You are on page 1of 4

2.7.

ISPUSTI
Ispusti su graevine kojima se neproiene proiene otpadne vode isputaju u prijemnik. ili

Prema vrsti prijemnika mogui su: (I) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u prirodne (vodotoke, jezera, more) i umjetne (kanale, akumulacije) vodne sustave. (II) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u tlo. Budui da je u praksi najee isputanje u vodne sustave, u nastavku e se iznijeti osnovne informacije o ovoj vrsti ispusta. Kod ovih ispusta mogua je njihova klasifikacija u odnosu na: (a) poloaj ispusta prema razini vode prijamnika: (a1) povrinski ili nepotopljeni ispusti (ispust je iznad razine vode prijemnika), (a2) podvodni ili potopljeni ispusti (kada je ispust ispod razine vode prijemnika),

(b) poloaj ispusta prema obali prijemnika: (b1) obalni ispust (kada ispust zavrava na samoj obali), (b2) priobalni ispust (kada ispust zavrava blizu obale), (b3) izvanobalni ispust (kada ispust zavrava dalje od obale), (c) hidrodinamiki reim u prijemniku: (c1) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u stajaice (jezera, mora, kanale, akumulacije), (c2) ispusti kojima se otpadne vode isputaju u tekuice (vodotoke - rijeke, potoke).

Od nabrojenih vrsta ispusta mogue su neke kombinacije. Tako npr. ispusti kojima se otpadne vode isputaju u stajaice i tekuice mogu biti povrinski i podvodni, te obalni, priobalni i izvanobalni (prvenstveno morski i jezerski). Obalni ispusti mogu biti povrinski i podvodni, dok su priobalni i izvanobalni ispusti, naravno, podvodni. Od nabrojenih kombinacija nekoliko je prikazano na slici 2.7::01. Iz sanitarnih razloga i zbog potrebe to intenzivnijeg mijeanja otpadnih voda s vodama prijemnika uvijek je preporuljiva izvedba podvodnih ispusta. Na kraju kopnene dionice ispusta esto se izvodi ispusno okno koje slui za reviziju ispusta, a kod obalnih ispusta i za smjetaj zatitnih armatura i ureaja (zasuna, abljih poklopaca, reetki i dr.). Svaki od prethodno navedenih ispusta ima svoje specifine osobine sukladno koliini i kvaliteti otpadnih voda, te osobinama prijemnika.

Zato kod analize svakog ispusta u naelu provodimo: (1) hidrauliki proraun, (2) ekoloki proraun, (3) proraun mehanike otpornosti i stabilnosti.

Slika 2.7::01 Ispusti


(a) povrinski obalni; (b) podvodni obalni; (c) izvanobalni (podmorski) 1 betonski zid; 2 kamena obloga; 3 betonska obloga; 4 opteivai; 5 - jahai

(1) Hidraulikim proraunom se definiraju brzine (naroito izlazne), dimenzije i visinski poloaj ispusta u odnosu na razinu vode u prijemniku. Ovim se proraunom trebaju zadovoljiti dva temeljna zahtjeva: (a) isputanjem otpadnih voda ne smije se stvoriti uspor u kanalizacijskoj mrei i na ureaju za proiavanje, (b) radi to intenzivnijeg mijeanja otpadnih voda s vodama prijemnika potrebno je da su izlazne brzine (prvenstveno kod podvodnih ispusta) najmanje 1,5 [m s-1], tako da je na kraju ispusta potrebno imati odreeni pretlak. Zbog potonjeg razloga na kraju podvodnog ispusta se obino postavlja difuzor. Hidrauliki proraun se provodi za sve karakteristine kombinacije protoka u ispustu i razine vode u prijemniku (kombinacije najmanjeg i najveeg protoka s najniom i najviom razinom vode). (2) Ekolokim proraunom se definira poloaj ispusta u prijemniku (poetno razrjeenje na mjestu ispusta i naknadno razrjeenje do branjene zone), te sukladno tome potrebni stupanj proiavanja otpadnih voda na kopnu. (3) Proraunom mehanike otpornosti i stabilnosti definiraju se naprezanja u ispusnom cjevovodu i njegova stabilnost (prvenstveno na isplivavanje) u odnosu prema pretpostavljenim akcijama (utjecajima, optereenjima) kojima e biti izloen tokom izvedbe i eksploatacije. Ovaj je proraun posebno znaajan kod podvodnih (prvenstveno podmorskih) ispusnih cjevovoda.