You are on page 1of 5

Roenje Sikizma

Prof. Abdul Jaleel The Rewiew of Religinons, Mart 1993. Sikizam je poznat kao religija osnovana od strane Guru Nanaka koji je roen 1469. god. n.e. Razumijevana je kao kompromis izmeu uenja Hinduizma i Islama. Ali paljivo studiranje tradicije Sika i religije Sikizma doputa nepobitan zakljuak da je Guru Nanak oslobodio Hindu doktrine i uskladio uenje Islama za sveobuhvatanje Sikizma, u ovim prastarim formama, te se Sikizam moe posmatati kao grana islama. Baba Nanak, po roenju je bio Hindu. Elastinost Hinduizma oteava povlaenje stroge linije, kojim ovjek prestaje biti Hindu. Nedostatak u pojedinim vjerovanjima u doktrine Hinduizma moe biti nadoknaeno jednim nainom ivljenja i navika. Ali ako se neko mijea sa Muslimanima, po tome to on jede i pije sa njima i javno predstavlja religiozna prava Islama, taj nikada nee biti tolerisan od strane Hindu drutva. Cijela historija Sikizma pokazuje da su se ovi osnivai, uvjereni roenjem kao Hindu, pomijeani sa Muslimanima, pridruili njima u dovama i obavljali druge Islamske dunosti, javno. Nije nosio nikakve oznake Hinduizma na sebi. S druge strane obuen kao Musliman imao je sve karakteristike Muslimanskog Fakira. Provodio je dane sa Muslimanskim uenjacima, i jeo je i pio sa njima. Bio je muslimanski sufi, konstantno se vraajui po savjet i nema sigurnog primjera u njegovom ivotu koji pokazuje da je on imao naklonost prema Hindu uenjacima. Postoje mnoga mjesta povezana sa njegovim imenom, gdje je poznato da je izvodio ilas (ila je islamska forma meditacije, potpuno odvajanje od svijeta, posveen molitvama, tokom vie mjeseci), Nanakov ila Sirse, mali grad u Punjabi, je jedan od primjera. Putujui kroz islamske zemlje on je posjetio Meku gdje je obavljao Had (Hodoae) i poznato je da je obiao grad Medina. Njegovi izabrani prijatelji tokom ovoga putovanja su bili Muslimani, eik Farid, u ijem je drutvu on proveo dvanaest godina svoga ivota. Baba Nanak, dok je bio na hodoau, obuen kao hodoasnik, nosio je sa sobom tap, Kur'an, prostirku za molitvu i up sa vodom za pranje (abdest). ak i prva etri nasljednika su predstavljeni kao Muslimani, nosei krunice u rukama.

Guru Nanak je takoer bio oenjen iz Muslimanske porodice. Ova injenica je izrazito vana, jer nijedna potovana Muslimanska porodica ne bi uzela nekoga za zeta osim ako nije poznato da je Musliman. Nanak je ivio u dravi pod Muslimanskim pravilima, gdje je brak Muslimanke sa nemuslimanom bio neprihvatljiv. Ovo jasnije pokazuje da je Guru Nanak bio prihvaen kao Musliman od strane svojih suvremenika. ola, ili mantil Baba Nanaka, je najsvetija ostavtina Gurua i uvan je u Dera Baba Nanak, malom selu u Gurdaspur Distriktu Punjaba. Ovo je mantil koga je Nanak nosio u svoje vrijeme, i smatran je toliko svetim da su njegovi neposredni sljedbenici preuzeli svaku brigu da ga uvaju na sigurnom. Pozdrav i potovanje uinjeno oli od strane Sikh zajednice je svjedoanstvo autentinosti mantila. Rijei Guru Nanaka sadrana u Guru Grant Sahibu (Sikh skripte) nikada nisu sabrana u djelo sve do vremena Guru Arjan Deva, petog Gurua i zbog toga se ne mogu uzeti kao tane posebno do trenutka kada je Sikizam imao neprijateljski stav prema Islamu. Ali ola je jasno iz ovog perioda, jer je doneen od strane Nanaka lino i doneen je u naa vremena u originalnom stanju. Skoro je navodno da su stihovi iz razliitih skripta, na razliitim jezicima pisali o oli. Ali to nije istina. Stihovi pisani o oli su citati iz asnog Kur'ana kao preslikani. Istinska vjera kod Allaha je Islam. Ali neobino, to pogreno shvatanje je nadmaeno, u sluaju ole kao i u sluaju sa uenjima Baba Nanaka, koji je dolo kao isto islamsko i moglo bi se posmatrati kao kompromis (dogovor) izmeu Hinduizma i Islama. Konkruencija uenja Baba Nanaka sa ovim iz asnog Kurana je toliko perfektna da je nemogue izbjei zakljuak da je Guru prihvatio Islam kao svoju religiju. On se izjanjavao da postoji jedan Bog i da je On isti za sve i da je on bezoblian. Nema Mu jednakog. On je Stvoritelj dua ovog Univerzuma. Sve je On stvorio. On je posljednja odrednica u pogledu svih oblika Njegovih stvorenja. Sikizam vjeruje u jednog i bezoblinog Boga i nema vjerovanja u oboavanje idola. Prema tomu, oboavanje idola promovira povezanost Boga sa neim drugim osim Boga, a Bog ne moe ograniiti Sebe oblikom nekog idola ili kamena. On je iza svega i u svemu u isto vrijeme. Sikizam ne vjeruje u Avatara i vjerovanje da je Bog siao na Zemlju da zatiti ovjeanstvo. S druge strane, vjeruju da su ljudi koji su na najviem duhovnom nivou, blagoslovljenih dua i da su tu u obavljanju dunosti za osloboenjem ovjeanstva od svakodnevnog paenja. Knjiga Janam Saki od Bala Sahiba je autoritativni izvor Sikizma. Bala je bio Nanakov stalni sljedbenik i on je pratio svog uitelja tokom dvadeset godina tokom njegovog putovanja. Istina je da se u Janam Sakiju mogu nai mnoge fikcije pomijeane sa injenicama. Bala je bio Hindu i nakon Nanakove smrti poelo je otuivanje Sikizma iz Islama. Svaka izjava u Janam Sakiju u korist Islama ima teinu neprijateljskog dokaza.

Sljedee stranice su izuzete iz treeg izdanja Bala Sahibing Janam Sakija, printano u asopisu Anarkali, Lahor u ranom razdoblju ovog stoljea. Na stranici 134 Janam Sakija, proitali smo, Kuran je podijeljen na trideset dijelova, proglaavajui Kuran u etri ugla ovoga svijeta. Izjavljujui, slava samo jednog imena bez ikoga drugog je povezano sa mnom. Nana proklamije Boije rijei koje su mu dolazile, ime se odobrava in eiha, pa bi ovo trebalo ukinuti oboavanje bogova i boica, i starih hinduistikih idola-hramova. Temeljni lanak Islamskog vjerovanja, Kalima, je izazvao najvei stres u Janam Sakiju. Nekoliko Saloksa (poezija) iz ovog Sakija govore: Ponavljao sam, jedan je Kalima (Lailahe Illallah Mehammeden Ressululah) nema drugog. Ponavljao sam jedan je Kalima, nema drugog. Oni koji slijede Kalima i nisu podijeljeni u vjeri, nee gorijeti u vatri. Ponavljajui asni Kalima Poslanika, isti se od svakog zla. Ponavljajui Kalima, kazna ovoga svijeta, kao i sljedeeg e se izbjei. Ko ikada ponovi Kalima, kako da bude kanjen? ast ponavljanja Kalima je da se osoba isti od njegovih grijeha. U Balinom Janam Sakiju, takoer itamo da je tokom hodoaa u Meku, Baba Nanak susreo Quazi Rukn-ud-Din Imama i imao je duge razgovore s njim. Zapisano je da je Nanak rekao: Rukn-ud-Din, zapisano je u Knjizi (Kur'an) da e oni koji piju vino ili bhang (vrsta droge) biti kanjeni na Sudnjem Danu. Baba Nanak nije bio Musliman samo po vjerovanju. Prepoznao je potrebu saradnje u formi udruenja Islama i naglasio ovu taku njegovog uenja. Na strani 193. Balinog Janam Sakija, imamo: Nanak je rekao: Rukn-ud-Din, uj istinu od mene odgovorno: Govor Gospodara je zapisan u ovoj Knjizi. Oni koji ne budu slijedili Kalimu ii e u dehenem, te oni koji ne poste tridesetodnevni post, i ne obavljaju pet puta namaz, i onaj koji jede ono to mu nije dozvoljeno. Ovi su zasluili kanjavanje, i dno dehenema e biti njihovo prebivalite. Zabiljeeno je da je Baba Nanak postio itavu godinu u Meki, i stavljao prste u svoje ui (azanio) i pozivao na namaz. Poznato je da je Baba Nanak odravao Hutbu Poslanika s radou. Ove izreke su dovoljne da Nanak nije samo napravio punu konfesiju apsolutne istine Islama, nego je i rado izvravao obaveze Islamskog zakona i pozivao druge da ga slijede. Sada dolazi pitanje kako je religija propovijedana od strane Nanaka, prepoznata kao ogranak Hinduizma. Svako ko je upoznat sa historijom Sikizma izvui e zakljuak da je preobraaj bio iz politikih ne iz religioznih razloga. Baba Nanak nije isto samo prihvatio Islam. Smatrao je da je bio pozvan u akciju kao duhovni voa i da povede ljude u svoje uenje po mnogim nainima Muslimana sufija. Ovo doputa kasnijim historiarima da zakljue da je Baba Nanak pronaao novu

vjeru, te je uzeo u svoje okrilje Muslimane jednako dobro kao i Hinduse i odavde je Sikizam bio veza ove dvije religije. Moramo odbiti ovaj zakljuak jer nema muslimanskog uenika Nanaka, koji je poznat da je odustao od svog uvjerenja u Islamske principe niti da je radio bilo to protiv bilo koje Islamske odredbe u pogledu namaza i posta. Punjab, u vrijeme Nanaka bio je izvan Islamskih propisa i ako bi Nanak uvjerio bilo kojeg Muslimana da vjeruje u drugu vjeru osim Islama, bio bi osuen na smrt radi odpadnitva (stoga to je ne Islamsko do sri) bilo je striktno provoeno od strane svih muslimanskih vladara u srednjim godinama, ali Nanakovi uenici nisu kodili ni na koji nain a kamoli podravali kamenovanje do smrti. Ovo jasno pokazuje da je Nanak gledan kao vii Muslimanski sufi meu svojim savremenicima. Uistinu je teko objasniti u potpunosti sluajeve koji doputaju poistovjeenje Sikizma sa Hinduizmom, prije nego sa Islamom. Ali toliko njeni i varijabilni su generalno sluajevi koji dijele religiozno miljenje ljudi, da je kompletirano zadovoljavajue objanjenje esto nemogue u mnogim pitanjima. Transformacija (preobraaj) Kristovog monoteistinog uenja Pavleanskog trojstva nudi vee tekoe kada neko analizira izvore historije. Originalno grana Judaizma, koja se ubrzo razvila upotpunosti se suprostavila izvornoj religiji. Izravno kako Guru Nanak kae da nalozi Islamskog zakona trebaju biti slijeeni kao put do spasa, Isus je takoer insistirao da zakon Mozaika ni pod kojim uslovima ne bude izmijenjen. U vezi sa nadolazeim generacijama, kako god, njegovo uenje je bilo izmijenjeno, i nailazilo na prepreke. Baba Nanak je uzeo Hindu uenike, ali nije insistirao na njihovom naglom prelasku na Islam. Oni su sebe mogli nazivati Hindusima sa njihovim tradicionalnim stilom ali i dalje biti u njegovom drutvu. Nanak je vjerovatno znao da e oni koji su iskreno prihvatili njega kao svog Vou, bezuslovno ga slijediti na putu Islama. Postoji strogi razlog da se vjeruje da je sa Nanakovom smru ulazak Muslimana u njegov pokret naglo zaustavljen. To je bila njegova lina karizma da priblii Muslimane njemu, i da pobijedi njihovo uvjerenje da je on Muslimanski evlija. Shodno tomu Nanakova smrt je bila klju gaenja i sa ovim, Muslimanski element je poeo nestajati. Pokret je ostao u rukama Hindu uenika, koji su se, okrueni vremenom, vratili starom vjerovanju. Politike okolnosti su ubrzale ovo otuivanje. Kulminacija ovoga moe biti viena u tumaenju desetog uitelja Gurua, Gobin Sing Jia, da je mo Boga na zemlji simbolizirana kao khanda-ma sa dvije otrice. Od petog Gurua, Arjun Deva, nadalje, Islamski elementi su poeli nestajati iz Sikh literature ukljuujui Grant Sahib podsjeajui samo na neka od ovih uenja u Janam Sakiju pisano ranije.