2 ronioca pomo#u tre#eg tekog !eli!nog profila koji klie popreko dva ranije postavljena. Klizanje tre#eg profila obavlja se popvla!enjem uz pomo# dizalice. Tolerancija visine tucani!ke posteljice (centimetarske veli!ine) ovisi o vanosti i veli!ini konstrukcije.

2.4.3 BETONSKE PODMORSKE KONSTRUKCIJE


2.4.3-1 PODMORSKI KALUPNI BETON

Betonira se u oplati (Sl. 2.4.3::$), na licu mjesta. Oplata zidova se izra"uje na kopnu u formi ve#ih tabli koje se, ako su drvene, optere#uju balastom, potapljaju u poloaj i kosnicima pod morem osiguravaju protiv bo!nog pomicanja. Gornja kota podmorskog betona obi!no je iznad SVVR kako bi se nadmorski zid mogao nastaviti betonirati na suhom u svako vrijeme morske mijene. Prije nastavka nadmorskog betoniranja treba nekvalitetan beton na gornjoj plohi podmorskog bet. odstraniti. Ovaj na!in betoniranja mogu# je samo u zatiti lukobrana kako valovi ne bi sruili oplatu.

2.4.3-2

BETONSKI ELEMENTI

Najve#i dio pomorskih gra"evina od betona gradi se pomo#u betonskih elemenata. Oni se dobivaju prefabriciranjem na kopnu pa se tako izbjegava betoniranje u moru (Sl. 2.4.3::$). Osim toga ubrzava se gra"enje, a ako su armirani onda se reducira teina materijala kod transporta i ugradbe. Nearmirani betonski elementi Mali elementi dolaze u primjenu tamo gdje je djelovanje mora slabo pa su takvi elementi sli!ni onima u kopnenim vodogradnjama (osiguranja obale, poplo!enja pokosa i sl.). Blokovi su masivni puni ili uplji elementi (Sl. 2.4.3::$) od $0 do 300 t. Gornja granica ovisi o dizalici za montau koja je na raspolaganju. Oko 90% podmorskih zidova gradi se od njih! Armirani betonski elementi su vrlo pogodni kod pomorskih gradnji jer se izbjegava betoniranje u moru. Mogu biti: razni nosa!i, plo!e, stupovi, piloti i drugo (Sl. 2.4.3::$).

2 Gra"enje u moru

Str.29

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Sl.

Sl. 2.4.3::$

Betonske podmorske konstrukcije

2 Gra"enje u moru

Str.30

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Prednapeti betonski elementi se koriste kao prefabrikati kod jako napregnutih elemenata, na pr. kod nosa!a ve#ih raspona, koji se kao tipski element na nekoj pomorskoj gradnji primjenjuju u velikom broju i !ija se prefabrikacija tada isplati. Sloeni armiranobetonski masivi su mamut dimenzija. AB plutaju#i kesoni se izra"uju na navozima kao u brodogradnji. Na licu mjesta mogu se graditi samo u suhoj gra"evnoj jami kao klasi!no gra"eni ili montani.

2.4.4 METALNE KONSTRUKCIJE


su u novije vrijeme, tehnolokim napretkom (siderurgija, transport, ugradba) postali sve vie uptrebne u pomorskim gradnjama. Naro!ito se koriste !eli!ne cijevi kao piloti i cjevovodi, zatim platforme pristana i vanobalnih konstrukcija koje se izra"uju u brodogradilitima i plivaju#i dovode na mjesto ugradnje. Ipak naj!e#a je upotreba !eli!nog murja! Posebno mjesto zauzimaju i duraluminijske konstrukcije za pontone u marinama.

2.4.5 OSTALE KONSTRUKCIJE

2.4.5-1

BITUMENSKE KONSTRUKCIJE

Bitumenske konstrukcije (Sl. 2.4.5-$::$) se dijele na: Kamenomet sa bitumenom, gdje se upljine podmorskog kamenog nasipa ispunjavaju (injektiraju) vru#im bitumenom i time stabilizira nasip; Pijesak sa bitumenom, slui kod obloga pokosa radi zatite sitnog materijala jezgre.

2.4.5-2

PLASTI"NI MATERIJALI

Koriste se masovno u uvidu protuerozijskih poroznih folija (PELD-mekana plastika) ili cijevi i fazonskih komada (PEHD-tvrda plastika), te kao geotekstil i geomree. 2.4.5-3 GABIONI

Su geotehni!ki elementi u vidu koara od i!anog pletiva ispunjenih krupnim agregatom koje formiraju deformabilne zidove ili madrace. Slaganjem u vertikali (zidovi) ili horizontali (madraci) mogu se posti#i konstrukcije koje za izvjesno vrijeme odolijevaju valovima manje visine. Primjenjuju se u potpuno zati#enom akvatoriju i moraju biti izra"eni od plastificirane pocin!ane ica. Ne mogu se primjenjivati za trajne konstrukcije u podru!jima
2 Gra"enje u moru Str.3"

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

djelovanja ve#ih valova radi ote#ivanja ice od pomicanja kamene ispune pobu"ene na titranje morskim valovima.

Sl. 2.4.5-$::$ Bitumenske pomorske konstrukcije

2.5

TEHNOLOGIJA GRADNJE NASIPNOG LUKOBRANA

U principu postoje 2 na!ina gradnje nasipnih lukobrana: s mora preteno plovnom mehanizacijom i s krune preteno kopnenom mehanizacijom.
2 Gra"enje u moru Str.32

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Kod gradnje kamenog nasipnog lukobrana proces po!inje u kamenolomu. Nakon miniranja jedne partije izvri se selekcija A, B, C i D krupnih blokova (vidi 8.$-$.2), nepravilnih kakvi se dobiju nakon miniranja, a ostatak izminirane kamene mase je za jezgru (mjeovite granulacije raspona otprilike 0,$ do 500 kg). Ako se predvi"a gradnja s mora (Sl. 2.5::$), kameni materijali se kopnenim transportnim sredstvima transportiraju do obale gdje se na gradilinom pristanu utovaruju na transportna plovila (maone, platforme, prevrtaljke ili klapete), koje teglja!i otegle na mjesto ugradnje. Ugradnja jezgre obavlja se sipanjem s plovila tako da se naspe more od dna do kote cca -2,5 m koliko je ograni!enje gazom. Smjer nasipavanja je od korijena lukobrana prema glavi. Ostali podmorski dio i nadmorski dio jezgre ugra"uje se kopnenom mehanizacijom (damperima) s krune jezgre sipanjem s !ela. Obloge se na mjesto ugradnje transportiraju isto kao jezgra, a ugra"uju plovnom dizalicom, tako da se prati ugradnja jezgre na 30 do 50 m zaostatka. Jezgra bez obloge ne moe dugo stajati zbog mogu#nosti ote#enja od valova. Kruna obloge (iznad kote cca +$ do +$,5 m) se se ugra"uje zadnja, od glave prema korijenu lukobrana, radi omogu#avanja prolaza kopnene mehanizacije po kruni. Ako se predvi"a gradnja s krune (Sl. 2.5::2) kameni materijali se kopnenim transportnim sredstvima transportiraju do mjesta ugradnje vonjom po kruni jezgre koja stoga mora biti nad morem. Ugradnja jezgre obavlja se sipanjem sa !ela, a smjer nasipavanja je od korijena lukobrana prema glavi. Obloge se na mjesto ugradnje transportiraju damperima, isto kao jezgra, a ugra"uju dizalicom smjetenom na kruni, tako da se prati ugradnja jezgre na 30 do 50 m zaostatka. Duboke obloge za koje dizalica na kruni nema dohvata ugra"uju se plovnom dizalicom. Kruna obloge se ugra"uje zadnja, od glave prema korijenu lukobrana.

2 Gra"enje u moru

Str.33

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Sl. 2.5::$

Tehnologija gradnje nasipnog lukobrana s mora s preteno plovnom meh.


Str.34

2 Gra"enje u moru

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Sl. 2.5::2

Postava kamenometnih obloga dizalicom s krune lukobrana

2 Gra"enje u moru

Str.35

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

2.6

TEHNOLOGIJA GRADNJE VERTIKALNOG LUKOBRANA

Materijal za gradnju je isklju!ivo beton i armirani beton. Najprije treba naglasiti da nije mogu#e izgraditi masivni betonski vertikalni lukobran betoniranjem na licu mjesta, i to iz vie razloga: teka izivedba mamut oplate pod morem ruenje oplate valovima, problem transporta i ugradbe ogromnih koli!ina betona i sl. Obzirom na varijante presjeka lukobrana tipa zid razlikuju se tri tehnologije gradnje: plovnom dizalicom s krune upotrebom plivaju#ih mamut kesona. Prikazat #e se primjer tipi!ne tehnologije s plovnom dizalicom (Sl. 2.6::$). Proces po!inje proizivodnjom betonskih blokova (mase do 300 t) na obali uz koju moe pristati plovna dizalica. Paralelno s time priprema se temeljni kameni nasip kojim se eliminiraju nagib i neravnine dna. Kruna tog podmorskog nasipa se iznivelira sitnim kamenim materijalom; t.j. uredi se u vidu podmorske tucani!ke posteljice, !ime je pripremljena za postavu blokova. Kad betonski blokovi prime punu !vrsto#u, plovna dizialica ih natovari na svoj trup i transportira na mjesto ugradnje gdje ih sputa na dno. Taj se postupak vri uz pomo# specijalnih geodetskih metoda za iskol!enje objekata uz vizualnu kontrolu ronilaca. Blokovi se slau u vidu priljubljenih "stupova", a ne kao vez opeke. Zadnji blok malo viri iz mora (iznad SVVR). Nakon zavretka jednog dijela lukobrana dizalica i dalje doprema blokove, ali ih ne polae na dno nego dodaje jo 2-3 reda blokova na zavreni dio. Tim predoptere#enjem zavrenog dijela se ubrzava proces slijegavanja. Blokovi se za slu!aj temeljenja na nekoherentnom dnu ili stijeni mogu ubrzo i skinuti (dobro je da pro"e par oluja ili cijela zima) jer se sljegavanje temeljnog nasipa i tla obavi odmah po optere#enju. Kod koherentnog dna postoji vremenski tok slijeganja i optere#enje se moe skinuti tek kada se po geomehani!kom prora!unu realizira preteni dio slijeganja. Nakon skidanja optere#enja primijetit #e se diferencijalna slijeganja me"u kolonama lukobranskog zida. One se anuliraju betonom nadmorskog dijela lukobrana koji se betonira u oplati na licu mjesta.

2 Gra"enje u moru

Str.36

Sveu!ilite u Zagrebu, Gra"evinski fakultet

Plovni putevi i luke 2007.

Sl. 2.6::$

Tehnologija gradnje vertikalnog lukobrana


Str.37

2 Gra"enje u moru