You are on page 1of 44

INFRASTRUKTURA CESTOVNOG SAOBRAAJA

2012/2013

Asistent Mr. Ruica Popovi, dipl.ing.

PRATEE PROMETNE POVRINE

Uvod

Da bi se omoguilo funkcionalno, sigurno i udobno kretanje vozila, cesta mora sadravati razne pratee prometne povrine i graevine to ih zahtjeva suvremeni cestovni promet. To su: autobuska stajalita, autobuske postaje, putniki i teretni kolodvori, stanice za opskrbljivanje pogonskim gorivom i odmorita. Uz vanije ceste i autoceste tu su jo i komercijalne uslune graevine s motelima, trgovinama, sadrajima za rekreaciju, servisima, itd.

Autobuska stajalita
Lokaciju autobuskih stajalita uvjetuju potrebe javnog prijevoza. Postupak za utvrivanje lokacije autobuskog stajalita na javnoj cesti pokree se podnoenjem zahtjeva.
U postupku se utvruje opravdanost zahtjeva predlagatelja za izgradnjom odnosno smjetanjem autobuskog stajalita na promatranoj dionici javne ceste, analizom: prijevoznih potreba putnika; linije javnog prijevoza u cjelini te postojeeg rasporeda autobusnih stajalita; tehnikih elemenata javne ceste prosjenog godinjeg i vrnog prometa nivoa sigurnosti prometa; odstupanje od postojeeg nivoa prometne usluge na promatranom pravcu dravne ceste ako se izgradi odnosno smjesti novo autobusno stajalite

Autobuska stajalita
Prema poloaju u odnosu na prolazni kolovoz stajalita mogu biti smjetena:
1. 2. Uz prolazni kolovoz (ugibalite) Odvojeno zelenim pojasem ili otokom od prolaznog kolovoza (za dulja zadravanja autobusa i u sluajevima nedostatne preglednosti ili smanjenja kapaciteta ceste)

Autobuska stajalita
Nain oblikovanja stajalita ovisi o dimenzijama autobusa, pri emu se za standardne autobuse moe uzeti irina 2.5 m, visina 4.0 m, a duina 12 m. Ako se zaustavljaju autobusi za zglobom, duina stajalita treba biti 13.0 do 18.0 m.

Stajalite autobusa najbolje je postaviti iza raskrija u smjeru vonje. Tako postavljeno stajalite omoguuje lake ukjluivanje autobusa u prometni tok, a na tim mjestima i kolnik je manje optereen.

Autobuska stajalita
Na stajalitima je potrebno urediti povrine za ekanje od najmanje 1.5 do 2.0 m irine i duljine jednake poslovnoj duljini vozila. Bez obzira na dimenzije autobusa, proirenje kolovoza za stajalite treba biti, po mogunosti, 3.0 m. Prostor za autobuska stajalita mora biti odvojen od kolovoza razdjelnom trakom irine 1 m, pa tako ukupno proirenje iznosi 4.0 m. Ukupna duljina stajalita ovisi o duljini postavljanja i brzini ulaenja i izlaenja autobusa. U tablici 1. predoene su osnovne dimenzije stajalita u ovisnosti o vrsti i brzini kretanja autobusa.

Autobusko stajalite

Autobuska stajalita
Slika 1. Dimenzije stajalita u ovisnosti o vozilima i brzini ulaska u ugibalite
Brzina kretanja autobusa VA (km/h) VA =30 a
Jedan autobus Dva autobusa Autobus s prikolicom

Vrsta vozila

VA =40 l 13 28 20 a 17 17 17 b 15 15 15 l 13 28 20 a 25 25 25

VA =60/50 b 15 15 15 l 13 28 20

b 15 12 15

16 12 16

10

11

12

Autobuske postaje i kolodvori


Ovisno o kapacitetu prihvata putnika i autobusa, razlikuju se: autobuske postaje autobuski kolodvori Autobuske postaje, kapaciteta do 100 putnika, predviene su za usluivanje putnika na krajnjim tranzitnim tokama prigradskog i meugradskog prometa i u manjim gradovima. Obino se sastoji od: putnike zgrade perona za ulazak i izlazak putnika u autobuse i iz autobusa pristupne povrine za putnike i vozila s gradskog teritorija parkiralita za autobuse i osobna vozila

13

14

Autobuske postaje i kolodvori


Dvije su vrste autobuskih postaja: elne i prolazne. U elne autobuske postaje autobusi dolaze iz jedne prolazne ulice i zaustavljaju se neposredno uz rub stajalita. U prolaznim autobuskim postajama autobusi ne moraju ii unazad i manevrirati pri izlasku s postaje (te na taj nain ometati vonju ostalih autobusa), nego dolaze jednim prilaznim putem, a drugim odlaze s postaje. Propusna mo autobusne postaje moe se poveati izgradnjom paarkiralita za autobuse gdje se autobusi nalaze za vrijeme ekanja u odlasku i dolasku.

15

Autobuske postaje i kolodvori


Autobuski kolodvori predvieni su za usluivanje putnika u veim gradovima. Oni prvenstveno slue meugradskom prometu, a izvode se obino u blizini sredita grada ili eljeznike postaje.

16

Autobuske postaje i kolodvori


Autobuski kolodvori sastoje se od: putnike zgrade natkrivenen i nenatkrivene povrine za ulazak putnika u autobuse i izlazak iz autobusa povrine za kretanje, manevar i parkiranje autobusa okolnih prometnih povrina za prometne tokove povrina za parkiranje osobnih i taksi vozila

17

Autobuske postaje i kolodvori


esto se, radi odravanja autobusa, u sastavu autobuskih kolodvora nalaze radionice za popravak s rezervnim djelovima. Vei autobuski kolodvori (kao to je kolodvor u Zagrebu), moraju imati restorane, turistike agencije, trgovine, mjenjanice i slino.
Pri izgradnji autobuskog kolodvora posebnu panju treba posvetiti nainu funksionalnog povezivanja kolodvora s javnim prometom.

18

Teretni kolodvori
Teretni kolodvori se grade u veim gradovima ili na posebnim prometnim lokalitetima za preuzimanje teretnih vozila dalekog prometa. Naroito su potrebni ako je unutarnji dio grada potpuno ili djelimino, u odreenom vremenu, zatvoren za promet teretnih vozila. Na teretnim kolodvorima omoguuje se racionalnija organizacija prevoza i ekonomino manipulitanje teretom pomou paleta, kontejnera i prekrcajne mehanizacije. Takoe se omoguuje racionalnije iskoritavanje tekih kamiona, budui da je neekonomino njima prevoziti komadne poiljke po gradu.

19

Teretni kolodvori
U sklopu teretnih kolodvora potrebno je osigurati skladita, koja slue za primanje robe prikupljene na podruju grada te za uvanje i izdvajanje robe za pojedine smjerove. Teretni kolodvori moraju imati radionice za popravak vozila i stanice za gorivo. Isto tako, takvi kolodvori moraju imati i kolne vage da bi se mogila kontrolirati teina natovarenog tereta i osovinsko optereenje. Za boravak voznog osoblja kolodvori moraju imati restorane, sobe za noenje i poslovne prostorije. Teretni kolodvori se grade blizu mjesta gdje ceste daljinskog prometa ulaze u grad. Njihov poloaj se odreuje detaljnom analizom tokova teretnog prometa na podruju grada i okoline.

20

Teretni kolodvori

itav tehnoloki proces kretanja vozila treba organizirati tako da nema presijecanja i mimoilaenja tokova vozila i da ima dovoljno manevarskih povrina.

21

Stanice za gorivo
Stanice za pogonsko gorivo izgrauju se radi opskrbe motornih vozila pogonskim sredstvima. Izvode se bono u odnosu prema glavnim prometnim tokovima.

22

Stanice za gorivo

Organizacija prometa na benzinskoj stanici Funkcionalno se promet na benzinskoj stanici (na potezu izmeu isplitanja i uplitanja u javnu cestu) odvija u tri zone: 1. Zona za razdvajanje prometnih tokova 2. Zona opskrbe i pruanja usluga 3. Zona spajanja prometnih tokova

23

24

25

Stanice za gorivo
Pri izboru mjesta za ove stanice treba, u prvom redu, voditi rauna o pokretnom prometu. Povoljan poloaj za njih je na ulazu u naseljena mjesta ili na izlazu iz njih. Grade se u razmacima do 50 km.

Radi sigurnosti vonje na cestama kojima prometuje vie od 2000 vozila na dan treba ih graditi s obje strane ceste. Prilaze stanicama za gorivo treba urediti tako da vozila ne ulaze brzinom veom od 40 km/h. Odvajanje od ceste treba izvesti pod uglom od 30, a na gradskim ulicama s pjeakom stazom pog uglom od 40. Stanice moraju biti odvojene od kolovoza razdjelnom trakom irine najmanje 2 m.

26

Stanice za gorivo

Za projektiranje i gradnju stanica za gorivo postoje posebni propisi. Naroita se panja poklanja spremnicima goriva koji moraju biti ukopani u zemlju na udaljenosti 20-30 m od zgrade.

Stanice za gorivo moraju biti najmanje 100 m udaljene od zgrada koje treba posebno zatiti (bolnice, djeje ustanove, itd.)

27

Stanice za gorivo
U sklopu veih stanica za gorivo mogu biti i servisne radionice u kojima se obavlja popravak, podmazivanje i slino.

28

Pratei usluni objekti i odmorita

injenica je da putnici oduvijek na putovanjima koriste odreena mjesta za odmor. U prvo vrijeme to su bili prirodni zakloni od kie, vjetra ili ostalih elementarnih nepogoda, a kako na veini putovanja nije bilo mogue pronai prirodne zaklone, ovjek je poeo graditi postaje za predah, okrepu i odmor. U povijesti su mnogi putni pravci bili podreeni lokacijama postaja na trasi putovanja. Sama lokacija postaje trebala je pruiti sigurnost putnicima za odmor, okrepu, izmjenu konja te siguran nastavak putovanja. Razmak meu postajama odreivala je brzina prometnog sredstva (konja, koije).

29

Pratei usluni objekti i odmorita


Ovaj povijesni osvrt ukazuje na vanost i opravdanost prometno uslunih povrina uz autoceste, koje razvojem suvremenih prometnih sredstava u cestovnom prometu omoguuju veliko poveanje brzine i kapaciteta kretanja putnika i roba. Termin "pratei usluni objekti" (PUO) upotrebljava se za sva odmorita koja u svom sklopu imaju i sadraje koji osiguravaju sve potrebe opskrbe i okrijepe korisnika autoceste.

30

Pratei usluni objekti i odmorita


Tijekom vonje vozau i putnicima potreban je krai ili dui odmor te okrjepa i druge usluge. Osnovne potrebe na javnim cestama se obavljaju na odmoritima, a kompleksnije potrebe se na autocestma ostvaruju na PUO (Pratei usluni objekti).

31

Pratei usluni objekti i odmorita


Izboru lokacije i tipa odmorita treba posvetiti posebnu pozorost. Povoljna mjesta za odmorite su ona s kojih se prua lijep pogled, obala vodotoka, jezera ili mora, izvor, sunana i od vjetra zatiena mjesta, povijesni i nacionalni spomenici. Odmorita su potrebna i na potezima duljih ili veih uspona i uputno ih je kombinirati s nekima od navedenih.

32

Pratei usluni objekti i odmorita


Odmorita su razliitog oblika i veliine. Ne treba ih izvoditi prema nekoj ustaljenoj shemi, nego prema specifinim prilikama odabranog mjesta. Ona su potrebna i radi sigurnosti prometa, tj. da se voza moe odmoriti da ne bi vozio premoren. Odmorita moraju biti odvojena od ceste i trebaju biti na lijepom poloaju. Odvajanje se odvija pod uglom od 7-20, a prolazni se kolovoz na parkiralitu izvodi irine 4.0 m. irina parkiralita za smjetaj vozila je 2.5m. Vea je odmorita potrebno odvojiti od ceste zelenim pojasom, koji moe biti travnjak ili drvored, a irina zelenog pojasa mora iznositi 6-20 m. Prostor veih odmorita treba opremiti klupama i stolovima da se putnici mogu bolje odmoriti. Na odmoritima s vie posjetitelja potrebno je predvidjeti minimalne higijensko-sanitarne sadraje (pitka voda, WC).

33

Pratei usluni objekti i odmorita


Pratei usluni objekti (PUO) uz autoceste i druge komercijalne ceste njihov su sastavni dio te slue potrebama putnika i vozila, s poeljnim redoslijedom usluga:
uzimanjem goriva parkiranje odmor i druge potrebe putnika

Razmjetaj i kapacitet (tip) prateih uslunih objekata ovise o posebnim mjerilima, a ine ih normativi vezani uz promet, lokaciju u mrei, poslovna naela i opu regulativu.

34

Pratei usluni objekti i odmorita


Istiu se samo neki normativi za dimenzioniranje vezano uz promet: a) - koliina i struktura prometa po dionicama te predvieno prometno optereenje (po osnovi trenda PGDP i PLDP) - sistem prometnog toka (otvoreni-zatvoreni) - prosjene brzine, vrijeme putovanja i potreba usluge - rezerve goriva, gustoa i udaljenost vorita, itd. b) normativi vezani za tehniko-usluni dio: - kapacitet parkiralita - obavezni sadraj graevina - veliina ukupne povrine parcele prateeg uslunog objekta

35

Pratei usluni objekti i odmorita

Na osnovu razmatranja svih normativa i mjerila te na temelju inozemnih iskustava i standarda (Njemaka, Austrija, Francuska), predloeni su tipovi i raspored ovjekata na naim autocestama.

36

Pratei usluni objekti i odmorita


PUO TIPOVI Pratei usluni objekti PUO, prema namjeni, opsegu i vrsti usluge te razmjetaju na autocesti obino dijele na slijedee tipove: Tip D Odmorite (podrazumijeva dovoljan broj razdvojenih parkirnih mjesta za PA, TA i BUS, voda, sanitarije, klupe, rasvjeta, kiosk s piima); obino se smjetaju svakih 10-25km. Uz parkiralite predvia se benzinska postaja s mogunosti okrijepe (gorivo, maziva, pribor za vozila, objekt za prehranu) razdvojena parkiralita i otvoreni prostori za odmor. Pri projektiranju treba voditi rauna o funkcionalnom slijedu kretanja vozila: opskrba gorivom parkiranje okrjepa odmor); obino se smjetaju na svakih 20-45 km

Tip C

37

Pratei usluni objekti i odmorita


Benzinska postaja s restoranom (sadraj kao i prethodni tip s tim to umjesto manjeg objekta za okrjepu postoji kavana-restoran s automatima, samoposluivanjem ili poslugom); razmjetaj na 40- 90km Pored prije navedenih sadraja ukljuuje i pruanje usluge noenja u motelu; ovi objekti se postavljaju na pravcima dulje prosjene duljine putovanja, gdje putovanja traju vie od 10sati; razmjetaj na 80-180km

Tip B

Tip A

38

PUO TIP A-A

39

40

41

Pratei usluni objekti i odmorita


Mjerila razmjetaja i programski standard objekata (PUO)
Tip objekta (PUO) A B C D Prosjena brzina vonje na autocesti Vrijeme putovanja efektivne vonje Odmor Rezerva goriva Minimalna udaljenost susujednih vorita za jedan tip objekta Nizinski teren 120-180 km 60-90 km 30-45 km 15-22.5 km 90-110 km/h Brdoviti teren 80-120 km 40-60 km 20-30 km 10-15 km 80-100 km/h

8-10 km/dan
svaka 3 sata 30-50 km

8 h/dan
svaka 2 sata 25-30 km

25 km

20 km

42

Servisna stanica na autocesti

43

Shematski raspored prateih uslunih objekata


Konfiguracija ravniarski teren
15-22.5 km 30-45 km 60-90 km 120-180 km

brdoviti teren
10-15 km 20-30 km 40-60 km 80-120 km

TIP

SADRAJI
zona za odmor i rekreaciju BS cafe zona za odmor i rekreaciju

D C B A

P P

WC

WC

P
P

WC
WC

BS cafe BS cafe

R
R

zona za odmor i rekreaciju

zona za odmor i rekreaciju

44

Hvala na panji!

ruzica.popovic@iu-travnik.com