You are on page 1of 9

burin

bilten solarnog info centra www.zelena-akcija.hr/sic

3/2006

3 5 Uvodnik Uvodnik Klima ili klimatske promjene Održivo graditeljstvo Klima ili klimatske promjene? Čini se da je jedini spas za hlađenje po ljeti ugraditi “klima uređaj”. od 16-18 sati Koordinator.kuća od balirane slame u Coloradu. Zbog karakteristike CO2 da absorbira toplinu koja dolazi na Zemlju od Sunca.g. Novine pišu da će termoelektrane morati malo više trošiti goriva.. pon. S početkom industrijske revolucije nivo CO2 se počeo povećavati. Cilj djelovanja ZA je zaštita okoliša i prirode. Kuće od balirane slame Fotografija na naslovnici . ali sparina nam ne da razmišljati o tome. te promicanje održivog razvoja. samo tokom prošlog stoljeća globalna prosječna temperatura na Zemlji se povećala za 0. tornada. tako da već sutra nemate problema sa 35 stupnjeva i dodatnom vlagom.zelena-akcija. 8 10 12 14 Energija i okoliš Niz struju Dobre . www. da nam osiguraju potrebnu struju koju plaćamo. ZA je aktivno uključena u problematiku zaštite okoliša na nacionalnoj i globalnoj razini. Ako se njihovi tokovi zaustave ili nepredviđeno promjene. (ponekad i iskoristivu toplinsku) i neiskoristivi ostatak u obliku ugljičnog dioksida (CO2) koji je prirodno prisutan u atmosferi. ured i slično po zimi. otapanje ledenjaka i promjene morskih struja koje su naime stabilizator klime kakve znamo. Fosilna goriva: ugljen. Dozvoljeno je kopiranje i distribucija sadržaja u nekomercijalne svrhe. česti uragani i nevremena. No koliko je stvarno skupa ta struja koju dobivamo iz energetskog miksa hidroelektrana i termoelektrana u Hrvatskoj. Međutim to ne znači da ćemo uživati u blagim zimama i malo toplijim ljetima. Ti aparati troše električnu energiju koja još uvijek nije toliko skupa da bi nas to odgovorilo od njihove nabave. pa smo jednim udarcem riješili dvije muhe. projekt Solarnog info centra financira: www. Djelovanje ZA se zasniva na radu volontera koje podržava profesionalni tim. A to znači nagle promjene vremena. Posljedica globalnog zagrijavanja su klimatske promjene. sa sjedištem u Zagrebu. 10-15 sati E-mail: sic@zelena-akcija.kontra loše struje! Termoelektrane spaljuju tzv. Posljedice klimatskih promjena.org burin 3 . te ispuštaju kada se razgrađuju.-čet. poplave. osnovano 1990.vidi članak Niz struju dobre . otapanje polarnih kapa te širenje pustinja.7ºC. Postoje određene zdravstvene posljedice.hr Savjetovanje u uredu uz najavu: srijeda i četvrtak. sve su ozbiljniji problemi današnjice. O tom potom . Biljke ga absorbiraju u procesu fotosinteze. Daniel Rodik Suradnik na projektu. a ljudi i životinje ga izbacuju prilikom disanja. lož ulje ili plin da bi pomoću parnih turbina generirale struju. uostalom sve ima nekakav utjecaj.zelena-akcija. Osim toga moguće je i zagrijati kuću. suše. Najveća pažnja pridaje se aktivnostima usmjerenim na poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu i na poboljšanje kvalitete života u Hrvatskoj.hr creativecommons. Neka prava pridržana. stan. Bruno Motik “Zelena akcija” je nevladino.hr/sic Ovo dijelo objavljeno je pod Creative Commons licencom.mzopu. ali to im je i posao.hr www.kontra loše struje! Novi projekt energetskog programa Zelene akcije Poticanje samogradnje solarnih kolektora Zapostavljena tehnologija Zračni solarni kolektori Cijena energije vjetra u Danskoj 15 Energetska oporaba Solarni info centar tel: 01/4813-913.. Ciklus kruženja CO2 je stalan i razina tog plina stotinama tisuća godina bila je više-manje stalna u atmosferi. Postavljanje i montaža je jednostavna i brza. neprofitno udruženje građana za zaštitu okoliša. Svijet sada postaje sve topliji jer sloj stakleničkih plinova postaje deblji. Tako iskorišteno fosilno gorivo daje električnu energiju. U HEP-u kažu da su hidroelektrane “zeleni izvori energije” jer nemaju nikakav ili mali utjecaj ma okoliš. Sve dok jednog dana prije otprilike 150 godina ljudi nisu masovno počeli spaljivati fosilna goriva.

4 burin burin 5 . Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime www.org Znanstveno objašnjenje klimatskih promjena. i u industriji. jer stvara paronepropusni sloj i zid ne diše. ali zato će termoelektrane morati više raditi i ispuštati više CO2 koji će pak uzrokovati klimatske promjene i sve ekstremnije temperature. Postojeće zakonske regulative sve su strože u korist bolje energetske učinkovitosti u zgradama. Pa ću onda kupiti još jedan klima uređaj i tako. Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija je vjerojatno u ekonomskoj računici. Kod postojećih zgrada i kuća situacija je kompliciranija jer obnova i prilagodba traži skuplje investicije. www. (Daniel Rodik) Kuće od balirane slame Održivo graditeljstvo Prva asocijacija kada s nekim pričamo o kućama od slame je naravno priča o tri praščića u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala. Naravno. Naime slama. Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Češće se slama koristi kao ispuna. Za početak treba razmisliti u kakvim kućama radimo i živimo. Naša Vlada kaže da neće poskupjeti pa nas zanima da li oni imaju neki as u rukavu pošto uporno već nekoliko mandata ignoriraju potpisivanje Kyoto protokola za ublažavanje klimatskih promjena.jedna za odrasle i jedna za djecu. gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove. To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida. o tome kako unaprijediti energetsku efikasnost vlastitog doma. nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli. Odgovornost je i na nama građanima da to tražimo i da se savjesno ponašamo sa prirodnim resursima. stranica o globalnom zagrijavanju uzrokovanom ljudskim ativnostima. gdje se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta. To znači da smo potrošili pola svih zaliha i zbog ubrzanog razvoja i povećanja potreba ostaje nam još oko 40 godina.enegyhog. Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje. ako korisnik to više preferira.unfccc. ili armiranog betona. a ono što smo dobili je vrlo vrijedna kombinacija izolacionih i statičkih svojstava. pasivnom solarnom ili tzv. klima uređaji nisu dobri. www. bez obzira na njihovo papirnato vlasništvo. No.do kada. a još uvijek nam je vruće. Dvadeset i prvo stoljeće prvi put je dobilo i ekološke izbjeglice. “Oil Peak-a “ ili Vrhunca ekspolatacije nafte.net Mreža volontera govornika o klimatskim promjenama. Zero-energy gradnjom. Tajna je u tome što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati isto kao i bilo koji drugi zid. ljude koji su morali napustiti svoje domove zbog potopa uslijed klimatskih promjena. Dakako. Što da radimo onda. Što ne znači da se možemo bahato i neodgovorno ponašati još toliko. Nafta i njeni derivati biti će sve skuplji i nedostupniji. stoljeća mnogi znanstvenici upozoravaju na približavanje tzv. koja je nusproizvod poljoprivrede. Nije nam namjera da plašimo ili proričemo globalnu ekološku katastrofu. Cementna žbuka je potpuno neprikladna za korištenje u kombinaciji sa slamom. organskih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko djelo. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna.ucsusa.org Intekativne web stranice . Mogućnosti koje pruža tehnika gradnje slamom gotovo su neograničene.pointcarbon.org/global_warming/science/ Fingerprints.ono što smo vidjeli u blockbusteru “Dan poslije sutra” bit će samo epizoda. ali u nekim slučajevima čak i od metala Još mnogo informacija o klimatskim promjenama može se naći na webu: www. a gdje je to moguće. slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih. U prošlom stoljeću računali smo na obilje jeftine energije iz nuklearki i velikih elektrana. može se nabaviti po relativno jeftinim cijenama (3-10kn/bala sijena)..html Udruženje zabrinutih znanstvenika. sutra. tj. a praščić ostane bez krova nad glavom i mora pobjeći kod drugog praščića koji ima kuću od cigle. Da li je potiče? Vrlo malo.int Međunarodni politički procesi koji su razvili Kyoto protokol i zaduženi su za njegovu primjenu.realclimate. Zid od balirane slame je moguće koristiti kao nosivi element. Naftu i ostala fosilnih goriva ljudi nemilo spaljuju već 150 godina uglavnom u energetske svrhe. Znači ako ugradim klima uređaj bit će mi ugodnije danas. Situacija se mijenja. kad bi ova asocijacija imala veze s realnošću. što rezultira truljenjem slame. Ona se već događa više ili manje u cijelom svijetu sa različitim konzekvancama. onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van. www. projektirati i sagraditi kuću koja će trošiti što manje energije za grijanje i hlađenje. Danas nam je potrebno sagledati gdje možemo smanjiti potrošnju. www.greenhouse. već od sredine 20. arhitekti koji su ih projektirali trebali su misliti o tome kako ćemo se hladiti i grijati. Izbjegavanjem upotrebe cementa koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu potpuno rješavamo problem.com Web portal sa najnovijim vijestima iz područja međunarodne politike vezane za klimatske promjene i obnovljive izvore energije te emisije ispušnih plinova.. kuća od slame može biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencionalnim materijalima. kod aparata u kućanstvu. Kada bi država sustavno poticala održivu niskoenergetsku gradnju i obnovu povrati investicija bi se skraćivali i time bi se jako smanjio rast potrebe za energijom. ova tehnika gradnje ne bi opstala toliko dugo. a to je nekoliko stotina godina.

Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir. Strukturalna stabilnost Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže.13 W/m2K. Još kad na bale slame dodamo žbuku. Zvučna izolacija Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija. rizika od požara nema. a često u cijenu ulazi i dostava. Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta. Iako zasebne stranice gore. Tako da slamu. Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime. iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. ali ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. što je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. na zidove ćemo potrošiti 4000 kn. 2. moguće je ostvariti dodatna smanjenja troškova tako da se u gradnju uključe neprofesionalni radnici. Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik. Održivost Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine.35 W/m2K. u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. 7. dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt. 3. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća. dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa. 6. koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala. krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi. pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica. izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na obične.imagegypsy. a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0. što naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu. Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje slamom. dakle bez ikakve dodatne nosive konstrukcije. žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja “muški” posao zbog količine fizičkog rada. U SAD-u se može dobiti građevinska dozvola čak i za kuće u kojima slamnati zidovi nose krovište. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom. Da.Dakle zašto se uopće upuštati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni razlozi: 1. htm Iako se u posljednjih godina širom svijeta pojavljuje sve više kuća od slame. možemo npr. što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama. 4. a sijeno je pokošena livada. pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Osim toga. Zdravo životno okruženje Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. dok je knjiga zatvorena. a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku. Lijevo i desno uz tekst možete vidjeti kronološki pregled izgradnje ovakvih kućica. u Balama u Istri i u Vukomeriću. nemoguće ju je zapaliti. nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom. Sva tri objekta izgrađena su od slame od lokalnih poljoprivrednika a zidovi su ožbukani glinom koja je nađena na terenu ili u blizini terena izgradnje. Ako se slama koristi samo kao ispuna. To je i potvrđeno brojnim ispitivanjima na zapaljivost. Nizak rizik od požara Slama gori. (Bruno Motik) 6 burin burin 7 .com/wbhwbh. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja. Često su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji. kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane. U drugim državama. U Hrvastkoj su nedavno izgrađene prve tri kućice a nalaze u Lopatincu kraj Čakovca.mpa. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca – obnovljivog izvora energije. jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu. u Hrvaskoj se ova graditeljska tehnika tek pojavila. Sve tri kućice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekološke udruge. Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao građevinski materijal. Ako živimo u takvom podneblju da imamo pristup većoj količini gline. Niski troškovi izgradnje U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. tu-bs. u patrijarhalnom društvu u kojem živimo. U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0.25. zasada ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu. Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje glinom. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame. Na taj način se dodatno štedi na građevinskom materijalu . za razliku od betona. Dakle ne nastaje otpad. Više o ovoj grupi možete naći na www. Radi se o malim objektiva veličine oko 12 m2 a koristit će se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom. Izgradnja je osnažujuća i zabavna Zbog jednostavnosti. Osim toga. kada objekt prestane biti u funkciji slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ne pokušavajte to kod kuće! Isto je i sa balama slame.nije potrebno kupovati vapno i pijesak (čime bismo inače žbukali). slamnati zidovi dišu. Postoji neprofitna mreža grupa Women Build Houses koja se bavi povećanjem dostupnosti graditeljskih vještina i znanja ženama te promocijom održivog graditeljstva. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0. Kod nas se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kn po bali. Kvaliteta zraka u kućama od slame je bitno bolja. primjerice u Njemačkoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal. 8. Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz procesa. iznenadit ćete se koliko je teško. Ako pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima. Naime. (Njemački institut za gradjevinska ispitivanja : www.htm) 5.de/default-e. mogućnosti su neograničene –teoretski bi se mogli graditi i neboderi. Osim toga zidove od cigala ili blokova je potrebno povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor) što još više poskupljuje cijelu stvar. pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj način. Energetska efikasnost/izolacijska svojstva Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti tj.

otkrivati nove rupe u kršu. u svjetlu približavanja Hrvatske Europskoj uniji. što znači da postoji veoma visoki rizik od izumiranja. te nova saznanja o prirodnim vrijednostima Dobre). po članku 4. te ekonomski puno isplativija. jer su ugrožene. čije se odredbe krše izgradnjom ove hidroelektrane. Jedno je od posljednjih mrijestilišta u Europi ribe mladice (Hucho hucho.Energija i okoliš Projekt HE Lešće Kao što je poznato. Druga je po veličini rijeka Gorske Hrvatske. obitava velika kolonija šišmiša. Studija i procjena utjecaja na okoliš (SUO) je izrađena još 80-tih godina prošloga stoljeća. te bilo kakvo ugrožavanje podzemnih staništa. socijalno prihvatljiva. a sva podzemna fauna je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. a zatim ima još 40ak km do ušća u rijeku Kupu. Iznos koji je HEP iznio u javnosti (65 milijuna eura) je samo okviran i može značajno porasti kako će se iz dana u dan tijekom gradnje. vodomar. Sam kanjon rijeke Dobre je smješten na izrazito vodopropusnim geološkim naslagama. Područje rijeke Dobre je tipični predstavnik krša. jer ovakav porozan teren zahtjeva golema ulaganja u njihovo impregniranje tzv. nužno izraditi novu SUO i procjenu utjecaja na okoliš. Dugonogi šišmiš je jedna od naših najugroženijih vrsta. unatoč činjenici da svi zakonski preduvjeti nisu zadovoljeni. koji izrijekom brani uznemiravanje i ubijanje špiljske faune. Da li za tu količinu struje vrijedi nepovratno izgubiti jedno biološki i krajobrazno značajno područje za Hrvatsku? Jednostavnim izračunom kada bi se 65 milijuna eura predviđenih za gradnju HE Lešće uložilo u toplinsku izolaciju vanjskih zidova kuća. cementnim zavjesama. West Virginia. već drugu na ovoj rijeci. Naši prijedlozi HEPu: • dati prioritet energetskoj učinkovitosti i osuvremenjivanju sustava proizvodnje. a hrvatski krš je jedinstven i u svjetskim razmjerima. Konačnu cijenu ovakvog objekta je nemoguće odrediti. te je to argument više da se ponovno preispita isplativost i izvedivost ovog projekta. godine jednim od deset najugroženijih krških ekoloških sustava na svijetu. godine. Čine ju Gornja Dobra koja ponire u Đulinom ponoru u centru Ogulina i Donja Dobra koja nakon 5 km ponovno izvire kod mjesta Gojak i biva odmah uhvaćena u manju hidroelektranu. Uz to. Tako “proizvedena” energija je čista. Uz zastarjelu SUO. prijenosa i distribucije struje – smanjiti gubitke • napraviti sveobuhvatnu analizu mogućih opcija za dobivanje struje • uključiti sve dionike u planiranje projekta • osigurati provedbu učinkovitih mjera ublažavanja posljedica. Nizvodno od toga Dobra teče kroz 12. porodica pastrva). Iako ne postoji zakonski rok zastare SUO. te je utvrđena vrsta dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii). različiti beskralješnjaci i sl). a uz to je zabilježeno preko 50 pravih podzemnih životinja. SAD. Glavne karakteristike krša su poroznost terena.6 km dug kanjon do mjesta Gorinci. Hrvatska je potpisnica brojnih međunarodnih ugovora (Konvencija o biološkoj raznolikosti. upitne isplativosti projekta i već objašnjene administrativne manjkavosti. radovi na izgradnji hidroelektrane Lešće već su odavno započeli. Zašto onda država ne ulaže puno više u takve i slične projekte. Stanište je čovječje ribice (Proteus anguinus). proglasivši ga 2003. Te se vrste nalaze na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. detaljna biospeleološka istraživanja i istraživanja šišmiša na tom području. a planirana godišnja proizvodnja bit će 107 GWh što odgovara manje od 1% ukupne potrošnje struje u RH. koja je endem dunavskog sliva i ugrožena je u Europi i Hrvatskoj. Gore navedeni problemi će zahtijevati stalna financijska ulaganja te je upitna i dugoročna isplativost ovog projekta.7. Međutim. Bernska konvencija). a zakoni koji su to propisivali bili su drugačiji i nisu sadržavali odredbe koje sadrže današnji zakoni. Niz struju Dobre . Osim toga. činjenica je da će ova HE imati instaliranu snagu samo 42 MW. a naročito ekološke protoke i riblje staze Rijeka Dobra u krajnjem istočnom dijelu Gorskog kotara (Irma Popović. ogulinske špiljske spužvice (Eunapius subterraneus) jedine podzemne slatkovodne spužve na svijetu. vodenkos. Donja Dobra je izuzetno značajno stanište za mnoge vrste biljaka i životinja od kojih su mnoge zaštićene domaćim i međunarodnim zakonskim odredbama (vidra. također se moraju poštivati i direktive o staništima i pticama te Okvirna direktiva o vodama. koja će biti predložena za zaštitu na razini EU kroz mrežu Natura 2000. U Draginoj špilji. Cijela Dobra je dio preliminarne nacionalne ekološke mreže. te mnoštvo speleoloških objekata poput jama i špilja. To područje je i vruća točka bioraznolikosti podzemne vodene faune Hrvatske. godišnje bi uštedili najmanje 170 GWh energije za grijanje. Tada su uvjeti zaštite prirode i okoliša bili puno niži. program zaštite voda) 8 burin burin 9 . a naročito ako postoji alternativno rješenje kojim se može dostići cilj (proizvodnja struje). Veliku važnost ogulinskog područja prepoznao je i Institut za krške vode (Karst Waters Institute). smatramo da je zbog promjene činjeničnog stanja (zakoni i standardi zaštite prirode. najvećoj špilji koja će biti potopljena akumulacijom hidroelektrane Lešće. Okvirna direktiva o vodama obavezuje zemlje da ne pogoršavaju stanje vodenih cjelina.kontra loše struje! Mlin na rijeci Dobri Rijeka Dobra čitavom svojom duljinom teče u Hrvatskoj. te utjecaj hidroakumulacije na njih nisu nikad provedena.

prvenstveno većim korištenjem svih obnovljivih izvora energije te učinkovitijim korištenjem energije.Novi projekt energetskog programa Zelene akcije Poticanje samogradnje solarnih kolektora Praktični savjeti za učinkovitije trošenje energije u kućanstvima Kućanski uređaji Kućanski uređaji sudjeluju sa oko 20% u ukupnoj potrošnji energije u vašem kućanstvu. Isključite pećnicu ranije Isključite pećnicu 10 minuta prije nego je jelo gotovo . koristite niže temperature pranja i štedne programe. posebice za pripremanje manje količine hrane. već i ekonomski opravdana investicija.grijača ploča će ostati topla. G.. U sklopu planiranih radionica u jednoj od javnih ustanova (vrtić. Energetski najučinkovitije. video i stereo uređaji. Prva radionica će poslužiti kao sastanak desetak lokalnih inicijativa sa područja od posebne državne skrbi. Ciljevi programa su da projektima i kampanjama pridonosi bržem razvoju hrvatske energetike u ekološki i socijalno održivom pravcu. uz stručnu pomoć. Oko hladnjaka osigurajte dovoljno prostora za neometanu cirkulaciju zraka. Mikrovalne pećnice električnu energiju koriste znatno kraće u odnosu na klasične električne pećnice. Pravilno odaberite veličinu električne grijače ploče ili plinskog plamenika Energiju ćete uštediti i pravilnim izborom veličine električne grijače ploče i plinskog plamenika na štednjaku. Redovno čistite pećnicu Nakupljena prljavština u pećnici smanjuje njezinu učinkovitost. Na taj način ova značajna tehnologija postaje dostupnija širim krugovima ljudi. Podesite termostat hladnjaka na optimalnu temperaturu U hladnjaku namjestite temperaturu između 3 i 5°C. škola. jer je potrošnja energije u tom slučaju najmanja. D.svaki put kada ih otvorite najmanje 20% topline se gubi. Ovakvi kolektori po efikasnosti mogu se mjeriti s nekim komercijalnim proizvodima. stand-by radu troše određenu količinu energije. F. Isključite uređaje koje ne upotrebljavate TV.mojaenergija. Pravilno smjestite hladnjak Hladnjak postavite daleko od izvora topline.hr 10 burin burin 11 . u velikoj mjeri instalirati sami učesnici radionica. upotrebljavajte mikrovalne pećnice. Samogradnja solarnih kolektora. jer tako troši manje energije. Solarni sustavi za zagrijavanje vode i/ili dogrijavanje prostora. Više informacija potražite na: http://www. a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.. jelo će se nastaviti kuhati. U Rujnu 2006.. Moderne pećnice imaju programe samočišćenja. kao centar za edukaciju na području zaštite okoliša. Kolektori na gornjim slikama u potpunosti su izrađeni upotrebom jednostavnih alata od lako nabavljivih materijala. Uređaji s oznakom A troše najmanje energije. Kada je moguće. Imajte na umu da pri kupovini novog uređaja razmotrite nabavne troškove. motor i kompresor hladnjaka proizvode toplinu. C. kao potvrdjena metoda kojom se značajno smanjuju početni troškovi instaliranja solarnih sustava. Redovito otklanjajte naslage leda. Proizvodi su označeni slovima A. Centar se uredjuje u objektu bivše vojarne “Vela straža” na otoku Šolti. ali i najbrže ćete kuhati na ploči ili plameniku izvor i ostali savjeti na: www. uključujući direktnu sunčevu svjetlost. Uštedite novac Sve kućanske aparate pokušajte što više koristiti u vrijeme niže tarife. zelena-akcija. Pravilno koristite zamrzivač U zamrzivaču održavajte stalnu temperaturu od -15°C i nastojte da uvijek bude pun. računala i računalna oprema i u tzv. Ne otvarajte vrata pećnice Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi . Zelena akcija projekt provodi u suradnji s norveškom udrugom Norges Naturvernforbund. mogući je i prvi korak ka atraktivnom samozapošljavanju brojnih nezaposlenih osoba. Naime. a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara. (Daniel Rodik) Odaberite veličinu hladnjaka prema potrebama vaše obitelji Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki . a uz financijsku podršku norveškog Ministarstva vanjskih poslova i Europske komisije. pri čemu se prljavština otklanja pri vrlo visokim temperaturama. ali koji učinkovitije troši energiju! Pročitajte i naše savjete kako učinkovitije koristiti postojeće uređaje! Obratite pozornost na razred energetske učinkovitosti kućanskog uređaja Pri kupnji novog kućanskog uređaja potražite oznaku razreda energetske učinkovitosti proizvoda. Solarna akademija Zelene akcije nastala je 2001. a time i vaš novac. ali i troškove rada tog uređaja. Glavne aktivnosti tijekom prve godine biti će edukativna radionica u Solarnoj akademiji Zelene akcije na otoku Šolti (25. dom umirovljenika.hr/index. pa ako se ona slabo odvodi.html Program Energetike i klime djeluje unutar ZA i ima misiju promicanja korištenja obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti. Praktični dio biti će izgradnja solarnih kolektora „uradi sam“ načinom. Upotrebljavajte mikrovalne pećnice Ukoliko je moguće. hladnjak troši više energije. ukoliko hladnjak nema uređaj za samoodleđivanje.pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara. a novčana ušteda je velika. dakle neposredno nakon pečenja.toplina u pećnici je dovoljna da dovrši pečenje jela.). Posebnu pažnju posvećujemo području javnog zagovaranja i promicanja tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije .-29. a vrata otvarajte samo kada i koliko je potrebno. E.) u partnerskim lokalnim zajednicama donirati ćemo kompletan solarni sustav kojeg će. B. te dvije radionice u lokalnim zajednicama tijekom proljeća 2007. Perilice koristite prema preporukama proizvođača Perilicu rublja i perilicu posuđa napunite prema preporukama proizvođača. Pravilno koristite grijaču ploču štednjaka Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču! Kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču . Takav solarni kolektor površine 2m2 tj. Najveća trošila pri tome su hladnjaci i sušilice rublja. Često je isplativije kupiti skuplji uređaj. Daljnje snižavanje temperature je nepotrebno i troši energiju. veličine koja odgovara veličini dna korištene posude. u uvjetima sve skupljih i nesigurnijih fosilnih goriva nisu više samo mjera zaštite okoliša. koji je na korištenje ZA ustupila Vlada Republike Hrvatske. Manje će se energije potrošiti ukoliko program samočišćenja pokrenete dok je pećnica još vruća. Zelena akcija je pokrenula projekt promicanja samogradnje solarnih kolektora na područjima od posebne državne skrbi u Republici Hrvatskoj. 2 ili više njih mogu se priključiti na kupovni sustav bez ikakve razlike. Dosadašnja iskustva pokazala su nam da se uz malo truda i puno manje novca može napraviti solarni kolektor srednje kvalitete koji ne zaostaje previše za sličnim komercijalnim modelima. Pravilno koristite i održavajte hladnjak U hladnjak ne stavljajte tople namirnice. partnerskom organizacijom unutar međunarodne federacije Friends of the Earth. listopad 2006.

bez potrebe za odvojenim skladištem topline. bez potrebe za posebnim nosačima. udara u apsorber (limena ploča) i pretvara se u toplinu. Sama izrada kolektora je vrlo jednostavna. sunčeva svjetlost kroz staklenu površinu ulazi u kolektor. koriste zrak kao medij za prenošenje toline. Naposlijetku kolektor se zatvara staklenom pločom. aktivni zračni sistemi mogu odigrati veliku ulogu da bi se smanjili ili potpuno eliminirali računi za grijanje. Kolektori se najčešće montiraju okomito (pod 90 stupnjeva) jer im je primarna svrha hvatanje niskog zimskog sunca za zagrijavanje prostora zimi. Često su kolektori montirani tako da su sastavni dio građevine. a još manje aktivno solarno jer početna investicija premašuje isplativost. jedina opcija je samogradnja. Na lim se stavljaju pregrade kako bi se usmjerio tok zraka. (Bruno Motik) 12 burin burin 13 . Dok se kod uobičajenih solarnih sustava kao skladište topline najčešće koristi spremnik s vodom. Zračni kolektori funkcioniraju po istom principu kao i oni s tekućinom. Ventilator se spaja na termostat kojim se regulira koliko često se ventilator treba paliti i gasiti. Zračni kolektori su također primjenjivi u slučajevima kada pasivna solarna gradnja nije moguća. zračni kolektori bi mogli naći svoju primjenu u zagrijavanju priručnih prostora kao što su skladišta. Nazivamo ih zračnim kolektorima jer umjesto tekućine. hangari ili radione. Iako zračni kolektori imaju brojne prednosti pred onima s tekućinom jer su puno jednostavniji. kod zračnih kolektora kao skladište topline koristi se neki prostor ispunjen kamenom ili nekim drugim materijalom visokog toplinskog kapaciteta. još uvijek su vrlo rijetki te se ih ne može kupiti gotove. Kolektor se sastoji od drvenog okvira u koji se položi sloj toplinske izolacije. prokuhavanja i prevelikog pritiska lim. Mnogo informacija vezanih za zračne kolektore i razne druge uradi-sam solarne projekte možete naći na www. Na primjer ako kupimo već gotov stambeni objekt koji je krivo orjentiran s obzirom na strane svijeta da bi pasivnim principom iskorištavao sunčevu toplinu. a može se i montirati negdje drugdje pa se toplina cijevima dovodi na željeno mijesto. Staklo spriječava da se toplina rasprši u okolinu. Budući da je početna investicija vrlo mala.Zapostavljenja tehnologija izrada zračnog kolektora u koracima prednosti i mane zračnog sustava i sustava s tekućinjom Zračni solarni kolektori Zračni solarni kolektori su kolektori koji se koriste za zagrijavanje stambenog ili nekog drugog prostora. Međutim u jednostavnijim sustavima zračni kolektori se mogu koristiti tako da direktno zagrijavaju prostor te se toplina skladišti u njemu. Kolektor se može montirati direktno na južni zid zgrade. najčešće aluminijski koji treba obojati u crnu boju da bi se povećala apsorpcija topline. Direktna usporedba ovih dviju tehnologija može nam dati grubu sliku o prednostima i manama jednog i drugog principa (vidjeti tablicu na slijedećoj stranici).com. Preko sloja izolacije stavlja se zračni sustav manje održavanja može biti tehnički jednostavniji i jeftniji velike cijevi pukotine smanjuju efikasnost više gubitaka na cijevima potreban velik prostor za skladištenje topline fluid (zrak) iz kolektora se može direktno koristiti za zagrijavanje ako su nakošeni. Kao izolacija može se koristiti spužva ili mineralna vuna. U iznimnim slučajevima ako su tako dizajnirani mogu se koristiti i za zagrijavanje vode. U ovom drugom slučaju mora se ugraditi venilator pomoću kojeg će se ostvariti cirkulacija zraka. ljeti se trebaju provjetravati kako previše topline ne bi oštetilo kolektor sustav s tekućinom više održavanja može biti tehnički kompleksniji i skuplji male cijevi pukotine dovode do otkazivanja sustava manje gubitaka na cijevima potreban manji prostor za skladištenje topline fluid (tekućina) se ne može koristiti direktno za zagrijavanje zahtjeva zaštitu od smrzavanja. Ponekad se u takve prostore ne isplati ugrađivati klasično grijanje.builditsolar. jeftiniji i lakše ih je napraviti u kućnoj radinosti.

što iznosi oko 3000 € po svakoj obitelji u Velikoj Britaniji.3 €centa/kWh 8. Završna verzija biti će uskoro objavljena. Zapadna Danska Naknada za energiju vjetra Smanjenje tržišne cijene el. otpadna ulja…) dobija energija za zagrijavanje rotacijskih peći. Ako se to podijeli na 40 godina (očekivani vijek nuklearnih reaktora). drva. godinu? Realno ili ne. Danske pristojbe za energiju vjetra smanjene su u 2006. (Marijan Galović – Bankwatch Hrvatska) Izračun troškova energije vjetra. Kada bi se taj otpad spalio u spalionici ili samo odložio na odlagalištu – mogli bismo to nazvati i rasipanjem iznimno korisnih sirovina. Dakle može se reći da recikliranje smanjuje klimatske promjene.energije za kućanstva bez VAT Povećanje troška el. prosječno Povećanje troška el..0 % 16.7 €centa/kWh 4. Dalje. plastike. Energija vjetra jeftina je krajnjim korisnicima Utjecaj energije vjetra na tržišni promet električnom energijom teško se kvantificira. energije u Danskoj do 15% zbog obnovljivih izvora energije.74 €centa/kWh 0. Britaniji. Studiju o cijenama napravio je Poul Erik Mortshorts.” koji iznosi rezultat “da u prosjeku. aluminija. Osim povrede načela neposrednosti nastanka otpada.” Objašnjava Manny Calonzo. Za usporedbu. čelika i metala općenito . te nadodaje “kako manja potrošnja energije znači i manju potrošnju fosilnih goriva te automatski i manju količinu emitiranih stakleničkih plinova” Spalionice otpada emitiraju stakleničke plinove.energija + porez na CO 2 Troškovi u Eurima 0.1% 2.energije za kućanstva iz energije vjetra sa porezima. Na putu od diskusije prema realnosti malo ljudi se treba brinuti kao i 3 miliona ljudi koji žive u Zapadnoj Danskoj gdje je 2005-te 23% proizvedene energije došlo iz vjetroelektrana. najviše ih proizvode spaljivanjem plastike. Naravno. najnovije analize pokazuju da zbog razvoja energije vjetra potrošači plaćaju samo 4% više nego što bi plaćali da su komercijalni potrošači i malih 2% više nego da su privatni potrošači koji plaćaju visoke Danske poreze na CO2.energije zbog energije vjetra Neto trošak za korisnike energije vjetra Prosječni neto trošak Cijena Električne energije El. meūunarodni koordinator “Global anti incineration alliance” grupe (GAIA). povrat iz ekoloških poreza ili bilo kakvog drugog oblika potpore iz državnog budgeta.8 €/god.47 €centa/kWh 0. no sa sigurnošću se već sada može reći nekoliko činjenica o spaljivanju otpada u energetske svrhe. Jedina dva postrojenja koje su u Hrvatskoj licencirana za energetsku oporabu su Našicecement i Holcim koji u svoj klinker mješaju pepeo (sumljivog kemijskog sastava) nastao spaljivanjem otpada.energije iz energije vjetra. Sjedinjene Američke Države godišnje recikliranjem štede 11.20 – 0.. Refuse derived fuel) koji se dobija od industrijskog i komunalnog otpada. Dansko tržište električnom energijom varira iz godine u godinu. i po industriju štetniji termin spaljivanja otpada. Cijena el. Unatoč tome. Prethodne studije procijenile su povećanje cijena el. Austrija i Njemačka (iako posjeduju nemali broj spalionica otpada) recikliraju više od 50% otpada koji proizvedu – dok je u Hrvatskoj taj broj planiran tek za 2025. kartona. i uključuje pristojbe koje svi korisnici električne energije trebaju platiti za energiju vjetra kao i utjecaj energije vjetra na tržišnu cijenu električne energije što smanjuje cijenu. Energetska oporaba proizvoditi energiju za vlastiti profit.Britanijom. gdje će otpad iz nuklearnih elektrana koštati porezne obveznike gotovo 60 biliona funti. velikih distribucijskih kompanija u Zapadnoj Danskoj. Energetska oporaba je termin koji se od nedavno u Hrvatskoj počeo koristiti kao zamjena za mnogo jači. U njihovom se slučaju spaljivanjem otpada (automobilske gume.1 Za ekologe je iznimno bitan I izvještaj koji je predstavila tvrtka “Sound Resource Management Group Inc. papira. Recikliranje papira znači da će se više drva zaštititi od sječe. troškovi iznose 75 €/obitelji godišnje. teško je sada reći. cjelokupni izračun na nuklearnu energiju još se ne zna.4 €centa/kWh 16. Risoe national Laboratory.50 €centa/kWh 0. ali ne toliko kroz poreze. obitelji u Zapadnoj Danskoj platile su oko 17€ za energiju vjetra u 2005. uključujući 25% VAT Osnova za tabelu: Cijene energije NRGi. Iako je taj problem prisutan i u EU legislativi – u praksi su mnoge zemlje mnogo naprednije u tom pogledu. energijom u Zapadnoj Danskoj sa energijom vjetra nego pokriti 20% potražnje za el.ukazuju da recikliranje proizvodi manje emisija od bilo koje druge metode gospodarenja otpadom – uključujući odlaganje i spaljivanje otpada. Analiza je napravljena za 2005. Koliko energija vjetra utječe na poskupljenje računa za struju kod potrošača? To pitanje postalo je ključno u debatama pri uvođenju energije vjetra u elektroenergetski sektor. još uvijek pronalazi zastarjela rješenja gospodarenja otpadom te energetsku oporabu svrstava uz bok ostalim oporabama poput recikliranja ili kompostiranja. posljednje studije koje su usporedile cikluse prerade stakla.25 – 0.33 €centa/kWh 8. Danska. nije tako lako uspoređivati: industrije i poslovni sektor potroše pola energije i uglavnom plaćaju većinu udjela pristojbi za energiju vjetra. a to znači i da će to drveće i dalje nastavljati izvlačiti CO2 iz atmosfere. Osim što je otpad odavno prepoznat kao vrijedna sirovina. Holcim je nedavno zatražio i dozvolu za korištenje RDF goriva (engl. društveno je neodgovorno spaljivanjem tuūeg otpada 14 burin burin 15 . prosječno (Izvor: Inforsee Europe preveo Daniel Rodik) Povećanje za 4000 kWh/god. Usporedba pokazuje samo da je trenutno jeftinije pokriti 23% potražnje za el. od kojih je daleko najveći udio energija vjetra. Zanimljive su usporedbe sa Vel. Prenosimo iskustva iz Danske koja je zemlja sa najvećim udjelom električne energije dobivene od vjetra u svijetu. energijom sa nuklearkama u Vel.Cijena energije vjetra u Danskoj Razvoj energije vjetra u Hrvatskoj će uskoro potegnuti pitanje da li su zeleni kWh skuplji od onih običnih sivih. Energiju vjetra u Danskoj plaćaju isključivo potrošači: ne postoje državni poticaji. recikliranje štedi 3 do 5 puta više energije od spalionioce komunalnog otpada – odnosno količine energije koju takvo postrojenje dobije spaljivanjem otpada”. Iako je Hrvatska praktički pred vratima Europe.9 milijardi galona nafte te smanjuju emisije stakleničkih plinova za jednu petinu svih automobila u SAD “Prevencija nastanka otpada i recikliranje smanjuju potrošnju energije potrebne za procese kopanja i obrade sirovih materijala od kojih se izrađuje novi proizvod.

org (hrv. od 16-18 sati 16 burin .sustainable-energy.builditsolar.Korisni linkovi: www. širokim pregledom energetike i korisnim svakodnevnim savjetima za uštedu energije www.uk (eng.-čet.hr savjeti za održivo korištenje energije u kućanstvima Savjetovanje u uredu uz najavu: srijeda i četvrtak. pasivna solarna arhitektura mnogi drugi projekti www.) Uradi-sam solarni projekti.org.dk (eng.hr (hrv.) domaći portal sa vijestima.mojaenergija. pon.) Energetski Institut Hrvoje Požar www.com (eng.inforse.si/ensvet. lokalnim zajednicama i školama u svrhu prenošenja praktičnih i pristupačnih rješenja za energiju www. zračni kolektori.) Kuće od slame i druge teme vezane za održivi lifestyle www.hr (hrv.) mreža energetskih savjetovališta u Sloveniji www.ekosela.gi-zrmk.) međunarodna svjetska mreža udruga koje se bave obnovljivim izvorima energije Solarni info centar tel: 01/4813-913.) neprofitna organizacija za zaštitu okoliša koja radi sa tvrtkama. 10-15 sati E-mail: sic@zelena-akcija.eihp.htm (slo.