Bjelanevine

Bjelanevine su najvaniji bioloki sastojci svake ive stanice i glavni graevni materijal neophodan za rast i obnavljanje tkiva, a ukljuene su u gotovo sve biokemijske procese stanica. Zbog toga se o bjelanevinama iz hrane govori kao o zatitnim prehrambenim tvarima. Od ukupne tjelesne mase odraslog ovjeka bjelanevine ine oko !" # $. Osim to su glavni graevni elementi stanica, bjelanevine mogu takoer sluiti i kao izvor energije, a jedan gram bjelanevina daje % k& 'kilo &oule"a, ita se (kilodula)*, odnosno + kilokalorije. ,ao izvor energije bjelanevine nisu isplative, jer su namirnice koje su bogate bjelanevinama uglavnom relativno skupe, stoga je energiju bolje namiriti iz ugljikohidrata i masti. Bjelanevine su graene od lanaca aminokiselina. -ko je opskrba organizma energijom i duikom zadovoljavaju.a, neke od aminokiselina organizam moe sintetizirati, pa ih nazivamo neesencijalne aminokiseline. /ruge aminokiseline koje organizam nije u mogu.nosti sintetizirati potrebno je unijeti putem hrane, stoga ih nazivamo esencijalnim aminokiselinama. 0 skupinu esencijalnih aminokiselina spadaju valin, leucin, izoleucin, lizin, metionin, 1enilalanin, treonin i tripto1an. Ovoj listi pridodan je i histidin nakon to je utvreno da je potreban tijekom rasta djece. 2sencijalne aminokiseline organizam uglavnom namiruje iz namirnica ivotinjskog porijekla, kao to su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mlijeni proizvodi, a od namirnica biljnog porijekla dijelom iz mahunarki 'grah, le.a, soja*. 3skoritavanje bjelanevina u organizmu ovisi o njihovom aminokiselinskom sastavu. 4to je on sliniji aminokiselinskom sastavu bjelanevina ljudskog organizma, iskoristivost, odnosno bioloka vrijednost bjelanevina je to ve.a. 5ajve.u bioloku vrijednost imaju bjelanevine majinog mlijeka i bjelanevine jaja, budu.i da se nakon resorpcije u organizmu gotovo u potpunosti, tj. 66 posto iskoritavaju. Bjelanevine biljnog porijekla, osim onih koje su sadrane u mahunarkama, imaju niu bioloku vrijednost, jer im neke esencijalne aminokiseline nedostaju, ili su pak prisutne u nedostatnim koliinama. 0tvreno je da se njihovo iskoritavanje u organizmu znatno pove.ava ako ih u prehrani kombiniramo s bjelanevinama ivotinjskog porijekla. 7toga je za planiranje prehrane, naroito kada su ekonomske prilike i nedovoljna proizvodnja limitiraju.i imbenici u opskrbi namirnicama, vano dobro poznavanje njihovog aminokiselinskog sastava radi mogu.nosti kombinacije bjelanevina biljnog i ivotinjskog porijekla i osiguranja dnevnih 1iziolokih potreba organizma na esencijalnim aminokiselinama. Za odraslu osobu koja uzima mijeanu prehranu u kojoj je bioloka iskoristivost bjelanevina najmanje %6$, a bjelanevine biljnog i ivotinjskog porijekla su zastupljene u omjeru 8 , dnevne potrebe iznose oko 6.% g9kg tjelesne mase, za djecu i mlade u vrijeme intenzivnog rasta " .: g9kg, a za dojenad oko ; g9 kg tjelesne teine.

Ugljikohidrati
<lavnina ukupne energije u prehrani ljudi namiruje se iz ugljikohidrata. &edan gram ugljikohidrata daje + kcal odnosno % kl. =rehrambene potrebe ugljikohidrata za odraslu osobu iznose oko + grama 9kg tjelesne mase. =reporuuje se da oko :6"!6$ ukupne energije namirimo iz ugljikohidrata. 5ajvaniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla. =rema molekularnoj gradi ugljikohidrati se dijele na monosaharide, disaharide i polisaharide, a prema probavljivosti na probavljive i neprobavljive. Probavljivi ugljikohidrati su krob i e.eri, jer se u organizmu hidroliziraju do jednostavnih e.era glukoze, 1ruktoze i galaktoze, resorbiraju putem tankog crijeva i metaboliziraju na nain da se postigne relativno konstantna koncentracija glukoze u krvi. >iak ugljikohidrata se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mii.ima, a preostali dio nakon popunjenja tih rezervi pretvara se u mast i kao energetska rezerva deponira u masno tkivo. 0 skupinu probavljivih ugljikohidrata uvrteni su i polioli, alkoholni e.eri sorbitol, manitol i inozitol. Oni se prirodno nalaze u nekim namirnicama, ali se i proizvode sintetskim putem, te kao takvi uglavnom koriste u dijetetskim proizvodima. Neprobavljivi ugljikohidrati su polimeri ugljikohidrata uglavnom biljnog porijekla, koji se u organizmu pod djelovanjem probavnih enzima ne mogu hidrolizirati i iskoristiti kao izvor energije. 0 tu skupinu spadaju vlaknaste tvari koje izgrauju stanine stjenke biljaka, a najve.im dijelom to su celuloza, hemiceluloza i lignin, zatim viskozne tvari pektini, gume i sluzi koje se nalaze u biljnim sokovima. 5avedene tvari danas se skupnim imenom nazivaju prehrambena vlakna. Biokemijskim i epidemiolokim istraivanjima utvrdena je vanost prehrambenih vlakna u prehrani ljudi. Op.enito se moe re.i da hrana koja sadri ve.e koliine prehrambenih vlakana pove.ava volumen stolice, pojaava peristaltiku crijeva i ubrzava njihovo pranjenje. 5a taj nain se smanjuje koncentracija i ubrzava odstranjivanje po zdravlje potencijalno tetnih sastojaka. 0 vodi topljiva vlakna 'pektini i gume* imaju veliku sposobnost bubrenja i pove.anja viskoziteta, a tu sposobnost zadravaju i nakon termike pripreme i konzumacije hrane. =rehrambena vlakna, pogotovo u vodi netopljiv lignin, adsorbiraju 'veu* organske tvari poput unih kiselina i mnogih lijekova. 5ije potpuno razjanjeno utjee li vezanje unih kiselina na vlakna i na metabolizam kolesterola. 5aime, neke vrste vlakana, prvenstveno pektini i gume, imaju hipokolesteremiki

uinak, dok posije nemaju. 5ajve.e koliine prehrambenih vlakana sadrane su povr.u i vo.u, te itaricama i proizvodima od itarica, naroito onih od punog zrna. 7toga se spomenute namirnice preporuuju kao najbolji izvori tzv. sloenih ugljikohidrata. 7trunjaci preporuuju da odrasle osobe u mijeanoj prehrani dnevno konzumiraju barem ;:"?: grama prehrambenih vlakana, odnosno oko 6,% g9kg tjelesne 0 suvremenoj prehrani masti predstavljaju koncentrirani i uz e.ere najje1tiniji izvor energije, budu.i da g masti daje energiju od ?% k&, odnosno # kcal. Osim to su bogati izvor energije, masti su vane u prehrani i stoga to omogu.uju apsorpciju tvari topljivih u mastima, prvenstveno vitamina -, /, 2 i ,. 3zvor su esencijalnih masnih kiselina linolne i arahidonske, prema starijoj nomenklaturi poznatih i pod skupnim imenom vitamin @, a vane su i za sintezu nekih hormona mase. 3ako se organizam moe prilagoditi i ve.em unosu, nije preporuljivo pretjerivati jer se mogu pojaviti probavne smetnje i pojaani gubitak minerala putem stolice.

Masti
. =o pojmom masti podrazumijevaju se ukupni lipidi, glavninu kojih u hrani ine trigliceridi, a ukljuuje i 1os1olipide, sterole itd. Aasti su po kemijskom sastavu esteri masnih kiselina i u prirodi se javljaju u dva agregatna stanja" teku.em i krutom. 0 teku.em stanju to su ulja, uglavnom esteri nezasi.enih masnih kiselina, preteito oleinske kiseline. /obivaju se iz namirnica biljnog porijekla kao to su plodovi maslina i razne vrste sjemenja 'suncokreta, uljane repice, lana, bu.e, kukuruznih i peninih klica*. 7va biljna ulja, osim palminog i od kikirikija, najve.im dijelom sadre nezasi.ene masne kiseline. Aasti ivotinjskog porijekla 'osim ribljeg ulja* su u krutom stanju " svinjska mast, mast peradi, loj i maslac. 0glavnom su to esteri zasi.enih masnih kiselina, palmitinske i stearinske i glicerola. Znanstvenim istraivanjima je dokazana uzrona povezanost izmeu vrste i koliine konzumiranih masti kao rizinog imbenika u razvoju nekih kroninih bolesti, prvenstveno sranoilnih, dijabetesa, pretilosti i nekih sijela raka. 7toga strunjaci preporuuju da se u prehrani preteito koriste biljna ulja bogata nezasi.enim mastima, a da ukupni unos masti u prehrani odraslih osoba ne premauje vie od ;:"?6$ energetske vrijednosti dnevnog obroka, s tim da se svega 6 $ namiruje iz masti ivotinjskog porijekla 'zasi.enih masti*. 0 prehrani djece i mladei, kao i u osoba ije su energetske potrebe pove.ane, udio masti u ukupnoj energiji moe se pove.ati na ?:$. =rilikom planiranja prehrane treba voditi rauna da osim masti koje slue za pripremu hrane 'dodane, vidljive masti*, postoje i tzv. nevidljive masti sadrane u namirnicama, poglavito u mesu i mesnim proizvodima.

Vitamini i minerali
>itamini i minerali potrebni su organizmu u znaajno manjim koliinama nego bjelanevine, masti i ugljikohidrati, ali su neophodni za zdravlje jer sudjeluju u nizu biokemijskih procesa vanih za normalno 1unkcioniranje organizma. eljezo Aanjak eljeza u prehrani uzrokuje sideropeninu anemiju ili slabokrvnost koja je karakterizirana smanjenom koncentracijom hemoglobina te smanjenim brojem ili veliinom eritrocita. Ovaj tip anemije naje.e nastaje uslijed nedostatnog unosa eljeza putem hrane, poreme.aja apsorpcije eljeza, dugotrajnog gubitka krvi 'menoragije, metroragije, krvarenja iz gastrointestinalnog trakta, hematurije* ili pove.anih potreba organizma za eljezom 'rast, trudno.a, dojenje*. -nemija dovodi do tromosti i pospanosti 'nizak radni kapacitet*, problema u uenju, slabog rasta i razvoja, pove.anog pobola i maternalne smrtnosti, posebno za vrijeme poroda. 5ajbolji izvori eljeza su8 meso, riba, perad i jetrica, ali eljeza takoer ima u mahunarkama, tamnozelenom lisnatom povr.u i suhom vo.u. Beljezo iz namirnica biljnog porijekla se ne apsorbira tako dobro kao eljezo iz namirnica ivotinjskog porijekla. Bio"iskoristivost eljeza, naroito iz namirnica biljnog porijekla, poboljava se ako se u obroku kombiniraju namirnice koje su bogati izvori vitamina C. Vitamin A =otreban je za rast i di1erencijaciju epitelnog tkiva dinog, urogenitalnog i probavnog sustava. Dakoer je veoma vaan za uinkovito 1unkcioniranje imunolokog sustava. 5edostatak vitamina - moe dovesti do oslabljenog vida no.u 'no.no9kokoije sljepilo*. >itamin - u svojoj aktivnoj 1ormi 'retinol* se prirodno nalazi samo u hrani ivotinjskog podrijetla. 3ma ga u jetricama, jajima i mnogim mlijenim proizvodima te majinom mlijeku. Anoge vrste vo.a i povr.a tamnijih boja sadre pigmente, tzv. karotene, koji prelaze u vitamin - tijekom resorpcije u crijevima.

Tiamin ribo!lavin nia"in B# !olna kiselina pantotenska kiselina B$% i biotin pripadaju onome to se ponekad naziva kompleks vitamina B. >itamini B"skupine su neophodni za pretvorbu ugljikohidrata, masti i proteina u energiju kao i za njihovo koritenje za izgradnju i obnavljanje tjelesnih tkiva. Aanjak ovih vitamina moe dovesti do ozbiljnih posljedica ukljuuju.i8 slabost mii.a, paralizu, mentalnu kon1uziju, poreme.aje ivanog sustava, probavne smetnje, ispucalu i ljuskavu kou, teku anemiju i poreme.aj rada srca. /ostatan dnevni unos B" vitamina je vaan. 5amirnica bogate vitaminima B" skupine su8 tamnozeleno povr.e, grah, graak, itarice, meso, riba i jaja. Vitamin & pospjeuje apsorpciju eljeza iz hrane, tvorbu kolagena 'vezivno tkivo* koji povezuje tjelesne stanice, a djeluje i kao antioksidans. >e.ina vo.a, posebno agrumi i kiEi, te mnoge vrste povr.a, ukljuuju.i i krumpir, su dobri izvori vitamina C. Vitamin ' je posebno vaan za iskoritavanje kalcija u organizmu. 3ma ga u ribljem ulju, jajima i mlijeku, a stvara se i u organizmu kada je koa izloena sunevom svjetlu. 5edostatak vitamina / kod male djece moe dovesti do rahitisa. (od je vaan za pravilan rast i razvoj. 5edostatak joda moe uzrokovati guavost 'pove.ana titnjaa* i mentalnu zaostalost. Bogati izvor joda su namirnice podrijetlom iz mora ali i neke druge namirnice sadre manje koliine joda. >rlo vaan izvor joda u prehrani su i namirnice oboga.ene jodom npr. kuhinjska sol.

Planiranje prehrane
Jedite u skladu sa svojim prehrambenim potrebama =ravilna prehrana mora zadovoljavati nekoliko temeljnih postavki8 sadravati dovoljne koliine energije, svih potrebnih prehrambenih i zatitnih tvari u skladu s prehrambenim potrebama pojedinca ili populacijske skupineF osigurati uravnoteen odnos krutih i teku.ih namirnica koje su lako probavljiveF osigurati osje.aj sitosti i zadovoljstva nakon uzimanja obroka.

=laniranje prehrane podrazumijeva sastavljanje plana o vrsti namirnica i obroka za jedan ili vie dana prema energetskim i prehrambenim potrebama korisnika, primjenjuju.i prehrambene standarde. =rehrambeni standardi predstavljaju preporueni dnevni unos energije, hranjivih i zatitnih tvari neophodnih za odravanje 1iziolokih 1unkcija organizma i zdravlje pojedinca 'tablica br. *. 0 tablici br.;. prikazani su neki primjeri potronje energije pri razliitim vrstama aktivnosti. 0mjerenost je zlatno pravilo. &edenje u umjerenim koliinama, kombinirano s umjerenom tjelesnom aktivnosti je najbolji izbor za svakoga. Gedovna tjelesna aktivnost i uravnoteena prehrana pomau ljudima da ostanu u dobroj 1ormi i zdravi. =rilikom planiranja prehrane treba voditi rauna da se u dnevni plan obroka ukljue raznovrsne namirnice iz svih skupina namirnica kako bi se osigurao potreban unos svih prehrambenih i zatitnih tvari 'tablica br.?.*. Gadi 1iziolokih procesa probave potrebno je hranu raspodijeliti u nekoliko obroka dnevno, u razmaku od tri do etiri sata. Dreba naglasiti vanost prvog jutarnjeg obroka. =reporuljivo je da se dnevni unos energije raspodijeli prema nie navedenim omjerima8 )ajutrak i doruak oko 9? dnevnog energetskog unosa *bjed oko 9? dnevnog energetskog unosa U+ina i veera oko 9? dnevnog energetskog unosa

,P-&./.0N*,T. P1-21AMB-N.2 P*T1-BA P*(-'.N.2 ,3UP.NA

7vako razdoblje ivota ima svoje speci1inosti, stoga je potrebno voditi rauna kako bi se osiguralo upravo onoliko energije, prehrambenih i zatitnih tvari koliko je potrebno. Dakvu prehranu nazivamo pravilnom prehranom.

4-5 OBROKA DNEVNO

2 OBROKA DNEVNO

Stablizira razinu eera u krvi !obol"ava kon entra i"u Do#rinosi bu$nosti i $obro% ras#olo&en"u

Razina eera u krvi os ilira Slaba kon entra i"a Os"ea" u%ora i nevol"kosti

Tablica br. 1. Preporueni dnevni unos energije - izraeno u kcal

'(E)ESNA 'E*+NA, DOB k. D(E0A 41"un 71se# D(E8A0+ 421$e 46-45 49-43 D(EVO(8+0E 421$e 46-45 49-43 :;<KAR0+ ;:(ERENO AK'+VN+ *ENE ;:(ERENO AK'+VNE 65 43,3 54 95 55 92 52 46 49 42 2652 2432 2642 6222 2222 69,3 54,6 92,3 74 57 43 2922 2322 6272 22,2 25,4 34 75 4562 2432 na k./'' $nevno na osobu/$nevno ENER-+(A ENER-+(A

Tablica br. 2. Potronja energije (kcal na sat aktivnosti za ene teke 55 kg

Aktivnost S#avan"e <ivan"e Ra$ u ure$u !ran"e su>a :eten"e Ku=an"e ?o$an"e !ran"e rubl"a na ruke Riban"e #o$ova !l"evl"en"e korova 'e&ak ra$ Vren"e &ita +.ran"e no.o%eta 0i"e#an"e $rva Oko#avan"e ili ko#an"e ?o$an"e uzbr$o s tereto% k al/= 55 92 95 52 36 35 455 474 474 276 234 625 627 662 654 452

Tablica br. !. "zvori pre#ra$beni# tvari po skupina$a na$irnica

!RO+@VOD+ OD *+'AR+0A !OVRAE + VOAE :)+(EKO + :)+(E8N+ !RO+@VOD+ :ESO + @A:(ENE

B"elanBevine ;.l"iko=i$rati Bil"na vlakna 'ia%in CB4D RiboElavin ;.l"iko=i$rati Bil"na vlakna 'ia%in CB4D Vita%in 0 Vita%in A

B"elanBevine :asti

B"elanBevine :asti

RiboElavin CB2D Vita%in B42 Vita%in A Vita%in D Kal i"

'ia%in CB4D RiboElavin CB2D Vita%in B42

Nia in, Eolati *el"ezo 0ink :a.nezi"

Folati *el"ezo :a.nezi" 0ink :a.nezi"

Nia in, Eolati *el"ezo 0ink :a.nezi"

Trudni"e i dojilje

'ru$noa #re$stavl"a #oveani na#or za ti"elo &ene, #a "e #ravilna #re=rana vrlo va&na1 'rebali biste "esti $ovol"no #ri"e i ti"eko% tru$noe $a #riskrbite $o$atnu ener.i"u, b"elanBevine i =ran"ive tvari ko"e su #otrebne Va%a i $a Vao" bebi o%o.ue na"bol"i start u &ivotu1 Vita%ini i %inerali Cosobito &el"ezo, "o$, kal i", Eolna kiselina i vita%ini A, 0 i KD su #osebno va&ni1 (e$ite razne vrste voa i #ovra, osobito naranBaste bo"e i ta%nozeleno lisnato #ovre1 Ako $o"ite, Vae #otrebe za =ran"ivi% tvari%a su Bak vee ne.o ti"eko% tru$noe1 Osi.ura"te raznovrsnu #re=ranu s $ovol"no na%irni a ko"e sa$r&e visoki #ostotak ener.i"e, b"elanBevina, voa i #ovra1 'rebali biste #iti $osta tekuine, %li"eka i voni= sokova1

*drasle osobe
'"elesno aktivne o$rasle osobe treba"u "esti vie, a neaktivni %an"e, $a bi za$r&ali #ri%"erenu t"elesnu te&inu1 Ako ste t"elesno veo%a aktivni, "e$ite vie =rane bo.ate u.l"iko=i$rati%a, $a biste %o.li tako nastaviti1 C Dto ste aktivni"i to vie u.l"iko=i$rata %o&ete "esti1 *ene treba"u uzi%ati $ovol"ne koliBine kal i"a ti"eko% &ivota kako bi s%an"ile .ubitak kotane %ase1 ; il"u s#r"eBavan"a osteo#oroze #otrebno "e znati $a #reven i"a osteo#oroze #oBin"e u %la$osti, u vri"e%e na"br&e. rasta kosti1

,tarije osobe
Anogo starijih ljudi danas vodi aktivan ivot, ali pothranjenost za njih moe biti ozbiljan problem. 5a primjer, bolest ili gubitak osje.aja okusa mogu smanjiti apetitF gubitak zubi moe oteati vakanje, smanjuje se mogu.nost apsorpcije u crijevu, tjelesna ote.enja, kronine bolesti i slabost udruene sa siromatvom, usamljeno.u i depresijom mogu oteati nabavljanje i pripremanje hrane. 7tarije osobe trebaju obratiti pozornost na to da u obrocima koji su nie ukupne energetske vrijednosti osiguraju dostatne koliine bjelanevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i biljnih vlakana.

V*'.T- 1A0UNA * T(-4-,N*( T-.N.

,oliina energije koja je potrebna da se postigne i odri poeljna tjelesna teina ovisi o8 dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti osobe pa i klimatskim uvjetima. =otrebe za energijom iroko variraju. 3oja tjelesna te+ina je po+eljna5 0obiajena metoda za ocjenu prehrambenog stanja odraslih osoba je izraunavanje indeksa tjelesne mase '3DA*. 3ndeks tjelesne mase rauna se tako da se teina u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. @ormula je8 Deina u kg 3DA H """""""""""""""""""""""""" 'visina u metrima*; ,riteriji 7vjetske zdravstvene organizacije za ocjenu prehrambenog stanja prema vrijednosti 3DA odraslih osoba 'osim trudnica*8 I ispod J,: H pothranjenost I J,: " ;+,# H poeljna teina I ;:,6 " ;#,# H pove.ana teina I ?6,6 " ?+,# Hstupanj 3 pretilosti I ?:,6 " ?#,# H stupanj 33 pretilosti I iznad +6 H stupanj 333 pretilosti /akle, osoba u navedenom primjeru, ima neto pove.anu tjelesnu teinu. Gadi brzog odredivanja 3DA i prehrambenog statusa moete se posluiti kalkulatorom koji se nalazi na ovoj stranici.

*"jena prehrambenog stanja i rasta dje"e 7like i ; prikazuju krivulje rasta za djeake i djevojice u dobi od ;" J godina. 7pomenute krivulje temelje se na meunarodno priznatim re1erentnim vrijednostima koje se koriste za ocjenu postignute visine i teine za odreenu dob djeteta. >isine i teine poeljno uhranjene djece obino padaju izmeu ;: i %: " tog percentila, a djecu ije su vrijednosti visine i9ili teine ispod :"og i iznad #:"og percentila potrebno je dodatno pratiti i savjetovati se s nadlenim lijenikom. ,oritenje percentila nam omogu.ava da usporedimo teinu i visinu odreenog djeteta s vrijednostima vrnjaka. 5a primjer, ako djetetova teina i9ili visina odgovara J6"om percentilu onda je to dijete tee, odnosno vie od J6 $ druge djece iste dobi. /a bi ste koristili ove dijagrame, izmjerite djetetovu teinu i visinu, a potom na odgovaraju.em dijagramu za djeake 'slika * ili djevojice 'slika ;*, pronaite njegovu dob na vodoravnoj osi, a visinu 'cm* ili teinu na okomitoj osi te oznaite toku u kojoj se sijeku. Dada odredite gdje toka pada u odnosu na krivulje percentila na dijagramu. Zdrava, dobro uhranjena djeca rastu normalno i trebalo bi ih vagati i mjeriti redovno, barem jednom godinje.

MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI

%a$irnica (1&& g Mlijeko (0,9 % mas i! Mlijeko (&,' % mas i! Jog)* (o+i,-i! Kiselo .*/-je 1la ko .*/-je P)2i-g o2 ,okola2e 1i*-i -ama3i ('&% mas i! 4o5lje-i si* (%( % mas i! 4.*2i si* (%(% mas i! 1.je6i k*a.lji si*

'nergija kJ kcal "#$ %0 '$( ## &#0 %0 000 "9' "&00 &"$ (#0 "&% %00 ""( "'$( &0( "((( &$' "0" $'

() g %,$ %,$ ( & ' '" # # & %

*jelanevine g &,& &,& % & & &,( "& "% '( "(

+asti g 0,9 &,' % "0 &' % ( '% '0 &

ME1O I ME1NE PRER78EVINE %a$irnica (1&& g 9)+*e3i ( ele:i! ;*e-o.ke (go.e2i-a < s.i-je i-a! ;*e-o.ke (5ile:e! Ja-je i-a (s*e2-je mas-a! Je *a ( ele:a! Je *e-a 5a= e a Ko+asica (5*osje,-o! Ko-je i-a K*.a.ice K)-i: Mes-i -a*e3ak (s.i-jsko meso! Mlje.e-o, mije=a-o meso O.,e i-a Pile i-a (+ijelo meso +e3 kos ij)! P)*e i-a (+ijelo meso +e3 kos ij)! 1alama 5a*i3e* 1alama, 5ile:a, 5)*e:a 1la-i-a 1*-e i-a 1.i-je i-a >)-ka 2imlje-a i 5*=) >)-ka (k)/a-a! >)-ka 5)*e:a?5ile:a 4ele i-a 'nergija kJ kcal (0( "'" "&(0 &'0 "000 '(0 0$( '"" ($( "&$ "0#0 %%0 "&(( &'% &$0 09 "$00 %'% ((0 "&' "$00 %'% "0#0 '(& "0(0 '%# #00 "%% 9$0 '&" '"90 ('& 0'0 "9$ '(&0 #0( ("( "'& "%%( &%( "#(& &0( ""%( '$% ('( "'0 &90 "0( () g " ' $ 0 % " " 0 0 " % 0 0 0 0 " " 0 0 0 0 0 0 0 *jelanevine g "( "" "& "9 "0 "' "" "# "& "# "' '0 "& '" '' "$ "# 0 '" "0 "0 "9 "9 '" +asti g # '9 '0 "( % %0 &0 ' &9 # %0 "9 '% & ( %$ "% #0 & '$ && '0 ( &

RI97

%a$irnica (1&& g 9akala* Dag-ja @*ge, ;a*i-ga I-:)Jas og Jeg)lja Kame-ica (os *iga! Lig-ja Losos Pas *.a 1a*2i-e ) )lj) 1k)=a >a*a>kam5i > )ka 4)-j ) )lj)

'nergija kJ kcal '9( $# '$0 ## '9( $( #(0 "(( &"0 09 &0( 0# 0$( '09 ''( %9 '9( $$ 9"0 '"$ %$0 ""' "00( '%0 0'0 "9( '$0 #( &"0 9" &0( 0( "'$0 &0&

() g 0 ' 0 0 0 " " % " 0 0 " 0 0 0 0 0

*jelanevine g "$ "' "( "& "$ "# 9 # "# '0 "0 '% "9 "0 "$ "$ '%

+asti g " ' ' "0 & ' "0 " " "% ' "% "' & ' ' '"

PROIZVODI OD AI47RIB7 %a$irnica (1&& g B*-i k*)/ D.o5ek @*i3 Kola,i o2 samog ijes a Kokice K*)/ sa cijelim 3*-ima K)k)*)3-i k*)/ K)k)*)3-e 5a/)ljice M)sli Pol)+ijeli k*)/ P=e-i,-o +*a=-o Ra6e-o +*a=-o Ri6a lj)= e-a Ri6a -elj)= e-a 1oja ) 3*-) 1oji- si* ( oC)! 4jes e-i-a sa jajima Zo+e-e 5a/)ljice 'nergija kJ kcal "0%# '(0 "(90 &9$ "((0 &$0 "&"( &"% "(00 &$# "00% '%0 9"( ''0 "#'( &00 "((0 &$" "0(( '(' "((0 &$0 "%90 &(# "(%0 &#0 "((0 &$" "$0( %'$ '0( $' "#&0 &90 "#00 %0' () g (" $$ $( &9 $' %# &" 0& #0 (' $" &( $9 $( '# ' $' ## *jelanevine g # "0 "0 $ "& $ ( # "" & "' 9 $ $ &0 0 "& "% +asti g " " " "& % " 9 " # " ' " " ' "9 % & $

KRDMPIR I PROIZVODI OD KRDMPIR7

%a$irnica (1&& g i5s o2 k*)m5i*a K*)m5i* K)/a-i .alj)=ci o2 k*)m5i*o.a ijes a PomC*i

'nergija kJ kcal '&$( (#0 &(( 0( %90 ""$ ""&0 '$0

() g (0 "9 '$ &%

*jelanevine g ( ' " %

+asti g %0 0 0 "'

VOEE %a$irnica (1&& g 7-a-as 9a-a-e 9o*o.-ice 9*esk.e Di-je @*o6Fe @*ej5 Ja+)ka Jago2e Ki.i K*)=ke L)+e-ica Mali-e Ma-2a*i-e Ma*elice Na*a-,e Ri+i3l (c*.e-i! Ri+i3l (c*-i! >lji.e 4*e=-je 'nergija kJ kcal '&0 (# %"0 99 '#0 #' "9' %# "00 '% '9( $0 "00 %' '"0 (' "(0 &# '&0 (( '&0 (( "00 '% "$0 %0 '00 %0 '&0 (% ''# (% "90 %( '#0 #& '%( (0 '%0 ($ () g "& '& "% "" ( "# "0 "' $ "" "' ( 0 "" "' 9 "0 "% "% "& *jelanevine g 0 " " " " " " 0 " " 0 " " " " " " " " " +asti g 0 0 " 0 0 0 0 0 0 " 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

J7J7 %a$irnica (1&& g Bijelo jaje A) a-jak 9jela-jak 'nergija kJ kcal $00 "#$ "(00 &$$ '&0 (% () g " 0 " *jelanevine g "& "# "" +asti g "" &' 0

POVREE

%a$irnica (1&& g 7* i,oke 9*ok)la Bikla B.je a,a Bele* @*a/ @*a=ak Kelj K*as a.ci K)5)s (kiseli! K)5)s (sla ki! L)k M*k.a Pa5*ika Pa li26aPo*il)k Raj,ica >am5i-jo-i >5a*oga >5i-a Zele-a sala a Zelje

'nergija kJ kcal 90 '& "%0 && "(0 &$ ""$ '0 "(9 &0 %00 ""0 &09 9& "90 %# %' "0 "09 '# '"0 (' "$( %' "%# &( ""$ '0 ""0 '# "#0 &0 00 "9 "0" '% 00 '0 9# '& (9 "% "00 '(

() g ( % 0 % $ '" "% ( ' % $ 9 $ ( ( # & & & ' ' %

*jelanevine g " & ' ' ' $ $ % " ' % " " " " ' " & ' ' " "

+asti g 0 0 0 0 0 " " " 0 0 " 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

M71NOEE %a$irnica (1&& g Maslac Ma*ga*iMajo-e3a Majo-e3a lig/ 1.i-jska mas 9ilj-a mas 4a* a* )mak Dlje masli-o.o Dlje *e5i-o Dlje o2 s)-cok*e a Dlje o2 k)k)*)3-i/ klica 'nergija kJ kcal &"90 $(( &0%0 $'0 &'00 $#" "%%0 &%" &000 900 &"(0 $(& "9$( %00 &000 900 &000 900 &00( 9'0 &09" 9&0 () g 0 0 & # 0 9 ' 0 0 0 0 *jelanevine g " 0 " " 0 "% " 0 0 0 0 +asti g 0& 0" 00 &( "00 $% (' "00 "00 "00 "00

1L74KI>I

%a$irnica (1&& g 9isk.i mas-i 9om+o-i .*2i o+i,-i 9om+o-i .o:-i okola2a mlije,-a okola2a 3a k)/a-je okola2-i +om+o-i okola2-i -ama3 G -) ella @)ma 3a 6.aka-je @)me-i +om+o-i Kakao 5*a/ Keks sa ,okola2-im 5*elje.om Ma*mela2a Me2 Na5oli a-ke Pi=ko i Pla3ma keks P)2i-g ) 5*a/) >e:e* k*is al

'nergija kJ kcal "9%( %#' "#&0 &90 "''0 '9' '&(( (#& '&(( (#% "90( %90 '''0 (&% ""$0 '00 "%(0 &%( 9$0 '&' ''00 (&0 "090 '#" "'$( &0& '&0( ((0 "#&( &9& "0"0 %%0 "#00 &00 "#(0 &9"

() g (' 9" $& (( #& #0 (9 $0 00 (( #0 ## 0" #' $0 $0 9( "00

*jelanevine g ( 0 0 9 "% ( $ 0 0 '0 # 0 0 % "' "' 0 0

+asti g '# 0 0 && '0 '' &0 0 0 "% '0 0 0 &' $ "' 0 0

PIE7 %a$irnica (1&& g Lim)-a2a 1ok o2 ja+)ke 1ok o2 -a*a-,e 1ok o2 g*ej5a 1ok o2 *i+i3a 1ok o2 m*k.e 1ok o2 g*o6Fa 1.ije lo 5i.o B*-o .i-o 9ijelo .i-o Rakija Pje-)=a.o .i-o Viski 'nergija kJ kcal '"0 %9 '00 %$ '00 %$ "$0 %0 '"0 (0 "'0 '0 &00 $" "90 %( '00 ## '90 $0 $$0 "0( &(0 0% "0(0 '(0 () g "' "' "" 9 "' # "0 % 0 0 0 & 0 *jelanevine g 0 0 " " 0 " 0 " 0 0 0 0 0 +asti g 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ener.etske vri"e$nosti #o"e$ine =rane C k al G 4222 kalori"a D, kao i sastav C ;? Gu.l"iko=i$rati D

Vrijednosti se odnose na $66 gr

M-,* Namirni"a kj k"al

&agnje.e meso

6??

;+!

<ovee meso 7vinjsko meso Aljeveno, eano 4kembi.i /igerica =aije meso <uije meso =eeno pile.e meso ,uvano pile.e meso ,rvavica /igernjaa ,obasica >irle =resna unka M-,N. NA1-,&. ,uvana unka 7lanina =arizer ,uvana slanina Aesnata slanina Aleko 7latka pavlaka &ogurt M4-3* . M4-0N. P1*.)V*'. =uter 7ir " masni 7ir " posni ,ravlji kiseli sir ,isela pavlaka V*7&abuka ,ajsija Banana Borovnica Breskva 4ljiva <roe ,ruka >inje <rejp1rut

%;! ;# JJ; +6% :%: %6 J + +:6 J+6 #++ ;6!! 6!% 6:6 ++: : ?:+? 6!? !#% ; 6+ :: ;%% ;:; ? % %+? 6!? J%+ !:# ;6 ; 6 ;:! ;:; %! ; 6 ;#+ ;:! ;? !J

%? ;!# ; 6 #% ?% !% #+ 6% ;66 +!? +#; ;:+ ;:6 ?++ ;%+ J++ ;:? %;; J++ ?% ?6+ !6 %:: + : ;:? ;6J :% +J :6 ! !6 +; :6 %6 ! :: +6 ,*3*V. . NAP.T&. A43*2*4NA P.7A P*V173*8TUN.0AV * V.7-

/inja Kubenica 7mokva Badem Kenik Orasi ,ikiriki ,rompir ,ar1iol <raak Boranija ,rastavac Zelena salata Crni luk Gotkvice Zelena paprika Crveni kupus =aradajz Celer ,iseli kupus =eurke ,elj Damno pivo 6,:l 7vijetlo pivo 6,:l Crno vino 6,:l Bijelo vino 6,:l 4ampanjac 6,:l Gakija 6,:cl >ermut,viski 6,:cl >otka, din 6,:cl ,onjak, liker 6,:cl 7ok od narande 7ok od limuna ,oka"kola Laj bez e.era ,a1a bez e.era #6 "

%! ?6 6#; ;%%: ;J#6 ;#:6 ;%;6 ?:% %6 :: ?6 ?6 +; #; J+ #; 66 %! !? 6# : 6: !#? #+: ++: ;%% %! +!! :6+ 6:6 6:6 +#! ;:; ;6; 6 6

+; ? ;!+ !: !#6 %6: !? J: % ?% ? % 6 ;; ;6 ;; ;+ J : ;! J ;: !: ;;: ?++ ?6+ ;J6

;6 ;:6 ;:6 J !6 +J 6 6