You are on page 1of 18

dok su štetni uglavnom fosfor i sumpor. žilavošću. nikl. mogućnošću lijevanja i mehaničke obrade. krom.    Čelik se može definirati kao legura željeza i ugljika sa procentom ugljika do 2. molibden itd.te velikom elastičnošću. Korisne primjese u čeliku su npr.1% sa ili bez dodatka ostalih legirajućih elemenata. tvrdoćom. Godišnje se u svijetu proizvede više od milijardu tona čelika . Odlikuju se velikom čvrstoćom.. Čelik je deformabilna željezna legura koja pored ugljika sadrži i određene primjese koje mogu biti korisne ili štetne.

 Podjela čelika prema postupku proizvodnje Podjela prema mikrostrukturi   Podjela prema načinu prerade Podjela prema hemijskom sastavu Podjela prema namjeni   .

tantalum i dr. . kromom. odnosno osobine. Dobivanje specijalnih čelika najčešće se provodi pojedinačnim ili kombinovanim legiranjem sa silicijem. bakrom. tj. Legirani čelik je vrsta čelika u kojem odlučujući utjecaj na njegova svojstva imaju legirni elementi. molibdenom. oni hemijski elementi koji se namjerno dodaju da bi se postigla određena svojstva. wolframom.   Pojam „specijalni“ čelik podrazumijeva željezne legure koje se svojim posebnim svojstvima razlikuju od uobičajnih čelika koji se masovno proizvode. borom. niklom. manganom. vanadijem.

 Nehrđajući čelici Čelici za rad pri niskim i povišenim temperaturama Čelici otporni na habanje Visokočvrsti čelici    .

 Nehrđajući čelik ili korozijski postojani čelik je legura željeza I najmanje 10. podvodna.  .5 % kroma (moderni nehrđajući čelici sadrže I do 30 % kroma) Korozija (hrđa) predstavlja razaranje metala ili legura zbog njihovog djelovanja s vanjskim medijem. biološka korozija itd. atmosferska.pa tako postoji plinska.

Prema mikrostrukturi : -Feritne- -Austenitne- .

-Austenitno-feritne(dupleks)- -Martenzitne- -Precipitacione- .

 Prema hemijskom sastavu Prema stanju isporuke Prema metalurškoj strukturi   .

Tehnike za očvršćavanje čelika mogu biti: sferoidizacija. normalizacija. potpuno kaljenje. .

 Osnovni zahtjev u primjeni čelika pri vrlo niskim temperaturama je dovoljna žilavost. odnosno traži se neosjetljivost na krhki lom.  Za postizanje dovoljno velike žilavosti pri vrlo niskim temperaturama čelici moraju imati posebno podešen kemijski sastav i mikrostrukturu u odnosu na obične konstrukcijske čelike. .

U primjeni razlikujemo tri osnovne skupine čelika:  Niskolegirani  Čelici legirani sa Ni Cr-Ni i Cr-Ni-N(Nb.Ti).Cr-Ni-Mo-N i Cr-MnNi-N austenitni čelici  .

 Ugljenične (nelegirane) Niskolegirane Visokolegirane martenzitne Visokolegirane austenitne    .

 . a ostalo usljed zamora materijala. Otpornost čelika prema habanju uslovljena je hemijskim sastavom. preopterećenja ili grubog narušavanja radnih uslova. Procenjuje se da oko 50-80% svih otkaza mašina i opreme u pomenutim industrijama nastaje zbog habanja.

 Visokočvrsti čelici jesu čelici visoke mehaničke otpornosti s granicom razvlačenja zrna preko 1000 N/mm^2. čvrstoću pri povišenim i visokim temperaturama. laku obradljivost odvajanjem čestica.  . Pored postizanja visoke mehaničke otpornosti i granice razvlačenja visokočvrsti čelici moraju posjedovati i visoku žilavost. otpornost na koroziju. sposobnost zavarljivosti i toplinske obrade. visoku dinamičku izdržljivost.

 Transformacijsko očvršćavanje (kaljenje) Precipitacijsko očvršćavanje u osnovnoj masi martenzita ili austenita (starenje) Očvršćavanje hladnom deformacijom.   .

 . Niskolegirani niskopopušteni čelici Visokolegirani (Cr-Mo-V) visokopopušteni čelici Korozijski postojani precipitacijski očvrsnuti čelici Termomehanički obrađeni čelici     Hladno oblikovani nelegirani ili niskolegirani čelici “Maraging“ čelici.