You are on page 1of 9

04. juli 2012.

I parcijalni popravni ispit iz Osnova optoelektronike



Zadatak 1 (2+2 poena)
1.1 Jedna APD radi na talasnoj duini od = 1,55 [m], te ima faktor umnoavanja M = 100. Ako je snaga upadnog
optikog signala P
OPT
= 1 [W], analitiki i grafiki odrediti izlaznu struju iz tog APD-a.

Rjeenje

[ ] 124, 917
IZL
IZL OPT
OPT
I q q
R M I M P W
P h c h c



= = => = =

, gdje je kvantna efikasnost [ ] 0,1 .


1.2 Parametri lavinske fotodiode su: struja mraka I
D
= 1 [nA], struja curenja I
L
= 1 [pA], lavinsko pojaanje M = 1000,
dodatni faktor uma F(M) = M
0,3
, otpornost optereenja R
L
= 1,1 [k], propusni opseg B = 500 [Hz], temperatura T =
300 [K]. Ako je unutranja fotostruja I
0
= 1 [A], izraunati snage svih umova koji su relevantni za APD.

Rjeenje
2 2 15 2
0
2 2 18 2
2 28 2
2 21 2
2 ( ) 1, 2725 10
2 ( ) 1, 2725 10
2 1, 602 10
4
7, 5273 10
Q Q
DB DB D
DS DS L
T T
L
N I q I M F M B A
N I q I M F M B A
N I q I B A
k T B
N I A
R

( = = =

( = = =

( = = =


( = = =












0 1
0
124.917
I
IZL
[W]


Zadatak 2 (10 poena)
Posmatramo optokapler u spoju kao na slici 1. Na izlaz optokaplera (kolektor foto-tranzistora u izlaznom dijelu kruga)
spojeno je optereenje u vidu serijske veze foto-otpora i kondenzatora. Potrebno je odrediti (analitiki i grafiki) ulaznu
struju i
UL
, izlaznu struju i
IZL
, te napon na kondenzatoru u
C
.
Poznato je: ( )
[ ] [ )[ ]
[ )[ ]
10 , 0,1 sec
0, 0,1 sec
V t
u t
t

(izvor u(t) poinje djelovati u trunutku t = 0 i daje samo naponski impuls u vidu
jedne idealne etvrtke, amplitude 10 [V] i trajanja 1 sekundu), otpor voenja diode D je R
D
= 15 [], napon voenja diode D
je V
D
= 1,2 [V], R
F
= 100 [], R
C
= 1 [k], C = 250 [F], R

= 2000exp(2) [], V
CC
= 10 [V] , V
CE,ZAS
= 2 [V]. Funkcija
osvjetljenja foto-otpora je data sa: ( )
[ ]
[ ]
1, 1 sec
0, 1 sec
t
t
t

<

.

Slika 1
Rjeenje

1. Za t < 0 kolo se nalazi u stacionarnom stanju (jer beskonano dugo vremena nije na ulaznoj strani bilo pobude). Kako je
u = 0 => D-OFF => T-ZK. Na osnovu ovoga vrijedi da je:
[ ]
0
10
0
UL
C CC
IZL
i
u V V
i
=
= =
=


2. Za [ ) 0,1 t vrijedi da je u = 10 [V], pa je D-ON, a struja u ulaznom dijelu kruga je:
[ ] 76, 52
D
UL
F D
u V
i mA
R R

= =
+

Kako je D-ON => T-ZS. Sada se kondenzator C prazni od V
CC
ka naponu V
CE,ZAS
preko otpornika R

= 2000exp(2) [] =
2000exp(20) [] = 2 [k] sa vremenskom konstantom
1
= R

C = 0,5 [s], pa piemo da je:


( )
1 ,
, 1
( )
, 1 (0) 0
,
, ,
, 1 1
'
( )
ln ( ) (0) exp
(0)
C
C
C C CE ZAS
C
C CE ZAS
u t t
CE ZAS u
C CE ZAS
C CE ZAS C CE ZAS
C CE ZAS
u u V
du dt
u V
dx dy
x V
u t V
t t
u t V u V
u V


+ =
=

| | | |
= => = + | |
|

\ \


Kako je vrijednost napona na kondenzatoru neprekidna funkcija, to mora da vrijedi da je:
( ) ( ) ( )
( ) [ ]
0 0 0
0 10
C C C
C CC
u u u
u V V
+
= =
= =

Sada napon na kondenzatoru ima analitiki oblik:
( )
( )[ ]
, ,
1
( ) exp
( ) 2 8 exp 2
C CE ZAS CC CE ZAS
C
t
u t V V V
u t t V

| |
= +
|
\
= +

Iz napona na kondenzatoru traimo struju kao:
( )[ ]
,
1
' exp
4 exp 2
CE ZAS CC
IZL C
IZL
V V
t
i C u
R
i t mA

| |
= =
|
\
=


3. Za 1 t vrijedi da je u = 0 , pa je D-OFF, a struja u ulaznom dijelu kruga je 0
UL
i = .
Kako je D-OFF => T-ZK. Sada se kondenzator C puni ka V
CC
od vrijednosti u
C
(1) preko otpornika R
C
+ R

=1000 + 2000exp(
2) [] = 1000 + 2000exp(21) [] = 1,270676 [k] sa vremenskom konstantom
2
= (R
C
+ R

)C = 0,317667642 [s], pa
piemo da je:
( )
2
2
( )
2 (1) 1
2 2
'
( ) 1 1
ln ( ) (1) exp
(1)
C
C
C C CC
C
CC C
u t t
CC u
CC C
C CC CC C
CC C
u u V
du dt
V u
dx dy
V x
V u t t t
u t V V u
V u


+ =
=

| | | |
= => =
| |

\ \


Kako je vrijednost napona na kondenzatoru neprekidna funkcija, to mora da vrijedi da je:
( ) ( ) ( )
( ) ( )[ ] [ ]
1 1 1
1 2 8 exp 2 1 3, 0827
C C C
C
u u u
u V V
+
= =
= + =

Sada napon na kondenzatoru ima analitiki oblik:
[ ]
1
( ) 10 6, 9173 exp
0, 317667642
C
t
u t V
| |
=
|
\

Iz napona na kondenzatoru traimo struju kao:
[ ]
2
(1) 1
' exp
1
5, 4438 exp
0, 317667642
CC C
IZL C
C
IZL
V u t
i C u
R R
t
i mA

| |
= =
|
+
\
| |
=
|
\































0 1
0
0.07652
0 1
-4
0
5.4438
-0.54
0 1
0
3.0827
10
t [s]
t [s]
t [s]
i
UL
[A]
i
IZL
[mA]
u
C
[V]
04. juli 2012. II parcijalni popravni ispit iz Osnova optoelektronike

Zadatak 1 (2+2 poena)
1.1 Posmatramo dva optika signala definisana sa: x
1
= exp(At)u(t), x
2
= exp(Bt)u(t), gdje je u(t) jedinina step-
funkcija, dok su A i B pozitivne konstante. Prvi signal propagira kroz staklo indeksa refrakcije n
1
= 1,5, a drugi signal
kroz tenost indeksa refrakcije n
2
= 2. Ukoliko pod ovakvim okolnostima oba signala imaju jednake duine koherencije,
potrebno je nai odnos A/B.

Rjeenje
( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
1 1
0
2
1 2 2
0
2
2
0 1 1 1
1 1 1 1
1 1 1
1
( ) exp exp
1
1
0
2 2
X x t j t dt t A j dt
A j
X
A
c
c c n A
X X f l
f f n A

+ +

= = + =
+
=
+
| |
= => = => = = =
|

\


Analogno prethodnom:
0
2
2
c
l
n B

=


Iz
1 2
l l = dobivamo
2
1 2
1
4
3
n A
n A n B
B n
= => = = .
1.2 Jedno step-indeksno optiko vlakno ima poluprenik jezgre a = 25 [m], indeks refrakcije jezgre n
1
= 1,45, indeks
refrakcije omotaa n
2
= 1,44. Ako se ovim vlaknom prostire N = 15 modova, odrediti talasnu duinu .

Rjeenje

Broj modova N je dat kao:
( )
2
2
2 2
1 2
2
2
a
N n n

(
( | |
= =
(
( |
\
(

. Kako funkcija (

vraa samo donji cio dio od realnog
broja koji je njen argument, to znai da rjeenje prethodne jednaine po nije jednoznano, ve e se dobiti u vidu
poluzatvorenog razmaka. Sada vrijedi da je:
( )
( ) ( )
[ ] [ ]
2
2
2 2
1 2
2 2 2 2
1 2 1 2
1
2
2 1
2 2
1
4, 72056 4,87537
N N
a
N n n N
n n n n
a a
N N
m m



< +
| |
< +
|
\

<
+
<

















Zadatak 2 ( 10 poena)
Na jednom optikom linku se nalaze 4 EDFA pojaavaa sa pojaanjima G
1
= 20 [dB], G
2
= 21 [dB], G
3
= 22 [dB] i G
4
= 16 [dB],
te jednakim snagama zasienja od P
SAT
= 0 [dBmW], koja su ravnomjerno rasporeena du linka. Link unosi ukupno poduno
slabljenje L = 100 [dB], a konektori unose slabljenje a
C
= 1 [dB].
a)
Odrediti (analitiki i grafiki) izlaznu snagu P
IZL
kao funkciju ulazne snage P
UL
. Koristiti notaciju da su P
1
, P
3
, P
5
, P
7
ulazne,
a P
2
, P
4
, P
6
, P
8
izlazne snage iz prvog, drugog, treeg i etvrtog pojaavaa, respektivno.

Rjeenje

Prvo pretpostavimo da svi EDFA rade u linearnom reimu kako bismo ispitali u kojim intervalima ulazne snage e koji
pojaava biti zasien (ili raditi u linearnom reimu), te da vidimo kojim poredkom koji pojaava ulazi u zasienje (ako
uopte moe ui u zasienje) pri porastu ulazne snage.
2 1 1 1
4 3 2 2 2
6 5 3 4 3
8 7 4 6 4
1
5
5
2
5
2
5
UL C UL
UL
UL
UL
L
P P G P a G P dB
L
P P G P G P
L
P P G P G P dB
L
P P G P G P dB

= + = + =
= + = + =
= + = + = +
= + = + =

Na osnovu proraunatoga vrijedi da je:
6 4 2 8
P P P P > > > , pa vidimo da je izlazna snaga iz EDFA 3 najvea, to dovodi
do zakljuka da e on prvi ui u zasienje. Nakon njega e u zasienje ui i EDFA 2, pa EDFA 1, a EDFA 4 nikada nee ui
u zasienje.

Dakle, sva tri pojaavaa rade u linearnom reimu kada je
6
2
UL SAT
P P dB P = + odnosno kada je
2 32
UL SAT
P P dB dBW = .
Tada je izlazna snaga data sa:
1 2 3 4
2 23
IZL UL C UL
P P a L G G G G P dB = + + + + =
Kada je EDFA 3 u zasienju tada je 2 32
UL SAT
P P dB dBW > = . Tada vrijedi da je
6 SAT
P P = , pa je
8 7 4 6 4
20 16 4
5
SAT SAT SAT
L
P P G P G P dB dB P dB P = + = + = + = < , pa EDFA 4 zaista radi u linearnom reimu. Izlazna
snaga je sada
8
4 20 1 25 55
5
IZL C SAT SAT
L
P P a P dB dB dB P dB dBW = = = =
Sada zapisujemo analitiki oblik izlazne snage, kao funkcije ulazne snage:
23 , za 32
55 , za 32
UL UL
IZL
UL
P dB P dBW
P
dBW P dBW

=

>



b)
Ako je ulazna snaga P
UL
= 1 [mW], nacrtati snagu na linku kao funkciju udaljenosti od predajnika.

Rjeenje
1 1 1 2 1 1
3 2 2 2 4 3 2
5 3 4 3 6
7 4 6 4
31 EDFA 1 u L.R. 31
5
30 EDFA 2 u L.R. 30
5
28 EDFA 3 u Zs 30
5
3
5
UL C SAT
SAT
SAT SAT
L
P G P a G dBW P P P G dBW
L
P G P G dBW P P P G dBW
L
P G P G dBW P P P dBW
L
P G P G

+ = + = => => = + =
+ = + = => => = + =
+ = + = > => => = =
+ = + =
8 7 4
8
4 EDFA 4 u L.R. 34
55
5
SAT
IZL C
dBW P P P G dBW
L
P P a dBW
=> => = + =
= =

-32
-55
P
UL
[dBW]
P
IZL
[dBW]

c)
Ako se link koristi za prenos N kanala, te ako je ulazna snaga po kanalu P
UL,CH
= 0,2 [W], odrediti maksimalan broj
kanala koji se mogu prenositi zadanim linkom bez izoblienja.

Rjeenje

Neka je N
1
broj traenih kanala koji e se prenositi bez izoblienja. Izoblienja nee nastupati samo u sluaju kada svi
pojaavai rade u linearnom reimu. To je mogue samo kada je: 32
UL
P dBW .
Kako je ( ) ( )
, 1 1
10 log 67 10 log
UL UL CH
P P N dBW N = + = + , to prethodni uslov postaje:
( )
( )
1
1
3,5
1
32
67 10 log 32
10 log 35
10
UL
P dBW
dBW N dBW
N
N

+


Maksimalan broj kanala koji e se prenositi bez izoblienja je:
3,5
1,
10 3162
MAX
N ( = =


d)
Ponoviti proraun pod c) pod uslovom da se kanali mogu prenositi sa izoblienjima. Zadana je osjetljivost prijemnika po
kanalu P
OSJ,CH
= -100 [dBW].

Rjeenje

Neka je N
2
broj traenih kanala koji se mogu prenositi sa izoblienjima. Izoblienja e nastupati kada EDFA 2 ue u
zasienje (jer on prvu ulazi u zasienje i on limitira izalznu snagu). To je mogue samo kada je: 32
UL
P dBW > . U ovom
sluaju je 55
IZL
P dBW =
Kako je ( ) ( )
, 2 2
10 log 55 10 log
IZL IZL CH
P P N dBW N = + = + , to je izlazna snaga po kanalu:
( ) ( )
, 2 2
10 log 55 10 log
IZL CH IZL
P P N dBW N = =
Iz posljednje relacije moemo jasno vidjeti da izlazna snaga po kanalu opada sa porastom broja kanala (jasno samo u
sluaju kada je na linku barem jedan pojaava u zasienju). U ovom sluaju se maksimalan broj kanala svodi na
traenje onog broja kanala tako da se svi mogu detektovati, tj. da vrijedi uslov:
, , IZL CH OSJ CH
P P
Posljednji uslov postaje:
0 20 40 60 80 100
-55
-51
-31
-34
-30
-54
x [km]
P(x) [dBW]
( )
( )
, ,
2
2
4,5
2
55 10 log 100
45 10 log
10
IZL CH OSJ CH
P P
dBW N dBW
N
N


Maksimalan broj kanala koji se mogu prenositi sa izoblienjima je:
4,5
2,
10 31622
MAX
N ( = =

.