You are on page 1of 3

Prednosti i mane koritenja open source softvera

Open source (hr. otvoreni izvor) je skup metoda i tehnologija koje se koriste u razvoju raunalnih aplikacija, a rezultati i cijeli proces razvoja su dostupni javnosti bez nekih velikih ogranienja, tj. korisnici imaju otvoren izvorni programski kod te na taj nain mogu unaprjeivati programe i aplikacije. Cijeli proces obiljeava i neposredna komunikacija razvijatelja i korisnika aplikacije. zvorni kod raunalnog programa je krajnji proizvod open source procesa. !li nije i jedini, prilikom razvoja zajednica producira i razne prate"e produkte koji kasnije mogu izrasti u samostalni projekt. #ez obzira na to $to ne programiraju, korisnici programa mogu svojim aktivnostima (testiranje, prijava gre$aka, zahtjevi za %unkcionalnostima, prijevod, pisanje promocija) znaajno pridonijeti projektu. &ilozo%ija open source'a jest ta da sudionici projekta ne trebaju prolaziti razliite razine ispitivanja, zapo$ljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako bi mogli raditi na unaprjeenju postoje"eg programa. (a sudjelovanje je dovoljno samo imati znanja, vremena i dobre volje. ako pojmovi i ideje kao $to su open source i besplatni so%tver postoje otkako je i raunalnih tehnologija tek posljednjih nekoliko godina doivljavaju svoju punu a%irmaciju i procvat. ) prilog ovoj injenici ide podatak da gotovo na svaku komercijalnu aplikaciju bilo kojeg podruja dolazi minimalno jo$ jedna u potpunosti besplatna. pak, odreeni (ve"i) broj korisnika i dalje koristi komercijalni so%tver, bilo da ga kupuje, bilo da odlazi s one strane zakona koriste"i *krekirane*, *razbijene* verzije komercijalnih programa. +ako je mogu"e da unato injenici $to postoje besplatne varijante so%tvera ve"ina korisnika i dalje vi$e vjeruje komercijalnom so%tveru, Odgovor na ovo pitanje mogao bi leati u injenici da je u nekim segmentima komercijalni so%tver bolji od onog besplatnog, no tome nije uvijek tako. Osnovna karakteristika open source so%tvera nije u tome $to je uobiajeno besplatan, $to je osnovna karakteristika uz koju naje$"e veemo open source, nego u tome $to je slobodan od licencnih ogranienja koja su uobiajena kod komercijalnog so%tvera. -ojmom slobode od licencnih ogranienja dolazimo do pojma otvoreni kod $to je, ponavljamo, najve"a snaga open source so%tvera. .e"ina open source zagovornika ovu karakteristiku navodi kao najve"u snagu cjelokupne ideje open source so%tvera, no ona je ponekad njegova najve"a mana. -roblem kod pokojih open source rje$enja je u tome $to pojedini korisnik odlui prilagoditi odreeno so%tversko rje$enje svojim potrebama koje nije prilagoeno potrebama nekog drugog korisnika, a pod uvjetom da taj korisnik nije vian ranije spomenutom *kompajliranju* so%tver mu postaje neupotrebljiv. Ovu injenicu kao najve"u manu navode i zagovornici komercijalnih proizvoda jer njihova rje$enja, ako to odluite platiti, prilagoena su potrebama gotovo svih korisnika te ako naiete na problem sa svojim komercijalnim so%tverom, slubena podr$ka kompanije koja je so%tver izradila uinit "e gotovo sve da bi vam ga pomogla rije$iti naravno pod uvjetom da za to ponovo platite. +omercijalne kompanije tj. proizvoai komercijalnog so%tvera naslauju se ovom predno$"u nad besplatnim so%tverom, no kako "e sljede"i primjer pokazati, stvari se na ovom polju uvelike mijenjaju.

&ire%o/, 0inu/ operativni sustav, 1hunderbird, Open O%%ice, 2iranda i .0C media pla3er samo su neki od poznatijih koje spadaju pod zajedniki nazivnik open source'a. .jerojatno nema korisnika raunala i interneta koji nije uo za internetski preglednik &ire%o/ organizacije 2ozilla koju su osnovali entuzijasti open source pokreta. &ire%o/ je u samo nekoliko godina od 4.5 verzije predstavljene u rujnu 6446. godine do 6.4.4.5 verzije predstavljene 67. listopada pro$le godine izrastao u internetski preglednik koji od dominantnog nternet 8/plorera 2icroso%ta krade sve znaajniji dio tri$ta. 9o sijenja 644:. godine raznorazne verzije &ire%o/a s interneta preuzelo je 6;4 milijuna korisnika $irom svijeta, a svakodnevno ga koristi njih oko <4 milijuna. (a krilaticu *=lobodan kao sloboda govora, ne kao besplatno pivo* odgovoran je >ichard =tallman, osniva organizacije &ree =o%t?are &oundation te sukreator 0inu/a, open source operacijskog sistema, koji je zajedno s nekoliko svojih istomi$ljenika 5;<@. godine %ormalizirao koncept open source pokreta. =tallman je uobliio koncept, no do nastanka pojma open source moralo je prote"i gotovo 5A godina. Bastao je kada je tada najve"i konkurent 2icroso%ta na polju internetskih preglednika odluio javnosti 5;;<. godine otvoriti kod svog internetskog preglednika Bavigatora. Ove dvije godine navode se kao najznaajnije u povijesti open source pokreta, no naznake njegova nastanka seu jo$ i dalje. straivai koji su jo$ sredinom $ezdesetih radili na projektu !>-!B81 (!dvanced >esearch -rojects !genc3 Bet?ork) koristili su proces nazvan >eCuest %or Comments koji je ukljuivao rad zajednice korisnika na ovom projektu razvoja telekomunikacijskih mrea, a koji je 5;D;. godine rezultirao nastankom interneta kakav danas poznajemo. Odreeni podaci o open source ideji seu jo$ i dalje, do @4'ih godina pro$log stolje"a kada je #2 distribuirao svoje operacijske sustave u izvornom obliku te je osnovao grupu korisnika =E!>8 da surauju na razvoju njegovih projekata. ) prilog sve ve"oj popularnosti open source so%tvera ide u prilog i injenica da su se ovim rje$enjima ve" okrenule vlade i dravne institucije mnogih svjetskih zemalja poput onih &rancuske i #razila, a tijekom ljeta pro$le godine i hrvatska .lada usvojila je Odrednice razvitka i uporabe raunalnih programa s otvorenim kodom u tijelima dravne uprave. =agledamo li open source projekte u odnosu na komercijalne projekte sa strane interesa zajednice i dru$tva dolazimo do slijede"eg zakljuka. n%ormacije ili programska rje$enja resursi su koji se upotrebom ne tro$e. 1ako dolazimo do paradoksa da svatko za sebe tro$i vrijeme i novac nastoje"i uraditi ono isto $to je ve" stvorio netko drugi i ime bi se svi mogli posluiti, jer se to upotrebom ne tro$i. +od ovakvog pristupa progresija i napredovanje in%ormatizacije dru$tva ide dva koraka naprijed i istovremeno jedan korak nazad putem koji je netko drugi ve" utabao. +ao odgovor na ovu situaciju javlja se ideja open source rje$enja, kada se projektiranje i izgradnja odreenog so%t?are'a odvija na podlozi otvorenog koda gdje svaki sljede"i strunjak nastavlja tamo gdje je prethodnik stao, ili usavr$ava ono $to je prethodna skupina odradila. =vi se pak jednakopravno koriste plodovima zajednikog rada, a kao posebnost u svijetu in%ormatike javlja se i situacija da se suradnici esto osobno niti ne poznaju. -rema %ilozo%iji otvorenog koda svatko tko je tome vian moe slobodno prilagoavati ovakav so%t?are eljama i potrebama svojeg klijenta ili sebe (*kompajlirati*), dokle god se obvezuje da "e tako modi%iciranu aplikaciju javnosti ponuditi pod istim slobodnim licencnim uvjetima.

If you c@n better, then prove ! cronick<;&

6454 b3