You are on page 1of 26

1

STABILNOST VJETROELEKTRANE

TEHNIKI IZVJETAJ
(draft)
N. Dizdarevi
Energetski institut 'Hrvoje Poar'
Zagreb, Hrvatska
www.eihp.hr/~ndizdar


Saetak Tehniki izvjetaj opisuje stabilnost
vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje i
konstantnom frekvencijom. Vjetroelektrana se nalazi u
pogonu na krutu mreu u uvjetima promjenjive brzine
vjetra i/ili trofaznog kratkog spoja. Dinamiki je
promatrana ekvivalentna distribucijska mrea u kojoj
nema drugih proizvodnih jedinica. Distribucijski
ekvivalent predstavljen je pomou kompozitnog modela
tereta. Vjetroelektrana koristi asinkroni generator u
svrhu proizvodnje elektrine energije. Rotirajua
osovina agregata modelirana je koritenjem elastinog
spoja dvije mase (rotor generatora i rotor vjetroturbine
s elisama propelera). Dinamiki su analizirane strujne i
naponske prilike u mrei za nekoliko razliitih vrsta
promjene brzine vjetra prema intenzitetu i obliku te
utjecaj prolaznog trofaznog kratkog spoja na stabilnost
pogona vjetroelektrane s asinkronim generatorom.


Kljune rijei: vjetroelektrana, stalna brzina/konstantna
frekvencija, asinkroni generator, dvomasena osovina,
kompozitni teret, stabilnost, napon.


1. UVODNA RAZMATRANJA

Distribuirana proizvodnja elektrine energije esto je
predmetom polariziranih diskusija. S jedne se strane nalaze
inenjeri motivirani iskustvenim spoznajama o sloenosti
pogona ees-a koji iskazuju zabrinutost u pogledu
elementarne ostvarivosti masovnog uvoenja nereguliranih
i neupravljivih generatora u distribucijsku mreu. S druge
se pak strane nalaze entuzijastini zagovarai izvora
obnovljive energije i kombi-elektrana koji vjeruju da takve
proizvodne jedinice nuno treba uvoditi u pogon kako bi se
ispunili domai i meunarodni zahtjevi za smanjenjem
emisije CO2. tovie, obnovljivi izvori poveavaju
samoodrivost ees-a u sluajevima eventualne energetske
krize u proizvodnji elektrine energije koja je danas ovisna
o isporuci ugljena, plina i nafte.

Poveano uvoenje obnovljivih izvora elektrine
energije poput vjetra stvara komponentu neupravljivosti u
ees-u. Na temelju vremenske prognoze mogue je
predvidjeti srednju brzinu vjetra u kratkoronom periodu,
ali ne i dinamike promjene, manje ili vee, koje se
dogaaju oko srednje brzine. Dinamike promjene brzine
vjetra uzrokuju promjenjivost iznosa injektirane snage u
mreu. Time se nadalje uzrokuju potekoe u regulaciji
napona i frekvencije, odnosno u kvaliteti isporuene
elektrine energije. Ekonomska opravdanost zahtijeva
gradnju vjetroelektrane u podruju s visokom iskoristivosti
vjetra. Podruja visoke iskoristivosti vjetra esto se nalaze
unutar naponski relativno slabih dijelova mree koji su
locirani u ruralnim predjelima. Time se znatnije oteava
njihovo uinkovito prikljuenje na distribucijsku mreu te
u sluaju veeg iznosa veliine izgradnje vjetroelektrane i
na prijenosnu mreu.

U svrhu balansiranja polariziranih stavova potrebno je
razmotriti tehnike, ekonomske i sigurnosne aspekte koji
su povezani s uvjetima njihovog prikljuenja na mreu.

Tehniki aspekti prikljuenja vjetroelektrane vezani su
uz slijedee probleme:
Regulacija napona i kompenzacija jalove snage,
Regulacija frekvencije i upravljanje snagom,
Stabilnost napona i kuta,
Kvaliteta isporuene elektrine energije,
Zatita,
Pouzdanost i raspoloivost.

U ovom tehnikom izvjetaju analizirane su strujne i
naponske prilike kao dio ukupnog problema vezanog uz
navedene tehnike aspekte prikljuenja vjetroelektrane.
Dinamiki su analizirane strujne i naponske prilike u
voritima mree za nekoliko razliitih vrsta promjene
brzine vjetra prema intenzitetu i obliku te utjecaj prolaznog
trofaznog kratkog spoja na stabilnost pogona
vjetroelektrane s asinkronim generatorom.

Nakon uvodnih razmatranja, u drugom je poglavlju
opisan model ees-a na kojem su izvedeni prorauni. Model
je na tragu planirane lokacije izgradnje vjetroelektrane na
otoku Pagu. Dinamiki je promatrana distribucijska mrea
u kojoj osim vjetroelektrane nema drugih proizvodnih
jedinica. Distribucijski ekvivalent predstavljen je pomou
kompozitnog modela tereta.

U treem poglavlju opisan je model vjetroelektrane. Sa
stajalita stabilnosti pretpostavljeno je da se vjetroelektrana
u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje i konstantnom
frekvencijom nalazi u pogonu na krutu mreu. Glavna
elektrina oprema vjetroelektrane sastoji se od turbine,
asinkronog generatora, blok-transformatora i sloga
poprenih kondenzatorskih baterija na prikljunicama
generatora u spoju s blok-transformatorom. Opisani su
detalji ukljuenja modela vjetroelektrane u vlastiti
raunalni program za analizu prijelaznih pojava u ees-u
obzirom na statiki i dinamiki aspekt. Opis ukupnog
modela zavrava matematikim definiranjem nekoliko
tipova promjene brzine vjetra prema intenzitetu i obliku.
2
Prema intenzitetu mijenja se srednja brzina vjetra, dok se
prema obliku mijenja dinamiko odstupanje brzine vjetra
od srednje brzine. Modelirani su oblici linearne promjene
(ramp/step), nelinearnog udara i jednoliko raspodijeljenog
sluajnog odstupanja prema Weibull raspodjeli te
raspodjeli prema funkciji spektralne gustoe.

Numeriki rezultati predoeni su u etvrtom poglavlju.
Nalaze se u obliku odziva karakteristinih varijabli sustava
(struje i naponi, odnosno snage) obzirom na poremeaj u
obliku promjene brzine vjetra i/ili prolaznog trofaznog
kratkog spoja. Razmotrena je interakcija vjetroelektrane u
bliskom spoju s distribucijskim transformatorom s
promjenjivim prijenosnim omjerom pod optereenjem.
Ustanovljeni su uvjeti pod kojima nastaje nestabilnost
upravljake petlje transformatora obzirom na brzinu vjetra
i promjenjivost napona na distribucijskoj razini.
Razmotrena je nestabilnost pri prijelazu iz pogona na krutu
mreu u otoni pogon. Rezultati su vie ilustrativne nego
praktine naravi zbog nepoznavanja stvarnih parametara
vjetra i vjetroelektrane. Korisni su za razumijevanje
dinamikih pojava koje mogu nastati nakon prikljuenja
vjetroelektrane na distribucijsku mreu relativno velike
naponske krutosti. Da bi rezultati poprimili praktinu
vrijednost neophodno je imati rezultate mjerenja vjetra na
predvidivoj lokaciji kao i stvarne parametre glavne
elektrine opreme vjetroelektrane i distribucijske mree.

U petom poglavlju navedena su zakljuna razmatranja
temeljena na koritenom modelu i dobivenim numerikim
rezultatima. Na kraju tehnikog izvjetaja predoen je
popis koritene literature kao i dodatak s koritenim
parametrima vjetroelektrane i ees-a.


2. MODEL EES-a

Strujne i naponske prilike u uvjetima prikljuenja
vjetroelektrane na krutu mreu istraene su koritenjem
jednostavnog distribucijskog test-sustava nazivne
naponske razine 20 kV. Test-sustav je putem
distribucijskog transformatora prikljuen na mreu nazivne
naponske razine 110 kV (slika 1). Nalazi se na tragu
planirane lokacije izgradnje vjetroelektrane na otoku Pagu.
Bazna snaga sustava odabrana je u iznosu od S
B
=1 MVA.

Dinamiki je promatrana distribucijska mrea u kojoj
osim vjetroelektrane nema drugih bliskih proizvodnih
jedinica relativno sline veliine izgradnje. Za svaki od
dinamikih elemenata (sinkroni generator krute mree vrlo
velike nazivne snage, asinkroni generator vjetroelektrane,
asinkroni motor distribucijskog ekvivalenta) pretpostavlja
se da suptranzijentni efekti nemaju veeg utjecaja na
razmatranje strujnih i naponskih prilika koje su vezane uz
stabilnost pogona. Stoga su kod dinamikih elemenata
modelirani samo tranzijentni efekti. Suptranzijentni efekti
se nuno ukljuuju u razmatranja koja su vezana uz
proraun zatite, odnosno uz eventualnu primjenu
trofaznog automatskog ponovnog ukljuenja vodova
bliskih vjetroelektrani nakon kratkog spoja. Tada je
mogua pojava elektromagnetskih momenata koji se
prenose na temelje stupa i do 10 puta veih od nazivnog.
SHUNT
CAP
BUS110
BUS20
TCL
SL
IM
Z
eq
BUSSL
WTIG1
IG
WT
CAP
WBUS
}
x 12
th
Z
BUSLOAD

Slika 1. Test-sustav

Kruta mrea je predstavljena sinkronim generatorom
velike nazivne snage (1000 MVA) prikljuenim u voritu
BUSSL. Izmeu vorita BUSSL i BUS110 modelirana je
Theveninova impedancija nadomjesnog ekvivalenta krute
mree prema snazi trofaznog kratkog spoja u iznosu od
S
K3
=1000 MVA. Dinamika predmetnog sinkronog
generatora opisana je odgovarajuim tranzijentnim
modelom etvrtog reda. To znai da su diferencijalne
jednadbe koje opisuju dinamiku sinkronog generatora
postavljene za 4 varijable stanja generatora (, , E
d
'
gen
,
E
q
'
gen
). Algebarske jednadbe koje opisuju struju i napon
statora generatora postavljene su za 4 algebarske varijable
(I
d
gen
, I
q
gen
, V
d
gen
, V
q
gen
). Model sinkronog generatora
ukljuuje unutarnje vorite s izvorom napona iza
prijelazne impedancije. Sinkroni generator je parametriran
s vrlo malim reaktancijama. Time je postignuta potpuna
konstantnost iznosa napona u voritu krute mree BUSSL
za sve promjene brzine vjetra i/ili pojavu prolaznog
trofaznog kratkog spoja u ostalim voritima. Stoga se
promjene iznosa napona poinju uoavati tek u voritu
BUS110, odnosno iza Theveninove impedancije.

Vjetroelektrana je 20 kV kabelom (XHE 49A,
3x1x185, R=0.21 /km, X=0.20 /km, B=78.54 S/km,
l=2 km) povezana sa sekundarnom stranom nieg napona
3
distribucijskog transformatora (BUS20). Duljina kabela
nema jednoznaan doprinos naponskim prilikama. Naime,
asinkroni generator proizvodi djelatnu snagu, ali troi
jalovu zbog ega nuno treba lokalnu poprenu
kompenzaciju jalove snage. U sluaju vee duljine kabela
pripadni popreni kapacitet proizvodi vie jalove snage i
na taj nain kompenzira potrebnu jalovu snagu asinkronog
generatora. Zbog toga poprena kondenzatorska baterija
vjetroelektrane moe biti i manje snage. Meutim, tada je
vjetroelektrana udaljenija od toke prikljuenja na krutu
mreu zbog ega promjena razine proizvodnje izmeu
praznog hoda i nazivnog pogona moe znatnije utjecati na
promjenu iznosa napona u voritu prikljuenja
vjetroelektrane na sustav (WBUS).

U predmetnim numerikim proraunima poprena
kondenzatorska baterija vjetroelektrane dimenzionirana je
u iznosu kojim se u praznom hodu vjetroelektrane
neutralizira tok jalove snage od vorita prikljuenja
vjetroelektrane WBUS prema voritu BUS20. Primjenom
kondenzatorskih baterija u diskretnim se koracima
kompenzira jalova snaga asinkronog generatora. U sluaj
potrebe za kontinuiranom regulacijom napona koristi se
neki od poprenih statikih kompenzatora jalove snage koji
je zasnovan na energetskoj elektronici (FACTS).

Distribucijski ekvivalent predstavljen je pomou
kompozitnog modela tereta koji je prikljuen u voritu
BUS20 (slika 2). vorita BUS110 i BUS20 sa slike 1
odgovaraju voritima HV bus i LV bus sa slike 2.


Slika 2. Kompozitni model tereta

Kompozitni model tereta sastavljen je od nekoliko
individualnih elemenata. Promatrajui ga s visokonaponske
strane (HV bus), najprije se javlja LTC transformator s
promjenjivim prijenosnim omjerom pod optereenjem.
Sklopka za promjenu prijenosnog omjera smjetena je na
primarnoj strani vieg napona (HV bus) i regulira iznos
napona sekundarne strane nieg napona (LV bus). U
numerikim proraunima pretpostavljeno je da LTC
transformator regulira napon sekundarne strane koji je
dobiven u inicijalnom proraunu tokova snaga. Lokalna
kompenzacija jalove snage izvodi se koritenjem fiksnih
poprenih kondenzatorskih baterija (SHUNT CAP)
prikljuenih na sekundarnoj strani nieg napona (LV bus).
Ekvivalentna impedancija distribucijskog sustava (Z
eq
)
smjetena je izmeu sekundarne strane nieg napona (LV
bus) i vorita tereta (LOAD bus). U voritu tereta
prikljueni su asinkroni motor (IM), termostatiki
upravljani teret (TCL) i statiki teret (SL).
Distribucijski transformator je modeliran kao
etveropolni element s popreno injektiranim snagama.
Njegova serijska susceptancija ima konstantnu vrijednost,
dok popreno injektirane snage ovise o prijenosnom
omjeru t
r
. LTC shema je primjenjena u svrhu regulacije
napona na sekundarnoj strani. Za predstavljanje blok-
transformatora unutar vjetroelektrane koristi se isti model,
ali bez LTC sheme. Pretpostavljen je nazivni prijenosni
omjer u iznosu od t
r
=1, premda je u ovisnosti o naponskim
prilikama mogue primijeniti i neku drugu vrijednost.

Kako bi se smanjio tok jalove snage kroz
visokonaponski prijenosni sustav, lokalno je uvedena
poprena kompenzacija jalove snage u voritu LV bus
(SHUNT CAP). Koristi se fiksna kondenzatorska baterija
sa susceptancijom b
SH
koja je pozitivna za kapacitivni teret
i negativna za induktivni. Vrijednost susceptancije
odreuje se u na temelju postizanja eljenog faktora snage
koja iz prijenosnog sustava prelazi u distribucijski.

Ekvivalentna impedancija skupnog distribucijskog
sustava (Z
eq
) ukljuuje impedanciju tipinog voda (0.5
/km) i impedanciju niskonaponskog razdjelnog
transformatora (u
k
=3%). Uz prosjenu duljinu voda od 5
km, uzduno jednoliko raspodijeljeno optereenje skrauje
efektivnu duljinu (impedanciju) voda na polovicu
vrijednosti (2.5 km).

Asinkroni motor predstavljen je pomou tranzijentnog
modela etvrtog reda s dodatnim unutarnjim voritem. U
tom je voritu postavljen izvor tranzijentnog napona koji
usklauje dinamiko ponaanje motora. Pripadne
diferencijalne jednadbe postavljene su za tri varijable
stanja (E
q
'
mot
, E
d
'
mot
,
m
). Pored diferencijalnih jednabi
tranzijentni model ukljuuje i etiri algebarske koje opisuju
struju i napon statora motora. Algebarske varijable su
(I
d
mot
, I
q
mot
, V
d
mot
, V
q
mot
).

U voritu LOAD bus prikljuen je i teret koji je u
osnovi statiki. Statiki teret (SL) ovisi o iznosu napona u
voritu i openito je poznat kao ZIP model tereta.
Djelatna i jalova snaga statikog tereta modelirana je
koritenjem konstantne impedancije.

Pored asinkronog motora i statikog tereta, u voritu
LOAD bus mogue je prikljuiti i termostatiki upravljani
teret (TCL). TCL teret predstavlja skupni konzum
elektrinog otpornog grijanja koji se napaja iz tog vorita.
Djelatna snaga TCL tereta ovisi linearno o konduktanciji G
i kvadratno o iznosu napona u voritu V
n
. Openito, ako
se iznos napona smanjuje, konduktancija G se poveava
putem povratne veze po temperaturi grijanog prostora
H
.
Model TCL tereta opisan je koritenjem dviju
diferencijalnih jednadbi koje su postavljene za varijable
stanja
H
i G. Model ne ukljuuje algebarske varijable.

U ovom proraunu TCL optereenje nije koriteno, dok
preostala dva tipa optereenja u polovinom iznosu dijele
maksimalnu djelatnu snagu ukupnog optereenja u iznosu
od 5 MW.

Potrebni parametri sustava predoeni su u Dodatku.
4
3. MODEL VJETROELEKTRANE

Model vjetroelektrane je opisan sa stajalita izbora
vrste generatora. Predoen je tranzijentni model
asinkronog generatora te nain njegovog ukljuivanja u
ukupni diferencijalno-algebarski model ees-a. Dat je osvrt
na mogunost prorauna osjetljivosti obzirom na promjenu
brzine vjetra.


3.1. Izbor generatora u vjetroelektrani

Vjetroelektrane se uobiajeno dijele prema slijedeim
osobinama agregata:
Stalna brzina vrtnje, konstantna frekvencija,
Promjenjiva brzina vrtnje, konstantna frekvencija i
Promjenjiva brzina vrtnje, promjenjiva frekvencija.

Proizvodne jedinice u vjetroelektranama su uobiajeno
asinkroni ili sinkroni generatori. Zbog problema s
pouzdanosti, istosmjerni generatori se rijetko primjenjuju.

Vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i
konstantnom frekvencijom koriste mehaniko-hidrauliki
sustav regulacije brzine vrtnje pomou kojeg upravljaju
elisama propelera turbine. U njima, generator moe biti
asinkroni ili sinkroni. Asinkroni generator dodatno je
opremljen lokalnim izvorom jalove snage u svrhu
podravanja samouzbude i odravanja napona na
prikljunicama. U pogonu je pri relativno konstantnoj
frekvenciji (500.5 Hz) izmeu stanja praznog hoda i
nazivnog optereenja. U izvedbi vjetroelektrane sa stalnom
brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom, sinkroni
generator ima vei faktor efikasnosti i pouzdanosti, ali tee
zadrava sinkronizam u uvjetima poremeaja brzine vrtnje
nastalih zbog brzih promjena vjetra i/ili poremeaja u
mrei poput kratkog spoja. Sposobnost proizvodnje jalove
snage dodatna je prednost sinkronog generatora ako se
vjetroelektrana prikljuuje na naponski slabu mreu. U
sluaju prikljuenja na ve izgraenu mreu dobre
infrastrukture, asinkroni generator je u prednosti jer je
znatno jeftiniji i robusniji, a ima i jednostavniji sustav
upravljanja. Osim toga, uvjeti odrivosti sinkronizma
znatno su fleksibilniji u usporedbi sa sinkronim
generatorom.

Izvedba vjetroelektrane sa stalnom brzinom vrtnje i
konstantnom frekvencijom ima optimalan pogon samo za
jedan omjer izmeu brzine vrha elise propelera i brzine
vjetra. To znai da se samo pri jednom omjeru postie
maksimalna djelatna snaga generatora. U sluaju da omjer
odstupa od optimalnog, djelatna snaga generatora manja je
od maksimalne.

U literaturi je dobro poznata izvedba vjetroelektrane s
promjenjivom brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom.
Takve vjetroelektrane imaju generator s promjenjivom
brzinom vrtnje i vjetroturbinu koja rotira razliitim
brzinama vrtnje ovisno o promjenjivosti brzine vjetra.
Ostvariv je optimalni pogon za svaki omjer izmeu brzine
vrha elise propelera i brzine vjetra, odnosno za svaku
brzinu vjetra. Meutim, tada su na elektrinoj strani
vjetroelektrane poveani poetni investicijski trokovi
zbog sloenije izvedbe prikljuenja na mreu. U sluaju
primjene sinkronog generatora izvedba ukljuuje statiki
pretvara frekvencije zasnovan na energetskoj elektronici.
U sluaju primjene asinkronog generatora izvedba
ukljuuje diodni ispravlja u mostnom spoju za regulaciju
djelatnog otpora rotora i promjenu brzina/moment (/T)
karakteristike asinkronog stroja. Istodobno su na
mehaniko-hidraulikoj strani trokovi smanjeni, jer se
regulacija brzine vrtnje agregata vie ne izvodi na turbini
koja time postaje jednostavnija. Nazivnu snagu generatora
s promjenjivom brzinom vrtnje potrebno je dimenzionirati
u iznosu koji je i do pet puta vei od optimalnog iznosa
nazivne snage generatora sa stalnom brzinom vrtnje.
tovie, osim cijene generatora poveava se i bojazan od
pojave poveanja ukupne harmonike distorzije zbog
primjene statikih pretvaraa.

Iako je najskuplji dio vjetroelektrane njezina turbina,
veliina i cijena generatora uz ukljuenu efikasnost i
uinkovitost regulacijskog sustava neosporno ini znaajan
investicijski troak. Neophodna je paljiva financijska
analiza kojom bi se odredila opravdanost uvoenja pogona
s promjenjivom brzinom vrtnje. Prema nekim statistikama,
pogon s promjenjivom brzinom vrtnje na godinu postie i
do 40% vei iznos predane elektrine energije od pogona
sa stalnom brzinom. Ako je cijena isporuene energije
dovoljno visokog iznosa, mogue je postii ekonomsku
isplativost i uz vee poetne investicijske trokove pogona
s promjenjivom brzinom vrtnje.

Kombinirana primjena generatora s promjenjivom
brzinom vrtnje i statikog pretvaraa frekvencije pomae u
izbjegavanju problema vezanih uz stabilnost kuta i
regulaciju frekvencije, odnosno elektromehanika njihanja
openito. Iznenadne promjene brzine vjetra vie ne
uzrokuju promjene injektirane snage vjetroelektrane.
Razlika snage na rotirajuoj osovini pohranjuje se unutar
kombinirane inercije agregata u obliku kinetike energije.
Drugim rijeima, agregat se ubrzava/usporava kako vjetar
ubrzava/usporava. Meutim, u sluaju prikljuenja
vjetroelektrane kao izvora konstantne djelatne snage na
naponski slabu mreu, mogui su problemi stabilnosti
napona, to je dobro poznata pojava u HVDC prijenosu.
Naime, statiki frekvencijski pretvara (AC/DC/AC)
mogue je promatrati kao HVDC sustav primijenjen na
niskom naponu i bez istosmjernog voda.

Prema dostupnim informacijama, investitori se
uglavnom odluuju za inicijalno jeftiniju varijantu, dakle
za vjetroelektranu u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje i
konstantnom frekvencijom uz koritenje asinkronog
generatora u pogonu na krutu mreu. Prorauni su izvedeni
uz pretpostavku izbora NEG MICON 750 vjetroturbine
nazivne snage 750 kW/843 kVA. U voritu WBUS
prikljueno je 12 takvih jedinica kako bi maksimalna
ukupna snaga vjetroelektrane iznosila 9MW/10.12MVA.

Za navedenu vjetroturbinu, ovisnost ulazne mehanike
snage generatora P
w
(W) o srednjoj brzini vjetra V
w0
(m/s)
aproksimirana je polinomom estog reda (slika 3,
x=V
w0
+1.5, y=P
w
), prema izrazu
5
x a x a x a x a x a x a P
w 1
2
2
3
3
4
4
5
5
6
6
+ + + + + = (1)

Ovisnost snage generatora o brzini vjetra
y = -0,308x
6
+ 25,846x
5
- 794,335x
4
+
10581,205x
3
- 54161,224x
2
+ 85271,565x
-100000
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
800000
0
0
,
5
1
,
5
2
,
5
3
,
5
4
,
5
5
,
5
6
,
5
7
,
5
8
,
5
9
,
5
1
0
,
5
1
1
,
5
1
2
,
5
1
3
,
5
1
4
,
5
1
5
,
5
1
6
,
5
1
7
,
5
1
8
,
5
1
9
,
5
2
0
,
5
2
1
,
5
2
2
,
5
2
3
,
5
2
4
,
5
brzina vjetra (m/s)
s
n
a
g
a

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
W
)
Slika 3. Ovisnost snage generatora o brzini vjetra

U sluaju da se radi o vjetroturbini reguliranoj pomou
kuta zakretanja elisa propelera, snaga se ne iskazuje samo
u ovisnosti o brzini vjetra, ve i o koeficijentu c
p
=f(, ).
Koeficijent c
p
ovisan je o kutu zakreta elisa () i omjeru
izmeu brzine vrha elise propelera i srednje brzine vjetra

wo T
V r = , (2)

gdje je r radijus propelera (m), a
T
kutna brzina rotora
vjetroturbine (rad/s). Ovisnost c
p
= f (, ) iskazuje se
numeriki s veim brojem konstantnih koeficijenata
dobivenih metodom aproksimacije krivulje. Snaga P
w
(W)
tada se rauna koritenjem izraza

( )
3
0
,
2
1
w r p w
V A c P = , (3)

gdje je gustoa zraka (1.225 kg/m
3
), a A
r
povrina obrisa
propelera (m). Uvoenjem dodatne proporcionalno-
integracijske povratne veze po snazi i brzini vrtnje
agregata izvodi se stabilizacija odziva vjetroturbine putem
kuta zakreta elisa propelera . Slino stabilizacijsko
djelovanje poznato je iz pogona sinkronog generatora u
ijem se uzbudnom sustavu nalazi stabilizator
elektroenergetskog sustava (PSS).


3.2. Tranzijentni model asinkronog generatora

Obzirom da standardni programski paketi vrlo rijetko
imaju ukljuen model asinkronog generatora, u nastavku je
pozornost posveena detaljnom izvodu njegovog
tranzijentnog modela. Model je s turbinske, odnosno
osovinske strane prilagoen koritenju unutar
vjetroelektrane. Ukljuen je u vlastiti programski paket za
simulaciju prijelaznih elektromehanikih pojava u
viestrojnom elektroenergetskom sustavu obzirom na
dinamike i statike aspekte analize. Takoer je ukljuen i
u linearizirani diferencijalno-algebarski model ees-a, ime
se omoguuje provedba analize stabilnosti pri malim
poremeajima poput dinamikih promjena brzine vjetra.

Osnovu tranzijentnog modela asinkronog generatora
predstavlja tranzijentni model asinkronog motora. Polaznu
toku ini standardna shema impedancija sa strujama iji
su smjerovi definirani za motorni pogon (slika 4).


Slika 4. Standardna shema impedancija asinkronog stroja

Parametri R
S
i R
r
predstavljaju statorski i rotorski
djelatni otpor, X
S
i X
r
statorsku i rotorsku rasipnu
reaktanciju, X
mag
reaktanciju magnetiziranja i s klizanje
stroja (pozitivno za motorski pogon, negativno za
generatorski pogon). Napon vorita prikljuenja stroja na
mreu oznaen je s
n
V , dok
S
I i r I oznaavaju struje
statora i rotora.

U svrhu prorauna poetnog stacionarnog stanja
sustava s ukljuenim asinkronim generatorom najprije je
neophodno definirati poetnu ekvivalentnu impedanciju
R
m
(s)+jX
m
(s). Impedancija vrijedi samo za stacionarno
stanje (slika 5) i koristi se samo za proraun djelatne i
jalove snage koju proizvodi asinkroni generator.


Slika 5. Ekvivalentna impedancija poetnog stanja

Ekvivalentna impedancija ovisi o klizanju i
proraunava se koritenjem slijedeeg izraza

( )
( )
r mag
r
r
r
mag
S S m m
X X j
s
R
jX
s
R
jX
jX R s jX s R
+ +
|
.
|

\
|
+
+ + = + ) ( ) ( . (4)

U konanom obliku izrazi za ekvivalentni djelatni otpor
i reaktanciju postaju

( )
2
2
2
1
) (
r mag
r
r mag
S m
X X
s
R
R X
s
R s R
+ +
|
.
|

\
|
+ = , (5)
6
( )
( )
2
2
2
2
) (
r mag
r
r mag r mag
r mag
S m
X X
s
R
X X X X
s
R X
X s X
+ +
|
.
|

\
|
+ +
+ = . (6)

Struja
S
I , koja u generatorskom pogonu tee kroz
impedanciju R
m
(s)+jX
m
(s), definirana je izrazom

( ) s jX s R
V
I
m m
n
S
+
=
) (
. (7)

Stoga je prividna elektrina snaga u generatorskom
pogonu definirana kao

) ( ) (
2
*
s jX s R
V
I V S
m m
n
S n

= = . (8)

Daljnje matematiko elaboriranje rezultira s izrazima
za djelatnu i jalovu snagu u generatorskom pogonu

2
2 2
) ( ) (
) (
n
m m
m
emot
V
s X s R
s R
P
+
= , (9)

2
2 2
) ( ) (
) (
n
m m
m
emot
V
s X s R
s X
Q
+
= . (10)

Snage (9-10) su definirane u per unit vrijednostima i
iskazane prema nominalnoj snazi generatora S
ngen
. Prije
njihovog ukljuivanja u proraun tokova snaga, djelatnu i
jalovu snagu generatora potrebno je pomnoiti s S
ngen
/S
B

uvodei nadalje baznu snagu sustava S
B
kao zajedniku
referentnu veliinu.

U svrhu prorauna potpunog skupa generatorskih
varijabli koje vrijede za poetno stacionarno stanje,
definira se serijska ekvivalentna shema (slika 6).


Slika 6. Serijska ekvivalentna shema

Ekvivalentni serijski djelatni otpor R
e
i reaktancija X
e

izvedeni su na temelju izraza

( )
( )
mag S S
S S mag
e e
X X j R
jX R jX
jX R
+ +
+
= + , (11)

te definirani u slijedeem obliku

( )
2 2
2
mag S S
mag S
e
X X R
X R
R
+ +
= , (12)

( )
2 2
2 2 2
mag S S
S mag mag S mag S
e
X X R
X X X X X R
X
+ +
+ +
= . (13)

Ako se ekvivalentni napon
e
V definira izrazom

( )
( )
( ) ( ) (
(

+ +
+
+ +
+
=
=
+ +
=
2 2 2 2
mag S S
mag S
mag S S
mag S mag
n
mag S S
mag
n e
X X R
X R
j
X X R
X X X
V
X X j R
jX
V V
, (14)

struja rotora
r
I u generatorskom pogonu postaje

( )
r e
r
e
e
r
X X j
s
R
R
V
I
+ + |
.
|

\
|
+
= . (15)

Elektromagnetski moment T
e
koji je razvijen u
generatorskom pogonu definira se pomou izraza

( )
2
2
2
0
2
0 0
r e
r
e
e
S
r
r
S
r
S
ag
m
sh
e
X X
s
R
R
V
s
R
I
s
R
P
P
T
+ + |
.
|

\
|
+
=
= = = =


, (16)

u kojem P
sh
oznaava snagu generatora na osovini,
odnosno mehaniku snagu koju vjetroturbina predaje
generatoru, P
ag
snagu generatora koja se preko zranog
raspora prenosi iz rotora u stator,
0S
per unit vrijednost
frekvencije statora koja se proraunava prema izrazu
(2f)/(2f
0
) =
S
/
0
te
m
per unit vrijednost brzine vrtnje
rotora asinkronog generatora koja je jednaka (1-s)
0S
.

Snaga na osovini P
sh
tretira se kao zbroj izmeu snage
u zranom rasporu P
ag
i gubitaka snage unutar rotora P
rloss
.
Proraunava se prema izrazu

2
2 2
1
r r
r r r
r
loss r ag sh
I R
s
s
I R I
s
R
P P P

=
= + = + =
. (17)

Nakon toga se elektromagnetski moment T
e
, razvijen u
generatorskom pogonu, definira izrazom

7
( )
( )
( )
2
2
2
2
0
1
1
r e
r
e
e
m
r
r
m
r
S
ag
m
sh
e
X X
s
R
R
V
s
R s
I
s
R s
P
P
T
+ + |
.
|

\
|
+

=
=

= = =


. (18)

Maksimalni elektromagnetski moment u /T
karakteristici asinkronog generatora postie se kada
impedancija mehanikog pogona postaje jednaka
impedanciji strujnog kruga

( )
2 2
r e e
r
X X R
s
R
+ + = . (19)

Maksimum u generatorskoj karakteristici s pozitivnim
momentom i negativnim klizanjem definiran je pomou
vrijednosti maksimalnog momenta T
emax
i pripadnog
klizanja s
Temax


( )
2 2
2
0
max
5 . 0 1
r e e e
e
S
e
X X R R
V
T
+ + +
+ =

, (20)

( )
2 2
max
r e e
r
Te
X X R
R
s
+ +
= . (21)

Vrijednost klizanja generatora s u poetnom
stacionarnom stanju izvodi se iz (16) postavljanjem
kvadratne jednabe

0
2
= + + c bs as , (22)

u kojoj su koeficijenti a, b i c definirani kako slijedi

( ) | |
2 2
0 r e e e S
X X R T a + + = , (23)
2
0
2
e r e S r e
V R T R R b = , (24)
2
0 r e S
R T c = . (25)

U poetnom stacionarnom stanju pretpostavljeno je da
je
0S
= 1 pu, to klizanje generatora ini jednim od
rjeenja (22).

Mehaniki moment generatora T
m
za sustav s
jednomasenim rotorom definiran je prema izrazu

ngen m
w
m
S
P
T
1

= , (26)

gdje je P
w
snaga vjetra u W,
m
brzina vrtnje rotora
generatora u per unit vrijednostima i S
ngen
nazivna snaga
asinkronog generatora u VA.

Potpuno rjeenje poetnog stacionarnog stanja sustava s
ukljuenim asinkronim generatorom postie se iterativnim
postupkom (slika 7). U iterativnom se postupku nakon
inicijalizacije varijabli asinkronog generatora provodi
postupak prorauna tokova snaga ije rjeenje uzrokuje
potrebu za ponovnom prilagodbom istih varijabli. Po
zadovoljenju uvjeta iterativnog postupka za
minimiziranjem razlike elektrinih snaga generatora u
dvije uzastopne iteracije, osnovni se sluaj upotpunjuje
ukoliko su u pitanju samo asinkroni generatori.

egen

egen


Slika 7. Iterativni postupak odreivanja tonog poetnog stanja
sustava s ukljuenim asinkronim generatorima

Inicijalizacija varijabli generatora te njihova prilagodba
imaju vrlo slian slijed. Najprije se prorauna skup
parametara (R
e
, X
e
, s
Temax
, V
e
2
, T
emax
). Zatim se odredi drugi
skup (T
m
, T
e
, a, b, c, s). Koritenjem vrijednosti klizanja
generatora s, izrauna se brzina vrtnje rotora generatora

m
. Ako je razlika izmeu vrijednosti brzine
m
iz dvije
uzastopne iteracije vea od prethodno odreenog
prihvatljivog iznosa (npr. 1.e-6), postupak se vraa unatrag
na ponovni proraun drugog skupa parametara. Iterativni
se postupak zaustavlja kada razlika vrijednosti brzine
m
iz
8
dvije uzastopne iteracije postane dovoljno mala.
Naposlijetku se izrauna i trei skup parametara (R
m
(s),
X
m
(s), P
emot
, Q
emot
). Djelatna P
emot
i jalova Q
emot
snaga
generatora neophodne su ulazne veliine za poetni
proraun tokova snaga. Snage generatora tretiraju se kao
snage injektirane u vorite prikljuenja generatora na
mreu. Dodane su snagama generatora, odnosno oduzete
od snaga tereta eventualno prikljuenih u istom voritu.
Cijeli se postupak zaustavlja kada promjene P
egen
i Q
egen

iz dvije uzastopne iteracije zadovolje prethodno definirane
tonosti
P
and
Q
.

Imajui proraunato poetno stacionarno stanje, analiza
se fokusira na tranzijentni dinamiki model asinkronog
generatora (slika 8).

g
+ jb
1 1
I
E
V
n
(VE)
E'
(V )
I
I
(from)
(to)
GENERATOR
gen
gen
R
+
jX'
S
1

Slika 8. Predstavljanje asinkronog generatora
u dinamikim tokovima snaga

Unutar dinamikog prorauna tokova snaga osim
vanjskog vorita prikljuenja (E, external), asinkroni
generator ima i jedno dodatno unutarnje vorite (I,
internal). Na unutarnje vorite prikljuuje se izvor
tranzijentnog napona
gen
E' u svrhu prilagodbe
dinamikog ponaanja generatora. Admitancija g
1
+jb
1
,
izmeu vanjskog i unutarnjeg vorita, definirana je
inverznom vrijednosti impedancije generatora R
S
+jX'.
Prema standardnoj shemi impedancija asinkronog stroja
(slika 4), parametar R
S
predstavlja djelatni otpor statora,
dok reaktancija X' ovisi o reaktanciji statora X
S
i paralelnoj
kombinaciji reaktancije magnetiziranja X
mag
i reaktancije
rotora X
r
. Proraunava se prema izrazu

r mag
r mag
S
X X
X X
X X
+
+ = ' (27)

Tranzijentni napon
,
gen E definiran je na temelju
strujnog kruga asinkronog generatora (slika 8) uz
koritenje izraza

( ) gen
S
n gen I jX R V E '
,
+ + = , (28)

u kojem
n
V oznaava kompleksnu vrijednost napona u
voritu prikljuenja generatora, a gen I struju koju
generator iz statora injektira u mreu. Odgovarajui
fazorski dijagram postavljen je temeljem d-q
dekompozicije (slika 9).

i
n
e
gen
n
S gen
gen
I
E'
V
ref.
axis
E'
E'
I
I
V
V
I R
I X'
j
+
d-axis
+
q-axis
gen
gen
gen
gen
gen gen
gen
gen
gen
gen
d
q
d
d
q
q

Slika 9. Fazorski dijagram asinkronog generatora

Fazorski dijagram je postavljen uz pretpostavku da q-os
prethodi d-osi za 90, uz negativne vrijednosti kuteva.
Stoga se, zanemarujui gornji indeks
gen
u generatorskim d-
q komponentama, kljune varijable dekomponiraju prema
izrazima
q d
n
jV V V = ,
' '
,
q d
gen jE E E = i
q d
gen jI I I = .

Komponente prema d i q osima definirane su izrazima

n n d
V V = sin , (29)
n n q
V V = cos , (30)
e gen d
E E = sin
' '
, (31)
e gen q
E E = cos
' '
, (32)
( ) ( ) | |
q q d d S
S
d
V E X V E R
X R
I
+
=
' '
2 2
'
'
1
, (33)
( ) ( ) | |
d d q q S
S
q
V E X V E R
X R
I +
+
=
' '
2 2
'
'
1
. (34)

Osnovna diferencijalna jednadba koja opisuje
dinamiku elektrinog dijela tranzijentnog modela
asinkronog generatora definirana je izrazom

( ) | | gen gen gen
S
gen
I X X j E
T
E s j
dt
E d
'
1 ,
'
0
,
0
,
+ = ,(35)

u kojem se reaktancija X dobiva koritenjem jednadbe

mag S
X X X + = , (36)

a vremenska konstanta T
0
'
iz

r S
mag r
R
X X
T
0
'
0

+
= . (37)


9
Per unit vrijednost frekvencije
0S
u voritu
prikljuenja generatora tretira se kao varijabla. Obzirom da
je definirana na temelju kuta napona vorita prema izrazu

dt
d
n
S

+ =1
0
, (38)

vremensku konstantu T
0
'
(37) potrebno je preraunavati u
svakom vremenskom koraku.

Nakon d-q dekompozicije, (35) postaje

( )
d
q
d m S
q
I
T
X X
T
E
E
dt
dE
'
0
'
0
'
'
0
'
'
+ = , (39)

( )
q
d
q m S
d
I
T
X X
T
E
E
dt
dE
'
0
'
0
'
'
0
'
'
= . (40)

Za sluaj jednomasenog rotora, dinamika osovine
agregata definirana je diferencijalnom jednadbom


=
H
T D T
dt
d
e m m m
2

, (41)

u kojoj T
e
i T
m
oznaavaju elektromagnetski i mehaniki
moment generatora (per unit), D

ukupni koeficijent
priguenja (pu/pu),
m
brzinu vrtnje generatora (per unit) i
H

vremensku konstantu tromosti agregata (s).



Za sluaj koritenja jednomasenog rotora, konstanta H


uzima se jednakom odgovarajuoj konstanti vjetroturbine
za poremeaje koji dolaze sa strane trubine odnosno vjetra.
Za poremeaje koji dolaze sa strane elektrine mree,
konstanta H

uzima se jednakom odgovarajuoj konstanti


asinkronog generatora. Priblian odnos konstante tromosti
vjetroturbine prema konstanti tromosti generatora reda je
10:1.

Elektromagnetski moment T
e
proraunava se temeljem
izraza

( )
S q q d d e
I E I E T
0
' '
+ = , (42)

dok je mehaniki moment T
m
definiran pomou (26).

Za sluaj dvomasenog rotora, dinamika osovine
agregata koja je sastavljena od dva rotora povezana
pomou spojke, definirana je diferencijalnim jednadbama

n dt
d
m
T
c

=

, (43)

( )
( )
T
m
c
T T c c c
ngen T
w w
T
H
n
D
D D c
S
V P
dt
d
2
1

+ +
=
, (44)
|
|
.
|

\
|
+

|
|
.
|

\
| +
+ +
=
2
2
2
n
H
H
T
n
D D
D
n
D
n
c
dt
d
g
m
e m
g c
m T
c
c
c
m

, (45)

u kojima je

c
kut torzije osovine izmeu rotora vjetroturbine i
rotora asinkronog generatora (rad
e
),

T
,
m
brzine vrtnje rotora vjetroturbine i rotora
generatora (per unit vrijednost, u stacionarnom
stanju vrijedi
T
=
m
/n),
n reduktorski prijenosni omjer izmeu dvije brzine,
P
w
snaga vjetra (W),
V
w
brzina vjetra (m/s),
S
ngen
nazivna snaga generatora (VA),
c
c
koeficijent torzijske krutosti (pu/rad
e
),
D
c
koeficijent torzijskog priguenja spoja izmeu
rotora vjetroturbine i rotora generatora (pu/pu),
D
T
koeficijent priguenja vjetroturbine (pu/pu),
D
g
koeficijent priguenja spojke (pu/pu),
D
m
koeficijent priguenja generatora (pu/pu),
H
g
vremenska konstanta tromosti spojke (s) i
H
m
vremenska konstanta tromosti generatora (s).

Pored diferencijalnih jednadbi, tranzijentni model
asinkronog generatora ukljuuje etiri algebarske
jednadbe. Algebarske jednadbe su izvedene iz (33-34,
29-30) i definirane slijedeim izrazima

( ) 0 ' ' '
2 2 ' '
= + + +
q d S d S d S q
V X V R I X R E R E X ,(46)
( ) 0 ' ' '
2 2 ' '
= + +
q S d q S d q S
V R V X I X R E X E R ,(47)
0 sin =
n n d
V V , (48)
0 cos =
n n q
V V . (49)

Opisane diferencijalne i algebarske jednadbe
tranzijentnog modela asinkronog generatora ukljuene su u
ukupni model sustava koji je zatim lineariziran oko
pogonske toke.


3.3. Linearizirani diferencijalno-algebarski model

Stabilnost vjetroelektrane mogue je analizirati s
aspekta velikog poremeaja (dinamiki) te s aspekta malog
poremeaja (statiki). Dinamiki aspekt orijentiran je
prema pojavi trofaznog kratkog spoja i odnosi se na odziv
sustava u periodu nakon poremeaja. Statiki aspekt
istrauje stabilnost pogonske toke pri malim
poremeajima i trai postavljanje lineariziranog modela.

Pretpostavlja se da ukupni sustav ima slijedei skup
diferencijalnih i algebarskih jednadbi

) , , ( p y x f
dt
dx
= , (50)
) , , ( 0 p y x g = , (51)
10
u kojima x oznaava varijable stanja, y algebarske
varijable, p parametre, f i g diferencijalne i algebarske
jednadbe.

Prema izvodu tranzijentnog modela asinkronog
generatora s dvomasenim rotorom koji je prilagoen
uporabi u vjetroelektrani, ukupan skup jednadbi glasi

( )
d
q
d m S
q
I
T
X X
T
E
E
dt
dE
'
0
'
0
'
'
0
'
'
+ = , (52)

( )
q
d
q m S
d
I
T
X X
T
E
E
dt
dE
'
0
'
0
'
'
0
'
'
= , (53)

n dt
d
m
T
c

=

, (54)

( )
( )
T
m
c
T T c c c
ngen T
w w
T
H
n
D
D D c
S
V P
dt
d
2
1

+ +
=
, (55)

|
|
.
|

\
|
+

|
|
.
|

\
| +
+ +
=
2
2
2
n
H
H
T
n
D D
D
n
D
n
c
dt
d
g
m
e m
g c
m T
c
c
c
m

, (56)

( ) 0 ' ' '
2 2 ' '
= + + +
q d S d S d S q
V X V R I X R E R E X ,(57)

( ) 0 ' ' '
2 2 ' '
= + +
q S d q S d q S
V R V X I X R E X E R ,(58)

0 sin =
n n d
V V , (59)

0 cos =
n n q
V V . (60)

Mrene jednadbe za vorite prikljuenja asinkronog
generatora na mreu potrebno je reformulirati kako bi se
ukljuila osjetljivost obzirom na d i q komponente napona i
struje statora

q q d d E EI
EI I E EI EI I E EI
n
m
Em
I V I V V G
V V B V V G P
BUS
+
+ =

=
2
1
sin cos 0
,(61)

d q q d E EI
EI I E EI EI I E EI
n
m
Em
I V I V V B
V V B V V G Q
BUS
+
+ =

=
2
1
cos sin 0
. (62)

Linearizacijom (50-51) oko pogonske toke, skup
lineariziranih jednadbi ukupnog sustava pojavljuje se u
slijedeem obliku
p f y f x f
dt
dx
p y x
+ + = , (63)
p g y g x g
p y x
+ + = 0 . (64)

Promatrajui samo dio koji se odnosi na asinkroni
generator unutar vjetroelektrane, skup pripadnih
lineariziranih jednadbi glasi
( )
d m d
d m S q
q
I
T
X X
E
E E
T dt
dE

+
+ =
'
0
'
'
0
'
'
0
'
'
1


, (65)

( )
q m q
d q m S
d
I
T
X X
E
E
T
E
dt
dE

+
+ =
'
0
'
'
'
0
'
0
'
'
1


, (66)

m T
c
n dt
d
=

1
, (67)

( )
m
T
c
T T c
ngen T
w
T
c
T
c T
n H
D
D D
S
P
H
H
c
dt
d

+
+
(
(

+ +
|
|
.
|

\
|

=
2
1
2
1
2
2
, (68)

q
S
g
m
q
d
S
g
m
d
m
g
m
g c
m
T
g
m
c
c
g
m
c
d
S
g
m
d
q
S
g
m
q
m
I
n
H
H
E
I
n
H
H
E
n
H
H
n
D D
D
n
n
H
H
D
n
n
H
H
c
E
n
H
H
I
E
n
H
H
I
dt
d

|
|
.
|

\
|
+

|
|
.
|

\
|
+


|
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
| +
+


|
|
.
|

\
|
+
+
|
|
.
|

\
|
+
+
+
|
|
.
|

\
|
+

|
|
.
|

\
|
+
=
0 2
'
0 2
'
2
2
2 2
'
0 2
'
0 2
2 2
2
2 2
2 2

, (69)

( )
q d S
d S d S q
V X V R
I X R E R E X
+
+ + =
'
' ' 0
2 2 ' '
, (70)

( )
q S d
q S d q S
V R V X
I X R E X E R

+ + =
'
' ' 0
2 2 ' '
, (71)
11
d n n n n n
V V V + = sin cos 0 , (72)

q n n n n n
V V V + + = cos sin 0 . (73)

Linearizirane mrene jednadbe za vorite
prikljuenja asinkronog generatora na mreu glase

( )
( ) | |
q q d d q q d d
E E EI EI I EI EI I EI
E EI I E EI EI I E EI
n
m
Em
n
m
Em
V I V I I V I V
V V G V B V G
V V B V V G
V
V
P P

+
+
+

=

= =
2 sin cos
cos sin
0
1 1
,(74)

( )
( ) | |
q d d q q d d q
E E EI EI I EI EI I EI
E EI I E EI EI I E EI
n
m
Em
n
m
Em
V I V I I V I V
V V B V B V G
V V B V V G
V
V
Q Q
+ +
+ +
+

=

= =
2 cos sin
sin cos
0
1 1
.(75)

U ukupnom modelu sustava, vektor varijabli stanja
definiran je pomou izraza

x = | , , E
q

, E
d

, E
FD
, GOV1, GOV4, GOV5,
T
m
, V
OEL
, E
q

, E
d

,
m
, E
q

, E
d

,
c
,
T
,
m
,
x
P
, x
Q
,
H
, G|

, (76)

dok je vektor algebarskih jednadbi

y = |
1n
, V
1n
, I
d
, I
q
, V
d
, V
q
, I
FD
, I
d
, I
q
, V
d
, V
q
,
I
d
, I
q
, V
d
, V
q
|

. (77)

Procedura lineariziranja rezultira formuliranjem
proirene Jacobi matrice J
EXT
u obliku

(
(
(

=
4 3
2 1
y y
y y
x
y x
EXT
g g
g g
g
f f
J
, (78)

Obina Jacobi matrica statikih tokova snaga g
y1

predstavlja dio unutar glavne podmatrice g
y
. Podmatrica g
y

sastavljena je od etiri manja dijela uslijed dodatnih
algebarskih jednadbi koje dolaze s algebarskim
varijablama generatora i motora.

Proirena Jacobi matrica koristi se u rjeavanju
ukupnog sustava u obliku



(
(
(

=
(
(
(
(

y
x
g g
f f
dt
dx
y x
y x
0
. (79)

Osim nad proirenom Jacobi matricom, analiza se
takoer provodi i nad matricom stanja. Eliminiranjem
vektora algebarskih varijabli y, dobiva se sustav

x A
dt
dx
S
= , (80)

u kojem je matrica stanja A
S
definirana izrazom

( ) | |
x y y x S
g g f f A
1
= . (81)

Matrice J
EXT
i A
S
koriste se u analizi osjetljivosti iji je
cilj prepoznavanje kritinih elemenata uzdu vremenske
putanje ukupnog sustava. Analiza osjetljivosti uvedena je u
opem obliku parametarske i funkcijske ovisnosti obzirom
na brzinu vjetra.


3.4. Analiza osjetljivosti obzirom na brzinu vjetra

Analiza osjetljivosti uvodi se u opem obliku
parametarske i funkcijske osjetljivosti obzirom na brzinu
vjetra V
w
koja predstavlja jedinstveni ulazni parametar
vjetroelektrane.

Ranije je pretpostavljeno (50-51) da diferencijalno-
algebarski model ukupnog sustava ima oblik

) , , ( p y x f
dt
dx
= , (82)
) , , ( 0 p y x g = , (83)

u kojem x i y oznaavaju varijable stanja i algebarske
varijable, p parametre, f i g diferencijalne i algebarske
jednadbe.

Linearizacijom (82-83) oko pogonske toke dobiva se
skup jednadbi u obliku

p f y f x f
dt
dx
p y x
+ + = , (84)
p g y g x g
p y x
+ + = 0 . (85)

U toki ravnotee, sustav (82-83) postaje

( ) p y x f , , 0 = , (86)
) , , ( 0 p y x g = . (87)

Stoga linearizacija sustava oko toke ravnotee
rezultira izrazima
12
p f y f x f
p y x
+ + = 0 , (88)
p g y g x g
p y x
+ + = 0 . (89)

Diferencijali x i y dobivaju se na temelju (88-89)
koritenjem slijedeih izraza

( ) p f y f f x
p y x
+ =
1
, (90)
( ) p g x g g y
p x y
+ =
1
. (91)

Uvoenjem (91) u (90), diferencijal x postaje

( ) | | p f p g x g g f f x
p p x y y x
+ + =
1 1
. (92)

Reformuliranjem (92), diferencijal x postaje ovisan
samo o promjeni parametra p, p, prema

( ) p f g g f A x
p p y y S
=
1 1
, (93)

gdje A
S
oznaava matricu stanja definiranu kao

( ) | |
x y y x S
g g f f A
1
= . (94)

Uvoenjem (93) u (91), diferencijal y postaje ovisan o
p kako slijedi

( ) | | p g f g g f A g g y
p p p y y S x y
+ =
1 1 1
. (95)

Stoga se parametarska osjetljivost varijabli stanja i
algebarskih varijabli obzirom na promjenu odgovarajueg
parametra p proraunava koritenjem izraza

( )
p p y y S
f g g f A
p
x
=
1 1

, (96)

( ) | |
p p p y y S x y
g f g g f A g g
p
y
+ =
1 1 1

. (97)

Matrice f
x
, f
y
, g
x
i g
y
definiraju se kao parcijalne
derivacije diferencijalnih i algebarskih jednadbi obzirom
na varijable stanja i algebarske varijable. Dodatno je
potrebno definirati matrice f
p
i g
p
kako bi se izraunala
parametarska osjetljivost. Za ukupni sustav, vektor
moguih parametara p definiran je u obliku

p = |T
m0
, V
w
, (P
L
0
)
DL
, (Q
L
0
)
DL
,
REF
, t
r
, b
shu
,
(P
L
0
)
SL
, (Q
L
0
)
SL
|, (98)

u kojem T
m0
oznaava vrijednost mehanikog momenta
asinkronog motora pri brzini vrtnje
m0
, V
w
brzinu vjetra,
(P
L
0
)
DL
i (Q
L
0
)
DL
statike dijelove poetnih snaga
dinamikih tereta s nelinearnim oporavkom,
REF

referentnu temperaturu TCL tereta, t
r
prijenosni omjer
transformatora, b
shu
susceptanciju poprene
kondenzatorske baterije te (P
L
0
)
SL
i (Q
L
0
)
SL
statike dijelove
poetnih snaga statikih tereta.

Kako je u ovom izvjetaju od najveeg znaenja
srednja brzina vjetra, parcijalne derivacije su predoene
samo za parametar V
w
, to odgovarajue ulaze u f
p
i g
p
ini

( )
T ngen T w
w w
p
H S V
V P
f
2
1

= , (99)
0 =
p
g . (100)

Pored parametarske osjetljivosti varijabli stanja i
algebarskih varijabli obzirom na brzinu vjetra, u tokama
putanje sustava u vremenskoj domeni proraunava se i
funkcijska ovisnost obzirom na brzinu vjetra. Ukupna
proizvodnja jalove snage u sinkronim generatorima te
ukupni gubici djelatne snage razmotreni su kao
odgovarajue funkcije za vrednovanje osjetljivosti obzirom
na brzinu vjetra.

Osjetljivost skalarne veliine (x,y) obzirom na
parametar p dobiva se na osnovi

| |( )
(

=

y
x
J g f
p
EXT p p



/
/
1
, (101)

( )
(

=

p
p
EXT
g
f
J
y x p
1


. (102)

Za skalarnu veliinu (x,y) koristi se ukupna
proizvodnja jalove snage sinkronih generatora Q
G



( )

= =

= =
GEN GEN
n
i
di qi qi di
n
i
Gi G
I V I V Q Q
1 1
. (103)

Na temelju (103) slijedi da su ulazi /x i /y za
ukupnu proizvodnju jalove snage sinkronih generatora
definirani izrazima

0 =

, (104)
( )
di qi di qi
I I V V
y
=

; ; ;

. (105)

Ako se kao parametar p koristi brzina vjetra V
w
, ulazi
za f
p
i g
p
dobivaju se iz (99-100).

Definirana funkcijska osjetljivost ukljuuje inverznu
proirenu Jacobi matricu J
EXT
. Ona stoga poprima vee
vrijednosti kako se sustav pribliava kritinoj toki uz
iznenadnu promjenu predznaka nakon njenog prolaska.
Pojava kritine toke predstavlja pouzdan znak nadolazee
nestabilnosti napona.


13
U sklopu prorauna funkcijske osjetljivosti, funkcija
ukupnih gubitaka djelatne snage u sustavu formulira se
prema izrazu


= =
=
n
m
n
k
mk mk k m loss
G V V V P
1 1
cos ) , ( . (106)

Promjena gubitaka P
loss
izraava se na temelju izraza

p
p
P
y
y
P
x
x
P
p y x P
loss loss loss
loss
+ + =

) , , (
. (107)

Diferencijali x i y obzirom na p raunaju se iz (93)
i (95). Parcijalne derivacije definirane su prema

P
x
P
p
and
P
y
P
V V G
P
V
V G
loss loss
loss
loss
m
m k mk mk
k
k m
n
loss
m
k mk mk
k
n
= =
=
=
=

0 0
2
2
1
1
;
sin
cos

. (108)

Konano, osjetljivost (d P
loss
/ d p) izraava se prema

( )
| |
dP
dp
P
y
g g A f g g f g
loss loss
y x S y y p p p

= +
1 1 1
. (109)

Ako je u pitanju vjetroelektrana, kao parametar p
koristi se brzina vjetra V
w
, to znai da su ulazi za f
p
i g
p

ponovno definirani prema (99-100).


3.5. Model promjene brzine strujanja vjetra

Analiza stabilnosti elektrane uvelike ovisi o modelu
promjene brzine strujanja vjetra. Prorauni su provedeni uz
pretpostavku da u najsloenijem obliku brzina vjetra ima
etiri komponente prema izrazu

wN wG wR wB w
V V V V V + + + = , (110)

pri emu V
wB
predstavlja osnovnu komponentu brzine
vjetra (eng. base), V
wR
komponentu linearne promjene
brzine vjetra (eng. ramp), V
wG
komponentu udarne
promjene brzine vjetra (eng. gust) i V
wN
komponentu
promjene brzine vjetra koja je podlona umu (eng. noise).

Osnovna komponenta brzine vjetra V
wB
definirana je
pomou izraza

. konst V
wB
= (110)

Komponenta linearne promjene brzine vjetra V
wR

definirana je pomou izraza

+ >
+
<
=
R R wB
R R R ramp
R
wR
T T t za V MAXR
T T t T za V
T t za
V
1
1 1
1
*
0
, (111)

pri emu je V
ramp
definiran u obliku

R
R
wB ramp
T
T t
V MAXR V
1
*

= . (112)

Veliina MAXR definira maksimalni koeficijent
linearne promjene prema osnovnoj komponenti brzine
vjetra V
wB
, t vrijeme, T
1R
vremenski trenutak poetka
linearne promjene i T
R
ukupno trajanje linearne promjene.

Komponenta udarne promjene brzine vjetra V
wG

definirana je pomou izraza

+ >
+
<
=
G G
G G G sico
G
wG
T T t za
T T t T za V
T t za
V
1
1 1
1
0
0
,(113)

pri emu je V
sico
definiran u obliku

(

|
|
.
|

\
|

|
|
.
|

\
|
=
G
G
G
G
wB sico
T
T t
T
T t
V MAXG V
1 1
2 cos 1 3 sin *
2
1

.(114)

Veliina MAXG definira maksimalni koeficijent udarne
promjene prema osnovnoj komponenti brzine vjetra V
wB
, t
vrijeme, T
1G
vremenski trenutak poetka udarne promjene i
T
G
ukupno trajanje udarne promjene.

Komponentu promjene brzine vjetra V
wN
koja je
podlona umu mogue je definirati na dva naina. Prvi
nain poznat je pod nazivom Weibull raspodjele
vjerojatnosti, a drugi pod nazivom funkcije spektralne
gustoe.

Prema Weibull raspodjeli vjerojatnosti, komponenta
V
wN
definirana je izrazom
( ) | |
k
wN
r c V
1
ln = , (115)

pri emu k i c oznaavaju koeficijente nagiba i skaliranja
(k=1.9 za A=6.8 m/s, c=0.1V
wB
), a r sluajni broj temeljen
na jednolikoj raspodjeli unutar intervala |0:1|.

Prema funkciji spektralne gustoe, komponenta V
wN

definirana je izrazom

( ) | | ( )

=
+ =
N
i
i i i V wN
t S V
1
2
1
cos 2 , (116)

pri emu je


14

|
.
|

\
|
=
2
1
i
i
, (117)

( )
3
4
2
2
2
1
2
(
(

|
|
.
|

\
|
+
=

w
i
i N
i V
V
F
F K
S . (118)

U izrazima (116-118),
i
oznaava sluajni broj
temeljen na jednolikoj raspodjeli unutar intervala |0:2|,
S
V
(
i
) funkciju spektralne gustoe, brzinu (za N=50,
=0.5-2.0 rad/s), K
N
povrinski koeficijent (K
N
=0.001-
0.040), F skalu turbulencije (F=600-700 m) i V
w
brzinu
vjetra na referentnoj visini (m/s).

Na temelju definiranih komponenti promjene brzine
vjetra odreuje se odziv varijabli stanja i algebarskih
varijabli vjetroelektrane. Promjena varijabli vjetroelektrane
utjee na promjenu varijabli koje pripadaju ostalim
elementima elektroenergetskog sustava. Kritinost
promjena ocjenjuje se na temelju numerikih rezultata.


4. NUMERIKI REZULTATI

Tehniki izvjetaj ima za cilj analizu dinamikih pojava
u pogonu vjetroelektrane na krutu mreu. Proraunati su
odzivi karakteristinih varijabli vjetroelektrane obzirom na
poremeaje koji dolaze kako sa strane vjetroturbine
(promjena brzine vjetra) tako i obzirom na one koji dolaze
sa strane elektrine mree (prolazni trofazni kratki spoj).


4.1. Utjecaj promjene brzine vjetra

Prema razmatranjima koja su provedena u dijelu 3.5, u
modelu je mogue mijenjati brzinu vjetra obzirom na etiri
glavne komponente (110). U nastavku su veinom
analizirani odzivi iznosa napona u voritima predmetnog
test-sustava, te djelatna i jalova snaga asinkronog
generatora unutar vjetroelektrane u sluajevima razliitih
promjena brzine vjetra prema intenzitetu i obliku.


Linearna promjena brzine vjetra

Analiziran je utjecaj linearne promjene srednje brzine
vjetra na odzive karakteristinih varijabli vjetroelektrane
(slika 10). Linearna promjena zapoinje u trenutku T
1R
=10
s i traje iduih T
R
=60 s. Po isteku perioda linearne
promjene, srednja brzina vjetra se na posljednjoj
postignutoj vrijednosti zadrava dodatnih 30 s tako da
ukupni interval promatranja odziva iznosi 100 s. U
poetnom stacionarnom stanju, srednja brzina vjetra iznosi
V
w
=5 m/s, a u zavrnom V
w
=25 m/s. Prema ovisnosti snage
generatora o brzini vjetra (slika 3), razmatrani interval
priblino se odnosi na interval izmeu 'cut-in' i 'cut-out'
brzine vjetra. Prorauni su izvedeni samo uz koritenje
namota glavnog (veeg) generatora.
0
5
10
15
20
25
30
0 20 40 60 80 100
B
r
z
i
n
a

v
j
e
t
r
a

(
m
/
s
)
Vrijeme (s)
Slika 10. Linearna promjena brzine vjetra

Opisana promjena brzine vjetra utjee na promjenu
snage vjetra, odnosno mehanikog momenta koji okree
vjetroturbinu, to posljedino uzrokuje promjenu
injektirane djelatne snage u mreu, odnosno elektrinog
momenta. Snage asinkronog generatora u vjetroelektrani
stoga poprimaju promjenjive iznose (slika 11). Djelatna
snaga prati oblik definiran prema ovisnosti snage
generatora o brzini vjetra (slika 3). U konkretnom se
sluaju pri srednjoj brzini vjetra u iznosu od V
w
=14 m/s
postie maksimalna djelatna snaga generatora u priblinom
iznosu od 0.73 MW. Maksimalna snaga nieg je iznosa od
nazivne snage zbog snienog napona na prikljunicama
generatora. Nakon kritine srednje brzine vjetra njezinim
se daljnjim poveanjem uzrokuje blago smanjenje snage.
Blago smanjenje snage javlja se zbog toga to je
vjetroelektrana u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje i
konstantnom frekvencijom. U sluaju da se radi o izvedbi
vjetroelektrane s promjenjivom brzinom vrtnje i
konstantnom frekvencijom pojavila bi se familija slinih
krivulja s blago razmjetenim maksimumima u kojima je
primjenom statikih pretvaraa mogue postii regulirani
pogon. Uoava se da je asinkroni generator u cijelom
podruju potroa jalove snage (od 0.2 Mvar u blizini
praznog hoda do 0.32 Mvar pri maksimalnoj djelatnoj
snazi). Nadalje se uoava da jalova snaga ovisi o djelatnoj
snazi i poprima maksimum u trenucima maksimuma
djelatne snage. ak i kada ne injektira djelatnu snagu u
mreu, generator troi jalovu snagu, to znai da treba
lokalnu kompenzaciju kako bi se neutralizirala razmjena
jalove snage u voritu prikljuenja vjetroelektrane.

-0.4
-0.2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
0 20 40 60 80 100
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
M
W

i

M
v
a
r
)

Slika 11. Djelatna i jalova snaga generatora
P
Q
15
Iz odziva struje generatora (slika 12) uoava se da se
njezin iznos nalazi u priblinom rasponu izmeu 0.18 kA
(poetno stanje blisko praznom hodu) i 0.70 kA (stanje
maksimalnog optereenja blisko nazivnom optereenju).

0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
0 20 40 60 80 100
S
t
r
u
j
a

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
k
A
)
Vrijeme (s)

Slika 12. Struja generatora

Kapacitivnost generatorskog pogona uzrokuje potrebu
za lokalnim kompenzacijskim ureajem. U toki prikljuka
na mreu (WBUS), vjetroelektrana treba injektirati
djelatnu snagu uz minimalnu razmjenu jalove snage (slika
13). Prorauni su izvedeni s poprenim kondenzatorskim
baterijama u voritima WTIG1-12. Iznos od 0.2 Mvar po
jedinici potreban je za potpuno kompenziranu potronju
jalove snage praznog hoda. Pri maksimalnom optereenju,
vjetroelektrana i uz taj iznos lokalne kompenzacije troi 2
Mvar jalove snage. Potronja jalove snage odreena je
razlikom izmeu stanja maksimalnog i minimalnog
optereenja (-0.32 i 0.20 Mvar) kojoj su dodani gubici
jalove snage na reaktanciji blok-transformatora.
Kompenzacija jalove snage uz kontinuirano upravljanje
naponom (FACTS) predstavlja jedno od rjeenja.
-2
0
2
4
6
8
10
0 20 40 60 80 100
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
e
l
e
k
t
r
a
n
e

(
M
W

i

M
v
a
r
)

Slika 13. Djelatna i jalova snaga vjetroelektrane

Zbog promjenjivosti snage vjetroelektrane obzirom na
promjenu brzine vjetra, iznosi napona takoer poprimaju
promjenjive vrijednosti (slika 14). Najvea promjena
dogaa se u generatorskom voritu vjetroelektrane (2%),
a najmanja kod krute mree (0%). U voritu s teretima
(BUSLOAD, slika 1), promjena iznosi 1.3%. Za veu
veliinu izgradnje vjetroelektrane, promjene napona bile bi
vee. U sluaju da vjetroelektrana nije spojena na
niskonaponsku stranu distribucijskog transformatora ve u
neko drugo vorite unutar distribucijske mree, promjene
napona bile bi vee zbog vee udaljenosti od krute mree.

0.95
0.96
0.97
0.98
0.99
1
1.01
0 20 40 60 80 100
I
z
n
o
s

n
a
p
o
n
a

c
v
o
r
i
s
t
a

(
p
u
)
Vrijeme (s)

Slika 14. Iznosi napona vorita u test-sustavu

Iznos napona u voritu prikljuenja vjetroelektrane
ovisi o njezinim snagama. Prema ovisnosti napona o
djelatnoj snazi (slika 15), napon u poetku najprije poraste,
dosegne maksimum i zatim opada s poveanjem djelatne
snage. Za veu veliinu izgradnje vjetroelektrane, u P-V
krivulji bi se pojavila koljenasta toka maksimalnog
prijenosa snage. Iza nje, ukljuivanje agregata
vjetroelektrane smanjivalo bi injektiranu snagu. Pojava
koljenaste toke u P-V krivulji dobro je poznata u statikoj
analizi stabilnosti napona. Iz V-Q ovisnosti (slika 16),
uoava se da vjetroelektrana troi jalovu snagu pri
relativno konstantnom omjeru Q/V (~200 Mvar/pu).
0.976
0.978
0.98
0.982
0.984
0.986
0.988
0.99
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
I
z
n
o
s

n
a
p
o
n
a

c
v
o
r
i
s
t
a

(
p
u
)

Slika 15. P-V krivulja vjetroelektrane
-2
-1.5
-1
-0.5
0
0.976 0.978 0.98 0.982 0.984 0.986 0.988 0.99
J
a
l
o
v
a

s
n
a
g
a

v
j
e
t
r
o
e
l
e
k
t
r
a
n
e

(
M
v
a
r
)

Slika 16. V-Q krivulja vjetroelektrane
P
Q
BUSLOAD
WTIG1
BUSSL
START
MAX
END
START
END
MAX
16
Prorauni stabilnosti vjetroelektrane izvedeni su
koritenjem modela s dvomasenom osovinom vjetroturbine
i generatora. U poetnom i konanom stacionarnom stanju,
brzine vrtnje (svedene na istu bazu generatorskog rotora)
meusobno su jednake (slika 17). U periodu promjenjive
brzine vjetra, brzina vrtnje rotora vjetroturbine (n*
T
)
razlikuje se od brzine vrtnje rotora generatora (
T
). Razlika
nastupa zbog modelirane elastinosti spoja to uzrokuje
pojavu kuta torzije
c
(slika 18). Parametar torzijske
krutosti c
c
odabran je u iznosu od 660 pu/rad
e
, to pri
maksimalnoj djelatnoj snazi uzrokuje pojavu
pretpostavljenog maksimalnog kuta torzije u iznosu od 5
elektrinih. Promjena klizanja asinkronog generatora u
pogonu izmeu praznog hoda i maksimalnog optereenja
relativno je mala i nalazi se u rasponu od 0% do -0.7%.

1
1.001
1.002
1.003
1.004
1.005
1.006
1.007
0 20 40 60 80 100
B
r
z
i
n
a

v
r
t
n
j
e

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

i

v
j
e
t
r
o
t
u
r
b
i
n
e

(
p
u
)
Vrijeme (s)

Slika 17. Brzina vrtnje vjetroturbine i generatora
0
1
2
3
4
5
0 20 40 60 80 100
K
u
t

t
o
r
z
i
j
e

o
s
o
v
i
n
e

a
g
r
e
g
a
t
a

(
d
e
g
)

Slika 18. Kut torzije

Opisana promjena injektirane djelatne snage u vrlo
malom iznosu utjee na promjenu frekvencije sustava
(slika 19). Uz pretpostavku da neregulirani sinkroni
generator krute mree ima nazivnu snagu 2500 MVA, to
priblino odgovara angairanoj snazi proizvodnje pri
maksimumu optereenja u sustavu Hrvatske, frekvencija
maksimalno odstupa za +2.7 mHz od nazivne vrijednosti.
U sluaju da je sinkroni generator krute mree reguliran po
brzini vrtnje promjena bi bila manja. Ukoliko bi umjesto
sustava Hrvatske nadomjeten bio UCTE sustav, promjena
frekvencije bila bi jo manja. Dobiveni iznos promjene
frekvencije ilustrativne je naravi, jer samo detaljna analiza
promjene frekvencije uz koritenje regulacijske energije
sustava moe dati toan rezultat.
49.9995
50
50.0005
50.001
50.0015
50.002
50.0025
50.003
0 20 40 60 80 100
F
r
e
k
v
e
n
c
i
j
a

(
H
z
)
Vrijeme (s)

Slika 19. Frekvencija

Dobiveni rezultati koji su prethodno opisani pokazuju
da je sa stajalita naponskih prilika mjesto prikljuenja
vjetroelektrane na mreu povoljno odabrano. Ukoliko bi
kabeli koji povezuju vjetroelektranu bili ukljueni u neko
drugo vorite unutar distribucijske mree, naponske
prilike bile bi promijenjene, to bi utjecalo i na ukupni
gubitak djelatne snage u distribucijskoj mrei.


Udarna promjena brzine vjetra

Analiziran je utjecaj ekstremne udarne promjene brzine
vjetra prema jednogodinjem periodu pojavnosti (slika 20).
Udarna promjena zapoinje u trenutku T
1G
=10 s i traje
iduih T
G
=10.5 s. Po isteku perioda udarne promjene,
brzina vjetra se na posljednjoj postignutoj vrijednosti
zadrava dodatnih 9.5 s tako da ukupni interval
promatranja odziva iznosi 30 s. U oba stacionarna stanja
srednja brzina vjetra iznosi V
w
=10 m/s. Uz MAXG=0.37, u
stanju maksimuma brzina vjetra je V
w
=13.7 m/s te u oba
stanja minimuma V
w
=8.65 m/s. Prema ovisnosti snage
generatora o brzini vjetra (slika 3), razmatrani interval
priblino se odnosi na interval vrlo velike promjene
djelatne snage glavnog asinkronog generatora
vjetroelektrane uzrokovane ekstremnim udarom vjetra.

0
5
10
15
20
25
30
0 5 10 15 20 25 30
B
r
z
i
n
a

v
j
e
t
r
a

(
m
/
s
)

Slika 20. Udarna promjena brzine vjetra

Udarna promjena brzine vjetra uzrokuje promjenu
snage proizvodnje vjetroelektrane (slika 21). Pri poetnoj i
konanoj brzini vjetra od 10 m/s, vjetroelektrana injektira 6
MW u mreu. U uvjetima promjenjive brzine vjetra,
n
T

m

17
vjetroelektrana injektira promjenjivu snagu u rasponu od
priblino 4.3 MW do 8.3 MW. Jalova snaga
vjetroelektrane ovisi o injektiranoj djelatnoj snazi i slijedi
njezine promjene.
-2
0
2
4
6
8
10
0 5 10 15 20 25 30
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
e
l
e
k
t
r
a
n
e

(
M
W

i

M
v
a
r
)
Vrijeme (s)

Slika 21. Djelatna i jalova snaga vjetroelektrane

Promjenjivost snage vjetroelektrane obzirom na udarnu
promjenu brzine vjetra uzrokuje promjenjivost iznosa
napona u voritima test-sustava (slika 22). Najvea
promjena dogaa se u generatorskom voritu
vjetroelektrane (1.7%), a najmanja kod krute mree (0%).
U voritu s teretima (BUSLOAD, slika 1), promjena
iznosi 1.1%.
0.95
0.96
0.97
0.98
0.99
1
1.01
0 5 10 15 20 25 30
I
z
n
o
s

n
a
p
o
n
a

c
v
o
r
i
s
t
a

(
p
u
)

Slika 22. Iznosi napona vorita u test-sustavu

Zbog koritenja modela s dvomasenom osovinom, u
ovom se sluaju odzivi brzine vrtnje vjetroturbine i
generatora meusobno znatnije razlikuju u usporedbi s
prethodnim sluajem linearne promjene brzine vjetra. U
poetnom i konanom stacionarnom stanju brzine vrtnje
(svedene na istu bazu generatorskog rotora) meusobno su
jednake (slika 23). U periodu udarne promjene brzine
vjetra, brzina vrtnje rotora vjetroturbine (n*
T
) vie
odstupa od brzine vrtnje rotora generatora (
T
). Razlika
nastupa zbog torzijske krutosti c
c
u iznosu od 660 pu/rad
e

koja daje elastini spoj s kutem torzije max
c
u iznosu od
5 elektrinih (slika 24). Ako se torzijska krutost c
c
uzme u
pet puta veem iznosu (3300 pu/rad
e
), kut torzije max
c

postaje 1 elektrini (slike 25-26). Brzine vrtnje
vjetroelektrane i generatora tada meusobno znatno manje
odstupaju. U oba sluaja, odstupanje brzine vrtnje
generatora
T
zadrava se do +0.7% od sinkrone brzine.
0.998
1
1.002
1.004
1.006
1.008
1.01
1.012
0 5 10 15 20 25 30
B
r
z
i
n
a

v
r
t
n
j
e

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

i

v
j
e
t
r
o
t
u
r
b
i
n
e

(
p
u
)
Vrijeme (s)

Slika 23. Brzina vrtnje vjetroturbine i generatora
0
1
2
3
4
5
0 5 10 15 20 25 30
K
u
t

t
o
r
z
i
j
e

(
d
e
g
)
Vrijeme (s)

Slika 24. Kut torzije
0.998
1
1.002
1.004
1.006
1.008
1.01
1.012
0 5 10 15 20 25 30
B
r
z
i
n
a

v
r
t
n
j
e

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

i

v
j
e
t
r
o
t
u
r
b
i
n
e

(
p
u
)

Slika 25. Brzina vrtnje vjetroturbine i generatora
0
1
2
3
4
5
0 5 10 15 20 25 30
K
u
t

t
o
r
z
i
j
e

(
d
e
g
)

Slika 26. Kut torzije
WTIG1
BUSSL
BUSLOAD
P
Q
n
T

m

n
T

m

18
Ponavljajua udarna promjena brzine vjetra (slika 27)
iz prethodnog primjera moe uzrokovati pojavu oscilatorne
nestabilnosti napona ako se u blizini vjetroelektrane nalazi
jo barem jedan sinkroni generator. U tu je svrhu
modificiran test-sustav na nain da je generatoru krute
mree umanjena nazivna snaga i pridodan uzbudni sustav.
Time test-sustav izlazi izvan okvira predmetne lokacije i
predstavlja potpuno hipotetiki sluaj, koristan kao
ilustracija mogue interakcije izmeu vjetroelektrane i
bliskih sinkronih generatora. U poetku se sustav nalazi u
naponski stabilnom stanju, ali kako vrijeme odmie
promjenjiva snaga vjetroelektrane (slika 28) uzrokuje
promjenjivost iznosa napona (slika 29) asinkronog
generatora u vjetroelektrani (AG) i sinkronog generatora u
mrei (SG). Oscilacije napona postaju sve vee i ees ulazi
u stanje oscilatorne nestabilnosti napona. Oscilatorna
nestabilnost moe se pojaviti i u frekvencijskom obliku.
0
5
10
15
20
25
30
0 20 40 60 80 100
B
r
z
i
n
a

v
j
e
t
r
a

(
m
/
s
)
Vrijeme (s)

Slika 27. Ponavljajua udarna promjena brzine vjetra
-4
-2
0
2
4
6
8
10
0 20 40 60 80 100
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
e
l
e
k
t
r
a
n
e

(
p
u
)

Slika 28. Djelatna i jalova snaga vjetroelektrane
0.85
0.9
0.95
1
1.05
1.1
0 20 40 60 80 100
N
a
p
o
n

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
p
u
)

Slika 29. Napon generatora
umna promjena brzine vjetra

Analiziran je utjecaj umne promjene brzine vjetra
prema funkciji spektralne gustoe (slika 30). umna
promjena zapoinje u trenutku T
1N
=10 s i traje iduih
T
N
=590 s, tako da ukupni interval promatranja odziva
iznosi 10 minuta. U poetnom stacionarnom stanju brzina
vjetra iznosi V
w
=12 m/s. Parametar
i
izabire se u svakom
integracijskom koraku kao sluajni broj temeljen na
jednolikoj raspodjeli unutar intervala |0:2|,
i
definiran
je u iznosu
i
=1.25 rad/s pri N=50, K
N
u iznosu
K
N
=0.025 i F u iznosu F=650 m. Uz tako odabrane
vrijednosti parametara, umna promjena brzine vrtnje
nalazi se u rasponu 10% od stacionarne brzine vjetra
V
w
=12 m/s, dakle 1.2 m/s. Prema ovisnosti snage
generatora o brzini vjetra (slika 3), razmatrani interval
priblino se odnosi na interval pri maksimalnoj djelatnoj
snazi glavnog asinkronog generatora vjetroelektrane.
Prema dostupnim mjerenjima, definirana umna promjena
brzine vjetra predstavlja sluaj koji je nablii stvarnim
uvjetima pogona vjetroelektrane.
0
5
10
15
20
25
30
0 100 200 300 400 500 600
B
r
z
i
n
a

v
j
e
t
r
a

(
m
/
s
)

Slika 30. umna promjena brzine vjetra

umna promjena brzine vjetra uzrokuje promjenu
snage vjetroelektrane (slika 31). Pri poetnoj brzini vjetra
od 12 m/s, vjetroelektrana u 20 kV vorite injektira
priblino 7.78 MW/-1.65 Mvar. Prema definiranoj
promjeni brzine vjetra, promjena injektirane snage
vjetroelektrane nalazi se u rasponu 0.4 MW/0.2 Mvar.
Utjecaj realno oekivane promjenjivosti brzine vjetra na
kvalitetu injektirane snage oit je i trai odgovarajui nain
kondicioniranja izlaznih varijabli vjetroelektrane.

-2
0
2
4
6
8
10
0 100 200 300 400 500 600
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
e
l
e
k
t
r
a
n
e

(
M
W

i

M
v
a
r
)

Slika 31. Djelatna i jalova snaga vjetroelektrane
SG
AG
P
Q
P
Q
19
Promjenjiva snaga vjetroelektrane obzirom na umnu
promjenu brzine vjetra uzrokuje promjenjivi iznos napona
u voritima test-sustava (slika 32). Najvea promjena
dogaa se u generatorskom voritu vjetroelektrane
(0.35%), a najmanja kod krute mree (0%). U voritu
prikljuenja vjetroelektrane (WBUS, slika 1), promjena
iznosi 0.15%, a u voritu s teretima (BUSLOAD, slika
1), promjena je unutar raspona od 0.1%.

0.95
0.96
0.97
0.98
0.99
1
1.01
0 100 200 300 400 500 600
I
z
n
o
s

n
a
p
o
n
a

c
v
o
r
i
s
t
a

(
p
u
)
Vrijeme (s)

Slika 32. Iznosi napona vorita u test-sustavu

Kondicioniranje injektirane snage vjetroelektrane
izvodi se na vie naina. Najei se odnosi na primjenu
statikog frekvencijskog pretvaraa AC/DC/AC
zasnovanog na energetskoj elektronici. Njime se upravlja
injektiranom djelatnom snagom dok se jalova snaga
kompenzira lokalno na izmjeninim stranama ispravljaa.
Primjenom statikog frekvencijskog pretvaraa djelatna
snaga se izravnava odravajui konstantnim njezin iznos.
Promjene brzine vjetra odraavaju se na akumuliranu
kinetiku energiju rotirajue osovine agregata. Ovaj je
nain osobito est kod vjetroelektrana s promjenjivom
brzinom vrtnje i konstantnom frekvencijom. Drugi nain
kondicioniranja odnosi se na primjenu FACTS naprava s
istodobnim popreno-serijskim djelovanjem. Popreni lan
kondicionira napon u voritu, a serijski injektiranu
djelatnu i jalovu snagu. Obzirom da je kod vjetroelektrana
rije o niem naponu distribucijske razine, energetska
elektronika FACTS naprave moe se primijeniti izravno,
dakle bez velikih transformatora koji svojim udjelom u
cijeni oteavaju primjenu na prijenosnoj razini. Time
FACTS kondicioniranje izlaznih varijabli vjetroelektrane
postaje vrlo izglednim nainom poboljanja kvalitete
isporuene elektrine energije.


4.2. Utjecaj trofaznog kratkog spoja u mrei

Prema razmatranjima koja su provedena u treem
poglavlju, u modelu je mogue analizirati utjecaj trofaznog
kratkog spoja na stabilnost kuta i napona
elektroenergetskog sustava. U nastavku je predoen utjecaj
kritinog trajanja prolaznog trofaznog kratkog spoja na
izlazne varijable vjetroelektrane. Trofazni kratki spoj
nastaje u trenutku t=10 s u voritu BUS20 (slika 1). Za
odabrane vrijednosti kljunih parametara agregata (H
m
=1 s
i H
T
=10 s), kritino vrijeme njegovog trajanja iznosi 0.164
s. To znai da za vrijeme trajanja kratkog spoja u iznosu od
0.165 s, vjetroelektrana gubi elektromehaniku stabilnost.
Prema dobro poznatoj -T karakteristici asinkronog stroja,
dolazi do nestabilnog pogona iza prekretne toke
karakteristike sa snienim naponom i povienom strujom.

Opisani mreni poremeaj utjee na promjenu snage
asinkronog generatora u vjetroelektrani (slika 33). Odzivi
djelatne i jalove snage dani su za stabilni i nestabilni sluaj
pri kritinom vremenu trajanja trofaznog kratkog spoja
(stabilno 0.164 s, nestabilno 0.165 s). Stacionarno stanje
definirano je pri potpuno konstantnoj brzini vjetra u iznosu
od V
w
=13.5 m/s, to rezultira uvjetima pogona pri
maksimalnoj snazi. Obzirom da nije dolo do trajne
promjene unutar ees-a, u stabilnom se sluaju snage nakon
poremeaja vraaju na iznose poetnog stacionarnog
stanja. U nestabilnom sluaju djelatna snaga pada na vrlo
nizak iznos blizak nuli te ak ulazi u motorno podruje
definirano gubitkom snage na unutarnjoj impedanciji.
Istodobno, u nestabilnom sluaju generator povlai izrazito
poveani iznos jalove snage iz mree (-1.65 Mvar).

-2
-1.5
-1
-0.5
0
0.5
1
0 5 10 15 20 25 30
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
M
W

i

M
v
a
r
)

Slika 33. Djelatna i jalova snaga generatora

Iz odziva struje generatora (slika 34) uoava se da
njezin iznos u nestabilnom sluaju postaje jednak 2.3 kA,
to u usporedbi s 0.7 kA u poetnom stanju ini poveanje
od priblino 3 puta. Neophodna je zatita u svrhu ranog
prepoznavanja uvjeta zaustavljanja asinkronog stroja i
potrebnog odvajanja od mree. Karakter struje u
nestabilnom sluaju s velikom je preteitou generatorski
kapacitivan. U stabilnom sluaju struja se vraa na iznos
poetnog stacionarnog stanja.
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
0 5 10 15 20 25 30
S
t
r
u
j
a

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
k
A
)

Slika 34. Struja generatora
BUSSL
WTIG1
BUSLOAD
P
Q
P-stabilno
P-nestabilno
Q-stabilno
Q-nestabilno
nestabilno
stabilno
20
Injektirana snaga vjetroelektrane takoer ukazuje na
razliitost stabilnog i nestabilnog sluaja (slika 35). U
stacionarnom je stanju vjetroelektrana u uvjetima
maksimalne proizvodnje. Odzivi su kvalitativno slini
odzivima vjetrogeneratora uz dodatak gubitka snage na
blok-transformatoru vjetrogeneratora. Stoga
vjetroelektrana u nestabilnom sluaju povlai iz mree
priblino 24 Mvar jalove snage.
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
0 5 10 15 20 25 30
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
e
l
e
k
t
r
a
n
e

(
M
W

i

M
v
a
r
)
Vrijeme (s)

Slika 35. Djelatna i jalova snaga vjetroelektrane

Prolazni trofazni kratki spoj utjee na odzive iznosa
napona u voritima test-sustava (slike 36a-b). U stabilnom
sluaju (slika 36a) iznosi napona vraaju se na poetne
vrijednosti, dok u nestabilnom (slika 36b) padaju na
sniene vrijednosti. Najvea promjena dogaa se u
generatorskom voritu vjetroelektrane (35%), najmanja
kod krute mree (0%), a u voritu s teretima 20%.
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
0 5 10 15 20 25 30
I
z
n
o
s
i

n
a
p
o
n
a

c
v
o
r
i
s
t
a

(
p
u
)

Slika 36a. Stabilni iznosi napona vorita u test-sustavu
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
0 5 10 15 20 25 30
I
z
n
o
s
i

n
a
p
o
n
a

c
v
o
r
i
s
t
a

(
p
u
)

Slika 36b. Nestabilni iznosi napona vorita u test-sustavu
Proraun utjecaja trofaznog kratkog spoja na stabilnost
vjetroelektrane izveden je koritenjem modela s
dvomasenom osovinom vjetroturbine i generatora. Iz
odziva brzine vrtnje u stabilnom i nestabilnom sluaju
uoava se kritinost vremena trajanja poremeaja (slika
37). U nestabilnom sluaju brzina vrtnje se nakon kritine
toke (priblino 1.085 pu) kontinuirano poveava obzirom
da vjetar tijekom cijelog promatranog vremenskog perioda
stvara mehaniki moment na osovini. U stabilnom sluaju
brzina vrtnje se vraa na poetnu stacionarnu vrijednost.
Brzine su svedene na istu bazu generatorskog rotora. Zbog
modelirane elastinosti spoja javlja se kut torzije
c
(slika
38). U nestabilnom sluaju se smanjuje dok se u stabilnom
vraa na poetnu stacionarnu vrijednost.
1
1.02
1.04
1.06
1.08
1.1
1.12
1.14
1.16
1.18
1.2
0 5 10 15 20 25 30
B
r
z
i
n
a

v
r
t
n
j
e

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

i

v
j
e
t
r
o
t
u
r
b
i
n
e

(
p
u
)
Vrijeme (s)

Slika 37. Brzina vrtnje vjetroturbine i generatora

0
1
2
3
4
5
0 5 10 15 20 25 30
K
u
t

t
o
r
z
i
j
e

(
d
e
g
)

Slika 38. Kut torzije

Opisani utjecaj kritinog vremena trajanja trofaznog
kratkog spoja na stabilnost vjetroelektrane predstavlja
standardni oblik analize stabilnosti asinkronog stroja. U
sluaju primjene asinkronog generatora u vjetroelektrani
mogue je analizu utjecaja trofaznog kratkog spoja
provesti i obzirom na promjenjivu brzinu vjetra. Budui da
su trofazni kratki spojevi u veem broju sluajeva povezani
s loim vremenskim prilikama pa tako i turbulentnim
stanjima vjetra, takva analiza takoer moe rezultirati
znaajnim spoznajama.

Za ilustraciju predoeni su odzivi za sluaj konstantne
brzine vjetra i umne promjene brzine vjetra prema
funkciji spektralne gustoe (slika 39). U trenutku t=1 s
aktivirana je umna promjena pri poetnoj srednjoj brzini
P
Q
P-stabilno
P-nestabilno
Q-stabilno
Q-nestabilno
BUSSL
WTIG1
BUSLOAD
BUSSL
WTIG1
BUSLOAD
nestabilno
stabilno
stabilno
nestabilno
21
vjetra u iznosu V
w
=13.5 m/s, to odgovara uvjetima pogona
s maksimalnom snagom. U trenutku t=10 s nastaje trofazni
kratki spoj kritinog vremena trajanja (0.164 s). Odzivi
djelatne snage generatora predoeni su za stabilni sluaj
(slika 40). Uoava se da su za definirane manje promjene
brzine vjetra odzivi relativno slini. Za vee promjene
brzine vjetra odzivi se mogu znaajno razlikovati.
0
5
10
15
20
25
30
0 5 10 15 20 25 30
B
r
z
i
n
a

v
j
e
t
r
a

(
m
/
s
)
Vrijeme (s)

Slika 39. umna promjena brzine vjetra

0.5
0.55
0.6
0.65
0.7
0.75
0.8
0.85
0.9
0.95
1
0 5 10 15 20 25 30
D
j
e
l
a
t
n
a

s
n
a
g
a

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
M
W
)

Slika 40. Stabilna djelatna snaga asinkronog generatora

Analiza utjecaja trofaznog kratkog spoja na stabilnost
vjetroelektrane provedena je obzirom na tranzijentni model
asinkronog generatora. U sluaju da su od interesa bre
promjene koje se dogaaju u suptranzijentnom podruju
potrebno je umjesto tranzijentnog modela koristiti
suptranzijentni. Suptranzijentni model omoguava
dinamiku analizu struje kratkog spoja i proraun brzih
promjena elektromagnetskog momenta. Navedeni aspekti
korisni su u svrhu udeenja zatita u primjeni trofaznog
automatskog ponovnog ukljuenja vodova koji su bliski
vjetroelektrani.


4.3. Interakcija vjetroelektrane i distribucijskog
transformatora

Obzirom da je vjetroelektrana u bliskom spoju
prikljuena na sekundarnu stranu distribucijskog
transformatora nieg napona, postoji bojazan od
meusobne interakcije pri automatskoj regulaciji
prijenosnog omjera pod optereenjem. Naime, u uvjetima
ponavljajuih promjena brzine vjetra, vjetroelektrana
injektira promjenjivu snagu u mreu. Time iznos napona u
voritu prikljuka vjetroelektrane postaje promjenjiv.
Promjenjivost napona prenosi se do vorita sekundarne
strane distribucijskog transformatora kod kojeg je
aktivirana LTC shema regulacije iznosa napona (slika 41).
Ukoliko je promjena iznosa napona sekundarne strane vea
od prethodno postavljene neosjetljivosti LTC sheme
(DB), prijenosni omjer t
r
mijenja se u svrhu vraanja
iznosa napona unutar dozvoljenih granica neosjetljivosti.


Slika 41. LTC shema regulacije iznosa napona

U uvjetima ponavljajuih udarnih promjena brzine
vjetra, promjena iznosa napona sekundarne strane moe
postati vea od postavljene neosjetljivosti. Tada dolazi do
meusobne interakcije pri emu prijenosni omjer u
ekstremnom sluaju postaje kontinuirano promjenjiv,
odnosno nestabilan.

Pri inicijalnim vrijednostima parametara test-sustava ne
dolazi do opisane pojave, ali kako se toka naponski krute
mree udaljava od distribucijskog transformatora
vjerojatnost nastanka pojave se poveava. Ilustrirana su
dva sluaja interakcije u ovisnosti o udaljenosti, odnosno o
veliini Theveninove impedancije Z
th
(slika 1). U prvom je
sluaju Theveninova impedancija poveana 3 puta, a u
drugom 4 puta. Poticaj je definiran u obliku ponavljajue
ekstremne udarne promjene brzine vjetra prema uveanom
jednogodinjem periodu pojavnosti (slika 42).
Ponavljajua udarna promjena zapoinje u trenutku T
1G
=10
s i traje iduih T
G
=100 s. Po isteku perioda jedne udarne
promjene, brzina vjetra se na posljednjoj postignutoj
vrijednosti ne zadrava ve ponovno mijenja. Ukupni
interval promatranja odziva iznosi 600 s. U poetnom
stacionarnom stanju srednja brzina vjetra iznosi V
w
=8 m/s.
Uz MAXG=0.75, u stanju maksimuma brzina vjetra postaje
V
w
=14 m/s. Udarna promjena brzine vjetra proraunata je
bez utjecaja sinusnog lana u (114) tako da je poetno
stanje ujedno i stanje minimuma. Prema ovisnosti snage
generatora o brzini vjetra (slika 3), razmatrani interval
priblino se odnosi na interval vrlo velike promjene
djelatne snage glavnog asinkronog generatora
vjetroelektrane uzrokovane ekstremnim udarom vjetra.
22
0
5
10
15
20
25
30
0 100 200 300 400 500 600
B
r
z
i
n
a

v
j
e
t
r
a

(
m
/
s
)
Vrijeme (s)

Slika 42. Ponavljajua udarna promjena brzine vjetra

U sluaju trostrukog poveanja Theveninove
impedancije Z
th
, promjena iznosa napona sekundarne
strane distribucijskog transformatora (slika 43) vrlo brzo
izlazi izvan postavljenih granica neosjetljivosti (DB=0.01
pu). Samo jedna promjena prijenosnog omjera (slika 44)
dovoljna je za povrat iznosa napona unutar granica
neosjetljivosti. Daljnja promjena brzine vjetra ne uzrokuje
naruavanje postavljenih granica neosjetljivosti ukoliko je
aktivirana LTC shema regulacije. Ako LTC shema ne bi
bila aktivirana, promjena iznosa napona bi u
ponavljajuem obliku naruavala gornju granicu
neosjetljivosti. U ovom je sluaju naponski kruta mrea jo
uvijek dovoljno bliska distribucijskom transformatoru tako
da ne dolazi do pojave nestabilnosti.
-0.02
-0.015
-0.01
-0.005
0
0.005
0.01
0.015
0.02
0 100 200 300 400 500 600
P
r
o
m
j
e
n
a

n
a
p
o
n
a

u

c
v
o
r
i
s
t
u

B
U
S
2
0

(
p
u
)

Slika 43. Promjena iznosa napona u voritu BUS20
0.98
0.985
0.99
0.995
1
1.005
1.01
1.015
1.02
0 100 200 300 400 500 600
L
T
C

p
r
i
j
e
n
o
s
n
i

o
m
j
e
r

(
p
u
)

Slika 44. Promjena prijenosnog omjera
distribucijskog transformatora
Ukoliko se Theveninova impedancija uetverostrui,
dolazi do ponavljajueg naruavanja obiju granica
neosjetljivosti i pojave nestabilnosti. Obzirom da je
naponski kruta mrea u ovom sluaju udaljenija od
distribucijskog transformatora, dolazi do poveanih
promjena iznosa napona uvjetovanih ponavljajuom
promjenom brzine vjetra. Promjena iznosa napona se
poveava preko 0.01 pu (slika 45), tako da prijenosni
omjer postaje ponavljajue promjenjiv (slika 46). Sklopka
LTC sheme ubrzano se troi zbog poveanog broja
iniciranih aktivacija ime se poveavaju trokovi
odravanja distribucijskog transformatora. Granice
neosjetljivosti mogu se proiriti na 0.02 pu. Time bi se
dodue nestabilnost izbjegla, ali napon distribucijske mree
ne bi bio precizno reguliran.

-0.02
-0.015
-0.01
-0.005
0
0.005
0.01
0.015
0.02
0 100 200 300 400 500 600
P
r
o
m
j
e
n
a

n
a
p
o
n
a

u

c
v
o
r
i
s
t
u

B
U
S
2
0

(
p
u
)
Vrijeme (s)

Slika 45. Promjena iznosa napona u voritu BUS20

0.98
0.985
0.99
0.995
1
1.005
1.01
1.015
1.02
0 100 200 300 400 500 600
L
T
C

p
r
i
j
e
n
o
s
n
i

o
m
j
e
r

(
p
u
)

Slika 46. Promjena prijenosnog omjera
distribucijskog transformatora


4.4. Neupravljivost vjetroelektrane u otonom pogonu

Prema razmatranjima iz uvodnog dijela, otoni pogon
predmetne vjetroelektrane u lokalnom distribucijskom
sustavu bez ostalih reguliranih jedinica nije izvediv.
Osnovni problem odnosi se na nemogunost regulacije
frekvencije i/ili napona. Otoni pogon predmetne
vjetroelektrane postaje ostvariv tek uz ''back-up'' napajanje
iz npr. diesel agregata koji tada na sebe preuzima problem
regulacije. No, u tom sluaju ekoloka istoa proizvodnje
elektrine energije iz obnovljivih izvora postaje u najmanju
ruku upitna. U sloenijim izvedbama, vjetroelektrana moe
LTC neaktivan
LTC aktivan
LTC neaktivan
LTC aktivan
LTC aktivan
LTC neaktivan
LTC neaktivan
LTC aktivan
23
biti u otonom pogonu, ali uz znatnije poveanje poetnih
investicijskih trokova. Opravdanost poveanja trokova
usporediva je s vjerojatnosti nastanka uvjeta otonog
pogona, odnosno sa svrhom primjene vjetroelektrane.

Ilustracija neupravljivosti provedena je za dva poetna
stanja optereenja vjetroelektrane, odnosno za dvije
srednje brzine strujanja vjetra u iznosima V
w
=13.5 m/s i
V
w
=8 m/s. Pri V
w
=13.5 m/s, svaki od glavnih asinkronih
generatora u vjetroelektrani optereen je s priblino 0.7
MW i 0.35 Mvar. Pri V
w
=8 m/s, optereenje pojedinanog
generatora je manje i priblino iznosi 0.2 MW i 0.2 Mvar.
Kod vee brzine vjetra vjetroelektrana ukupno injektira u
mreu priblino 8.4 MW, dok kod manje brzine injektirana
djalatna snaga iznosi priblino 2.4 MW. Snaga lokalnog
tereta u oba sluaja iznosi ukupno 5 MW. U sluaju ispada
distribucijskog transformatora dolazi do odvajanja
distribucijske mree od krute mree pri emu
vjetroelektrana napaja teret od 5 MW. U prvom sluaju
injektirana snaga vjetroelektrane vea je od snage lokalnog
tereta, dok je u drugom sluaju manja. U reguliranom
pogonu, snaga vjetroelektrane postala bi promjenjivom te
bi se putem povratnih regulacijskih veza odavala na razini
koju diktira teret. Obzirom da predmetna vjetroelektrana
nije u reguliranoj izvedbi, odvajanje od krute mree
uzrokuje problem s regulacijom frekvencije i/ili napona
neovisno o stanju prethodnog optereenja.

U prvom sluaju (V
w
=13.5 m/s), nakon ispada
distribucijskog transformatora u t=10 s, frekvencija
vjetrogeneratora odmah zapoinje s porastom i ve nakon
nekoliko sekundi ulazi u oscilacijski nestabilno podruje
(slika 47). Analizom vlastitih vrijednosti lineariziranog
diferencijalno-algebarskog modela ustanovila bi se vrsta
nestabilnosti kao i kritina toka putanje sustava u
vremenskoj domeni. Istodobno, napon vjetrogeneratora
doivljava slom sputajui se na nultu vrijednost gdje se i
zadrava (slika 48). Iznosi napona u voritima
distribucijskog sustava prate napon vjetrogeneratora. Struja
vjetrogeneratora takoer pada na nultu vrijednost u
nedostatku naponski vrste pojne toke (slika 49).
Nestabilnost frekvencije i slom napona uzrokuju svoenje
djelatne i jalove snage asinkronog generatora
vjetroelektrane na nultu vrijednost kratko po isteku prve
sekunde nakon poremeaja (slika 50). Brzina vrtnje
nekontrolirano i konstantno raste (slika 51).
40
60
80
100
120
140
160
180
9 9.5 10 10.5 11 11.5 12 12.5
F
r
e
k
v
e
n
c
i
j
a

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
H
z
)

Slika 47. Frekvencija vjetrogeneratora
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
9 9.5 10 10.5 11 11.5 12 12.5
I
z
n
o
s

n
a
p
o
n
a

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
p
u
)
Vrijeme (s)

Slika 48. Napon vjetrogeneratora

0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
9 9.5 10 10.5 11 11.5 12 12.5
S
t
r
u
j
a

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
k
A
)
Vrijeme (s)

Slika 49. Struja vjetrogeneratora
-0.4
-0.2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
9 9.5 10 10.5 11 11.5 12 12.5
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
M
W

i

M
v
a
r
)

Slika 50. Djelatna i jalova snaga vjetrogeneratora
1
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
9 9.5 10 10.5 11 11.5 12 12.5
B
r
z
i
n
a

v
r
t
n
j
e

g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

i

v
j
e
t
r
o
t
u
r
b
i
n
e

(
p
u
)

Slika 51. Brzina vrtnje vjetroturbine i generatora
P
Q
24
U drugom sluaju (V
w
=8 m/s), nakon ispada
distribucijskog transformatora u t=10 s frekvencija
vjetrogeneratora najprije pada, a zatim zapoinje s
porastom. Nakon nekoliko sekundi ulazi u oscilacijski
nestabilno podruje (slika 52).

Istodobno, napon vjetrogeneratora doivljava slom
sputajui se na nultu vrijednost gdje se i zadrava (slika
53).

Nestabilnost frekvencije i slom napona i u ovom
sluaju uzrokuju svoenje djelatne i jalove snage
asinkronog generatora na nultu vrijednost ve u prvoj
sekundi nakon poremeaja (slika 54).

40
50
60
70
80
90
100
110
120
9 10 11 12 13 14 15 16 17
F
r
e
k
v
e
n
c
i
j
a

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
H
z
)
Vrijeme (s)

Slika 52. Frekvencija vjetrogeneratora
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
9 10 11 12 13 14 15 16 17
I
z
n
o
s

n
a
p
o
n
a

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
p
u
)

Slika 53. Napon vjetrogeneratora
-0.4
-0.2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
9 10 11 12 13 14 15 16 17
S
n
a
g
e

v
j
e
t
r
o
g
e
n
e
r
a
t
o
r
a

(
M
W

i

M
v
a
r
)

Slika 54. Djelatna i jalova snaga vjetrogeneratora
Opisani sluajevi odnose se na nestabilnost uvjetovanu
s istodobnim problemima frekvencije i napona. Naime,
slom napona utjee na snagu lokalnog tereta koja nadalje
definira debalans izmeu snage proizvodnje i potronje u
distribucijskom sustavu, odnosno nestabilnost frekvencije.


5. ZAKLJUAK

Provedena je dinamika analiza strujnih i naponskih
prilika u sustavu s vjetroelektranom prikljuenom na krutu
mreu. Razmotreno je dinamiko vladanje asinkronog
stroja u uvjetima nastanka poremeaja poput promjene
brzine vjetra i/ili prolaznog trofaznog kratkog spoja.
Obzirom da je vjetroelektrana putem dvaju podzemnih
kabela prikljuena u sekundarno vorite distribucijskog
transformatora nieg napona, dobiveni rezultati ne ukazuju
na oekivanje veih problema u pogledu odstupanja iznosa
napona od normalnih pogonskih vrijednosti. U sluaju da
je vjetroelektrana prikljuena u nekom od vorita
distribucijske mree koje je udaljenije od vorita krute
mree, naponske bi prilike mogle biti znatnije pogorane.
Pored toga, gubitci snage u mrei tada bi ograniili
veliinu izgradnje vjetroelektrane. U svakom sluaju,
primjena nereguliranog pogona vjetroelektrane utjee na
kvalitetu isporuene energije uvodei izvjesnu razinu
promjenjivosti (neupravljivosti) obzirom na odstupanje
brzine vjetra od pretpostavljene srednje vrijednosti.
Koritenjem statikih pretvaraa mogue je postii
kondicionirane uvjete injektiranja snage vjetroelektrane te
time utjecaj promjenjivosti svesti na prihvatljivu razinu. U
ekstremnim uvjetima promjene brzine vjetra mogua je
pojava interakcije s distribucijskim transfomatorom s
promjenjivim prijenosnim omjerom pod optereenjem.
Odvajanjem od krute mree i prijelazom u otoni pogon,
lokalni distribucijski sustav doivio bi slom napona i
nestabilnost frekvencije uslijed neregulirane izvedbe
predmetne vjetroelektrane.


LITERATURA

|1| Abdin, E. et al., ''Control design and dynamic
performance analysis of a wind turbine-induction
generator unit'', IEEE Trans. Energy Conversion,
vol. 15, No. 1, March 2000, pp. 91-96.
|2| Akhmatov, V. et al., ''A dynamic stability limit of
grid-connected induction generators'', Proceedings
of International IASTED Conference on Power and
Energy Systems, Marbella, Spain, Sept. 19-22, 2000,
Paper 319-087.
|3| Akhmatov, V. et al., ''Advanced simulation of
windmills in the electrical power supply'',
International Journal of Electrical Power and
Energy Systems, vol. 22, No. 6, July 2000, pp. 421-
434.
|4| Akhmatov, V. et al., ''Electromechanical interaction
and stability of power systems with windmills'',
Proceedings of International IASTED Conference
on Power and Energy Systems, Marbella, Spain,
Sept. 19-22, 2000, Paper 319-086.
P
Q
25
|5| Akhmatov, V. et al., ''Modelling and transient
stability of large wind farms'', Proceedings of the
2nd International Workshop on Transmission
Networks for Offshore Wind Farms, Stockholm,
Sweden, March 29-30, 2001
|6| Alghuwainem, S., ''Steady-state analysis of an
isolated self excited induction generator driven by
regulated and unregulated turbine'', IEEE Trans.
Energy Conversion, vol. 14, No. 3, Sept. 1999, pp.
718-723.
|7| Anderson, P., ''Stability simulation of wind turbine
systems'', IEEE Trans. Power Systems, vol. PAS-
102, No. 12, Dec. 1983, pp. 3791-3795.
|8| Chan, S., ''Wind turbine cluster model'', IEEE Trans.
Power Systems, vol. 103, No. 7, July 1984, pp.
1692-1698.
|9| Chedid, R. et al., ''A comparative analysis of
dynamic models for performance calculation of grid
connected wind turbine generators'', Wind
Engineering, vol. 17, No. 4, 1993, pp.
|10| Chedid, R. et al., ''Adaptive fuzzy control for wind-
diesel weak power systems'', IEEE Trans. Energy
Conversion, vol. 15, No. 1, March 2000, pp. 71-78.
|11| Christiansen, P. et al., ''Grid connection and remote
control for the Horns Rev 150 MW offshore wind
farm in Denmark'', Proceedings of the 2nd
International Workshop on Transmission Networks
for Offshore Wind Farms, Stockholm, Sweden,
March 29-30, 2001.
|12| ELTRA, ''Specifications for connecting wind farms
to the transmission network'', Second edition,
ELT1999-411a.
|13| Ermis, M., ''Various induction generator schemes
for wind-electricity generation'', Electric Power
Systems Research, vol. 23, 1992, pp. 71-83.
|14| Ernst, B. et al., ''Short-term power fluctuation of
wind turbines: analysing dyta from the German 250
MW measurement program from the ancillary
services viewpoint'', Proceedings of Windpower '99
Conference, Burlington, Vermont, USA, June 20-
23, 1999, NREL/CP-500-26722.
|15| Feijoo, A., ''Modeling of wind farms in the load
flow analysis'', IEEE Trans. Power Systems, vol. 15,
No. 1, Feb. 2000, pp. 110-115.
|16| Freris, L., Wind energy conversion systems, Prentice
Hall, 1990.
|17| Gardner, P., ''Grid connections of wind turbines'',
Intl. Power Generation Journal, vol. 18, 1995, pp.
58-63.
|18| Hinrichsen, E. et al., ''Dynamics and stability of
wind turbine generators'', IEEE Trans. Power
Systems, vol. 101, No. 8, Aug. 1982, pp. 2640-
2648.
|19| IEC, ''Wind turbine generator systems Safety
requirements'', IEC Standard, IEC61400-1, 1998.
|20| Knudsen, H. and Akhmatov, V., ''Induction
generator models in dynamic simulation tool'',
Proceedings of the International Conference on
Power System Transients IPST'99, Budapest,
Hungary, June 20-24, 1999, pp. 253-259.
|21| Krause, P. et al., ''Dynamic behaviour of a class of
wind turbine generators during electrical
disturbances'', IEEE Trans. Power Systems, vol.
PAS-100, No. 5, May 1981, pp. 2204-2210.
|22| Krause, P., Analysis of electric machinery,
McGraw-Hill, 1986
|23| Majstrovi, M. et al., ''Influence of voltage
constraints in a local distribution network on
injected powers of small-scale power plants'',
Proceedings of International IASTED Conference
on Power and Energy Systems, Marbella, Spain,
Sept. 19-22, 2000, Paper 319-044.
|24| Mohammed, H. et al., ''Stochastic analysis and
simulation of grid-connected wind energy
conversion system'', IEEE Trans. Energy
Conversion, vol. 15, No. 1, March 2000, pp. 85-90.
|25| Murdoch, A. Et al., ''Control design and
performance analysis of a 6 MW wind turbine-
generator'', IEEE Trans. Power Systems, vol. PAS-
102, No. 5, May 1983, pp. 1340-1347.
|26| Noroozian, M. Et al., ''Improving a wind farm
performance by reactive power compesation'',
Proceedings of the IEEE Winter Meeting,
Singapore, Feb. 1999
|27| Novak, P., ''Modeling and control of variable-speed
wind-turbine drive-system dynamics'', IEEE Control
Systems, Aug. 1995
|28| Patton, J., ''Analysis of utility protection problems
associated with small wind turbine
interconnections'', IEEE Trans. Power Systems, vol.
101, No. 10, 1982, pp. 3957-3966.
|29| Pedersen, J. et al., ''Analysis of wind farm islanding
experiment'', IEEE Trans. Energy Conversion, vol.
15, No. 1, March 2000, pp. 110-115.
|30| Quazene, L., ''Analysis of the isolated induction
generator'', IEEE Trans. Power Systems, vol. 102,
No. 8, 1983, pp. 2793-2798.
|31| Raina, G., ''Wind energy conversion using a self-
excited induction generator'', IEEE Trans. Power
Systems, vol. 102, No. 12, 1983, pp. 3933-3936.
|32| Saad, Z. et al., ''Models for predicting flicker
induced by large wind turbines'', IEEE Trans.
Energy Conversion, vol. 14, No. 3, Sept. 1999, pp.
743-748.
|33| Saad, Z. et al., ''Simple wind farm dynamic model'',
IEE Proc.-Gener. Transm. Distrib., vol. 142, No. 5,
Sept. 1995, pp. 545-548.
|34| Salman, S., ''Effects of wind power generators on
the voltage control of utility distribution networks'',
Wind Engineering, vol. 18, No. 4, 1994
|35| Stavrakakis, G., ''A general simulation algorithm for
the accurate assessment of isolated diesel-wind
turbines systems interaction'', IEEE Trans. Energy
Conversion, vol. 10, No. 3, Sept. 1995, pp. 577-590.
|36| Thiringer, T., ''Power quality measurements
performed on a low-voltage grid equipped with two
wind turbines'', IEEE Trans. Energy Conversion,
vol. 11, No. 3, Sept. 1996, pp. 601-606.
|37| Wasynczuk, O. et al., ''Dynamic behaviour of a class
of wind turbine generators during random wind
26
fluctuations'', IEEE Trans. Power Systems, vol.
PAS-100, No. 6, June 1981, pp. 2837-2845.


DODATAK

Tablica 1. Parametri vjetroagregata
generator WTIG1-12
S
ngen
(kVA) 843
P
n
(kW) 750
P
max
(kW) 825
Q
n
(kvar) 385
Q
0
(kvar) 225
f
n
(Hz) 50
U
n
(V) 690
I
n
(A) 705
I
max
(A) 776
I
0
(A) 188
blades 3
Cut-in (m/s) 3
Cut-out (m/s) 25
g-in (m/s) 4-5
G-in (m/s) 8-9
n 67.5
poles 4
RPM
0S
1500
RPM
n
1510
s
n
(%) 0.67
r (m) 24.1
A
r
(m
2
) 1824.7
R
S
(pu) 0.006144
X
S
(pu) 0.105353
R
r
(pu) 0.006905
X
r
(pu) 0.085699
X
mag
(pu) 4.125583
H
m
(s) 1.0
H
T
(s) 10.0
H
g
(s) 0.0
c
c
(pu/rad
e
) 660
D
c
(pu/pu) 1000
D
T
(pu/pu) 0
D
g
(pu/pu) 0
D
m
(pu/pu) 0

Tablica 2. Parametri blok-transformatora vjetroagregata
generator WTIG1-12
FROM WBUS
TO WTIG1
t
r
1.000
b
T
(pu) -16.667
S
n
(kVA) 1000
U
B1
(kV) 20
U
B2
(kV) 0.69
U
n2
(kV) 0.69
U
n1
(0)
(kV) 20

Tablica 3. Parametri poprenih kondenzatorskih baterija
shunt SHUNT_WTIG SHUNT_CL
BUS WTIG1-12 BUS25
V
SHUn
(pu) 1.00 1.00
Q
SHn
(pu) -0.20 -0.5

Tablica 4. Parametri LTC transformatora
transformator LTC
FROM BUS110
TO BUS20
t
r
1
b
T
(pu) -181.82
S
n
(kVA) 20000
U
B1
(kV) 110
U
B2
(kV) 20
U
n1
(0)
(kV) 110
U
n2
(kV) 20
DB (pu) 0.01
T
d1
(s) 27.5
T
d2
(s) 7.5
T
m
(s) 2.5
n
0
0
n
max
+24
n
min
-24
u (%) 5/8

Tablica 5. Parametri admitancija mree
Y Y
eq1
Y
eq2
(1/2) Y
eq3

FROM BUSLOAD WBUS BUSSL
TO BUS20 BUS20 BUS110
g
l
(pu) 216.22 499.406 0.0
b
l
(pu) -216.22 -475.624 -1000.0
b
0
(pu) 0.0 0.062832 0.0

Tablica 6. Parametri statikog tereta
Statiki teret SL1
BUS BUSLOAD
P
L
0
(kW) 2500
K
pz
1
Q
L
0
(kvar) 800
K
qz
1

Tablica 7. Parametri asinkronog motora
motor IM1
BUS BUSLOAD
S
nmot
(kVA) 3937
S
nmot
(0)
(kVA) 2908
P
emot
(0)
(pu) 2466
Q
emot
(0)
(pu) 1541
X
mag
(pu) 3.08
H (s) 0.833
X
S
(pu) 0.087
X
r
(pu) 0.162
R
S
(pu) 0.029
R
r
(pu) 0.034
A 0.8
C 0.2
T
m0
(pu) 0.635

m0
(pu) 1.00