POJAM RAUNOVODSTVA 1. sluba (grupa slubi) u poduzeu koja obavlja djelatnost raunovodstva 2. oznaava samu djelatnost raunovodstva 3.

teoretska disciplina - raunovodstvo je umjetnost biljeenja, klasificiranja, izvjetavanja i interpretiranja financijskih podataka organizacije - vjetina biljeenja, razvrstavanja, skraenog prikazivanja i interpretiranja u skraenom obliku izraenih poslovnih dogaaja koji su bar djelomino financijske naravi i interpretiranje iz toga proizalih rezultata Elementi: - raunovodstvo je zaokrueni i cjeloviti sustav evidencije zasnovan na primjeni znanstvenih metoda i tehnika biljeenja nastalih poslovnih dogaaja koji su barem djelomino financijske naravi - prikupljeni podaci o nastalim poslovnim dogaajima se u procesu raunovodstvene obrade analiziraju, sintetiziraju, klasificiraju, razvrstavaju, mjere (vrednuju) i skraeno prikazuju - obraeni podaci (raunovodstvene informacije) se dostavljaju zainteresiranim korisnicima 4. edukativna strana raunovodstva da bi se proitale informacije iz izvjetaja moraju postojati pretpostavke tj. mora postojati pretpostavke tj. Mora postojati znanje osnovnih fin. izvjetaja zato postoji rnv. kao nastavna disciplina. Ovdje je takoer bitno da se rnv.inform.dostavljaju zainteresiranim korisnicima Informacija se proizvodi u informacijskim sustavima, inf.sustavi obavljaju 4 fje: 1. prikupljanje podataka 2. obrada podataka 3. memoriranje (pohranjivanje) podataka i informacija (arhiviranje) 4. dostavljanje podataka i informacija korisnicima

Mjesto i uloga informacijskog sustava u organizaciji kao sloenom sustavu:

Raunovodstveni ciklus:

Knjigovodstvena isprava (faktura) dokument kojim dokazujemo da je nastao poslovni dogaaj. Poslovni dogaaj: - knjigovodstveni (raunovodstveni) - ostali poslovni dogaaji koji nisu predmet knjigovodstvene evidencije (operativna ili statistika evidencija) Kriteriji kojima mora udovoljiti poslovni dogaaj da bi postao predmet knjigovodstvene evidencije: 1. dogaaj je nastao u prolosti 2. dogaaj mora imati novani izraz vrijednosti 3. dogaaj mora izazvati odreenu promjenu kretanje koje e se odraziti bilo kao promjena stanja imovine, obveza, kapitala ili e uzrokovati nastanak prihoda ili rashoda 4. mora biti dokumentiran odgovarajuom knjigovodstvenom ispravom

kontiranje = pravila knjienja (prepoznavanje ekonomskog znaenja posl.dogaaja, izabiranje konta i strane za njegovo knjienje) poslovni dogaaj = bilo koja promjena postojeeg stanja ili neto to e u budunosti izazvati promjenu prihoda, rashoda, kapitala ili imovine poduzea Poslovne knjige unos podataka o nastalim posl.doga. 2 temeljne posl.knjige su (jedan se PD evidentira paralelno u obje knjige): - Dnevnik kronoloka evidencija, biljeenje PD kako se deavaju - Glavna knjiga pa se razvrstavaju po srodnim obiljejima, srodni se PD biljee na istovrsnim dijelovima glavne knjige Pokusna se bruto bilanca izrauje kao sumarni iskaz prometa i stanja na svim kontima gl.knjige. to je kontrolni postupak da se provjeri ispravnost knjienja prije izrade fin.izvjetaja. RAUNOVODSTVENI (FINANCIJSKI) IZVJETAJI Eksterni temeljni FI, namijenjeni su eksternim korisnicima, oni se objavljuju javnosti: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj od dobiti, izvjetaj o novanom toku, biljeke uz financijske izvjetaje (izvjetaj o promjenama glavnice/ kapitala). Njihov je sadraj (minimum) je propisan, u pravilu na godinjoj razini Interni namijenjeni osobama zaposlenima unutar poduzea, sadraj nije standardiziran, tj, sadraj se kreira prema zahtjevima pojedinog korisnika, potrebni za tekue odluivanje Korisnici FI: kupci, ulagai, zaposleni, zajmodavci, dobavljai, menaderi, vlade i njihove agencije, javnost Elementi eksternih FI: a) Bilanca vrijednosni iskaz stanja imovine, obveza i kapitala na odreeni dan b) Raun dobiti i gubitka govori o uspjenosti poslovanja poduzea u obraunskom razdoblju. Sadri prihode, rashode i financijski rezultat. c) Izvjetaj o novanom toku govori o sposobnosti poduzea da stvara novac Elementi su novani primci, novani izdaci i isti novani tok. Razvrstani su po aktivnostima: poslovnoj, investicijskoj i financijskoj. d) Biljeke uz financijske izvjetaje dopuna ili razrada pojedinog podatka iz temeljnih FI, sadre podatke o raunovodstvenim politikama e) Izvjetaj o promjenama glavnice ili izvjetaj o zadranoj dobiti govori nam o poveanju (smanjenju) glavnice i izvoru poveanja/smanjenja. Prvenstveno zanima vlasnike i ulagae. TEMELJNE RAUNOVODSTVENE KATEGORIJE - imovina - izvori imovine (obveze i kapital) - prihodi - rashodi

IMOVINA je resurs koji kontrolira poduzee kao rezultat prolih poslovnih dogaaja i iz kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi u poduzee. Budua ekonomska korist utjelovljena u sredstvu je potencijalni doprinos izravno ili neizravno priljevu novca u poduzeu. Sredstvo moe biti: - upotrjebljeno pojedinano ili u kombinaciji s ostalim sredstvima pri proizvodnji dobara ili usluga namijenjenih prodaji - razmijenjeno za druga sredstva - upotrjebljeno da se podmiri obveza - raspodijeljeno vlasnicima Da bi se smatrala imovinom poduzea svaka stavka mora odgovarati sljedeim uvjetima: - mora biti u vlasnitvu ili pod kontrolom subjekta - mora imati vrijednost za subjekta vjerojatnost budue koristi - mora biti nabavljena po mjerljivom troku (mjerljiva vrijednost) Klasifikacija imovine: a) pojavni oblik - stvari - prava - novac b) funkcionalni kriterij - kratkotrajna imovina (tekua ili obrtna imovina) - dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina) Razgranienje imovine na kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu provodi se prema 2 kljuna kriterija i to: a) vremenski kriterij kratkotrajna imovina je ona imovina za koju se oekuje da e se pretvoriti u novani oblik u vremenu kreem od jedne godine, dok dugotrajna imovina due ostaje vezana u tom obliku i nee se pretvoriti u novac u tako kratkom vremenu b) proizvodni ciklus u vei poduzea krai od godine dana (kratkotrajna se imovina obrne najmanje jedanput u godini dana) Osnovni oblici kratkotrajne imovine Potraivanja Financijska imovina Od kupaca Dani kratkoroni krediti Od zaposlenih Kupljeni vrijednosni papiri Od drave Dani depoziti i kaucije Ostala potraivanja Ostala kratkotrajna ulaganja

Zalihe Sirovina i materijala Proizvodnje Gotovih proizvoda Trgovake robe

Novac U banci U blagajni

Uvjeti dugotrajne imovine: - pojedinana vrijednost vea od 1000 kn - ogranien vijek trajanja - mora se troiti, ali da ostane u istom obliku (amortizacija)

uinke nastale troenjem prenosi na proizvode i usluge

Zemljite i umjetniko djelo imaju neogranieni vijek trajanja nema amortizacije Osnovni oblici dugotrajne imovine Materijalna Financijska potraivanja Zemljite, ume Dani krediti, depoziti i kaucije (rok dui od 1 god) Zgrade Vrijednosni papir Postrojenja i oprema Alati, uredski i pogonski inventar Vozila Dugoroni depoziti kod banaka Ostala dugorona ulaganja

Nematerijalna Osnivaki izdaci (osnivanje poduzea) Izdaci za R&D Patenti, licencije Koncesije (koritenje tue imovine) Goodwill

Potraivanja Prodaja na kredit Od povezanih poduzea Ostala potraivanja

Goodwill razlika knjigovodstvene i trine vrijednosti za kupljeno poduzee IZVORI IMOVINE pokazuju nam odakle je poduzee pribavilo svoju imovinu tj. podrijetlo imovine. Klasifikacija izvora imovine: a) prema vlasnitvu: - vlastiti izvori (kapital tj. glavnica) - tui izvori (obveze) b) prema roku dospijea: - kratkoroni izvori (obveze) - dugoroni izvori (obveze) - trajni izvori kapital/glavnica osnovna raunovodstvena jednadba: AKTIVA = PASIVA IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL 1. kriterij rastue likvidnosti ili opadajue ronosti (kreemo od najnelikvidnije imovine i najtrajnijeg izvora)
Dugotrajna nematerijalna imovina Kapital

Novac

Kratkorona obveza

2. kriterij padajue likvidnosti ili rastue ronosti (ameriki)

BILANCA presjek stanja imovine, obveza i kapitala na odreeni datum - zadana formom, zakonom u raunovodstvu - statiki izvjetaj V1. za trgovako drutvo Zora d.o.o. u bilanci iskaite stanje imovine, obveza i glavnice na dan 1.1.xxxx koristei sljedee podatke iz knjigovodstva: - novac na raunima u banci 2.000 - zalihe gotovih proizvoda 11.000 - potraivanja od kupaca 4.000 - licencije 3.000 - zalihe sirovina i materijala 5.000 - obveze dobavljaima 8.000 - graevinski objekti 25.000 - oprema 10.000 - obveze za dugorone kredite 7.000 - obveze za kratkorone kredite 5.000 - upisani temeljni kapital 35.000 - zadrana dobit 3.000 - statutarne rezerve 2.000
BILANCA NA DAN 1.1.XXXX IZNOS PASIVA A) Kapital i rezerve I) Kapital 3.000,00 1. upisani temeljni kapital II) Zadrana dobit 25.000,00 1. zadrana dobit 10.000,00 III) Rezerve 1.statutarne rezerve B) dugorone obveze 5.000,00 1. obveze za dugorone kredite 11.000,00 C) kratkorone obveze 1. obveze prema dobavljaima 4.000,00 2.obveze za kratkorone kredite 2.000,00 60.000,00

AKTIVA A) Dugotrajna imovina I) Nematerijalna imovina 1. Licencije II) Materijalna imovina 1. graevinski objekti 2. oprema B) Kratkotrajna imovina I) Zalihe 1. Zalihe sirovine i materijala 2. Zalihe gotovih proizvoda II) Potraivanja 1. potraivanja od kupaca III) Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA

IZNOS

35.000,00 3.000,00 2.000,00 7.000,00 8.000,00 5.000,00

UKUPNA PASIVA

60.000,00

RAUNVODSTVENE PRETPOSTAVKE I NAELA Raunovodstvene pretpostavke znae osnovne uvjete koji trebaju biti ispunjeni za nesmetano odvijanje raunovodstvenog procesa 4 osnovne pretpostavke: 1. p. kontinuiteta poduzee nee biti likvidirano niti onda ako ostvaruje gubitke - poduzee e poslovati toliko dugo dokle ne ostvari svoje ciljeve, planove ili projekte - prema ovoj se pretpostavki sva imovina tretira kao budua ekonomska korist - bez ove pretpostavke steena imovina bi se tretirala kao troak razdoblja odnosno rashod 2. p. poslovnog subjekta polazi od toga da se svaki poslovni subjekt promatra odvojeno od svog vlasnika - naglaeno kod dioniarskog drutva 3. p. stabilne novane jedinice zahtjeva da su financijski izvjetaji iskazani u novanim jedinicama kojima se ne mijenja (ne opada) kupovna mo - u inflatornim okolnostima dolazi do opadanja kupovne moi novca, zbog toga u uvjetima inflacije treba sastavljati dodatne ili suplementarne izvjetaje - ovi izvjetaji sastavljaju se pomou jednog od dva koncepta: i) raunovodstvo ope kupovne moi koristi opi indeks cijena za sastavljanje dodatnih izvjetaja (bilance i izvjetaja o dobiti) ii) raunovodstvo tekue vrijednosti koristi specifine indekse kretanja cijena ovisno o grani ili grupaciji u kojoj se nalazi poduzee 4. p. obraunskog razdoblja poslovni subjekti trebaju izvjetavati svoje korisnike periodino (u jednakim vremenskim razdobljima). Financijske izvjetaje treba dostavljati najmanje jednom godinje Raunovodstvena naela oblikuju djelovanje ra.prakse, ine okvir ili ra.politike za voenje raunovodstva poduzea. U ra.teoriji govori se o 10 naela:

1) naelo troka ra. se usredotouje na troak nabave, a ne na trinu vrijednost. To je osnovno raunovodstveno naelo zbog toga to se cijeli evidencijski proces temelji na troku stjecanja. Dobra strana naela troka je lako utvrivanje i dokazivanje poslovnih dogaaja, loa strana je gubljenje realnosti financijskih izvjetaja u uvjetima inflacije 2) naelo objektivnosti (dokazivosti) temelji se na dokumentiranim podacima, znai da kvaliteta fin.izvjetaja ovisi o mogunosti dokazivanja njihovog sadraja. Procjenu objektivnosti i kvalitetu financijskih izvjetaja vre javni raunovoe (komercijalna revizija) 3) naelo stjecanja prihoda naelo realizacije. Prihodi se priznaju po 2 metode: - novana osnova (naplaena realizacija) - nastanaka poslovnog dogaaja (fakturirana realizacija) 4) naelo sueljavanja prihoda i rashoda prihodima jednog razdoblja moramo suprotstaviti rashode tog istog razdoblja (u rashode odreenog razdoblja priznajemo samo trokove koji su povezani s prihodima tog razdoblja) 5) naelo materijalnosti (vanosti, bitnosti) treba sastavljati one informacije koje su relevantne ili vane za nositelje odluka. Informacija je bitna ili vana ako se na temelju nje donese odluka kojom se poboljava financijska situacija i uspjenost poslovanja. 6) naelo potpunog iskazivanja financijskih izvjetaja odnosi se iskljuivo na dionika drutva koja moraju objaviti sve relevantne informacije korisnicima na razumljiv nain 7) naelo konzistentnosti (postojanosti) znai da se raunovodstvo vodi rako da se dosljedno provode izabrane metode i postupci iz razdoblja u razdoblje 8) naelo opreznosti anticipirati gubitke, ne anticipirati dobitke, to znai da se iskazuju to vei mogui rashodi, a to manji prihodi da se iskae to manji rezultat 9) naelo usporedivosti financijski izvjetaji trebaju biti usporedivi u jednoj vremenskoj seriji (iz razdoblja u razdoblje). Financijski izvj. trebaju omoguiti usporedivost jednog poduzea s drugim iste grane ili grupacije 10) naelo jednolikosti metode, naela i postupci se trebaju jednako koristiti u razliitim poslovnim subjektima SADRAJ RAUNOVODSTVA (RA.STRUKTURA) Koncept ra. se razvijao u18, 19 i 20 st. 1959 AICPA (Ameriko udruenje ovlatenih javnih raunovoa) to je raunovodstvo (tradicionalno ra) i emu raunovodstvo slui (suvremeni koncept) Raunovodstvo se sastoji od: 1) ra. planiranje sastoji se u sastavljanju planova ili predrauna poduzea, podaci koji se odnose na budunost 2) knjigovodstvo najvaniji dio raunovodstva, sastoji se u sumiranju, evidentiranju i klasificiranju poslovnih transakcija i dogaaja. Predmet knjigovodstvene evidencije su oni dogaaji koji ispunjavaju 4 uvjeta: 8

da su nastali da su dokumentirani da su izraeni u novcu da utjeu na promjenu stanja i kretanje imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovnog rezultata 3) ra. kontrola ima zadatak sastaviti izvjetaje o odstupanjima izmeu planiranog i ostvarenog ( u cilju boljeg upravljanja poduzeem) 4) analiza bavi se analizom financijskih izvjetaja i pokazatelje financijske analize 5) ra. informiranje objavljuje informacije korisnicima na jasan, razumljiv nain Suvremeni koncept raunovodstva - Edukativna struktura raunovd. - Dijeli raunovodstvo na 2 osnovna podruja: 1) financijsko okrenut prvenstveno prema vanjskim korisnicima informacija. Najee je definirano okvirom koji se utvruje na bazi zakona ili raunovd. standarda. Cilj financijskog raunovodstva su financijski izvjetaji (bilanca, izvjetaj o dobiti, o novanom toku, promjeni glavnice i biljeke uz financijske izvjetaje). Korisnici su preteno vanjski dioniari, vjerovnici, banke, specijalizirane agencije, brokerske kue, revizorske kue itd. Unutarnji korisnici management na razliitim razinama odluivanja i odgovornosti 2) upravljako dio raunovodstva koji je primarno okrenut prema unutarnjim korisnicima informacija. Ne podlijee zakonskom propisivanju ni raunovodstvenim standardima. Dva temeljna djela: i. raunovodstvo trokova ii. planiranje i kontrola KONTA KAO METODA OBUHVAANJA RAUNOVODSTVENIH PROMJENA Konta su ralanjeni dijelovi bilance te rauna dobiti i gubitka koji slue za skraeno biljeenje i sustavno obuhvaanje stanovitih ekonomskih promjena to nastaju u poslovnim procesima, a mogu se vrijednosno izraziti. Spadaju u najznaajnije instrumente knjigovodstvene evidencije jer kao nositelji podataka omoguuju pojedinano praenje stanja i kretanja ek. kategorija koje su predmet raunovodstvenog obuhvaanja te njihov utjecaj na tijek i rezultate poslovnih procesa. Konta su uvijek sredstvo, a ne svrha raunovodstvenog obuhvaanja pa se njihov oblik mora uskladiti s ekonomskim sadrajem. U teoriji i praksi ne nailazimo na jedinstvenu klasifikaciju konta ali se openito mogu prihvatiti podjele konta na: 1) konta po sadraju 2) konta po obliku Bez obzira na oblik u kojem se konto pojavljuje on mora sadravati sljedee pozicije: - toan naziv imovine, obveze ili procesa koji se na kontu evidentira - broj konta sukladno prihvaenoj klasifikaciji u kontom okviru - datum nastanka poslovne promjene - naznaku dokumenta temeljem kojeg se poslovna promjena evidentira 9

a) b) c) d)

kratki opis promjene kao i njezin vrijednosni izraz iskazan u vaeoj novanoj jedinici nacionalne valute koji ukazuje na utjecaj te poslovne promjene na poveanja ili smanjenja na poslovnim stanjima ili procesima i njihov utjecaj na novonastalo stanje

Konto se shematski najee prikazuje u obliku T konta, koji omoguuje pojednostavljen nain interpretiranja sadraja i svrhe njegova koritenja polazei od naela dvojnog knjigovodstva i osobitosti knjienja na lijevoj strani (duguje) tj. na desnoj strani (potrauje). Ti nazivi duguje i potrauje datiraju jo iz vremena kada su se konta odnosila na odreene osobe. Razlika izmeu dugovne i potrane strane konta predstavlja saldo, koji se moe definirati kao razlika izmeu poetnog stanja, svih poveanja i ukupnih smanjivanja odgovarajue kategorije imovine, dugova ili kapitala nastalih u obraunskom razdoblju.

a) konto po sadraju ovisno o sadraju koji se u njemu obuhvaa, konto se oznaava punim nazivom, ifrom ili kombinirano. Naziv i sadraj konta definiraju se prema ra. naelima, a nain knjienja na kontima ovisi o vrsti poslovne promjene i vrsti na kojem se ta promjena evidentira. Konta se prema sadraju koji obuhvaaju mogu klasificirati ovisno o: - karakteru i funkciji salda koji iskazuju: konta stanja, konta uspjeha i mjeovita konta - samostalnosti: samostalna konta, konta korekcije i ostali oblici vezanih konta - sloenosti poslovnih promjena: sintetika i analitika konta - poloaju u bilanci: konta bilanne i izvanbilanne evidencije b) konto po obliku razlikuju se po obliku i nainu koritenja konta: - konta po foliji - konta po pagini - stupnjeviti ili stepenasti oblik konta - tabelarni (ameriki) oblik konta (kronoloko i sustavno biljeenje) - kombinirani obliko konta - ostali oblici - koji se pojavljuju osobito zbog primjene raunala

10

VJEBE u knjigovodstvu poduzea A iskazana su sljedea stanja (1.1.2000): - oprema 80.000 - licencije 9.000 - obveze prema dobavljaima 10.000 - potraivanja od kupaca 12.000 - zemljita 40.000 - dani kratkoroni krediti 4.000 - primljeni kratkoroni krediti 15.000 - izdani dugoroni VP 50.000 - kupljeni dugoroni VP 18.000 - obveze prema zaposlenima 6.000 - obveze za porez 2.000 - novac 8.000 - uplaeni kapital 75.000 - zalihe sirovina 4.000 - primljeni dugoroni krediti 20.000 - zalihe proizvodnje 5.000 - zalihe gotovih proizvoda 9.000 - zadrana dobit 31.000 - graevinski objekti 20.000

BILANCA NA DAN 1.1.XXXX AKTIVA A) Dugotrajna imovina I) Nematerijalna imovina 1. Licencije II) Materijalna imovina 1. zemljita 2. graevinski objekti 3. oprema III) Financijska imovina 1.kupljeni dugoroni VP B) Kratkotrajna imovina I) Zalihe 1. Zalihe sirovine i materijala 2. Zalihe proizvodnje 2. Zalihe gotovih proizvoda II) Potraivanja 1. potraivanja od kupaca III) Financijska imovina 1. dani kratkoroni krediti IV) Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA

IZNOS

9.000,00 40.000,00 20.000,00 80.000,00 18.000,00

PASIVA A) Kapital i rezerve I) Kapital 1. upisani temeljni kapital II) Zadrana dobit 1. zadrana dobit III) Rezerve B) dugorone obveze 1. izdani dugoroni VP 2. obveze za dugorone kredite C) kratkorone obveze 1. obveze prema dobavljaima 2.obveze za kratkorone kredite 3. obveze prema zaposlenima 4. obveze za porez

IZNOS

75.000,00

31.000,00

50.000,00 20.000,00

4.000,00 5.000,00 9.000,00 12.000,00 4.000,00 8.000,00 209.000,00

10.000,00 15.000,00 6.000,00 2.000,00

UKUPNA PASIVA

209.000,00

11

promjene: - nabavljen je novi stroj za 10.000 za to je primljena faktura dobavljaa - naplaen je dio potraivanja od kupca u iznosu 6000kn - plaena obveza dobavljau stroja - primljen je kratkoroni kredit od banke za iznosu od 20.000
oprema (1) 10000 obveze prema dobavljaima (3) 10.000 10.000 (1)

potraivanja od kupaca 6.000 (2)

novac (2) 6.000 (4) 20.000

10.000 (3)

obveze za kratkorone kredite 20.000 (4)

BILANCA je statiki financijski izvjetaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na odreeni dan, na datum bilanciranja. Sadri temeljne informacije o financijskom poloaju poduzea. Bilanna ravnotea ili jednadba: Imovina = dugovi + kapital Aktiva = Pasiva U bilanci se zapravo iskazuje samo vrijednost imovine poduzea i to jedanput u pojavnom obliku i funkciji koju imovina ima u poslovnom procesu, a drugi puta prema vlasnitvu imovine i ronosti. Forma iskazivanja bilance: 1) dvostrani pregled (raun): aktiva (lijevo) i pasiva (desno) 2) jednostrani pregled: aktiva pa zatim pasiva Kriteriji unosa: - na strani aktive: funkcionalnosti razvrstavanje imovine prema funkciji ili namjeni imovine u poslovnim procesima likvidnosti promatra brzinu transformacije nenovanih oblika imovine u novac 1) opadajua likvidnost opada stupanj likvidnosti imovine, unose se najprije pozicije najlikvidnija imovina, nakon toga manje likvidna imovina, a zadnja pozicija najmanje likvidna imovina 2) rastua likvidnost unosimo imovinu najmanje likvidnu, zatim sve likvidniju, a na kraju novac kao najlikvidniju imovinu sigurnosti po ovom kriteriju se unosi najsigurnija imovina: dugotrajna pa kratkotrajna imovina (odgovara kriteriju rastue likvidnosti)

12

na strani pasive: kriterij ronosti (dospjelosti) rok dospijea obveze na izmirenje: kapital nema rok dospijea, trajni izvor imovine, obveze su dugorone i kratkorone. Mogu je kriterij rastue i opadajue ronosti: 1) od kratkoronih preko dugoronih do kapitala 2) od kapitala preko dugoronih do kratkoronih

VRSTE BILANCE 1. PRORAUNSKA (PLANSKA) prije poetka obraunskog razdoblja, vrijednosti koje poduzee planira 2. OBRAUNSKA vrijednosti na dan bilanciranja, stvarne vrijednosti 3. POETNA na dan osnivanja poduzea i svake godine na poetku obraunskog razdoblja 4. ZAKLJUNA na zavretku poslovanja i na kraju svakog obraunskog razdoblja 5. PROBNA (POKUSNA) bruto, provjera svih knjienja prije sastavljanja bilance 6. INVENTURNA BILANCA nakon knjienja po osnovi inventurnih razlika 7. PODBILANCA dio bilance, vodoravni presjek bilance 8. SKRAENA BILANCA manji broj stavki od propisane bilance 9. PRIMOPREDAJNA sastavlja se u sluajevima promjena managementa ili promjenama u konstiruiranju poduzea (npr.ponovni upis) 10. FUZIJSKA (bilanca spajanja) zbrajanje bilanci vie poduzea 11. DIOBENA (bilanca djeljenja) kada se jedan subjekt djeli u vie poduzea, na vie bilanci 12. SANACIJSKA sastavlja se u postupku ozdravljenja poduzea, kroz nju se trebaju vidjeti mogunosti ozdravljenja poduzea 13. STEAJNA poduzee u postupku steaja, odreuje se nan izmirenja vjerovnika 14. LIKVIDACIJSKA prikazuje ostatak imovine nakon izmirenja obveza 15. KONSOLIDIRANA izmeu subjekata koji su poslovno povezani 16. ZBROJNA VJEBE Z1. 1. vlasnik je u poduzee uloio sljedeu imovinu: - novac 50.000 kn - strojeve 100.000 kn - materijal 30.000 kn 2. od poduzea X primljeni su narueni strojevi i faktura na 80.000 kn 3. plaeno je ovom dobavljau 30.000 4. na ime odobrenog dugoronog kredita banka je uplatila na na raun 80.000 kn 5. od poduzea Y primljen je narueni materijal i faktura na 65.000 6. obvezu prema ovom dobavljau podmirila je banaka iz odobrenog kratkoronog kredita 7. kupljene su obveznice poduzea Z u iznosu 50.000 kn 8. prodane su emitirane obveznice u vrijednosti 70.000 kn 13

9. vraen je dio dugoronog kredita u iznosu od 18.000 10. odoren je kratkoroni kredit poduzeu Z u iznosu 20.000 11.nabavljena je zgrada u vrijednosti od 70.000 kn za to je primljena faktura dobavljaa
IMOVINA Novac Strojevi IZVORI IMOVINE Kapital Dobavljai

(1) 50.000 (4) 80.000 (8) 70.000

30.000 (3) 50.000 (7) 18.000 (9) 20.000 (10)

(1) 100.000 (2) 80.000 S=180.000 S=180.000

180.000 (1)

(3) 30.000 (6) 65.000

80.000 (2) 65.000 (5) 70.000 (11)

95.000 S=120.000

215.000

200.000

118.000 S=82.000

Materijal

Ulaganje u obveznice

Obveze za dugorone kredite

Obveze za kratkorone kredite

(1) 30.000 (5) 65.000 S=95.000

(7) 50.000 S=50.000

(9) 18.000 S=62.000

80.000 (4) S=65.000

65.000 (6)

Dani kratkoroni krediti

Zgrade

Obveze za izdane obveznice

(10) 20.000 S=20.000

(11) 70.000 S=70.000 S=70.000

70.000 (8)

AKTIVA opis stavke A. DUGOTRAJNA IMOVINA I. NEMATERIJALNA II. MATERIJALNA 1. graevinski objekti 2.strojevi III.FINANCIJSKA 1.ulaganja u obveznice IV.POTRAIVANJA B. KRATKOTRAJNA IMOVINA I.ZALIHE 1.materijala II.POTRAIVANJA III.FINANCIJSKA 1.potraivanja za kratk.kredite IV.NOVAC 1.novac UKUPNA AKTIVA

stanje na dan

70.000,00 180.000,00 50.000,00

PASIVA opis stavke A. KAPITAL I.KAPITAL 1.upisani kapital B.DUGORONE OBVEZE 1. za dugor.kredite 2.izdane obveznice

stanje na dan

180.000,00 62.000,00 70.000,00

95.000,00 C.KRATKORONE OBVEZE 1.prema dobavljaima 2.kratkoroni krediti 120.000,00 65.000,00

20.000,00 82.000,00 497.000,00

UKUPNA PASIVA

497.000,00

14

Z2. U knjigovodstvu poduzea X nda dan 1.1.2000. na kontima imovine i izvora imovine iskazana su sljedea stanja: zemljite 5.000 kn, zgrade 20.000 kn, oprema 50.000 kn, zalihe sirovina 15.000 kn, zalihe gotovih proizvoda 30.000 kn, potraivanja od kupaca 35.000 kn, dani kratkoroni krediti 30.000 kn, novac 15.000 kn, upisani kapital 70.000 kn, zadrana dobit 20.000 kn, primljeni dugoroni kredit 20.000 kn, izdane obveznice 10.000 kn, obveze prema dobavljaima 65.000 kn, primljeni kratkoroni krediti 15.000 kn. - sastaviti poetnu bilancu - otvoriti konta za prikaz poetnih stanja - proknjiiti nastale poslovne dogaaje - zakljuiti konta i sastaviti bilancu na kraju razdoblja
AKTIVA opis stavke A. DUGOTRAJNA IMOVINA I. NEMATERIJALNA II. MATERIJALNA 1. zemljite 2. zgrade 3. oprema III.FINANCIJSKA IV.POTRAIVANJA B. KRATKOTRAJNA IMOVINA I.ZALIHE 1. sirovina 2. gotovih proizvoda II.POTRAIVANJA 1. od kupaca III.FINANCIJSKA 1. za dane kratk.kredite IV.NOVAC 1.novac UKUPNA AKTIVA PASIVA opis stavke A. KAPITAL I.KAPITAL 1.upisani kapital 2. zadrana dobit

stanje na dan

stanje na dan

5.000,00 20.000,00 50.000,00

70.000,00 20.000

B.DUGORONE OBVEZE 1. za primljene dugor.kredite 2.izdane obveznice 15.000,00 30.000,00 35.000,00 30.000,00 15.000,00 200.000,00 UKUPNA PASIVA C.KRATKORONE OBVEZE 1.prema dobavljaima 2.kratkoroni krediti

20.000,00 10.000,00

65.000,00 15.000,00

200.000,00

Z. U knjigovodstvu trgovakog drutva slavuj na dan 31.12.xxx iskazana su sljedea stanja na kontima imovine i izvora imovine: - oprema 70.000 - obveze prema dobavljaima 31.000 - obveze za ekove 8.000 - uplaeni predujmovi za naruenu opremu 50.000 - potraivanja od kupaca 26.000 - zemljita 40.000 - dani kratkoroni krediti 11.000 - obveze za primljene kratkorone kredite 6.000 - obveze za primljene dugorone kredite 76.900 - kupljeni dugoroni VP - obveznice 13.000

15

kupljene dionice 7.000 obveze prema zaposlenicima za plae i naknade plaa 17.000 obveze za poreze 11.000 novac 3.000 uplaeni upisani temeljni kapital 188.000 zalihe sirovine i materijala 11.000 zalihe nedovrenih proizvoda 2.000 zalihe gotovih proizvoda 16.000 zadrana dobit 10.000 graevinski objekti 90.000 neto dobit (dobit tekue godine) 16.000 otkupljeno pravo za proizvodnju (licencije) 12.000 kupljene obveznice s rokom dospijea 9 mjeseci 6.000 zakonske rezerve ?

A I 1 II 1 2 3 4 III 1 2 3 B I 1 2 3 II 1 III

IV

BILANCA NA DAN 1.1.XXXX AKTIVA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Licencije Materijalna imovina zemljita graevinski objekti oprema uplaeni predujmovi Financijska imovima obveznice dionice dani dugoroni krediti Kratkotrajna imovina Zalihe Zalihe sirovine i materijala zalihe nedovrenih proizvoda Zalihe gotovih proizvoda Potraivanja potraivanja od kupaca Financijska imovina dani kratkoroni krediti obveznice - dospijee 9 mj Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA

IZNOS A I 1 2 3 II 1 B 1

12.000,00 40.000,00 90.000,00 70.000,00 50.000,00 13.000,00 7.000,00 8.000,00

PASIVA Kapital i rezerve Kapital upisani temeljni kapital zadrana dobit dobit tekue godine Rezerve zakonske rezerve dugorone obveze obveze za dugorone kredite

IZNOS

188.000,00 10.000,00 16.000,00 1.100,00

76.900,00

11.000,00 2.000,00 16.000,00 26.000,00 11.000,00 6.000,00 3.000,00 365.000,00

C 1 2 3 4 5

kratkorone obveze obveze prema dobavljaima obveze za ekove obveze za kratkorone kredite obveze za zaposlenike - plae obveze za poreze

31.000,00 8.000,00 6.000,00 17.000,00 11.000,00

UKUPNA PASIVA

365.000,00

Z. u knjigovodstvu poduzea X na dan 1.1.xxxx na kontima imovine i izvora imovine iskazana su sljedea stanja: zemljite 5.000 kn, zgrade 20.000 kn, oprema 50.000 kn zalihe sirovina 15.000 kn, zalihe gotovih proizvoda 30.000 kn, potraivanja od kupaca 35.000 kn, dani kratkoroni krediti 30.000 kn, novac 15.000 kn, upisani kapital 70.000 kn, zadrana dobit

16

20.000 kn, primljeni dugoroni krediti 20.000 kn, izdane obveznice 10.000 kn, obveze prema dobavljaima 65.000 kn, primljeni kratkoroni krediti 15.000 kn poetna bilanca:
AKTIVA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Materijalna imovina zemljita graevinski objekti oprema Financijska imovima Kratkotrajna imovina Zalihe Zalihe sirovine i materijala Zalihe gotovih proizvoda Potraivanja potraivanja od kupaca Financijska imovina dani kratkoroni krediti Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA IZNOS A I 1 2 II B 1 2 C 1 3 PASIVA Kapital i rezerve Kapital upisani temeljni kapital zadrana dobit Rezerve dugorone obveze obveze za dugorone kredite izdane obveznice kratkorone obveze obveze prema dobavljaima obveze za kratkorone kredite IZNOS

A I II 1 2 3 III B I 1 2 II 1 III IV

5.000,00 20.000,00 50.000,00

70.000,00 20.000,00

15.000,00 30.000,00 35.000,00 30.000,00 15.000,00 200.000,00

20.000,00 10.000,00

65.000,00 15.000,00

UKUPNA PASIVA

200.000,00

u toku mjeseca dogodili su se poslovni dogaaji: 1. od dobavljaa A nabavljen je stroj u vrijednosti 15.000 2. plaena je obveza prema dobavljau A 3. dunik je vratio dio kratkoronog kredita u iznosu 20.000 4. podmirili smo obvezu po kratkoronom kreditu u iznosu 15.000 5. naplaeno je potraivanje od kupaca u iznosu od 30.000 6. dospjele obveze prema dobavljaima u iznosu 25.000 podmirene su izdavanjem ekova 7. odobren kratkoroni kredit poduzeu C u vrijednosti od 5.000 8. vlasnici su naknadno uloili u poduzee 20.000 9. nabavljene su sirovine od poduzea D u vrijednosti 10.000 10. obvezu prema poduzeu D podmirila je banka iz odobrenog nam kratk.kredita 11. od banke su kupljeni kratkoroni VP u vrijednosti od 13.000 12. plaena je obveza po eku u iznosu od 20.000 13. podignuto je 5.000 sa rauna u banci je poloeno u blagajnu poduzea 14. nabavljena je zgrada za to je primljena faktura dobavljaa na iznos od 50.000

17

AKTIVA opis stavke A. DUGOTRAJNA IMOVINA I. NEMATERIJALNA II. MATERIJALNA 1. zemljite 2. zgrade 3. oprema III.FINANCIJSKA

stanje na dan

5.000,00 70.000,00 65.000,00

PASIVA opis stavke A. KAPITAL I.KAPITAL 1.upisani kapital 2. zadrana dobit

stanje na dan

90.000,00 20.000

18

IV.POTRAIVANJA B. KRATKOTRAJNA IMOVINA I.ZALIHE 1. sirovina 2. gotovih proizvoda II.POTRAIVANJA 1. od kupaca III.FINANCIJSKA 1. za dane kratk.kredite 2. ulaganja u vp IV.NOVAC 1.na -r 2.u blagajni UKUPNA AKTIVA

B.DUGORONE OBVEZE 1. za primljene dugor.kredite 2.izdane obveznice 25.000,00 30.000,00 5.000,00 15.000,00 13.000,00 12.000,00 5.000,00 245.000,00 C.KRATKORONE OBVEZE 1.prema dobavljaima 2.kratkoroni krediti 3.k.o.za ekove

20.000,00 10.000,00

90.000,00 10.000,00 5.000,00

UKUPNA PASIVA

245.000,00

BRUTO BILANCA
poetno stanje D P 5.000 20.000 50.000 15.000 30.000 35.000 30.000 15.000 200.000 70.000 20.000 20.000 10.000 65.000 15.000 200.000 20.000 0 0 0 0 50.000 15.000 20.000 90.000 20.000 20.000 10.000 140.000 25.000 25.000 promet u toku razdoblja D P 50.000 15.000 10.000 30.000 20.000 73.000 promet s ukljuenim poetnim st. D P 5.000 70.000 65.000 25.000 30.000 35.000 30.000 35.000 20.000 13.000 85.000 73.000 5.000 stanje na kraju razdoblja D P 5.000 70.000 65.000 25.000 30.000 5.000 15.000 13.000 12.000 5.000 245.000 90.000 20.000 20.000 10.000 90.000 10.000 5.000 245.000

naziv konta zemljita zgrade oprema zalihe sirovina zalihe gotovih proizv. potraivanja kupci kredit ulaganje u VP novac u banci blagajna UKUPNO kapital zadrana dobit dugoro.kred obveznice dobavljai kratk.kred ekovi UKUPNO

5.000 13.000 70.000 5.000

50.000 15.000 20.000

75.000 10.000 25.000

VJEBE u knjigovodstvu poduzea GMT na kontima imovine i izvora iskazana su sljedea stanja: koncesije 8.000, patenti 5.000, zgrade 150.000, oprema 200.000, ulaganje u dugorone VP 100.000, zalihe sirovina 60.000, zalihe trgovake robe 80.000, potraivanja od kupaca 60.000, dani kratkoroni kredit poduzeu MIT 50.000, ulaganja u kratkorone VP 30.000, novac 80.000, kapital 200.000, zadrana dobit 150.000, zakonske rezerve 20.000, primljeni dugoroni krediti 130.000, izdane obveznice 125.000, obveze prema dobavljaima 85.000, primljeni kratkoroni krediti 25.000, izdani kratkoroni VP 33.000, obveze za plae 55.000
AKTIVA IZNOS PASIVA IZNOS

19

A I 1 2 II 1 2 III 1 B I 1 2 II 1 III

IV

Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina koncesije patenti Materijalna imovina graevinski objekti oprema Financijska imovima ulaganje u dugorone VP Kratkotrajna imovina Zalihe Zalihe sirovine i materijala Zalihe trgovake robe Potraivanja potraivanja od kupaca Financijska imovina dani kratkoroni krediti ulaganje u kratkorone VP Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA

8.000,00 5.000,00 150.000,00 200.000,00 100.000,00

A I 1 2

Kapital i rezerve Kapital upisani temeljni kapital zadrana dobit

200.000,00 150.000,00

60.000,00 80.000,00 60.000,00 50.000,00 30.000,00 80.000,00 823.000,00

II 1 B 1 2 C 1 2 3 4

Rezerve zakonske rezerve dugorone obveze obveze za dugorone kredite izdane obveznice kratkorone obveze obveze prema dobavljaima obveze za kratkorone kredite izdani kratkoroni VP obveze za plae

20.000,00 130.000,00 125.000,00

85.000,00 25.000,00 33.000,00 55.000,00

UKUPNA PASIVA

823.000,00

u sijenju su nastali sljedei poslovni dogaaji: 1. naplaeno je potraivanje od kupaca 30.000, a ostatak su podmirili ekom 2. od dobavljaa TNT primili smo fakturu i stroj na iznos od 78.000 3. sklopili smo ugovor o izgradnji nove zgrade ija je predraunska vrijednost 750.000 4. platili smo dobavljau obvezu 85.000 5. naplaen je kratkoroni kredit od poduzea MIT 6. podmirili smo obvezu poduzeu TNT izdavanjem eka 7. naplaen je ek 8. vraen je dio dugoronog kredita 15.000 9. nabavljene su sirovine od poduzea KIM u vrijednosti 12.000 i primljena faktura 10. plaena je obveza po izdanom eku 20.000 11. vlasnici su naknadno uloili 10.000 kn te zgradu vrijednosti 350.000 12. isplaene su plae 13. nakon roka dospijea naplaeno je ulaganje u kratkorone VP 14. podmirili smo obvezu za primljene kratkorone kredite 15. podmirili smo obvezu prema KIM izdavanjem mjenice 16. podignuto je 5000 kn iro-rauna i poloeno u blagajnu 17. isplaen je predujam za slubeni put M.T. u iznosu 2.500 18. kupljena je licencija od poduzea DADI u iznosu 60.000, faktura koja je plaena

koncesije S=8000 S=8000

patenti S=5000 S=5000

zgrade S=150.000 (11)350.000 S=500.000

20

oprema S=200.000 (2) 78.000 S=278.000 zalihe trgov.robe S=80.000 S=80.000

ulaganje u dugor.VP S=100.000 S=100.000

zalihe sirovina S=60.000 (9) 12.000 S=72.000

potraivanja od kupaca S=60.000 30.000 (1) 30.000 (1') = novac S=80.000 (1) 30.000 (5) 50.000 (7) 30.000 (11) 100.000 (13) 30.000

dani kratkoro.kredit S=50.000 50.000 (5) =

ulaganje u kratk.VP S=30.000 30.000 (13) = potra.od zaposlenih (17) 2.500 S=2.500

85.000 (4) 15.000 (8) 20.000 (10) 65.000 (12) 25.000 (14) 5.000 (16) 60.000 (18') S=55.000

primljeni ekovi (1') 30.000 30.000 (7) = licencija (18) 60.000 S=60.000

kapital S=200.000 100.000 (11) 350.000 (11) S=650.000 primljeni dugor. krediti (8) 15.000 S=130.000 S=115.000

zadrana dobit S=150.000 S=150.000

zakonske rezerve S=20.000 S=20.000

izdane obveznice S=125.000 S=125.000

obveze prema dobavljaima (4) 85.000 S=85.000 (6) 78.000 78.000 (2) (15) 12.000 12.000 (9) (18')60.000 60.000 (18) = obveze za plae (12) 55.000 S=55.000 =

primljeni kratk.krediti (14) 25.000 S=25.000 = obveze za izdane ekove (10) 20.000 78.000 (6) S=58.000

izdani kratk.VP S=33.000

obveze za mjenice 12.000 (15) S=12.000

A I 1 2 3 II

BILANCA NA DAN 31.1.XXXX AKTIVA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina licencije koncesije patenti Materijalna imovina

IZNOS A I 1 2 II

60.000,00 8.000,00 5.000,00

PASIVA Kapital i rezerve Kapital upisani temeljni kapital zadrana dobit Rezerve

IZNOS

650.000,00 150.000,00

21

1 2 III 1 B I 1 2 II 1 III IV 1 2

graevinski objekti oprema Financijska imovima ulaganje u dugorone VP Kratkotrajna imovina Zalihe Zalihe sirovine i materijala Zalihe trgovake robe Potraivanja potraivanja od zaposlenih Financijska imovina Novac novac na raunima u banci novac nu blagajni UKUPNA AKTIVA

500.000,00 278.000,00 100.000,00

zakonske rezerve

20.000,00

72.000,00 80.000,00 2.500,00

B 1 2 C 1 2 3

dugorone obveze obveze za dugorone kredite izdane obveznice kratkorone obveze izdani kratkoroni VP obveze za ekove obveze za mjenice

115.000,00 125.000,00

33.000,00 58.000,00 12.000,00

55.000,00 2.500,00 1.163.000,00

UKUPNA PASIVA promet s ukljuenim poetnim st. D P 8.000 0 5.000 0 60.000 0 500.000 0 278.000 0 100.000 0 72.000 0 80.000 0 60.000 60.000 50.000 50.000 30.000 30.000 30.000 30.000 2.500 0 320.000 265.000 5.000 2.500 0 0 0 15.000 0 235.000 25.000 55.000 0 20.000 0 650.000 150.000 20.000 130.000 125.000 235.000 25.000 55.000 33.000 78.000 12.000

1.163.000,00 stanje na kraju razdoblja D P 8.000 5.000 60.000 500.000 278.000 100.000 72.000 80.000 0 0 0 0 2.500 55.000 2.500 1.163.000 650.000 150.000 20.000 115.000 125.000 0 0 0 33.000 58.000 12.000 1.163.000

naziv konta koncesija patenti licencija zgrade oprema ulaganje u dVP zalihe sirovina zalihe trgov.robe potr. od kupaca dani kratk.kredit ulaganje u kVP primljeni ekovi potr. od zaposlenih novac u banci blagajna UKUPNO kapital zadrana dobit zakonske rezerve dugoro.kred obveznice dobavljai kratk.kred obveze za plae izdani kVP o. za ekove o. za mjenice UKUPNO

poetno stanje D P 8000 5000 150.000 200.000 100.000 60.000 80.000 60.000 50.000 30.000

promet u toku razdoblja D P

60000 350.000 78.000 12.000 60.000 50.000 30.000 30.000 265.000 2.500 450.000

80.000 823.000 200.000 150.000 20.000 130.000 125.000 85.000 25.000 55.000 33.000

30.000 2.500 240.000 5.000

15.000 235.000 25.000 55.000 20.000 150.000

78.000 12.000

823.000

PRAVILA EVIDENCIJE NA KONTIMA PRIHODA I RASHODA

22

PRIHOD je poveanje ekonomskih koristi tijekom obraunskoga razdoblja u obliku priljeva ili poveanja sredstava ili smanjenja obveza to ima za posljedicu poveanje glavnice osim onog u svezi s uplatama vlasnika. Korespodentni konto je najee imovina.

RASHOD je smanjenje ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku odlijeva ili iscrpljivanja sredstava ili stvaranja obveza to ima za posljedicu smanjenje glavnice osim onog smanjenja u svezi s raspodjelom glavnice vlasnicima.

Prihodi poslovanja (redovni poslovni prihodi): - nastaju kao rezultat osnovne djelatnosti poduzea - vezani su uz realizaciju uinaka sukladno cilju i svrsi poslovanja - pojavljuju se redovito i esto i u masi ukupnih prihoda ine najznaajniji dio - 3 tipina su: prihodi od prodaje gotovih proizvoda, usluga i trgovake robe Financijski prihodi: - ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava - javljaju se u obliku pozitivnih kamata, pozitivnih teajnih razlika, dividendi ili nekog drugog oblika ulaganja u poduzea Izvanredni prihodi: - posljedica su neplaniranog smanjenja obveza ili poveanja imovine - ne pojavljuju se redovito, ne mogu se planirati ni predvidjeti 23

prodaja dugotrajne imovine, inventurni vikovi

Poslovni rashodi: - nastaju kao posljedica obavljanja poslovnih aktivnosti poduzea - visina i struktura im visi o vrsti uinaka i obujmu poslovanja te o metodama obrauna trokova Financijski rashodi: - nastaju kao posljedica koritenja tuih novanih sredstava - pojavljuju se u obliku negativnih kamata, negativnih teajnih razlika, korekcija vrijednosti financijski plasmana (npr. opadanje vrijednosti dionica) Izvanredni rashodi: - imaju za posljedicu smanjenje vrijednosti imovine ili nastanak obveza - ne nastaju redovito u poslovanju, teko se predviaju - inventurni manjkovi, tete na dugotrajnoj imovini RAUN DOBITI I GUBITKA (IZVJETAJ O DOBITI) za razdoblje od--do--za poduzeeX A) POSLOVNI PRIHODI B) POSLOVNI RASHODI C) DOBIT (GUBITAK) IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI (A-B) D) FINANCIJSKI PRIHODI E) FINANCIJSKI RASHODI F) DOBIT (GUBITAK) IZ FINANCIJSKE AKTIVNOSTI (D-E) G) DOBIT (GUBITAK) IZ REDOVNE AKTIVNOSTI (C+F) H) IZVANREDNI PRIHODI I) IZVANREDNI RASHODI J) DOBIT (GUBITAK) IZ IZVANREDNE AKTIVNOSTI (H-J) K) UKUPNA DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (C+F+J) - raunovodstvena dobit nije porezna osnovica za utvrivanje poreza na dobit - raunovodstvena se dobit korigira za neke stavke (porezno nepriznati prihodi odnosno rashodi) da bi se dobila dobit kao porezna osnovica L) OBVEZA ZA POREZ NA DOBIT M) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA (K-L) NETO DOBIT - raspored neto dobiti (razdjeljuju vlasnici ili se zadrava) objavljuje se: 24

biljeke uz financijske izvjetaje u izvjetaju o zadranoj dobiti Izvjetaj o dobiti ili raun dobiti i gubitka se sastavlja na kraju obraunskog razdoblja, a najee se odnosi na jednu godinu. Za razliku od bilance koja se odnosi na odreeni datum tj. trenutak, izvjetaj dobiti se odnosi na cijelo razdoblje. Cilj izvjetaja o dobiti: Korisnicima raunovodstvenih informacija ukazuje na promjenu kapitala i to prije svega zaraenog kapitala izmeu dva datuma bilance. Promatra se kao pomoni izvjetaj bilance. Osnovna veza izmeu bilance i izvjetaja o dobiti jesu upravo promjene na kapitalu. Izvjetaj se sastoji od 1.prihoda 2.rashoda 3.financijski rezultat POJMOVNO RAZGRANIENJE PRIHODA, PRIMITAKA I UINAKA Prihodi se priznaju onda kada su stvarno nastali, kada su izvjesni odnosno mogui. Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese. Priljev novca na raun (tj.poduzee). Uinci su aktivnost ostvarenja ciljeva poduzea koji rezultiraju prodajom odreenih proizvoda ili usluga na tritu. Veu se uz interni obraun rezultata. Prihodi Primici Uinci POJMOVNO RAZGRANIENJE RASHODA, IZDATAKA,UTROAKA I TROKOVA Rashodi su ulaganja u poslovni proces koji predstavljaju potronju dobara u stvaranju uinka i priznaju se kada su nastali, ali i onda kada su mogui (naelo opreznosti). Izdaci se vezuju uz izdavanje novca, tj. smanjenje gotovine Utroci predstavljaju fiziko ulaganje materijalne vrijednosti dobara u stvaranju uinaka. Trokovi su nedospjeli rashodi koji predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada, imovine te tuih usluga u poslovnom procesu radi stvaranja uinaka i dijele se na: - trokove proizvoda - trokove razdoblja Rashod Utroak Izdatak Troak

VJEBE ZADATAK 1. Bilanca poduzea X na dan 1.1.20xx. 1.1.20xx 5.1.20xx

1.1.20xx

5.1.20xx 25

Novac Zalihe trg.robe

20.000 100.000 5.000 20.000 125.000 145.000 125.000 145.000 Poduzee je 5.1.prodalo trgovaku robu za koju je primilo 80.000 kn u novcu. Troak nabave trgovake robe bio je 60.000 kn. 1. prikaite ovaj poslovni dogaaj 2. sastavite izvjetaj o dobiti za razdoblje od 1.1. 5.1.2002. i bilancu na dan 5.1.2002.

15.000 110.000

95.000 50.000

Obveze Upisani kapital Zadrana dobit Dobit tekue god

20.000 100.000 5.000

Izvjetaj o dobiti (raun dobiti i gubitka) za razdoblje 1.1.- 5.1. 1. Prihodi od prodaje trgovake robe 80.000 2. Rashodi od prodaje trgovake robe (60.000) 3. Dobit prije oporezivanja 20.000

ZADATAK 2. Poduzee Banija ima sljedee stanje imovine, obveza i glavnice na dan 31.12.2001. Upisani kapital 100.000 Novac 30.000

26

Zalihe trgovake robe Potraivanja od kupaca Oprema Graevine Zadrana dobit Obveze po primljenim dugoro.kreditima Obveze prema dobavljaima
BILANCA NA DAN 1.1.XXXX AKTIVA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Materijalna imovina graevinski objekti oprema Financijska imovima Kratkotrajna imovina Zalihe Zalihe trgovake robe Potraivanja potraivanja od kupaca Financijska imovina Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA

15.000 2.000 30.000 80.000 20.000 20.000 17.000

IZNOS A I 1 2 II B 1 15.000,00 2.000,00 C 1

A I II 1 2 III B I 1 II 1 III IV

80.000,00 30.000,00

PASIVA Kapital i rezerve Kapital upisani temeljni kapital zadrana dobit Rezerve dugorone obveze obveze za dugorone kredite

IZNOS

100.000,00 20.000,00

20.000,00

kratkorone obveze obveze prema dobavljaima

17.000,00

30.000,00 157.000,00

UKUPNA PASIVA

157.000,00

Nastali su sljedei poslovni dogaaji (sijeanj): 1. nabavljeno je trgovake robe u iznosu troka 65.000 kn, za to je primljena faktura dobavljaa 2. prodano je trgovake robe u vrijednosti 60.000 kn za to je ispostavljena faktura kupcu. Troak nabave prodane trgovake robe je 40.000 kn 3. naplaeno je potraivanje od kupca u iznosu 40.000 kn 4. plaeno je dobavljaima 17.000 5. primljena je faktura HRT-a za izvrenu reklamu od 2.000 kn 6. obraunate su plae za protekli mjesec u iznosu od 2.000 kn 7. utvrdite i proknjiite rezultat poslovanja uz pretpostavku da je porezna stopa 20%

27

A I II 1 2 III B I 1 II 1

BILANCA NA DAN 31.1.XXXX AKTIVA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Materijalna imovina graevinski objekti oprema Financijska imovima Kratkotrajna imovina Zalihe Zalihe trgovake robe Potraivanja potraivanja od kupaca

IZNOS A I 1 2 3 B 1 40.000,00 22.000,00 C

80.000,00 30.000,00

PASIVA Kapital i rezerve Kapital upisani temeljni kapital zadrana dobit dobit tekue godine dugorone obveze obveze za dugorone kredite

IZNOS

100.000,00 20.000,00 12800

20.000,00

kratkorone obveze

28

III IV

Financijska imovina Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA

53.000,00 225.000,00

1 2 3

obveze prema dobavljaima obveze za plae obveze za porez UKUPNA PASIVA

67.000,00 2.000,00 3200 225.000,00

IZVJETAJ O DOBITI ZA MJESEC SIJEANJ

1. 2. 3. Prihodi od prodaje trgovake robe Rashodi od prodaje trgovake robe Rashodi od poslovanja - troak reklame 2.000 - troak plaa 2.000 Dobit prije oporezivanja Porez 20% Dobit nakon oporezivanja 60.000 (40.000) (4.000)

4. 5. 6.

16.000 (3.200) 12.800

POSLOVNE KNJIGE - evidencije u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim dogaajima, kako kronoloki tako i sustavno. Skup evidencija koje poduzee vodi da bi osiguralo potrebne podatke o svom poslovanju. - Oblik voenja ovisi o tehnici unosa poslovnih promjena Kod rune i poluautomatizirane obrade podataka poslovne se knjige vode u obliku slobodnih listova (kartoteke) ili uvezane. Vode se fotokopirnom metodom knjienja. Ako se poslovne knjige vode pomou raunala podaci se unose na odgovarajue nositelje. -- Prijenosna metoda obrade podataka . podaci se unose u jednu poslovnu knjigu pa se prepisuju u drugu (iz dnevnika u glavnu knjigu, danas obrnuto) - kopirna metoda istovremeno u dnevnik i glavnu knjigu Unos podataka u poslovne knjige se organizira i obavlja tako da osigurava (l.8 zakona o raunovodstvu): - zahtjeve kontrole unesenih podataka - ispravnost unesenih podataka - uvanje podataka - mogunost uporabe podataka - mogunost dobivanja uvida u promet i stanje konta gl.knjige - mogunost uvida u kronologiju obavljenog unosa poslovnih promjena

29

Glavna knjiga: - osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronoloki upisuju poslovni dogaaji na imovini, obvezama, prihodima, rashodima i financijskim rezultatima - skup konta koji su u gl.knjizi razvrstani odreenim redosljedom koji odreuje kontni plan - nastaje ralanjivanjem bilance na sastavne djelove (za pozicije imovine i izvora imovine) Dnevnik: - osnovna poslovna knjiga u koju se kronolokim redosljedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogaaji, dnevnik je kronoloka evidencija - upotreba dnevnika pomae u otkrivanju pogreaka kontrolna funkcija - dnevnik sadri sve informacije o jednom poslovnom dogaaju na jednom mjestu (duguje i potrauje za dane poslovne dogaaje biljei zajedno) vrijednost transakcija zabiljeenih u gl.knjizi = vrijednost transakcija zabiljeenih u dnevniku POMONE KNJIGE dopuna ili razrada podataka glavne knjige a) analitika evidencija b) druge pomone knjige 1. analitika evidencija sirovina i materijala (materijalno knjigovodstvo) - analitiko ralanjivanje sirovina i materijala po vrstama, koliini i vrijednosti Promjene na sirovinama se evidentiraju: - u financijskom knjigovodstvu po vrijednosti i zbirno - u materijalnom knjigovodstvu pojedinano po vrijednosti i koliini - u skladinoj evideniciji pojedinano i po koliini Sirovine i materijal na skladitu se mogu evidentirati po - stvarnim nabavnim cijenama - planskim (standardnim) cijenama 2. analitika evidencija zaliha gotovih proizvoda - evidencija zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda evidencija gotovih proizvoda pojedinano i po vrijednosti i koliini - gotovi proizvodi se vode po vrijednosti trokova proizvodnje (stvarnim ili standardnim/planiranim trokovima proizvodnje) 3. analitika evidencija zaliha trgovake robe (robno knjigovodstvo) - evidencija zaliha trgovake robe evidencija trgovake robe pojedninano (po vrsti), vrijednosno i koliinski - trgovaka se roba vidu po nabavnim ili prodajnim cijenama 4. analitika evidencija kupaca salda conti kupaca - za svakog se kupca otvara posebni analitiki konto - na svakom se kontu nalaze zabiljeeni sljedei podaci: ukupni dug kupca odobreni popusti 30

dospijee naplate naini plaanja ostale informacije - iznosi prometa svih analitikih konta kupaca odgovaraju prometu na sintetikom kontu potraivanja od kupaca u glavnoj knjizi. Sintetiki konto potraivanja od kupaca sadri zbirni iskaz svih nenaplaenih potraivanja prema kupcima 5. analitika evidencija dobavljaa salda konti dobavljaa - za svakog se dobavljaa otvara poseban analitiki konto - na svakom kontu dobavljaa se biljee sljedei podaci: ukupna obveza prema dobavljau odobreni popusti i uvjeti njihove realizacije dospijee naplate rokovi dospijea obveze na izmirenje naini plaanja ostale informacije (redovni dobavlja, kvaliteta...) - iznosi prometa na svim analitikim kontima dobavljaa odgovaraju prometu na sintetikom kontu: obveze prema dobavljaima u glavnoj knjizi. Sintetiki konto prokazuje zbirni iznos obeza prema dobavljaima 6. analitika evidencija dugotrajne imovine - za svaku pojedinu vrstu dugotrajne imovine se otvara zaseban analitiki konto. Mogue je grupiranje u srodne grupe ili skupine prema srodnim obiljejima - podaci za svaku vrstu dugotrajne imovine su: vrsta troak nabave imovine i razdoblje nabave obraun, ispravka vrijednosti imovine (nain utvrivanja vijeka trajanja, stope, godinj iznosi otpisa) revalorizacija dugotrajne imovine neotpisana vrijednost ostali podaci (inventarski broj, stupanj iskoritenja kapaciteta...) - podaci sa svih konta analitike evidencije dugotrajne imovine odgovaraju zbirnim podacima (iskazanim na sintetikim kontima gl.knjige) 7. analitika evidencija plaa - za svakog zaposlenog djelatnika se otvara analitika kartica po imenu i prezimenu svakog djelatnika - sadraj analitike kartice plae mora biti takav da obuhvaa sve potrebne podatke a. ime i prezime, adresa b. radni odnos poetak zasnivanja i uvjeti c. struna sprema i ostale radne kvalifikacije d. sati provedeni na radu e. prava na isplatu plae za vrijeme koje nije provedenno na radu f. bruto plaa, porezi i doprinosi iz plae, neto plaa za isplatu djelatniku g. razne obustave na plae (krediti, alimentacija i sl) Podaci iz ove evidencije se uvaju trajno. 31

8. knjiga blagajne - pomona poslovna knjiga kojoj je svrha osiguranje svakodnevne kontrole raspolaganja novanim gotovinskim sredstvima - knjienje se provodi odmah po nastanku poslovnog dogaaja (dnevna aurnost) - knjiga blagajne ini blagajniki izvjetaj (korpirno knjienje). Iskaz je uplata gotovine u blagajnu i isplata gotovine iz blagajne. Mora se svakodnevno utvrditi saldo i uskladiti sa stanjem novca u blagajni kontrolna fja 9. knjiga dugotrajne imovine inventura - matina knjiga u kojoj su sakupljeni svi podaci o pozcijama dugotrajne imovine od nabave do njihovog otuenja (likvidacije). Pomae pri provoenju inventure - Podaci o nabavi i otuenju pojedinih pozicija dugotrajne imovine unosi se kronolokim redosljedom - Osim toga unose se podaci o: naziv, inventarski broj, troak nabave, datum nabave, izvreni ispravci vrijednosti, izvrene revalorizacije, datum otuenja imovine, likvidacijska vrijednost i sl. - Vodi se za due vremensko razdoblje pa se stoga i ne zakljuuje na kraju god KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni i slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i za uspjenu kontrolu nad obavljanjem poslovnog poduhvata i izvrenog evidentiranja, NAELO DOKUMENTIRANOSTI unos podataka se obavlja na temelju uredno sastavljene knjigovodstvene isprave. Naelo urednosti sastavljanja knjigovodstvene isprave: Knjigovodstvena isprava Poslovna isprava Knjigovodstvena se isprava sastavlja na mjestu i vrijeme nastanka poslovnog dogaaja. Knjigovodstvena isprava je dokument kojim knjigovdstvo individualizira pojedinu poslovnu promjenu. Prikupljanje knjigovodstevnih isprava je prikupljanje podataka, predstavlja poetnu fazu knjigovodstvene evidencije (ciklusa). SADRAJ k.i. mora biti takav da nedvojbeno pokazuje nastalu poslovnu promjenu te da sadri podatke za knjienje. Bitni sastojci knjigovodstvene isprave: - naziv i adresa poduzea (subjekta) koje je izdalo ispravu, naziv i adresa poduzea koje prima ispravu - naziv isprave (uplatnica, raun, izdatnica i sl.), broj izdane isprave - datum izdavanja, mjesto izdavanja, datum nastanka poslovne promjene - opis poslovne promjene kao i osnovica za njezino izvrenje - koliina koja treba biti izraena na nain da odgovara prirodi izvrenja posla i cijena izraena u odgovarajuoj valuti - imena osoba koje sudjeluju u izvrenju poslovne promjene 32

potpisi osoba koje su ovlatene za potpisivanje takvih isprava

Razvrstavanje knjigovodstvenih isprava prema mjestu izdavanja isprava: - vanjske ili ekstene isprave izvadak o promjenama i stanju novca na raunu u banci faktura dobavljaa obraun kamata za primljeni kredit... - unutranje ili interne isprave 1) nastaju u slubama (odjelima) izvan knjigovodstva: a. izdatnica b. zahtjevnica c. faktura kupcu d. blagajnike isprave e. skladina primka... 2) nastaju u slubi knjigovodstva: a. temeljnice za prijenos prometa s jednog konta na drugi b. ispravak ranije provedenog pogrenog knjienja c. otvaranje i zakljuak poslovnih knjiga... prema namjeni isprava: - naredbodavne isprave nalozi za izvrenje slue kao nalog za provoenje neke poslovne promjene nisu predmet evidentiranja dok se poslovni dogaaj ne izvri prate ih opravdavajue isprave (posebna isprava ili kombinirana isprava) ili naredbodavne isprave postaju opravdavajue kada se poslovni dogaaj izvri opravdavajue isprave isprave dokazivanja poslovnog dogaaja isprave kojima utvrujemo da je poslovna promjena izvrena

kombirane isprave u cilju racionalnog koritenja naredbodavne i dokazivne (opravdavajue) isprave kao jedne isprave sastavljaju se kombinirane isprave - interne temeljnice izdaju se u slubi raunovodstva. Primjer: prijenos prometa s jednog konta na drugi, ipravak ranije provedenog progrenog knjienja, otvaranje i zakljuak poslovnih knjiga, isprave koje rezultiraju iz obrauna financijskog rezultata i sl prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih promjena: - pojedinane (izvorne, osnovne, primarne, orginalne) sadre podatke o jednoj poslovnoj promjeni - zbirne (izvedene, svodne) sadre vie istovrsnih poslovnih promjena; nastaju iz veeg broja izvornih knjigovodstvenih isprava, odraz su racionalizacije rada u knjigovodstvu 33

Nalog za knjienje (temeljnica) pismeni zahtjev voditelja raunovodstva ili od njega ovlatene osobe da se knjienje podataka iz odreene kontrolirane isprave mora obaviti u odgovarajue poslovne knjige na odgovarajua konta. Nalog moe biti izdan: - na samoj knjigovodstvenoj ispravi - na posebnom obrascu koji sadri zahtjev za knjienje nastalih poslovnih promjena na odreene konte (uz nalog se prilae orginalna isprava) Kontiranje oznaavanje konta (iz kontnog plana poduzea) na nalogu za knjienje na nain na koji treba knjiiti podatke iz knjigovodstvene isprave prema prirodi poslovnog dogaaja zabiljeenog u knjigovodstvenoj ispravi Kvalitetno obiljeje raunovodstvene informacije pravovremenost. Pravovoremenost ovisi o aurnosti knjigovodstvene evidencije. Aurnost knjigovodstvene evidencije zavisi od: - brzine cirkulacije isprava u komunikacijskim kanalima - brzine dolaska isprave u slubu raunovodstva - same aurnosti knjienja - aurnosti u izvjetavanju korisnika VJEBE ZADATAK Osoba A 1.4. ulazi u posao i ulae 20.000 kn na raun novoosnovanog poduzea Alfa. U toku mjeseca travnja nastale su sljedee transakcije: 1. plaena je najamnina za mjesec travanj 2.000 kn 2. primljena je faktura poduzea Interier za ureenje poslovnog prostora 3.000 3. primljen je dugoroni kredit od ZB u iznosu 100.000 4. nabavljeno je trg.robe u vrijednosti 50.000 kn za to je primljena faktura dobavljaa 5. kupcu X je prodano 10% zaliha te je ispostavljena faktura na 10.000 kn 6. evidentirajte smanjenje vrijednosti zaliha 7. primljena je faktura za potroenu energiju od Elektre na 1.000 kn 8. obraunate su plae za mjesec travanj 5.000 kn 9. plaena je obveza dobavljau robe 50.000 kn 10. primljena je faktura HRT-a za izvrenu reklamu 4.000 kn 11. plaena je obveza po osnovu reklame 12. kupac X je podmirio dio svog dugovanja u iznosu 8.000 kn 13. kupcu Y prodano je robe za 40.000 kn na rok dui od 1 god. Nabavna vrijednost ove robe iznosila je 20.000 kn 14. evidentirajte obraun trokova (prijenos na rashode) 15. utvrdite rezultat poslovanja 16. proknjiite raspodjelu dobiti: 35% za poreze 34

17. u mjesecu svibnju donesena je odluka da se neto dobit rasporeuje 50% vlasniku i 50% zadranu dobit

IMOVINA

IZVORI IMOVINE Novac

D
20.000 (3) 100.000 (12) 8.000

P
2.000 (1)

Zalihe trgovacke robe 5.000 (6)

Kapital 20.000

Dobavljai 3.000 (2) 50.000 (4) 1.000 (7)

(4) 50.000

(9) 50.000 (11) 4.000

50.000 (9) 4.000 (11)

20.000 (13b)

4.000 (10)

D
(5) 10.000

Kupci

P
8.000 (12)

Dugorona potraivanja od kupaca (13) 40.000

Obveze za dugorone kredite 100.000 (3)

Plae 5.000 (8)

Obveze za porez 3.500 (16)

Obveze prema vlasniku

3.250 (17a)

Zadrana dobit 3.250 (17b)

Troak reklame (1) 2.000 2.000 (14)

Troak ureenja (2) 3.000 3.000 (14)

Prihodi od prodaje trg.robe 10.000 (5)

Rashodi od prodaje trg. robe (6) 5.000

(15) 50.000

25.000 (15a)

40.000 (13)

(13b) 20.000

Trokovi el.energije (7) 1.000 1.000 (14)

Trokovi plae (8) 5.000

Trokovi reklamiranja 4.000 (14)

Rashodi razdoblja (poslovanja)

5.000 (14)

(10) 4.000

(14) 15.000 15.000 (15b)

Razlika prihoda i rashoda

Bruto dobit

Dobit nakon oporezivanja

(15a) 25.000 (15b) 15.000 (15c) 10.000

50.000 (15)

(16) 3.500 (16b) 6.500

10.000 (15c)

(17a) 3.250 (17b) 3.250

6.500 (16b)

10.000 x 35% = 3.500

BRUTO BILANCA

35

naziv konta dugotr. potr. kupc zalihe trgov.robe potr. od kupaca novac u banci UKUPNO kapital zadrana dobit dugoro.kred dobavljai obveze za plae obveze za poreze obveze prema vlasn. UKUPNO troak najma troak ureenja troak el.energije troak plaa troak reklame prihd. od prodaje TR rashd. od prodaje TR rashodi poslovanja razlika prihd i rashd dobit prije poreza dobit nakon poreza

poetno stanje D P

20.000 20.000 20.000

promet u toku razdoblja D P 40.000 50.000 25.000 10.000 8.000 108.000 56.000

promet s ukljuenim poetnim st. D P 40.000 0 50.000 25.000 10.000 8.000 128.000 56.000 0 0 0 54.000 0 0 0 2.000 3.000 1.000 5.000 4.000 50.000 25.000 15.000 50.000 10.000 6.500 20.000 3.250 100.000 58.000 5.000 3.500 3.250 2.000 3.000 1.000 5.000 4.000 50.000 25.000 15.000 50.000 10.000 6.500

54.000

3.250 100.000 58.000 5.000 3.500 3.250 2.000 3.000 1.000 5.000 4.000 50.000 25.000 15.000 50.000 10.000 6.500

20.000 2.000 3.000 1.000 5.000 4.000 50.000 25.000 15.000 50.000 10.000 6.500

stanje na kraju razdoblja D P 40.000 25.000 2.000 72.000 139.000 20.000 3.250 100.000 4.000 5.000 3.500 3.250 139.000

Izvjetaj o dobiti za za razdoblje 1.4 30.4. 1) 2)

Prihodi od prodaje trgovake robe Rashodi razdoblja (poslovanja) a) tr.najma b) tr.ureenja c) tr.el.energije d) tr.plaa e) tr.reklame Rashodi prodane trg.robe Dobit prije oporezivanja Porez 35% Dobit nakon oporezivanja 50.000 (15.000) 2.000 3.000 1.000 5.000 4.000 (25.000) 10.000 (3.500) 6.500

3) 4) 5) 6)

KONTROLA KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA - visoki stupanj pouzdanosti podataka, vjerodostojnost i tonost knjigovodstvene evidencije. Poduzetnik je odgovoran za sastavljanje knjigovodstvenih isprava. Zakonski predstavnik poduzetnika ili osobe na koje je prenesena ovlast potpisan na ispravi jame da je ona istinita 36

i da realno pokazuje poslovne promjene. Prije unosa u poslovne knjige knjigovodstvena se isprava mora kontrolirati. K.i. koja je kontrolirana mora biti takva da neutralna struna osoba koja nije sudjelovala u poslovnoj promjeni moe iz isprave nedvojbeno zakljuiti i bez ikakvih sumnji saznati prirodu obavljene poslovne promjene. Kontrola isprava se provodi kao: - kontrola formalne ispravnosti - kontrola sutinske ispravnosti - kontrola raunske ispravnosti osoba koja je provela kontrolu (likvidaciju) isprava likvidator (kontrolor) svojim potpisom na ispravi potvruje da je provedena kontrola likvidatura knjigovodstvenih isprava moe biti organizirana: - centralizirano zasebno mjesto likvidatura gdje se vri kontrola isprava - decentralizirano kontrolu isprava obavljaju razliite slube u pravilu blizu mjesta nastanka poslovne promjene i sastavljanja knjigovodstvene isprave ODLAGANJE (ARHIVIRANJE) K.I. Naelo dokazivosti k.i.je potrebno uredno odloiti i uvati zbog naknadnog provjeravanja evidentiranja sadraja poslovne promjene Arhiviranje je prilagoeno tehnici obrade podataka. Arhiviranje mora biti tako provedeno da osigura kronoloki slijed izdavanja k.i., razvrstavanje isprava prema vrsti isprava. Knjigovodstvene se isprave uvaju u obliku izvornika na nositelju automatizirane obrade, nositelju mikrografske obrade ili na drugi prikladan nain. INVENTURA Svrha: usklaivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem Razlike izmeu knjigovodstvenog i stvarnog stanja nastaju kao posljedica nastanka odreenih promjena koje nisu obuhvaene knjigovodstvenom evidencijom npr. nastale tete, zlouporabe (krae), greke kod knjienja (namjerne ili nenamjerne), promjene nastale radi prirodnih osobina materijala i manipulacije njima (kalo, rasip, lom i kvar) Funkcija: kontrolna Inventura se provodi prije sastavljanja temeljnih financijskih izvjetaja Predmet popisa: imovina i obveze Vrste inventure: ovise o vremenu obavljanja popisa, obuhvatnost popisa i nainu njegova provoenja Prema vremenu provoenja:

37

redovna (prema utvrenom planu, obvezno prije zakljuivanja financijskih knjiga) izvanredna (kada nastane potreba za njom npr. primopredaja dunosti)

Prema obuhvatnosti: - potpuna je ona inventura koja obuhvaa svu imovinu i obveze, a obavlja se: na poetku poslovanja na kraju svake poslovne godine prilikom spajanja, pripajanja odnosno podjele poduzea prilikom otvaranja i okonanja steajnog postupka i redovne likvidacije Obvezna redovna godinja inventura je potpuna inventura. Prema lanku 12. i 13. ZOR-a poduzetnik mora provesti inventuru: jednom godinje (na kraju poslovne godine ili ako je kontinuirana tijekom poslovne godine) u drugim sluajevima (statusne promjene, otvaranje postupka steaja i likvidacije, promjena cijena proizvoda i robe) kontinuirana: popis imovinskih dijelova i obveza prema planu tijekom godine, s tim da se svaka stavka popie najmanje jednom godinje obavlja je stalna popisna komisija snanije kontrolno djelovanje nego prilikom redovne godinje inventure djelomina: predmet inventure su samo neke pozicije imovine i obveza. Moe biti redovna i izvanredna

Inventuru obavljaju inventurne komisije (povjerenstva). Zbog obuhvatnosti popisa esto se ustrojava vie popisnih komisija iji rad kontrolira centralna popisna komisija. Pravilo je da lan komisije za popis ne moe biti osoba koja upravlja imovinom koja je predmet popisa. Postupak: 1) obavlja se popis (inventura) stvarnog stanja 2) unoenje u popisne liste knjigovodstvenog stanja pozicija koje su predmet popisa 3) utvrivanje inventurnih razlika 4) razmatranje inventurnih razlika raunovodstveni tretman Inventurni manjak (izvanredni rashodi) stvarna vrijednost < knjigovodstvena vrijednost

38

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU - govori o primicima, izdacima, istom novanom toku razvrstanom po djelatnostima: poslovnoj, investicijskoj i financijskoj - postoji vie metoda sastavljanja: a) direktna temelji se na izravnom praenju promjena novane mase b) indirektna temelji se na praenju salda nenovanih oblika imovine i obveza na kraju razdoblja u odnosu na poetak razdoblja A=P tj. temelj je bilanca NOVANA IMOVINA + NENOVANA IMOVINA = OBVEZE NOVANA IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL NENOVANA IMOVINA 1) Primici novca i novanih ekvivalenata 1.1. Smanjenje pojedinih oblika nenovane imovine 1.2 Poveanje dugova 1.3. Poveanje vlasnike glavnice 2) izdaci novca i novanih ekvivalenata 2.1. Poveanje pojedinih oblika nenovane imovine 2.2. Smanjenje dugova 2.3. Smanjenje vlasnike glavnice 3) isti novani tok (1-2) 1.000 550 250 200 950 630 270 50 504

Izvjetaj o novanom toku poduzea x za razdoblje od____do___ A) POSLOVNA AKTIVNOST A1) PRIMICI IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI A2) IZDACI IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI A3) ISTI NOVANI TOK PA B) INVESTICIJSKA AKTIVNOST B1) PRIMICI IZ IA B2) IZDACI IZ IA B3) ISTI NOVANI TOK IZ IA C) FINANCIJSKA AKTIVNOST C1) PRIMICI IZ FA C2) PRIMICI IZ FA C3) ISTI NOVANI TOK IZ FA D) ISTI NOVANI TOK (A3 + B3 + C3) UKUPNO E) SALDO NOV.RAUNA NA POETKU RAZDOBLJA F) SALDO NOV.RAUNA NA KRAJU RAZDOBLJA (E+D) E,F su bilanne pozicije A poslovne aktivnosti (glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzea i druge aktivnosti, koje odreuju dobit, osim investicijskih i financijskih aktivnosti

39

B investicijska aktivnost (aktivnosti vezane uz stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu ukljuena u novane ekvivalente) Novani primici: a) novani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine te ostale dugotrajne imovine b) novani primici od naplate (prodaje) glavnice ili dunikih instrumenata drugih poduzea ili udjela u zajednikim pothvatima (prodaja ranije kupljenih obveznica/dionica) c) novani primici od naplate zajmova danih drugim poduzeima ili od prodaje zajmova, odnosno dugova uinjenih od samog poduzea ili drugih poduzea Novani izdatci: a) novani izdaci za nabavku nekretnine, postrojenja i opreme,nematerijalne imovine i druge dugotrajne imovine b) isto kao kod primitaka samo su ovdje izdaci c) isto kao kod primitaka samo su ovdje izdaci C financijska aktivnost (aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaaju visinu i strukturu kapitalnih obaveza) Novani primici: a) novani primici od izdavanja dionica ili drugih vlasniki instrumenata b) novani primici od izdavanja obveznica, zadunica, primanja hipoteka, kao i drugih kratkoronih i dugoronih kredita Novani izdaci: a) novani izdaci vlasnicima i izdaci za otkup vlastitih vlasnikih instrumenata b) novani povrati posuenih iznosa NOVANI PRIMICI - od prodaje proizvoda i usluga, ukljuujui i prihode od prodaje vrijednosnih papira primljenih od kupaca temeljem prodaje - od tantijema, naknada i provizija - na odobrene zajmove i razne vrijednosne papire (od kamata i primljene dividende) - razni drugi: od osiguravajuih poduzea za naknade tete iznosi primljeni na osnovi rjeenja za sudske sporove povrati poreza na dobit novani primici prema ugovorima koji slue za trg. Poslove ili trg.svrhe NOVANI IZDACI - novane isplate dobavljaima za isporuenu robu i pruene usluge, ukljuujui instrumente plaanja izdane vjerovnicima - novane isplate zaposlenima ili za raun zaposlenih 40

novani izdaci zajmodavcima i drugim vjerovnicima za kamate razni drugi n.i : izdaci na temelju sudskih rjeenja isplate premije osiguranja isplate poreza i doprinosa isplate lanarina novani povrati kupcima razne druge novane isplate novani izdaci prema ugovorima koji slue za poslovne i trgovake svrhe

OBRAUNSKA OSNOVA - novana osnova kriterij priznavanja je novani tok - trokovi su svrsishodno troenje imovine, rada i koritenje usluga drugih u stvaranju uinaka namijenjenih prodaji. Trokovi postaju rashodi trenutkom sueljavanja djelatnih trokova s odnosnim prihodima - meunarodni ra. standardi (MRS) - IFAC meunarodna federacija raunovoa - ISAC odbor za ra. standarde Hijerarhijski odnos koncepata, naela i standarda 1.ope prihvaeni koncepti (pretpostavke) 2. ope prihvaena naela 3. opeprihvaeni standardi Koncepti ili konvencije, pretpostavke, postulati su odreene pretpostavke, odnosno teoretske osnove ija se primjena podrazumijeva I koje predstavljaju osnovu za formuliranje ra.naela. Temeljne pretpostavke MRS-ima su: - nastanak dogaaja - neogranienost vremena poslovanja Naela se formuliraju na temelju usvojenih polaznih koncepata, dalje utvruju koncepciju raunovodstva, razrauju njegove osnovne karakteristike I formuliraju osnovu za utvrivanje ranv. politika. Najpoznatiji i najpriznatiji sustav amer.ra.naela GAAP (generally acepted accounting principles) VJEBE ZADATAK Poduzee x na dan 1.1.2002 ima u posl. knjigama iskazana slijedea stanja imovine, obveza i kapitala: - novac 2.000 - potraivanja od kupaca 15.000 41

obveze prema dobavljaima 12.000 oprema 30.000 uloeni kapital 35.000

Poslovni dogaaji 1.1. 31-12.2002.: 1. primljena je faktura za iznajmljeni poslovni prostor 4.000 2. nabavljeno je sirovina koje prema fakturi dobavljaa iznose 12.000 3. u proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 6.000 4. primljena je faktura za potroenu energiju 2.000 5. obvezu prema dobavljau sirovina podmirila je banka iz odobrenog kratk.kredita 6. vlasnici su dodatno uloili u poduzee 20.000 7. kupljene su dionice za 15.000 8. primljena je faktura student servisa za uslugu ienja 2.000 9. obraunate su plae ua mjesec 7.000 10. obraunata je amortizacija opreme 1.000 11. izvrite prijenos trokova na proizvodnju 12. u toku obraunskog razdoblja dovreno je 10 kom gotovih proizvoda. Prema izvrenom obraunu vrijednost nedovrene proizvodnje iznosi 2.000 kn 13. prodano je 5 kom gotovih proizvoda te je ispostavljena faktura na 13.000 kn. Razduite zalihe za prodanu koliinu 14. inventurom je utvren viak gotovih proizvoda u vrijednosti 4.000 kn i manjak 2.000 novca 15. utvrdite financijski rezultat. Porezna stopa je 20%.

42

IMOVINA

IZVORI IMOVINE Novac

D
2.000

Kupci 15.000

Kapital 35.000 20.000 (6)

Dobavljai

15.000 (7) 2.000 (14b)

(5) 12.000

(6) 20.000

(13) 13.000

12.000 4.000 (1) 12.000 (2) 2.000 (4) 2.000 (8)

D
30.000

Oprema

Zalihe sirovina 6.000 (3)

P
Obveze za kratk. kredite 12.000 (5)

(2) 12.000

Plae 7.000 (9)

Ulaganje u dionice

(7) 15.000

Ispravak vrijednosti P opreme 1.000 (10)

D
Zalihe gotovih proizvoda

Obveze za porez 1.000 (20)

Zadrana dobit 4.000 (20)

Proizvodnja u tijeku

(11b) 22.000

20.000 (12)

(12) 20.000

10.000 (13b)

(14a) 4.000 (5 kom x 2.000 kn) 20.000 /10 = 2.000 kn/kom

Troak najma 4.000 (11)

Troak sirovina (3) 6.000

Troak el.energije (4) 2.000 2.000 (11)

Troak usl.ienja (8) 2.000 2.000 (11)

(1) 4.000

6.000 (11)

Trokovi plae 7.000 (11)

(9) 7.000

Trokovi amortizacije (10) 1.000 1.000 (11)

Prijenos trokova

Prihod od prodaje got.przvd.

(11) 22.000

22.000 (11b)

(15a) 13.000

13.000 (13)

Rashodi gotovih proizvoda

Inventurni viak

Inventurni manjak (14b) 2.000

Razlika prihoda i rashoda iz P redovne aktivnosti 13.000 (15a)

(13b) 10.000

10.000 (15b)

(17a) 4.000

4.000 (14a)

2.000 (17b)

(15b) 10.000 (16) 3.000

Dobit prije oporezivanja P iz red. aktiv. (19) 3.000 3.000 (16)

Razlika prihoda i rashoda iz izvaredne aktivnosti P 4.000 (17a)

(17b) 2.000 (18) 2.000

Dobit prije oporezivanja P iz izv. aktiv. (19) 2.000 2.000 (18)

Dobit prije oporezivanja (20) 5.000

5.000 (19)

5.000 x 20% =1000

- proizvodnja u toku se biljei u bilanci kao zalihe nedovrenih proizvoda (ovdje 2.000 kn)
Izvjetaj o dobiti za za razdoblje sijeanj 1) 2) Prihodi od prodaje gotovih proizvoda Trokovi proizvodnje (mater.trokovi) (22.000) tr.najma 4.000 13.000

43

3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11)

tr.sirovina 4.000 tr.el.energije 6.000 tr.ienja 2.000 tr.plaa 7.000 e) tr.amortizacije 1.000 Promjene u vrijednosti zaliha 12.000* Rashodi od prodaje gotv.proizvoda Dobit iz redovne aktivnosti Izvaredni prihodi -inventurni viak Izvaredni rashodi inventurni manjak Dobit izvaredne aktivnosti Ukupna dobit (5+8) Porez 20% Dobit nakon oporezivanja

(10.000) 3.000 4.000 (2.000) 2.000 5.000 (1.000) 4.000

*Proizvodnja u toku Zalihe got.proizvoda

Poetno 0 + 0 0

Konano 2.000 + 10.000 12.000

= -12.000

Prijenos trokova evidencija zaliha = rashodi od prodaje gotovih proizvoda 22.000 12.000 = 10.000

RAUNOVODSTVENE POLITIKE RAZBORITOST (opreznost), SUTINA VANIJA OD OBLIKA i ZNAAJNOST trebaju odreivati izbor I primjenu raunovodstvenih politika. Raunovodstvene politike obuhvaaju NAELA, OSNOVE, KONVENCIJE, PRAVILA I POSTUPKE KOJE JE MANAGEMENT USVOJIO PRILIKOM SASTAVLJANJA I PREZENTIRANJA IZVJETAJA. Postoji mnogo razliitih ra. politika u primjeni, ak I kad se odnose na isti predmet te je potrebna prosudba pri IZBORU I PRIMJENI ONIH POLITIKA KOJE UVJETIMA PODUZEA NAJBOLJE ODGOVARAJU DA SE PRAVILNO PRIKAE NJEGOV FIN. POLOAJ I REZULTAT NJEGOVA POSLOVANJA. Prilikom izbora i primjene odgovarajuih ra. politika i sastavljanja finc. izvjetaja mngmnt. Treba uvaavati sljedee: A) RAZBORITOST neizvjesnosti nuno okruuju mnoge transakcije. To treba uzeti u obzir, primjenjujui naelo razboritosti pri sastavljanju fin. izvjetaja. Meutim, razboritost ne opravdava stvaranje tajnih ili skrivenih priuva. B) SUTINA VANIJA OD OBLIKA transakcije I druge dogaaje treba obraunati I prezentirati u skladu s njihovom sutinom i finac. stvarnou, a ne samo u skladu s njihovim zakonskim oblikom. C) ZNAAJNOST finc. izvjetaji trebaju objaviti sve stavke koje su dovoljno znaajne da utjeu na procjene ili donoenje odluka,

44

FINC. IZVJETAJI TREBAJU SADRAVATI JASNO I PRECIZNO OBJAVLJIVANJE SVIH ZNAAJNIH RAUNOV. POLITIKA KOJE SU SE PRIMJENIVALE. Izbor raunovodstvenih politika uz punu odgovornost obavlja menedment poduzea i to na prijedlog raunovodstvenog strunjaka. Osnovni ranvd. izvjetaji u odnosu na vanjske korisnike se moraju zasnivati na izabranim rnvdstv. politikama. Za unutarnje potrebe (potrebe menadmenta) nain i oblik sastavljanja se moe prilagoditi potrebama poduzea. Raunovodstvene se politike moraju provoditi, primjenjivati i objavljivati u predgovoru financijskih izvjetaja. Raunovodstvene politike su dugorone tj. ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. Eventualne izmjene u raunovodstvenim politikama poduzea mogu nastati: 1. izmjenom zakonskih propisa 2. izmjenom nacionalnih ili meunarodnih standarda 3. ako bi promjena raunovodstvenih politika znaajnije djelovala na poboljanje kvalitete financijskih izvjetaja. Znaajne raunovodstvene politike na podrujima: 1. dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina kod kratkoronog aspekta (1 godina kao obraunsko razdoblje) kod razliitih metoda amortizacije mijenja se troak amortizacije po obraunu. Metode: Linearna 25% 25% 25% 25% Progresivna 50% 25% 15% 10% Degresivna 10% 15% 25% 50%

2. zalihe metode FIFO, LIFO, HIFO i metoda ponderirane (prosjene) cijene razliite metode daju razliite trokove i razliitu visinu trokova 3. dugorona rezerviranja 4. priznavanje prihoda i otpisi potraivanja

VJEBE poduzee na poetku godine ima sljedee vrste imovine, obveza i kapitala: oprema 250.000, ispravak vrijednosti opreme 80.000, dani dugoroni krediti 70.000, zalihe sirovina 20.000, zalihe gotovih proizvoda (60 kom) 60.000, potraivanja od kupaca 30.000, novac 17.000, 45

upisani kapital 199.000, zadrana dobit 48.000, primljeni dugoroni krediti 60.000, dobavljai 35.000, primljeni kratkoroni krediti 25.000 poslovni dogaaji u sijenju: 1. u proizvodnju izdano sirovina u vrijednosti 20.000 2. primljena faktura za potroenu el. energiju 4.000 3. isplaene plae za protekli mjesec 15.000 4. obraunata amortizacija opreme 5.000 5. nabavljeno sirovina vrijednosti 10.000 za to je primljena faktura dobavljaa 6. proknjiite prijenos trokova na proizvodnju 7. dovreno je 40 kom proizvoda te je obraunom utvreno da trokovi u dovrenim proizvodima iznose 40.000 8. prodano 20 kom proizvoda i ispostavljena faktura kupcu na 30.000; razduite zalihe gotovih proizvoda 9. primljen je novi namjetaj i faktura dobavljaa na 30.000 10. naplaeno potraivanja od kupaca u iznosu od 60.000 te je plaena obveza dobavljaima u iznosu 50.000 11. utvrdite rezultat poslovanja 12. proknjiite raspodjelu dobiti - 20% poreza 13. donijeta je odluka o raspodjeli neto dobiti 30% ulagaima, ostatak predstavlja zadranu dobit

46

IMOVINA Oprema Ispravak vrijednosti opreme 80.000 5.000 (4)

IZVORI IMOVINE Kapital 199.000 Zadrana dobit

250.000 (9) 30.000

48.000 5.600 (13a)

Potraz.dugor. krediti 70.000

Zalihe sirovina 20.000 20.000 (1)

P
Obveze za dugor. kredite 60.000

(5) 10.000

Dobavljai 35.000 4.000 (2) 10.000 (5) 30.000 (9)

(10A) 50.000

Zalihe gotovih proizvoda

Potraz.od kupaca 30.000 60.000 (10)

60.000 (60 kom) 20.000 (8) (7) 40.000 (40kom)

(8a) 30.000

D
Proizvodnja u toku 40.000 (7)

Obveze za kratkor.kredite 25.000

Obveze za porez 2.000 (12)

D
17.000 (10) 60.000

Novac 15.000 (3) 50.000 (10a)

P D
Obveze za vlasnicima 2.400 (13)

(6A) 44.000

Troak sirovina (1) 20.000 20.000 (6)

Troak el.energije (2) 4.000 4.000 (6)

Trokovi plae (3) 15.000 15.000 (6)

Trokovi amortizacije (4) 5.000 5.000 (6)

Prijenos trokova

Rashodi gotovih proizvoda

Prihod od prodaje got.przvd.

DRazlika prihoda i rashoda P

(11) 20.000 (11b) 10.000 30.000 (11a)

(6) 44.000

44.000 (6A)

(8) 20.000

20.000 (11)

(11a) 30.000

30.000 (8a)

Dobit prije oporezivanja

Dobit poslije oporezivanja (13) 2.400 (13a) 5.600 8.000 (12a)

(12) 2.000 (12a) 8.000

10.000 (11b)

Izvjetaj o dobiti za razdoblje sijeanj 1) 2) 3) Prihodi od prodaje gotovih proizvoda Promjene zaliha na poetku razdoblja* Trokovi poslovanja a) troak sirovina 20.000 b) troak el.energije 4.000 c) troak plaa 15.000 d) troak amortizacije 5.000 30.000 60.000 (44.000)

47

4) 5) 6) 7) 11)

Promjena zaliha na kraju razdoblja** (84.000-60.000= 24.000 stvarni skok zaliha) Rashodi od prodaje gotv.proizvoda (44.000-24.000) Dobit prije oporezivanja Porez 20% Dobit nakon oporezivanja

84.000 20.000 10.000 (2.000) 8.000

*U poetnoj aktivi: - zalihe got.proizvoda = 60.000 **U zavrnoj aktivi: - zalihe got.proizvoda =80.000 - zalihe proizvodnje u tijeku = 4.000

VJEBE Poduzee na dan 1.1.xxxx ima sljedee stanje imovina, obveza i kapitala: oprema 200.000, ispravak vrijednosti opreme 50.000, zalihe sirovina 40.000, zalihe gotovih proizvoda (80 kom) 80.000, potraivanja od kupaca 70.000, dani dugoroni krediti 70.000, novac 105.000, dobavljai 95.000, obveze za kratkorone kredite 120.000, obveze za poreze 20.000, zadrana dobit 90.000, obveze za dividende 40.000, upisani kapital 150.000 u toku obraunskog razdoblja nastali su sljedei poslovni dogaaji: 1. naplaeno potraivanje od kupaca (prodani gotovi proizvodi) u iznosu 30.000 2. primljena faktura za potroenu energiju 10.000 3. nabavljena oprema za to je dobavlja izdao fakturu na 30.000 4. primljeno je 60.000 na ime odobrenog dugoronog kredita 5. u proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 30.000 6. plaena je obveza za porez 20.000 7. plaene obveze prema dobavljaima 45.000 (30.000 za nabavku opreme) 8. vraen dio kratkoronog kredita u iznosu 30.000 kn (od ega je kamata 3000) 9. kupljene su dionice poduzea B za 30.000 10. prodan stroj S i ispostavljena faktura kupcu 10.000. knjigovodstveni podaci za prodani stroj: troak nabave 20.000 kn, ispravak vrijednosti 15.000. kupac je podmirio svoju obvezu
oprema S=200.000 (3) 30.000 ispravak vrijednosti opreme 15.000 (10') S=50.000 8.000 (12) S=43.000 potraivanja od kupaca S=70.000 30.000 (1) (10'') 10.000 10.000 (10) (17) 140.000 120.000(18) S=60.000 zalihe sirovina S=40.000

20.000 (10') S= 210.000

30.000 (5) S=10.000

zalihe gotovih proizvoda S=80.000 50.000 (17') (16) 60000 S=90.000

dani dugoroni krediti S=70.000 16.000 (14) S=54.000

novac

dionice

proizvodnja u tijeku

48

S=105.000 (1) 30.000 (4) 60.000 (10'') 10.000 (14) 20.000 (18) 120.000

20.00 (6) 45.000 (7) 30.000 (8) 30.000 (9) 40.000 (13) 20.000 (13') S=160.000

(9) 30.000 S=30.000

(15') 88.000

60.000 (16) S=28.000

kapital S=150.000

zadrana dobit S=90.000

obveze prema dobavljaima (7) 45.000 S=95.000 10.000 (2) 30.000 (3) S=90.000 obveze za porez (6) 20.000 S=20.000 19.200 (22) dobit tekue godine 76.800 (23)

obveze za kratkoro.kredite (8) 27.000 S=120.000 S=93.000 obveze za dugoro.kredite 60.000 (4) S=60.000

obveze za dividende (13) 40.000 S=40.000 = obveze za plae (13') 20.000 40.000 (11) S=20.000

troak el.energije (2) 10.000 10.000 (15)

troak sirovina (5) 30.000

30.000 (15)

rashod od kamata (8) 3.000 3.000 (19')

prihod od prodaje DI (20) 10.000 10.000 (10) troak amortizacije (12) 8.000 8.000 (15) prihodi od prodaje GP (19) 140.000 140.000 (17)

rashod od prodaje DI (10') 5.000 5.000 (20') prihod od kamata (19) 4.000 4.000 (14) rashodi od prodaje GP (17') 50.000 50.000 (19')

troak plaa (11) 40.000

40.000 (15)

prijenos trokova na proizvdnj. (15) 88.000 88.000 (15') razlika prih i rash iz redovne ak. (19') 53.000 144.000 (19) (19'') 91.000 dobit iz izvanred. aktivnosti (21) 5.000 5.000 (20'')

dobit iz redovne aktivnosti (21) 91.000 91.000 (19'')

razlika prih i rash iz izvaredne (20') 5.000 10.000 (20) (20'') 5.000 96.000*20% = 19.200

ukupna dobit prije poreza (22) 19.200 96.000 (21) (22') 76.800

dobit nakon poreza (23) 76.800 76.800 (22')

49

naziv konta oprema ispravak vrijednosti dani dugor.krediti dionice zalihe sirovina zalihe proizv.u toku zalihe GP potr. od kupaca novac UKUPNO kapital zadrana dobit dobit tekue god dobavljai dugor.kred kratk.kred obveze za dividend. obveze za poreze obveze za plae UKUPNO

poetno stanje D P 200.000 50.000 70.000 40.000 80.000 70.000 105.000 515.000 150.000 90.000 95.000 120.000 40.000 20.000 515.000

promet u toku razdoblja D P 30000 20000 15000 8000 16.000 30.000 30000 88000 60000 60.000 50.000 150.000 160.000 240.000 185.000

promet s ukljuenim poetnim st. D P 230.000 20.000 15.000 58.000 70.000 16.000 30.000 0 40.000 30.000 88.000 60.000 140.000 50.000 220.000 160.000 345.000 185.000 0 0 0 45.000 0 27.000 40.000 20.000 0 150.000 90.000 76.800 135.000 60.000 120.000 40.000 39.200 20.000

45.000 27.000 40.000 20.000

76.800 40.000 60.000

19.200 20.000

stanje na kraju razdoblja D P 210.000 43.000 54.000 30.000 10.000 28.000 90.000 60.000 160.000 599.000 150.000 90.000 76.800 90.000 60.000 93.000 0 19.200 20.000 599.000

izvjetaj o dobiti za razdoblje 01.01. - 31.12.

1. 2. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda Trokovi proizvodnje 88.000 - troak elektrine energije 10.000 - troak sirovina 30.000 - troak amortizacije 8.000 - troak plaa 40.000 Promjene u vrijednosti zaliha* -38.000 Rashodi od prodaje gotovih proizvoda Prihodi od kamata Rashodi od kamata Dobit prije oporezivanja iz redovne aktivnosti Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine Rashodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine Dobit prije oporezivanja iz izvanredne aktivnosti Ukupna dobit prije oporezivanja (7+10) Porez 20% Dobit nakon oporezivanja
konano stanje 28.000 90.000

140.000

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

(50.000) 4.000 (3.000) 91.000 10.000 (5.000) 5.000 96.000 (19.200) 76.800

poetno stanje proizvodnja u toku 0 zalihe gotov.pr. 80.000

50

80.000

118.000

= -38.000*

VJEBE poetno stanje imovine i izvora imovine: zalihe sirovina 35.000, obveze za porez iz dobiti 30.000, obveze po osnovi udjela u rezultatu 45.000, oprema - troak nabave 600.000, ispravak vrijednosti opreme 370.000, ulaganja u dugorone VP (obveznice) 75.000, zalihe gotovih proizvoda (50 kom) 50.000, obveze po izdanih dugoronim VP (obveznicama) 69.000, primljeni kratkoroni krediti 75.000, dani dugoroni krediti 105.000, kapital 309.000, zadrana dobit 185.000, potraivanja od kupaca 20.000, novac ? novac= 188.000 poslovni dogaaji: 1. plaena je obveza za obraunati porez iz dobiti i plaena je obveza po osnovi udjela u rezultatu 2. naplaene su kupljene obveznice - iznos anuiteta je 25.000, a od toga kamata 5.000 3. u proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 35.000 4. primljena je faktura za tekue odravanje postrojenja 48.000 5. prodan je stroj i ispostavljan je faktura kupcu na 30.000. knjigovodstveni podaci: troak nabave 210.000, ispravak vrijednosti 198.000 6. obraunata je amortizacija opreme 30.000 7. podmirena je obveza po kratkoronom kreditu u iznosu 50.000 od ega je kamata 5.000 8. naplaeno je potraivanje po danom dugoronom kreditu u iznosu od 45.000 kn, od ega je kamata 10.000 kn 9. proknjiite prijenos trokova na proizvodnju 10. u toku razdoblja na skladite je predano 100 kom gotovih proizvoda na koje je obraunom utvreno da otpada 100.000 ukupnih trokova proizvodnje 11. prodano je 120 kom gotovih proizvoda za to je ispostavljena faktura kupcu na 210.000 kn. proknjiiti razduenje skladita gotovih proizvoda 12. kupci su doznaili na ime plaanja 205.000 kn 13. utvrdite i raunovodstvo prikaite dobit, porezna stopa 35%
naziv konta oprema ispravak vrijednosti dani dugor.krediti obveznice zalihe sirovina zalihe proizv.u toku zalihe GP potr. od kupaca novac UKUPNO kapital zadrana dobit obveznice dobavljai poetno stanje D P 610.000 370.000 105.000 75.000 35.000 50.000 20.000 188.000 713.000 309.000 185.000 69.000 promet u toku razdoblja D P 210.000 198.000 30.000 35.000 20.000 35.000 113000 100.000 100.000 120.000 240.000 205.000 275.000 125.000 promet s uklju. poetnim st. D P 610.000 210.000 198.000 400.000 105.000 35.000 75.000 20.000 35.000 35.000 113.000 100.000 150.000 120.000 260.000 205.000 463.000 125.000 0 0 0 0 309.000 261.700 69.000 48.000 stanje na kraju razdoblja D P 400.000 202.000 70.000 55.000 0 13.000 30.000 55.000 338.000 759.000 309.000 261.700 69.000 48.000

76.700 48.000

51

kratk.kred obveze s osn.udjela obveze za poreze UKUPNO

75.000 45.000 30.000 713.000

45.000 45.000 30.000

41.300

45.000 45.000 30.000

75.000 45.000 71.300

30.000 0 41.300 759.000

izvjetaj o dobiti za razdoblje 1.1. do 31.12 A I 1 2 3 REDOVNA AKTIVNOST Poslovni prihodi i rashodi Prihodi od prodaje gotovih proizvoda Promjena zaliha na poetku razdoblja 50.000 Trokovi poslovanja: 113.000 - trokovi sirovina 35.000 - trokovi odravanja 48.000 - trokovi amortizacije 30.000 Promjena zaliha na kraju razdoblja 7.000
Proizv. u toku Zalihe got.pr. Poetno st. 0 50.000 50.000 Konano st 13.000 30.000 43.000 = 7.000

210.000

5 II 6 7 8 B 9 10 11 C D E

Rashodi od prodaje gotovih proizvoda (3+4) Financijski prihodi i rashodi Prihodi od kamata Rashodi od kamata Dobit iz redovne aktivnosti IZVANREDNA AKTIVNOST Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine Rashodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine Dobit iz izvanredne aktivnosti UKUPNA DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (8+11) POREZ 35% DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

(120.000) 15.000 (5.000) 100.000 30.000 (12.000) 18.000 118.000 (41.300) 76.700

VJEBE U gl.knjizi poduzea JAMB na dan 31.12.200x nalaze se sljedei podaci: - zalihe sirovina 60.000 - potraivanja od kupaca 34.000 - graevinski objekti 225.000 - ispravak vrijednosti graevinskih objekata 115.000 - novac 46.000 - primljeni kratkoroni krediti 35.000 - obveze prema dobavljaima 69.000 - kupljeni komercijalni zapisi 35.000 - dani dugoroni krediti 104.000 - uloeni kapital 300.000 - oprema 180.000

52

- ispravak vrijednosti opreme - izdani ekovi - zadrana dobit - obveze po osnovi udjela u rezultatu

95.000 10.000 x 15.000

Nastali su sljedei dogaaji: 1. plaena je obveza po osnovi udjela u rezultatu 2. naplaeni su komercijalni zapisi u iznosu 25.000, od ega je kamata 5.000 3. u proizvodnju je izdano materijala u vrijednosti 45.000 kn 4. prodan je stroj i ispostavljena faktura kupcu na 35.000 kn. Knjigovodstveni podaci za prodani stroj su sljedei: troak nabave 65.000, ispravak vrijednosti 28.000 5. podmirena je obveza po kratkoronom kreditu iznosu 20.000 od ega je kamata 3.000 6. obraunata je plaa zaposlenima u iznosu 56.000 7. primljena je faktura za utroenu energiju na 8.000 8. proknjiite prijenos trokova na proizvodnju 9. u toku razdoblja, na skladite je predano 100 kom gotovih proizvoda na koje je obraunom utvreno otpada 100.000 ukupnih trokova proizvodnje 10. prodano je 80 komada gotovih proizvoda za to je ispostavljena faktura kupcu na 190.000kn. proknjiite razduenje skladita gotovih proizvoda za prodane gotove proizvode 11. kupci su doznaili na ime plaanja 69.000 12. utvrdite i raunovodstveno prikaite dobit. Obraunajte porez 20%.
Zalihe sirovina 45.000 (3) Potraivanja od kupaca 34.000 69.000 (11) (4) 35.000 (10) 190.000 Ispravak vrij. gra.objk. 115.000 15.000 (1) 20.000 (5) Kupljeni komerc.zapisi 35.000 20.000 (2)

60.000

Graevinski objekti 225.000 Novac 46.000 (2) 25.000 (11) 69.000

Dani dugoroni krediti 104.000 Oprema 180.000 Ispravak vrijednosti opreme (4b) 28.000 95.000 Zalihe gotovih proizvoda (9) 100.000 80.000 (10b)

65.000 (4b)

Proizvodnja u toku (8) 109.000 100.000 (9)

Primljeni krt.krediti

(5) 17.000

35.000

53

Obveze prema dobavljaima (7) 8.000 69.000 Uloeni kapital 300.000 Obveze za plae Izdani ekovi 10.000 Obveze za porez Zadrana dobit 45.000 88.000 (18) 22.000 (17) 56.000 (6) Obveze vlasnicima (1) 15.000 15.000

Prihod od kamata (12) 5.000 5.000 (2) Trokovi sirovina (3) 45.000

Rashodi prodanih GP (10b) 80.000 80.000 (12b)

Prihodi od prodaje DMI (14) 35.000 35.000 (4) Rashodi prodaje DMI (4b) 37.000 37.000 (14b) Trokovi kamata (5) 3.000 Trokovi plae (6) 56.000 Troak energije (7) 8.000 Obveze za plae 56.000 (6) Prijenos trokova x 109.000 (8) Prihodi od prodaje (12) 190.000 190.000 (10)

Razlika prihoda i rashoda iz RA (12b) 83.000 195.000 (12) (13) 112.000

Dobit iz RA (16)112.000

112.000 (13)

3.000 (12b)

Razlika prihoda i rashoda iz IA (14b) 37.000 35.000 (14) 2.000 (15) Gubitak iz IA (15) 2.000

x 2.000 (16)

x Ukupna dobit prije oporez. (17) 110.000 110.000 (16) 110.000 * 20% = 22.000 110.000 22.000 = 88.000 Dobit nakon oporezivanja (18) 88.000 88.000 (17)

IZVJETAJ O DOBITI za prvo polugodite (1.1.-30.06.) 1. Prihodi od prodaje got.proizvoda 2. Trokovi proizvodnje - trokovi el.energije 8.000 - trokovi sirovina 45.000 - trokovi plaa 56.000

190.000 109.000

54

3. Promjene u vrijednosti zaliha proizvodnja u toku zalihe gotovih proizvoda

-29.000

0 9000 0 20.000 0 29.000=-29.000 4. Rashodi od prodaje gotovih proizvoda (80.000) 5. Prihodi od kamata 5.000 6. Rashodi od kamata (3.000) 7. Prihodi od prodaje dugotrajne mat.imovine 35.000 8. Rashodi od prodaje dugotrajne mat.imovine (37.000) 9. Dobit prije oporezivanja 110.000 10. Porez (22%) (22.000) 11. Dobit nakon oporezivanja 88.000

VJEBE RAZGRANIENJE POJMOVA RASHODA, TROKOVA I IZDATAKA Primjer 1. Poduzee Sava tijekom mjeseca sijenja kupuje robu za svoje zalihe i a) plaa je gotovinom u iznosu 5000 kn b) nabavlja uz odgodu plaanja od 15 dana (unutar sijenja) u iznosu 20.000 kn U veljai je s zaliha prodano robe u iznosu od 15.000 kn U oujku su prodane ostale zalihe Razmotrite stanje izdataka, rashoda, imovine krajem sij, velj i ou.
novac 5.000 (1) 20.000 (3) sijeanj zalihe (1) 5.000 (2) 20.000 dobavljai (3)20.000 Troak nabave zaliha (4) 15.000 (5) 10.000

15.000 (4) 10.000 (5) veljaa 10.000 15.000 0

20.000 (2)

imovina rashod
izdatak

25.000 0
25.000

imovina rashod
izdatak

imovina rashod
izdatak

oujak 0 10.000 0

Primjer 2. Poduzee Kupa posjeduje: - izdatke za istraivanje i razvoj 10.000 kn - zgradu nabavljenu za 1.000.000 kn - opremu nabavljenu za 500.000 kn Izdaci za I i R nastali pri pronalasku novog proizvoda se razgraniavaju na predvieno razdoblje proizvodnje novog proizvoda od 5 godina. Procijenjeni korisni vijek uporabe za zgradu je 50 god, a opremu 10 god. Svake godine dospijeva razmjerni dio troka nabave dugotrajne imovine - rashod amortizacije.
IiR 10.000 zgrada 1.000.000 oprema 500.000

2.000 (1)

55

10.000/5 = 2.000 ispravak vrij. zgrade 20.000 (2)

1.000.000/50 = 20.000 ispravak vrij. opreme 50.000 (3)

500.000/10=50.000 troak amotrizacije (1) 2.000 (2) 20.000 (3) 50.000 72.000 godinje

Primjer 3. a) radnicima je obraunata neto plaa za 11 mjesec u iznosu 100.000 kn koja e biti isplaena u 12. mjesecu. provedite knjienje u 11 i 12 mjesecu
11 mj
obveze za plae 100.000 (1) troak plaa (1) 100.000 rashod izdatak 100.000 0

12 mj obveze za plae (2) 100.000

S=100.000

novac S=x

100.000 (2)

rashod izdatak

0 100.000

b) primljena je faktura za potroenu el.energiju u iznosu 10.000 kn za 11 mj s dospijeem plaanja u 12 mj. provedite knjienje
11 mj
dobavljai 10.000 (1) troak elek.energije (1) 10.000

12 mj dobavljai (2) 10.000

S=10.000

novac S=x

10.000 (2)

c) primljena faktura na 25.000 kn za izlobeni prostor na ZV koji je odran u 9 mj. dospijee plaanja 15.11., provedite knjienje
9 mj
dobavljai 25.000 (1) troak sajma (1) 25.000

10 mj dobavljai S=25.000

11 mj dobavljai (2) 25.000

S=25.000

novac S=x

25.000 (2)

56

Primjer 4. poduzee Sunja uplauje 31.12.2012 dvogodinju policu osiguranja u iznosu 80.00 kn (za 2013. i 2014. godinu). provedite knjienje uplate osiguranja i rashoda tijekom razdoblja trajanja osiguranja.
2012
novac S=x 80.000 (1)

2013
unapr.pla.osiguranje S=80.000 40.000 (1) troak osiguranja (1) 40.000 izdatak rashod imovina 0 40.000 40.000

2014
unapr.pla.osiguranje S=40.000 40.000 (2) troak osiguranja (2) 40.000 izdatak rashod imovina 0 40.000 0

unaprijed pla.osiguranje (1) 80.000 izdatak rashod imovina 80.000 0 80.000

Primjer 5. predvieni trokovi grijanja za tekuu godinu su 100.000 kn. rashode priznajemo kvartalno, ravnomjerno. primljene su fakture: - u veljai na 30.000 - u travnju 35.000 - u listopadu 15.000 - u prosincu 25.000
dobavljai 30.000 (1)
35.000 (3) 15.000 (6) 25.000 (7) obraunati trokovi (1) 30.000 25.000 (2) (3) 35.000 25.000 (4) (6) 15.000 25.000 (5) (7) 25.000 25.000 (8) 105.000 100.000 5.000 (9) trokovi grijanja (2) 25.000 (4) 25.000 (5) 25.000 (8) 25.000 (9) 5.000

Primjer 6. poduzee je ustanovilo 31.12. da nije dobilo fakture za rashode koji su nastali u poslovanju tekue godine: - rashodi zakupnine 25.000 - rashodi platnog prometa 5.000 - rashodi reklame i propagande 15.000 idue godine su fakture primljene i plaene
2012.g. obraunati trokovi 25.000 (1)
5.000 (2) 15.000 (3)

trokovi zakupnine (1) 25.000

tr. platnog prometa (2) 5.000

tr. reklame i propagande (3) 15.000

2013.g.

57

obraunati trokovi (1) 25.000 S = 45.000

(2) 5.000 (3) 15.000

dobavljai (4) 45.000

25.000 (1) 5.000 (2) 15.000 (3)

novac S=x

45.000 (4)

Primjer 7. poduzee Raa posjeduje neosiguran stroj u iznosu troka nabave 160.000, ispravka vrijednosti 60.000, koji je uniten u poaru. evidentirajte izvanredni rashod. isto poduzee je u sporu s kupcem Odra zbog neizmirenog potraivanja u iznosu od 10.000 kn. malo vjerojatno e dobiti spor. evidentirajte rashod.
oprema (stroj) S = 160.000 ispravak vrijed. stroja (1) 60.000 S = 60.000 izvanredni rashod (1) 100.000

160.000 (1)

potraivanja od kupaca S = 10.000

ispravak vrijed. potraivanja 10.000 (2)

rashod po osnovi vrijed. usklaiv. potraivanja (2) 100.000

VJEBE Na poetku razdoblja poduzee KLM ima sljedee stanje imovine, obveza i kapitala: oprema 400.000, ispravak vrijednosti opreme 75.000, zalihe sirovina 80.000, zalihe gotovih proizvoda (60 kom) 60.000, potraivanja od kupaca 70.000, kratkorona ulaganja u VP 110.000, novac 135.000, upisani kapital 350.000, zadrana dobit 80.000, izdane obveznice 152.000, primljeni kratkoroni krediti 60.000, obveze prema zaposlenima 40.000, obveze prema dobavljaima 30.000, obveze za dividende 68.000 poslovni dogaaji u razdoblju: 1. naplaeni su kupljeni komercijalni zapisi u svoti od 50.000 kn od ega je kamata 5.000 2. kupljene su dionice poduzea BVG 25.000 3. naplaeno potraivanje od kupaca u iznosu 60.000 kn od ega je 40.000 za prodane gotove proizvode, a 20.000 za prodanu opremu 4. isplaene su dividende 68.000 5. plaene obveze dobavljaima 30.000 6. u proizvodnu je utroeno sirovina u vrijednosti od 50.000 7. primljena faktura za utroenu energiju od 12.000 8. nabavljen novi stroj za to je primljena faktura dobavljaa 45.000. plaeno je dobavljau 9. vraen je kratkoroni kredit u svoti od 30.000 kn, od ega je obraunata i plaena kamata u svoti od 4.000 kn 10. isplaene su plae zaposlenima u iznosu 40.000 i obraunata plaa u iznosu 45.000 11. obraunata je amortizacija opreme u iznosu 5.000 12. tijekom razdoblja je dovreno 80 kom proizvoda. obraunom je utvreno da trokovi u dovrenim proizvodima iznose 88.000 13. prodano je 90 kom i ispostavljena faktura kupcu na 130.000. evidentirajte smanjenje zaliha za prodanu koliinu (obraun trokova zaliha FIFO metodom)

58

14. utvren je financijski rezultat, porezna osnovica je jednaka raunovodstveno ostvarenoj dobiti. porezna stopa 35%
oprema S=400.000 (8) 45.000 ispravak vrijednosti opreme S=75.000 5.000 (11) zalihe sirovina S=80.000 50.000 (6)

zalihe gotovih proizvoda S=60.000 60.000 (12') 88.000 33.000 93.000 (13')

potraivanja od kupaca S=70.000 60.000 (3) (13) 130.000

kratkoro.ulag. U VP S=110.000 45.000 (1)

novac S=135.000 (1) 50.000 (3) 60.000 (9) 30.000

25.000 (2) 68.000 (4) 30.000 (5) 45.000 (8') 40.000 (10)

ulaganje u dionice (2) 25.000

proizvodnja u toku (12)112.000 88.000 (12')

kapital S=350.000

zadrana dobit S=80.000 24.700 (16) obveze prema zaposlenima (10) 40.000 S=40.000 45.000 (10') obveze za porez 13.300 (15)

obveze za izdn. obveznice S=152.000

obveze za kratkoro.kredite (9)26.000 S=60.000

obveze prema dobavljaima (5) 30.000 S=30.000 (8') 45.000 12.000 (7) 45.000 (8)

obveze za dividende (4) 68.000 S = 68.000

prihod od kamata (14) 5.000 5.000 (1)

troak sirovina (6) 50.000 50.000 (12)

troak el.energije (7) 12.000 12.000 (12)

rashodi od kamata (9) 4.000 4.000 (14') prijenos trokova na proizvdnj. (12) 112.000 112.000 (12) razlika prih. i rash iz redovne ak. (14') 97.000 135.000 (14) (14'')38.000

troak plaa (10) 45.000

45.000 (12)

troak amortizacije (11) 5.000 5.000 (12) rashodi od prodaje GP (13') 93.000 93.000 (14')

prihodi od prodaje GP (14) 130.000 130.000 (13) dobit prije poreza (15) 13.300 38.000 (14'') (15') 24.700

38.000 * 35% = 13.300

59

dobit nakon oporezivanja (16) 24.700 24.700 (15')

BILANCA NA DAN 31.1.XXXX AKTIVA Dugotrajna imovina Materijalna imovina oprema ispravak vrijednosti opreme Financijska imovima dionice Kratkotrajna imovina Zalihe Zalihe sirovina zalihe proizvodnje u toku zalihe gotovih proizvoda Potraivanja potraivanja od kupaca Financijska imovina ulaganja u kvp (KZ) Novac 1.novac na raunima u banci UKUPNA AKTIVA 70.000,00 110.000,00 140.000,00 65.000,00 poetni iznos konani iznos A I 1 2 PASIVA Kapital i rezerve Kapital upisani kapital zadrana dobit poetni iznos konani iznos

A II 1 2 III 1 B I 1 2 3 II 1 III 1 IV

400.000,00 75.000,00

445.000,00 80.000,00 25.000,00

350.000,00 80.000,00

350.000,00 104.700,00

B 1 80.000,00 60.000,00 30.000,00 24.000,00 55.000,00

dugorone obveze obveze za dvp (obveznice) kratkorone obveze obveze prema dobavljaima obvezez za kratk. Kredite obveze za plae obveze za dividende obveze za porez

152.000,00

152.000,00

C 1 2 3 4 5

30.000,00 60.000,00 40.000,00 68.000,00

12.000,00 34.000,00 45.000,00 13.300,00

135.000,00 780.000,00

7.000,00 711.000,00

UKUPNA PASIVA

780.000,00

711.000,00

RAUN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od do A) PRIHODI IZ OSNOVNE AKTIVNOSTI 1. prihodi od prodaje gotovih proizvoda B) RASHODI IZ OSNOVNE AKTIVNOSTI 1. poetne zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda 60.000 2. trokovi proizvodnje u razdoblju 112.000 - trokovi sirovina 50.000 - trokovi energije 12.000 - trokovi plaa 45.000 - trokovi amortizacije 5.000 3. konane zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda 79.000 (60.000 - 79.000 = - 19.000) C) FINANCIJSKI PRIHODI D) FINANCIJSKI RASHODI E) DOBIT/GUBITAK IZ REDOVNE AKTIVNOSTI (A+C) - (B +D) F) IZVAREDNI PRIHOD G) IZVANREDNI RASHOD H) DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNE AKTIVNOSTI I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

130.000 (93.000)

5.000 (4.000) 38.000

38.000

60

J) POREZ NA DOBIT K) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

(13.300) 24.700

PD 1 2 3 4 5 8' 9 10 NT

Poslovna aktivnost + 5.000 + 40.000 - 30.000

Investicijska aktivnost + 45.000 - 25.000 + 20.000

Financijska aktivnost

- 68.000 - 45.000 - 4.000 - 40.000 - 29.000 - 26.000 - 5.000 - 94.000

A) POSLOVNA AKTIVNOST 1. naplata potraivanja od kupaca za prodane gotove proizvode 2. primci na osnovu kamata 3. isplate dobavljaima 4. isplate zaposlenima 5. isplate na ime kamata isti novani tok od poslovne aktivnosti B) INVESTICIJSKA AKTIVNOST 1. primici od prodaje opreme 2. primici od prodaje VP 3. izdaci za nabavu opreme 4. izdaci za kupnju dionica isti novani tok od investicijske aktivnosti C) FINANCIJSKA AKTIVNOST 1. otplata kratkoronog kredita 2. isplata dividende isti novani tok od financijske aktivnosti ISTI NOVANI TOK (A+B+C) NOVAC NA POETKU RAZODBLJA NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA

+ 40.000 - 5.000 - 30.000 - 40.000 - 4.000 - 29.000 + 20.000 + 45.000 - 45.000 - 25.000 - 5.000 - 26.000 - 68.000 - 94.000 -128.000 135.000 7.000

KONTNI PLAN Sistematizirani prikaz naziva i ifri konta. Vano organizacijsko sredstvo - olakava snalaenje i sistematizaciju u poslovnim knjigama povijesni razvoj: - 19.st Schmalenbach - 1945. propis o jednoobraznom knjigovodstvu, propisan jedinstveni kontni plan - 1993. ZOR, propisane samo bilanne sheme tj. okvir za definiranje KP slobodno formiranje KP

61

na definiranje KP utjeu zahtjevi internih i eksternih korisnika (propisane bilanne sheme i ostali propisi + interno zahtijevane informacije) Prilikom formiranja KP treba utvrditi: FORMALNI OKVIR I MATERIJALNI SADRAJ FORMALNI OKVIR - formalni izgled KP, kriteriji: dekadski, abecedni, kombinirani U svijetu je opeprihvaen dekadski sustav: 1 KP = 10 razreda (klasa) 0- 9 1 razred = 10 skupina konta (00-09, 10-19,...) 00 - 99 1 skupina konta = 10 konta (000-009, 100-109, ...) 000 - 999 1. razred 0 - 9 2. skupina konta 00 - 99 3. sintetika konta (osnovna) 000 - 999 4. analitika konta 0000 - 9999 MATERIJALNI SADRAJ - odreuje strukturu konta unutar KP, redoslijed unosa pozicija, kriteriji: bilanni, funkcionalni, kombinirani Bilanni kriterij unosa pozicija u KP znai da se prati redoslijed pozicija financijskih izvjetaja Funkcionalni kriterij - prati se proces poslovanja razredi: 0 - dugotrajna imovina i gubitak 1 - novac, kratkorona potranja, kratkorona financijska imovina i aktivna vremenska razgranienja 2 - kratkorone obveze i pasivna vremenska razgranienja 3 - zalihe - sirovine i materijali, rezervni dijelovi, predujmovi za zalihe 4 - trokovi 5 - interni obraun 6 - proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i predujmovi za robu 7 - rashodi i prihodi 8 - rezultat poslovanja 9 - kapital, dugorone obveze i izvanbilanni zapisi DUGOTRAJNA IMOVINA - pojam, klasifikacija, obiljeja i razlika od kratkotrajne prethodno navedeno PROCESI: 1) NABAVA 2) ISKORITAVANJE (TROENJE) u poslovnim procesima 3) OTUENJA (LIKVIDACIJE) 1) Nabava nekretnina, postrojenja i opreme imovina moe biti steena na vie naina: a) kupovinom na tritu (vrijednost se utvruje prema trokovima nabave) b) izradom u vlastitoj reiji (vrijednost se utvruje prema trokovima proizvodnje) 62

c) razmjenom za drugo sredstvo d) darivanjem (dobivanjem sredstva bez naknade - evidentira se kao izvanredni prihod) e) inventurni viak - imovina koja nije u poslovnim knjigama Trokove nabave nekretnina, postrojenja i opreme ine izdaci vezani za njenu kupnju, izradu ili doradu. U trokove su ukljueni: - kupovna cijena (faktura dobavljaa) - carina i druge uvozne pristojbe za uvezena sredstva - porez na promet koji se ne vraa (nepovratni porez na promet) - svi izravni trokovi koji se mogu pripisati dovoenju sredstva u radno stanje za nesmetanu uporabu Svi eventualni trgovinski popusti i odbici odbijaju se od kupovne cijene. Uobiajeno je da se administrativni i drugi opi upravni rashodi ne smatraju sastavnim dijelom troka nabave osim ako se mogu dovesti u izravnu vezu s nabavkom sredstva. Dugotrajna imovina u uporabi Dugotrajna imovina u pripremi (005 - nematerijalna) 00 (025 - materijalna) 01 (015 - prirodna bogatstva) 02 x Y (zatvaramo Y x konto i x prenosimo) (elementi tr.nabave utovar, istovar, osiguranje, uvozne carine) 220 obveze prema dobav. x 100 novac na iro raunu S x bezgotovinska plaanja 102 novac u blagajni S x gotovinska pla.

klasifikacija dugotrajne imovine: - u pripremi - ne obraunava se amortizacija - u upotrebi (funkciji) - obraunava se amortizacija - izvan upotrebe (privremeno - zastoj u poslovanju, neki se proizvod ne proizvodi; trajno - slijedi proces otuenja, prodaja ili rashodovanje) dugotrajna imovina se evidentira po BRUTO KNJIGOVODSTVENOJ VRIJEDNOSTI: troak nabave, troak proizvodnje, procijenjena vrijednost (darivanje, inventurni viak) te je ona osnovica za obraun amortizacije. REZIDUALNA vrijednost imovine - na kraju vijeka (ostatak vrijednosti imovine) 2) Proces troenja DI - obrauna amortizacije amortizacija - vrijednosni izraz (iskaz) troenja dugotrajne imovine, izraunava se za sve oblike dugotrajne imovine s ogranienim vijekom upotrebe. 63

ne obraunava se za: zemljita, ume, rude, kulturnu batinu, umjetnika djela (nepotroiva imovina, obnovljiva imovina, iscrpljiva imovina) BRUTO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = NABAVNA VRIJEDNOST - trenutak nabave, povijesna vrijednost u iduem razdoblju) - REZIDUALNA VRIJEDNOST = OSNOVICA ZA OBRAUN AMORTIZACIJE revalorizacija imovine - u uvjetima inflacije, vrijednost imovine se poveava kao posljedica rasta ope razine cijena te se vrijednost mora aurirati kad stopa inflacija pree odreeni postotak kako bi odraavala stvarno stanje (tj. da ne bi bila podcjenjena) osnovica za amortizaciju je revalorizirana nabavna vrijednost; protutea u bilanci je poveanje kapitala kroz stavku revalorizacijska rezerva (dolazi do poveanja vlastitih izvora imovine) iznos amortizacije = (osnovica * stopa amortizacije) / 100 ili iznos amortizacije = osnovica * koeficijent amortizacije stopa amortizacije se izraunava na osnovi procijenjenog vijeka uporabe (%AM = 100 / n) primjer. n = 5 %AM = 100/5= 20% godinje elementi koji utjeu na vijek trajanja: - oekivano fiziko troenje imovine - zastarijevanje imovine (ekonomsko, zbog napretka znanosti i tehnologije; imovina moe biti upotrebljiva, moe se proizvoditi no zastarjela jer postoji novo bolje sredstvo pa se na starom ne isplati proizvoditi npr. raunalna tehnologija - zakonska ili neka druga ogranienja u koritenju imovine (npr. licenca) vijek upotrebe (n) - vrijeme u kojem se predvia upotreba i troenje: a) vremenski (broj godina) b) koliinski (broj uinaka) Metode amortizacije - matematiki postupci koji se primjenjuju pri izraunu amortizacijskih iznosa: 1) vremenske - vezano za procijenjeni vijek trajanja a) linearna - godinji iznosi su ravnomjerni (jednaki) kroz cijeli vijek b) progresivna - u prvom razdoblju najnie, u zadnjem najvie; npr. kada imovina prvih godina ne radi punim kapacitetom c) degresivna - u prvom razdoblju najvii, u zadnjem najnii; ubrzana amortizacija, poveava rashode u prvoj godini to smanjuje dobit i porez, 2) funkcionalna - obraun amortizacije prema uinku; nabavna vrijednost / koliina uinaka = troak amortizacije po jedinici uinka;

64

godinji iznos amortizacije = proizvedena (god) koliina uinaka * troak po jedinici (tj. jedinini troak amortizacije); ova je metoda pogodna za strojeve kada se moe procijeniti broj proizvedenih komada te prijevozna sredstva kada se moe procijeniti broj prijeenih kilometara bez obzira na primijenjenu metodu amortizacije na kraju vijeka upotrebe (kalkulativno gledano) imat emo jednake iznose amortizacije, razlika je u rasporedu amortizacijskih iznosa po godinama unutar korisnog vijeka trajanja u godinjim iznosima amortizacije obrauna amortizacije moe biti pojedinani (sredstva velike pojedinane vrijednosti) ili skupni (sredstva male pojedinane vrijednosti) 3) Proces otuenja (likvidacije) dugotrajne imovine 1. rashodovanje imovine - nastaje kada imovina vie nije u upotrebi a) ima knjigovodstvenu vrijednost - neamortizirana vrijednost b) nema knjigovodstvenu vrijednost
bruto knjigov. vrijd.imovine S=1000 1000 (a) S=1000 1000 (b) ispravak vrijednosti imovine (a) 800 S=800 (b) 1000 S=1000 rashodi - neotpisana vrij DMI (a) 200

2. prodaja DMI - ima obiljeje izvanrednog poslovnog dogaaja (zbog smanjenja proizvodnje, modernizacija postrojenja itd)
bruto knjigov.vrijednost S = 1000 1000 (1) ispravak vrijed.imov. (1) 700 S = 700 rashodi - neotpisana vrijednost (1) 300

prihodi od prodaje DMI 500 (2)

potra. od kupaca (2) 500

3. ustupanje imovine bez naknade - poduzee ima rashod u visini neotpisane imovine 4. inventurni manjak:
bruto knjigov.vrijednost S = 1000 1000 (1) ispravak vrijed.imov. (1) 900 S = 900 rashodi - inventurni manjak (1) 100

Dugotrajna nematerijalna imovina - teko prenosiva, teko ju je otuiti/prodati; prodaja ovakve imovine je najee vezana uz prodaju poduzea kao cjeline osnivaki izdaci - izdaci vezani za osnivanje poduzea: a) izdaci i studije za osnivanje poduzea - faktura projektanta b) izdaci za osposobljavanje kadrova c) izdaci za izradu akata poduzea (statuta)

65

d) interkalarne kamate navedeni se rashodi ne tretiraju kao rashod obraunskog razdoblja u kojem su nastali iz razloga to u tom obraunskom razdoblju nije bilo odnosnih prihoda izdaci za istraivanje i razvoj istraivanje - izvorno i planirano ispitivanje koje se poduzima s nadom da e doi do novih znanstvenih i tehnikih spoznaja razvoj - pretvaranje nalaza rezultata istraivanja u plan za proizvodnju novih ili znatno unaprjeenih proizvoda ili usluga Izdatke za istraivanje i razvoj ine: a) plae i trokovi osoblja uposlenog na projektu b) trokovi materijala i usluga c) amortizacija postrojenja i opreme koritene za potrebe projekta d) objektivna dodjela opih trokova raunovodstveni trokovi istraivanja i razvoja se mogu vremenski razgraniiti na budua razdoblja (tada se iskazuju kao pozicija DNI) ako je udovoljeno sljedeim kriterijima: 1. proizvod ili proces je jasno definiran i trokovi koji se odnose na taj projekt se mogu odvojeno identificirati (pratiti) 2. dokazana tehnika izvodivost proizvoda ili procesa 3. menadment poduzea ima jasnu namjeru da taj proizvod ili proces plasira na trite 4. postoji jasno 5. postoje odgovarajui resursi da se dovri taj projekt i proizvod (proces) plasira na trite u varijanti da izdaci za istraivanje i razvoj ne udovoljavaju navedenim kriterijima potrebno ih je iskazati kao rashod obraunskog razdoblja u kojem su nastali primjer. poduzee x pokrenulo je projekt istraivanja novog proizvoda i oekuje da e kroz razdoblje od 3 idue godine istraivanje rezultirati novim proizvodom. u tekuoj godini nastaju sljedei izdaci vezani za projekt: - obraunate su i isplaene plae zaposlenima u bruto iznosu za tu godinu 45.000 - obraunata je amortizacija objekata i opreme za koritene za projekt na godinjoj razini 60.000 - za potrebe projekta utroeno je raznog materijala s zaliha u vrijednosti 120.000 - prema obraunu utvreni iznos opih trokova koji se odnosi na projekt je 25.000 kapitalizacija izdataka: vremensko razgraniavanje izdataka (NDI)
izdaci za I i R (1) 450.000 (3) 60.000 (4) 120.000 (5) 25.000 029 ispravak vrijed. DI 60.000 (3) 270 obveze za obraunate plae (2) 450.000 450.000 (1) 100 iro raun S 450.000 (2)

310 zalihe materijala S 120.000 (4)

skupina konta 49 - prijenos trokova 25.000 (5)

66

Utjecaj na dobit tekueg razdoblja: dobit je vea za iznos izdataka (665.000) zato jer smo kroz tu poziciju imovine odgodili priznavanje izdataka u rashode. Ti izdaci e postati rashodi, obavlja se kroz obraun amortizacije koji tereti razdoblja u kojima ostvarujemo odnosne prihode, a to su prihodi od prodaje proizvoda, usluga procesa u novoj tehnologiji. 992 i 997 otvaraju se i zatvaraju zajedno VJEBE - evidencija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine Primjer 1. poduzee KLM je kupilo licenciju od poduzea PLP te primilo fakturu na 470.000 kn. Licenca je otkupljeno pravo za proizvodnju proizvoda Y za razdoblje od 1.1.2012 do 1.1.2017. licencija je aktivirana te je plaeno poduzeu PLP.
220 dobavlja (3) 470.000 470.000 (1) 005 nemat.im u pripremi (1) 470.000 470.000 (2) 003 licencija u upotrebi (2) 470.000

100 iro-raun S=x 470.000 (3)

Primjer 2. poduzee XYZ organiziralo je istraivaki rad na razvoju novog proizvoda. postoje uvjeti na temelju kojih je donesena odluka da se izdaci vezano za taj projekt a) kapitaliziraju (to znai da emo ih evidentirati kao imovinu) b) prikazuju kao trokovi poslovanja (evidentirati kao trokove) U toku razdoblja nastali su sljedei izdaci vezani za taj projekt: - vrijednost istraivakog rada u visini obraunatih bruto plaa osoblja na projektu 120.000 - utroeni materijal za potrebe projekta izdan s skladita 39.000 - obraunati razmjerni dio amortizacije koju snosi projekt: opreme 20.000 i graevinskih objekata 11.000 Rad na projektu se nastavlja u iduem obraunskom razdoblju (ili je projekt zavren)
a) kapitalizacija
005 nemat.im u pripremi (1) 120.000 [190.000 (4)] (2) 39.000 270 obveze za bruto plae 120.000 (1) 310 zalihe materijala S=x 39.000 (2)

(3) 31.000 zavreno!

029 isprav. vrijedn. DMI 31.000 (3) 001 istraivanje i razvoj (4) 190.000

67

b) trokovi poslovanja
270 obveze za bruto plae 120.000 (1) 470 trokovi bruto plaa 120.000 (1) 310 zalihe materijala S=x 39.000 (2)

400 utroak materijala (2) 39.000

029 isprav. vrijedn. DMI 31.000 (3)

430 troak amortizacije (3) 31.000

Primjer 3. od poduzea MGK primljen je narueni stroj i faktura za isti na 80.000 kn. transport stroja izvrilo je poduzee SDL za to je ispostavilo fakturu na 12.000 kn. Na ime osiguranja plaanja prijevozniku smo izdali ek. za utovar i istovar stroja plaeno je radnicima u gotovini 3.000 kn. plaena je obveza dobavljau MGK - isporuitelju stroja. plaena je obveza po izdanom eku. stroj je osposobljen za upotrebu.
220 dobavljai (3)12.000 80.000 (1) (5) 80.000 12.000 (2) 025 strojevi u pripremi (1) 80.000 95.000 (7) (2)12.000 (4) 3.000
210 obveze za izdane ekove (6) 12.000 12.000 (3)

102 blagajna S=x 3.000 (4)

100 iro-raun S=x 80.000 (5) 12.000 (6)

021 materijalna im. u upotrebi (7) 95.000

Primjer 4. Nabavljen je stroj i primljena je faktura dobavljaa u svoti 146.400 kn, u kojoj je nabavna vrijednost 120.000 kn, a PDV 26.400 kn. Primljena je faktura za prijevoz stroja u svoti 30.500 kn, u kojoj je vrijednost prijevoza 25.000 kn, a PDV 5.500 kn. Primljena je faktura za montau stroja u svoti 6.100 kn, u kojoj je vrijednost usluge montae 5.000 kn, a PDV 1.100 kn. Stroj je aktiviran (stavljen u upotrebu). Obraunan je PDV za povrat i izvrena je uplata na iro raun. Podmirene su obveze prema dobavljaima.
220 dobavljai (7) 183.00 146.400 (1)
30.500 (2) 6.100 (3)

025 strojevi u pripremi (1) 120.000 150.000 (4) (2) 25.000 (3) 5.000 186 potra. za povrat pdv (5) 33.000 33.000 (6) (y)33.000 15.000 (x)

180 PDV (pretporez) (1) 26.400 33.000 (5)

(2) 5.500 (3) 1.100 100 iro raun S =x 183.000 (7) (6) 33.000

021 stroj u upotrebi (4) 150.000

primjer izlazne fakture, obveze za PDV S = 15.000

68

280 obveze za PDV

(x) 15.000 (z) 34.000

S = 15.000

286 obveze za pl. PDV (y) 33.000 34.000 (z)

Primjer 5. Poduzee (investitor) gradi poslovnu zgradu. Predraunska vrijednost graevinskih radova prema projektu je 1.000.000 kn. Izvoau radova plaen je ugovoreni predujam (40% od predraunske vrijednosti) 400.000 kn. Izvoa radova ispostavio je prvu privremenu situaciju na iznos od 500.000 kn. Po odbitku danog predujma izvoau radova je plaena razlika. Primljena je druga obraunska situacija na 300.000 kn. Po primitku druge obraunske situacije plaeno je izvoau radova 300.000 kn iz odobrenog dugoronog kredita. Izvoa je zavrio gradnju i ispostavio konanu situaciju na ukupnu vrijednost objekta od 1.100.000 kn. Podmirena je obveza prema izvoau radova sa iro rauna. Primljena je faktura za ureenje okolia na 36.600 kn. Zgrada je stavljena u upotrebu. predraunsku vrijednost ne knjiimo - nemamo poslovnu ispravu kao temelj

026 dani predujmovi za DMI (1) 400.000 400.000 (3)

100 iro raun S =x 400.000 (1) 100.000 (3) 300.000 (7) 36.600 (9) 941 odobreni dugor. krediti 300.000 (5)

025 gra.objekti u pripremi (2) 500.000 1.136.000 (10) (4) 300.000 (6) 300.000 (8) 36.600

220 dobavljai (3) 500.000 (4) 300.000 (7) 300.000 (9) 36.600

500.000 (2)
300.000 (5) 300.000 (6)

020 zgrada u upotrebi (10) 1.136.100

36.600 (8)

Primjer 6. Poduzee ''CDV'' sklapa ugovor s vlasnikom zgrade o najmu poslovnog prostora na razdoblje od 5 godina. Poduzee ''CDV'' kao zakupac adaptira zakupljeni poslovni prostor. Primljena je faktura projektanta za idejno rjeenje prostora na 15.000 kn. Plaeno je projektantu, a izvoau radova na adaptaciji otvoren je akreditiv na 100.000 kn. Izvoa radova ispostavio je prvu privremenu situaciju na vrijednost radova od 140.000 kn. Izvoa radova naplatio je akreditiv, a razlika mu je plaena sa iro rauna. Primljena je konana situacija na ukupnu vrijednost radova od 200.000 kn. Plaeno je izvoau radova. Aktivirano je pravo na tuem sredstvu.
220 dobavljai (2) 15.000 (5) 140.000 (7) 60.000 005 nem.im. u priremi (1) 15.000 215.000 (8) (4) 140.000 (6) 60.000 100 iro raun S=x

15.000 (1) 140.000 (4) 60.000 (6)

15.000 (2) 100.000 (3) 40.000 (5)

69

60.000 (7) 101 dani akreditivi (3) 100.000 100.000 (5) 003 NMI u uporabi (8) 215.000

Primjer 7. Stroj iji je troak nabave 140.000 kn, a ispravak vrijednosti 90.000 kn prodan je kupcu za 60.000 kn. Kupac je na na raun uplatio 30.000 kn, a na ostatak duga izdao je ek. ek je naplaen. Za demontau stroja primljena je faktura na 2.000 kn, a za prijevoz prodanog stroja 1.500 kn. Plaene su fakture dobavljau.
021 stroj u uporabi S=1400.000 140.000 (2) 029 ispravak vrijednosti (2) 90.000 S=90.000 120 potraivanja od kupaca (1) 60.000 30.000 (3) 30.000 (4)

780 prihodi od prodaje DMI 60.000 (1)

730 rashodi od prodaje DMI (2) 50.000 (6) 3.500 220 dobavljai (7) 3.500

100 -r (3) 30.000 (5) 30.000

3.500 (7)

110 primljeni ekovi (4) 30.000 30.000 (5)

3.500 (6)

Primjer 8. Za prodaju zgrade s poduzeem ''PLP'' zakljuen je ugovor. Prema odredbama ugovora poduzee ''PLP'' doznailo je 60.000 kn na ime predujma, a na iznos od 120.000 kn otvorilo je akreditiv u nau korist. Izvrena je primopredaja zgrade i ispostavljena je faktura na 180.000 kn. Prema knjigovodstvenim podacima troak nabave zgrade je 450.000 kn, a ispravak vrijednosti 280.000 kn. Obraunan je predujam kupca. Naplaena su potraivanja iz akreditiva.
100 -R S=x (1) 60.000 (6) 120.000 993 obveze za primlj.akreditive (6') 120.000 120.000 (2) 256 obv. za primlj.predujmove (5) 60.000 60.000 (1) 992 primljeni akreditivi (2) 120.000 120.000 (6')

120 kupci (3) 180.000

60.000 (5) 120.000 (6)

780 prihodi od prodaje zgrade 180.000 (3)

020 zgrada u upotrebi S=450.000 450.000 (4)

029 ispravak vrijednosti zgrade (4) 280.000 S=280.000

730 rashod od prodaje zgrade (4) 170.000

Primjer 9. Inventurom je utvren manjak stroja za pisanje za to se tereti odgovorna osoba. Knjigovodstveni podaci ovog stroja su sljedei: troak nabave 18.000 kn, ispravak vrijednosti 9.000 kn. Takoer, utvren je manjak namjetaja iji je troak nabave 40.000 kn, a ispravak vrijednosti 29.000 kn. Odgovorni radnik uplatio je duni iznos. Inventurom je ustanovljen

70

viak jednog pisaeg stola. Inventurna komisija procijenila je troak nabave na 18.000 kn, a ispravak vrijednosti na 12.000 kn.
021 oprema u uporabi S = 18.000 18.000 (1) 029 ispravak vrijednosti opreme (1) 9.000 S = 9.000 733 rashodi otuene imovine (1) 9.000 (3) 11.000

163 potraivanja od zaposlenih

(2) 9.000 9.000 (4)

789 prihodi od potr.od zaposlenih

9.000 (2)

021 namjetaj u uporabi S = 40.000 40.000 (3)

029 ispravak vrij opreme (3) 29.000 S = 29.000

102 blagajna (4) 9.000

021 stol u upotrebi (5) 18.000

029 ispravak vrij opreme 12.000 (5)

783 inventurni viak 6.000 (5)

KRATKOTRAJNA IMOVINA Sastoji se od: zaliha, potraivanja, financijske imovine i novca u banci i blagajni Zalihe jesu imovina: - koje se dre za prodaju u redovnom poslovanju (zalihe gotovih proizvoda i zalihe trgovake robe) - u procesu proizvodnje za takvu prodaju (zalihe nedovrenih proizvoda) - u obliku materijala ili dijelova koji se troe u proizvodnom procesu ili pruanju usluga (zalihe rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalae, sirovina i materijala) ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA Proces nabave zaliha obuhvaa kupovnu cijenu po fakturi dobavljaa nakon odbitka popusta, ako ga dobavlja odobrava u fakturi, i ovisne trokove koji se izravno mogu pripisati nabavi materijala: npr. Trokovi prijevoza, trokovi osiguranja materijala u transportu, trokovi pribavljanja robnih isprava, utovar i istovar te uvozna carina. Primjer 1. Trgovako drutvo M nabavilo je 20.000 kg brana po cijeni od 3.5 kn/kg. Trokovi prijevoza za tu poiljku iznose 4.500 kn, trokovi utovara i istovara 3.200 kn, trokovi osiguranja u prijevozu 2.300 kn - kupovna cijena 70.000 kn - prijevoz 4.500 kn - utovar i istovar 3.200 kn - osiguranje u prijevozu 2.300 kn = TROAK NABAVE = 8.000 kn 71

220 Dobavljai 70.000 (1) 4.500 (2) 3.200 (3) 2.300 (4) 309 obraun nabave (5) 80.000 80.000 (6)

300 Kupovna cijena (1) 70.000 70.000 (5)

301 ovisni troak nabave (2) 4.500 10.000 (5) (3) 3.200 (4) 2.300

310 zalihe sirov. I materijala (6) 80.000

Moe se i unaprijed planirati troak nabave zaliha i to tako da se onda i zalihe evidentiraju po planiranoj cijeni (standardni trokovi) Npr. Prethodni primjer planirani troak je 90.000 ili planirani troak je 70.000 kn 1) stvarni troak 80.000 < planirani troak 90.000: pozitivno odstupanje 10.000 kn
309 obraun nabave S = 80.000 80.000 (6) 310 zalihe sirov. I materijala (6) 90.000 319 odstupanje od plan.cijena 10.000 (6)

2) stvarni troak 80.000 > planirani troak 70.000: negativno odstupanje 10.000 kn
309 obraun nabave S = 80.000 80.000 (6) 310 zalihe sirov. I materijala (6) 70.000 319 odstupanje od plan.cijena (6) 10.000

NOMENKLATURA MATERIJALA Osnovna naela su preglednost i dosljednost Svaki se materijal razlikuje od drugog po nekom minimalnom tehnikom svojstvu. Zamjena takvih materijala je lagana to bi uvjetovalo pogreno knjienje u odgovarajuim evidencijama materijala koje bi tada iskazivalo pogreno stanje zaliha materijala i njihovo kretanje. Da bi se izbjegao nered u poslovanju koristi se nomenklatura materijala koji zahtjeva da se materijal i sirovine najprije razvrstaju u skupine, zatim na podskupine, pa na vrste i dimenzije materijala. Nakon toga se odluujemo za odreivanje ifre materijala koja slui za njegovo tonije oznaavanje. Za to se danas najee koriste EAN kod ili barkod. ISPRAVE U POSLOVANJU S MATERIJALOM Isprave u poslovanju s materijalom dokazuju nastale promjene u koliini i vrijednosti zaliha, a to su: - popisna/inventurna lista - fakture dobavljaa - skladina primka - izdatnica - otpremnica (dostavnica) - povratnica materijala - meuskladinica kretanje i stanje zaliha materijala poduzetnik vodi: 72

po koliini i vrsti - u skladitu po kolini, vrsti i vrijednosti - u materijalnom knjigovodstvu po vrijednosti - u financijskom knjigovodstvu

materijalno knjigovodstvo prati stanje i kretanje materijala po vrsti, koliini i vrijednosti (kopira se u financijsko knjigovodstvo sintetika) utroak sirovina i materijala evidentira se po sljedeim metodama: - FIFO prva ulazna, prva izlazna - LIFO zdanja ulazna, prva izlazna - HIFO najvia jedinina ulazna, prva izlazna - Prosjena ponderirana cijena prije svakog izlaza, vrijednosni saldo dijelimo s koliinskim stanjem Primjer: poetno stanje 1.1.201x je 100 kg sirovine W, cijena 300 kn/kg.15.01.201x nabavljeno je 200 kg sirovine po cijeni 200 kn/kg. 17.01.201x utroeno je u proizvodnju 250 kg sirovine. Evidentirajte utroak po svim metodama FIFO Koliina Jed.cijena Vrijednost Dat Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje D P saldo 1.1. temeljnica Po.stanje 100 100 300 30.000 30.000 15.1 Primka Nabava 200 300 200 40.000 70.000 17.1 Izdatnica Utroak 250 50 100x300 30.000 10.000 30.000 150x200
310 zalihe sir i mat S = 30.000 60.000 (4) (3) 40.000 309 obraun nabave (2) 40.000 40.000 (3) 220 Dobavljai 40.000 (1) 300 Kupovna cijena (1) 40.000

400 utroene sir i mat (4) 60.000

.. POTRAIVANJA Potraivanja su imovinsko-pravni odnosi nastali na osnovi vjerodostojne isprave izmeu potraitelja i dunika (do 1 godine). Potraitelj je onaj koji potrauje i to mu daje pravo na naplatu, a za dunika je to obveza da plati. U poduzetnikim aktivnostima kratkorona potraivanja mogu nastati na osnovi razliitih poslovnih odnosa. Najei oblik su potraivanja od kupaca, te potraivanja od zaposlenih. Primjer: kupcu je prodano 50 kom gotovih proizvoda i ispostavljena faktura na 100.000 kn.
120 Kupci (1) 100.000 75 Prihodi od prodaje 100.000 (1)

73

Primjer: zaposlenom I.P. dat je predujam za slubeni put 2.500,00 kn. nakon dolaska sa slubenog puta, obraunom je utvreno da se zaposlenom mora isplatiti jo 250 kn
102 blagajna S=x 2.500 (1) 250 (3) 165 Potraivanja od zaposlenih (1) 2.500 2.750 (2) (3) 250 440 trokovi slubenog puta (2) 2750

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA obuhvaa ulaganja u vrijednosne papire, zajmove i kredite povezanim drutvima, dani depoziti, kaucije i ostala kratkorona financijska ulaganja NOVANA IMOVINA slui za obavljanje razliitih poduzetnikih aktivnosti, poduzetnik je pribavlja: - Ulogom gotovog novca u trgovako drutvo - Prodajom vrijednosnih papira na tritu - Naplatom potraivanja - Kratkoronim i dugoronim kreditima - Naplatom kamata i anuiteta od danih kredita Novac na raunu predstavlja bezgotovinsko plaanje trg.poduzea i transakcije novca s rauna na raun, dok novac u blagajni slui za gotovinsko plaanje.

VJEBE - evidencija sirovina i materijala Z1. S poduzeem ''X'' sklopljen je ugovor o nabavi sirovina. Primljeno je 100 kg sirovine i faktura na 61.000 kn, od ega je PDV 11.000 kn. Prijevoz sirovina izvrilo je poduzee ''Transport'' te je ispostavilo fakturu na 12.200 kn u emu je sadran i PDV. Za istovar sirovina plaeno je 2.440 kn, od ega je PDV 440 kn. Evidentirajte obraun nabave uz pretpostavku da se sirovine evidentiraju po stvarnom troku nabave. Podmirene su obveze prema dobavljaima. U proizvodnju je izdano 50 kom sirovine. Evidentirajte utroak.
220 Dobavljai (5) 73.200 61.000 (1) 12.200 (2) 301 ovisni troak nabave (2) 10.000 (3) 2.000 310 zalihe sir i mat (4) 62.000 31.000 (6) 180 potraivanja za pretporez (1) 11.000 (2) 2.200 102 blagajna S=x 300 Kupovna cijena (1) 50.000

2.000 (3)

309 obraun nabave x 62.000 (4)

100 iro raun S=x

73.200 (5)

400 utroene sir i mat (6) 31.000

Z2. Od dobavljaa ''Y'' narueno je 250 kg sirovine ''A''. Primljeno je 200 kg sirovine i faktura na 80.000 kn. Za trokove prijevoza primljena je faktura prijevoznika na 5.000. Zalihe se

74

evidentiraju po planskoj cijeni i to : a) 450 kn / kg, b) 370 kn / kg. U proizvodnju je izdano 60 kg sirovine ''A''. Proknjiite utroak.
220 Dobavljai 80.000 (1) 5.000 (2) a) 450 kn/kg 309 obraun nabave x 85.000 (3) 300 Kupovna cijena (1) 80.000 301 ovisni troak nabave (2) 5.000

310 zalihe sir i mat (3) 90.000 27.000 (4) (450 x 200) (450 x 60) 4009 odstupanje od pl.cijena sir i mat 1.500 (5)

319 odstupanje od pl.cijene (5) 1.500 5.000 (3) (60/200*5000)

400 utroene sir i mat (4) 27.000 b) 370 kn/kg 309 obraun nabave x 85.000 (3)

310 zalihe sir i mat (3) 74.000 22.200 (4) (370 x 200) (370 x 60) 4009 odstupanje od pl.cijena sir i mat (5) 3.300

319 odstupanje od pl. Cijene (3) 11.000 3.300 (5) (60/200*11000)

400 utroene sir i mat (4) 22.200

Z3. Na kontu materijalnog i financijskog knjigovodstva evidentirajte slijedee promjene na materijalu ''A''. Za obraun utroka primijenite metodu FIFO, LIFO, HIFO i metodu prosjenih cijena. 01.01. poetno stanje je 100 litara, nabavna vrijednost iznosi 20.000 kn, 08.01. utroeno je u proizvodnji 50 litara, 15.01. nabavljeno je 80 litara, nabavna vrijednost iznosi 24.000 kn, 16.01. utroeno je u proizvodnji 60 litara, 20.01. nabavljeno je 50 litara, nabavna vrijednost iznosi 16.000 kn, 30.01. utroeno je u proizvodnji 90 litara. Prijenos podataka iz materijalnog knjigovodstva u financijskog knjigovodstvo provodi se jednom mjeseno. FIFO Dat

Koliina Ulaz Izlaz Stanje 1.1. Po.stanje 100 100 8.1. utroak 50 50 15.1. Nabava 80 130

Opis

Jed.cijena 200 200 (x 50) 300

Vrijednost D 20.000 24.000

P 10.000

saldo 20.000 10.000 34.000

75

16.1

Utroak

50 230

60 90 200

70 120 30 30

20.1. Nabava 30.1. Utroak UKUPNO

300 Kupovna cijena (1) 40.000 x

200 x 50 300 x 10 320 300 x 70 320 x 20

13.000 16.000 27.400 60.000 50.400

21.000 37.000 9.600 9.600

220 Dobavljai 40.000 (1) 400 utroene sir i mat (3) 50.400

309 obraun nabave x 40.000 (2)

310 zalihe sir i mat S = 20.000 50.400 (3) (2) 40.000

LIFO Dat

Koliina Ulaz Izlaz Stanje 1.1. Po.stanje 100 100 8.1. utroak 50 50 15.1. Nabava 80 130 16.1 Utroak 60 70 20.1. Nabava 50 120 30.1. Utroak 90 30

Opis

Jed.cijena 200 200 (x 50) 300 300 x 60 320 320 x 50 300 x 20 200 x 20

Vrijednost D 20.000 24.000

P 10.000 18.000

16.000 26.000

saldo 20.000 10.000 34.000 16.000 32.000 6.000

UKUPNO
300 Kupovna cijena (1) 40.000 x

230

200

30

60.000

54.000

6.000

220 Dobavljai 40.000 (1) 400 utroene sir i mat (3) 54.000

309 obraun nabave x 40.000 (2)

310 zalihe sir i mat S = 20.000 54.000 (3) (2) 40.000

Vei utroak, manja dobit nije porezno dozvoljena HIFO = LIFO

METODA PROSJENIH CIJENA Dat Opis Koliina Jed.cijena Ulaz Izlaz Stanje 1.1. Po.stanje 100 100 200 8.1. Utroak 50 50 200 (x 50)

Vrijednost D P 20.000 10.000

saldo 20.000 10.000

76

15.1. Nabava 16.1 Utroak 20.1. Nabava 30.1. Utroak UKUPNO

300 Kupovna cijena (1) 40.000 x

80 50 230

60 90 200

130 70 120 30 30

300 34.000/130 = 261,54 x 60 320 34.307,70/120 =285,90

24.000 15.692,30 16.000 25.730,77 60.000 51.423,77

34.000 18.307,70 34.307,70 8.576,93 8.576,93

220 Dobavljai 40.000 (1) 400 utroene sir i mat (3) 51.423,07

309 obraun nabave x 40.000 (2)

310 zalihe sir i mat S = 20.000 51.423,07 (3) (2) 40.000

Z4. Zbog zahtijevane kvalitete proizvoda, nabavljene sirovine nuno je poslati na doradu u drugo poduzee. Poslano je 100 kom sirovine ''BC'' u vrijednosti od 60.000 kn. Faktura za prijevoz sirovine na doradu i s dorade iznosi 12.000 kn. Faktura za uslugu dorade iznosi 40.000 kn. Doraene sirovine ponovno su zaprimljene na zalihe.
310 zalihe sir i mat S=x 60.000 (1) (4) 112.000 316 dorada u drugom poduzeu (1) 60.000 112.000 (4) (2) 12.000 (3) 40.000 220 Dobavljai 12.000 (2) 40.000 (3)

Z5. Poduzee nabavlja rezervne dijelove za tekue i investicijsko odravanje strojeva. Primljena je faktura na 30.000 kn. Obveza je podmirena virmanskim nalogom. Faktura za prijevoz iznosi 5.000 kn. Nabavljeni rezervni dijelovi evidentiraju se na zalihama po stvarnom troku nabave. Upotrijebljeno je rezervnih dijelova u vrijednosti od 10.000 kn. Plaeno je prijevozniku mjenicom.
220 Dobavljai (2) 30.000 30.000 (1) (6) 5.000 5.000 (3) 300 Kupovna cijena (1) 30.000 x 100 iro raun S=x 30.000 (2)

301 ovisni troak nabave (3) 5.000 x 400 utroeni rezervn.djel. (5) 10.000

309 obraun nabave x 35.000 (4)

320 rezervni dijelovi na skladitu (4) 35.000 10.000 (5)

211 izdane mjenice 5.000 (6)

77

Z6. Komisija za popis materijala utvrdila je prilikom popisa odreene negativnosti te je predloila, a uprava poduzea i donijela odluku o smanjenju vrijednosti za slijedee vrste materijala za koje je potrebno provesti vrijednosno usklaivanje: - materijal ''A'' pad kvalitete zbog loeg skladitenja za 5.000 kn, - materijal ''B'' smanjenje vrijednosti zbog pada cijena na tritu za 10.000 kn, - materijal ''C'' postao je u potpunosti neupotrebljiv za proizvodnju u vrijednosti od 20.000 kn, a od toga vrijednost korisnih otpadaka je procijenjena na 3.000 kn.
743 vrijednosno usklaivanje zaliha materijala (1) 5.000 (2) 10.000

310 zalihe A, B i C S=x 20.000 (3)

317 ispravak vrijednosti mat A i B 5.000 (1) 10.000 (2) 743/4005 kalo, rasip, lom i kvar materijala (3) 17.000

3109 zalihe korisnih otpadaka (3) 3.000

Z7. Saldo na zalihama sirovina i materijala iznosi 60.000 kn i odnosi se na 200 kg sirovine ''S''. Prodano je 50 kg sirovine te je ispostavljena faktura na 24.400 kn, od ega je PDV 4.400 kn. Kupac je platio ekom.
310 zalihe sir i mat S = 60.000 15.000 (2)
(200 kgx300kn/kg) (50 x 300)

120 Kupci (1) 24.400

24.400 (3)

280 obveza za PDV S=x 4.400 (1)

784 prihodi od prodaje zaliha s i m 20.000 (1)

734 rashodi od prodaje S i M (2) 15.000

110 primljeni ekovi (3) 24.400

(proknjiiti i kada je knjieno po planskim cijenama: a) saldo na zalihama 56.000, te na kontu odstupanja dugovni saldo 4.000 te b) saldo na zalihama 64.000, a na kontu odstupanja potrani saldo 4.000)
a) 310 zalihe sir i mat S = 56.000 14.000 (2)
(200 kgx280kn/kg) (50 x 280)

319 S = 4.000

1.000 (3)

120 Kupci (1) 24.400

24.400 (3)

280 4.400 (1)

784 20.000 (1)

734 rashodi (2) 14.000 (3) 1.000

b) 310 zalihe sir i mat

319

120 Kupci

78

S = 64.000
(200 kgx320kn/kg)

16.000 (2)
(50 x 320)

(3) 1.000

S=4000

(1) 24.400

280 4.400 (1)

784 20.000 (1)

734 rashodi (2) 16.000 (3) 1.000

Trokovi su najznaajniji dio rashoda, koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i zadacima poslovanja. Predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada, dugotrajne i kratkotrajne imovine te tuih usluga u poslovnom procesu, iskljuivo radi stvaranja uinaka. Oni rashodi, utroci i izdaci koji nisu nastali radi stvaranja uinaka ne predstavljaju proizvodne trokove. Rashodi su kategorija financijskog raunovodstva tj. Vanjskog obrauna, dok su trokovi kategorija raunovodstva trokova, tj. Internog obrauna poslovanja. Ukupni rashodi iskazani u financijskom knjigovodstvu sadre tzv. Neutralne rashode koji nisu nastali u svezi s stvaranjem uinaka niti se s njima mogu povezati. S obzirom na takvo razgranienje, mogu se javiti sljedei odnosi izmeu rashoda i trokova: a) Vremenski nesklad izmeu rashoda i trokova javlja se zbog razliitih zahtjeva koji se postavljaju u pogledu vremenske dinamike i iskazivanja rezultata. Visina pojedinih trokova u tekuem obraunu nee biti jednaka visini srodnih rashoda obuhvaenih u financijskom knjigovodstvu. Npr. Premije osiguranja, zakupnine i porezi b) Rashodi koji nemaju karakter troka javljaju se samo u financijskom knjigovodstvu (neutralni rashodi) c) Trokovi koji nemaju karakter rashoda koji se mogu u internom obraunu pojaviti i obuhvaaju se kao proizvodni trokovi, ali ne rezultiraju rashodima u financijskom knjigovodstvu (npr. Plae vlasnika kapitala u privatnom poduzeu ako se vlasnik javlja i kao manager) d) Vrijednosno podudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova proizlazi iz ciljeva eksternog i internog obrauna. Cilj internog obrauna je da to realnije obuhvati nastale trokove po pojedinim uincima, a cilj eksternog je da zadovolji pravna, porezna i politiko-poslovna gledita. Stoga se pojedine vrste trokova u internom obraunu obuhvaaju razliito od visine rashoda iste vrste knjiene u financijskom raunovodstvu. Npr. Kamate na kredite su rashodi, ali se u trokove zaraunavaju prema realnoj pripadnosti. Cilj obuhvaanja ukupnih rashoda u financijskom knjigovodstvu jest njihovo to realnije vrednovanje i zaraunavanje u pojedinom obraunskom razdoblju, radi sueljavanja s ukupnim prihodima. Cilj obuhvaanja rashoda u internom obraunu poslovanja treba osigurati: - Razvrstavanje obuhvaenih trokova - Nadzor i kontrolu ekonominosti utroaka - Priprema i pruanje podataka za ocjenu buduih stanja i promjena u poslovnom sustava

79

Da bi se postavljeni ciljevi mogli ostvariti, nuno je da se svi rashodi i trokovi prate po pojavnom obliku tj. Po prirodnoj vrsti. Meutim mora se osigurati praenje prirodnih vrsta jo po: a) Mjestima njihova nastanka b) Po nositeljima c) Prema reagiranju na stupanj zaposlenosti (ili obujam poslovanja, stupanj iskoritenosti kapaciteta i sl.) Da bi se rashodi mogli obuhvatiti prema prirodnoj vrsti potrebo je prethodno ih razvrstati prema njihovoj povezanosti sa stvaranjem uinka. Svi rashodi koji nastaju u stvaranju uinaka predstavljaju trokove, za razliku od onih koji predstavljaju neutralne rashode. U poslovnom procesu nastaju sljedee osnovne vrste rashoda poslovanja: a) Rashodi dugotrajne imovine trokovi amortizacije b) Rashodi kratkotrajne imovine trokovi materijala i sitnog inventara c) Rashodi rada plae zaposlenih, uloeni rad OBUHVAANJE TROKOVA PO MJESTIMA TROKOVA Obuhvaanje trokova po MT potrebno je iskljuivo za objektivno iskazivanje utroka, njegovu kontrolu, ali i za ocjenjivanje odgovornosti. MJESTO TROKA se oblikuje kao funkcionalno, prostorno i organizacijski te po odgovornosti zaokruena cjelina za koje postoje ekonomski uvjeti praenja trokova i mogunost iskazivanja parcijalnih rezultata. Sueljavanje prihoda i rashoda unutar razdoblja u kojem se oni mogu planirati, pratiti kontrolirati i analizirati, upravo radi toga da bi rukovoditelji znali pravodobne informacije, relevantne za donoenje poslovnih odluka U praksi se najee javljaju sljedea mjesta troka po osnovnim kriterijima: a) KRITERIJ PROSTORA: skladita, proizvodne hale, gospodarski prostori, upravne zgrade b) KRITERIJ FUNKCIJE: nabava, skladitenje, proizvodnja (dorada, prerada, montaa i odravanje), uprava i prodaja c) KRITERIJ ODGOVORNOSTI: odjeljenje, pogon, grupa strojeva d) OBRAUNSKO-TEHNIKI KRITERIJ: glavna mjesta troka, pomona mjesta troka Kod oblikovanja mjesta troka treba uvaavati sljedea polazita: - Pojedine dijelove procesa izrade uinaka treba tretirati kao mjesta troka, te ih tako i nazvati - Iste ili sline strojeve na jednom mjestu troka treba tretirati kao cjelinu - Kod bitno jaeg optereenja pojedinog stroja u procesu proizvodnje, moe se zbog njegova posebna znaenja oblikovati mjesto troka samo za taj stroj - Ukoliko se poslovni proces odvija na tra tretirati kao cjelinu - Kod bitno jaeg optereenja pojedinog stroja u procesu proizvodnje, moe se zbog njegova posebna znaenja oblikovati mjesto troka samo za taj stroj - Ukoliko se poslovni proces odvija na traci, ime su u kompleks ukljueni razliiti strojevi i dijelovi procesa, tada se cijeli poslovni proces tretira kao mjesto troka 80

Obraun trokova po mjestima troka provodi se primjenom odgovarajueg metodolokog postupka, kojim se ve nastale prirodne vrste trokova dalje obuhvaaju, zaraunavaju i obraunavaju, a za koje se vezuje odgovornost pojedinog rukovoditelja. Dakle u oblikovanju mjesta troka poseban naglasak se daje na naelo odgovornosti i ekonominosti. Osobitosti pojedinih oblika centara odgovornosti: Oblik centra odgovornosti Trokovni centar Ciljane veliine obveze (odgovornosti) Varijabilni trokovi Instrumenti prava (kompetencije) Utroene koliine Marketing miks trita nabave Marketing miks trita prodaje Marketing miks trita nabave i prodaje Marketing miks trita nabave, prodaje i investicija Utjecajne veliine Koliina i cijena prodaje, prihodi prodaje, investicije, fiksni trokovi Trokovne determinante Investicije

Prihodni centar Profitni centar

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Doprinosi pokria

Investicijski centar

Rentabilnost

Trokovi financiranja

Da bi se ostvarili ciljevi raspodjele trokova po mjestima njihova nastanka, potrebno je da se dio sveukupnih trokova obuhvaenih po prirodnoj vrsti rasporedi na mjesta troka primjenom metodolokih postupaka. To se provodi u pogonskom obraunskom listu (POL) iji je zadatak da u raunovodstvenom informacijskom sustavu osigura povezanost izmeu financijskog knjigovodstva i internog obrauna poslovanja. U njemu se za pojedina mjesta trokova izraunaju stope odnosa trokova tj. Kljuevi za kalkulacije. Obhuvaanje trokova po mjestima: Legenda: (1) obuhvaanje prirodnih vrsta trokova u pogonskom obraunskom listu koji se rasporeuju na mjestu troka i njima predstavljaju primarne trokove (2) utvivanje stope opih trokova, kao relativnog odnosa opih tr. Prema izraunatima ili nekoj drugoj vrstoj veliini

OBRAUN TROKOVA PO VRSTAMA

Obuhvaaju se svi nastali trokovi, ime se osigurava informacija o visini svakog pojedinog troka i o strukturi pojedinih trokova

OBRAUN TROKA PO MJESTU TROKA

Nastali ve evidentirani trokovi dalje se zaraunavaju po mjestu troka koje ih je izazvalo te za njih odgovara

81

Izravni trokovi

Opi trokovi pojedinog MT

Izravni trokovi koji se izravno zaraunavaju na pojedine nositelje OBRAUN TROKA PO NOSITELJIMA TROKA Svi se trokovi u konanici rasporede na nositelje troka (finalne uinke) ija je proizvodnja izazvala nastanak troka

OBUHVAANJE TROKOVA PO NOSITELJIMA Pod nositeljima se podrazumijevaju svi uinci koji su nastali tijekom obraunskog razdoblja.

VJEBE - EVIDENCIJA TROKOVA 1. U toku mjeseca sijenja primljene su slijedee fakture: - za prijevoz prodanih gotovih proizvoda 10.000 kn + 2.200 kn PDV - za prijevoz kupljenog stroja 6.000 kn + 1.320. kn PDV, - za usluge dorade na proizvodu 5.000 kn + 1.100 kn PDV, - za tekue popravke dugotrajne imovine 8.000 kn + 1.760 kn PDV, - za objavljenu reklamu 15.000 kn + 3.300 kn PDV, - za ugostiteljske usluge (poslovni ruak) 4.000 kn + 880 kn PDV. Plaene su obveze. Takoer je plaena mjesena naknada za bankarske usluge 3.000 kn. 2. Izradite godinji predraun amortizacije za sljedeu dugotrajnu imovinu: licencija troak nabave 30.000 vijek uporabe 5 god. pogonska zgrada troak nabave 820.000 vijek uporabe 25 god. upravna zgrada troak nabave 520.000 vijek uporabe 40 god. strojevi troak nabave 220.000 vijek uporabe 8 god. vozila troak nabave 120.000 vijek uporabe 5 god. uredski namjetaj troak nabave 50.000 vijek uporabe 10 god. Poduzee primjenjuje linearnu (proporcionalnu) metodu obrauna amortizacije. Proknjiite trokove amortizacije dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u tromjesenim iznosima za cijelu godinu. 3. Poduzee ''MIMA'' raspolae s postrojenjem iji je troak nabave 400.000 kn. Za ovo postrojenje poduzee obraunava amortizaciju po uinku (funkcionalni obraun amortizacije). Predvieno je da se u razdoblju od 4 godine na postrojenju proizvede 100.000 komada proizvoda ''S''. a) Obraunajte i proknjiite amortizaciju za 1 godinu vijeka upotrebe uz pretpostavku da je proizvedeno 20.000 kom proizvoda ''S''. 82

b) Obraunajte i proknjiite amortizaciju za 2 godinu vijeka upotrebe uz pretpostavku da je proizvedeno 30.000 kom proizvoda ''S''. c) Za isto postrojenje obraunajte i proknjiite amortizaciju za prve dvije godine vijeka upotrebe uz pretpostavku da se primjenjuje linearna metoda obrauna amortizacije i da je vijek upotrebe 4 godine. Usporedite obraun amortizacije po obje metode. 4. Sa iro rauna je podignuta gotovina u blagajnu, 5.000 kn za isplatu akontacija za slubeni put. Radniku ''MM'' isplaena je akontacija za slubeni put 3.000 kn. Po povratku sa slubenog puta radnik je podnio obraun prema kojem dnevnice iznose 510 kn, trokovi noenja 1.450 kn, a trokovi prijevoza na slubenom putu 790 kn. Obraunana je razlika i radnik je izvrio povrat razlike u blagajnu. Primljen je izvod iro rauna u koje se vidi da je podignuta gotovina u blagajnu. 5. U rekapitulaciji isplatne liste mjesenih plaa i naknada plaa dani su sljedei podaci: Red. br. Osnova isplate Iznos bruto plae ili naknade Doprinosi iz plae Porez iz plae Prirez iz plae Neto plaa za isplatu 1. Plaa za tekui rad 100.000 25.500 20.000 3.600 ? 2. Naknada plaa ? 2.500 2.000 300 5.200 3. Ukupno Proknjiite obraun plaa i naknada plaa. Podmirene su obveze za doprinose iz plaa, porez i prirez iz plaa. Isplaene su neto plae i naknade neto plaa. 6. Na temelju slijedeih podataka proknjiite vrijednosna usklaivanja: - Procjenom je utvreno da vrijednost zaliha sirovina i materijala zbog pada kvalitete (uslijed loeg skladitenja) treba smanjiti za 30.000 kn. - Dobavljakojemu je dan predujam u iznosu od 80.000 kn za narueni stroj, nije ga isporuio pa se procjenjuje da je neizvjesna isporuka stroja i povrat predujma. - Prema procjeni managementa neizvjesna su za naplatu potraivanja od kupaca u iznosu 83

od 130.000 kn, pa je kupac tuen. Naknadno kupac vraa dug u iznosu od 100.000 kn. 7. Prema zakljuenoj polici osiguranja plaena je 01.07.200x. premija osiguranja dugotrajne materijalne imovine 36.000 kn. Plaena je premija za razdoblje od 01.07. tekue godine (200x.g.) do 30.06. idue (200y.g.). Proknjiite obraun trokova premije osiguranja tromjeseno kroz cijelo razdoblje trajanja osiguranja. 8. Poduzee vremenski razgraniava troak reklame. Na poetku godine planirani troak iznosi 24.000 kn. Proknjiite tromjeseno obraun planiranih trokova vodei rauna da su izdaci prema fakturama dobavljaa nastali 15.5 7.000 kn i 11.11. 16.400 kn. 9. Poduzee prodaje postrojenja i na prodana postrojenja daje garanciju dvije godine. Prema dosadanjem iskustvu u razdoblju garancije oekuju se trokovi popravaka u garantnom roku od 300.000 kn. Stvarni trokovi popravaka u garantnom roku izvreni od strane ovlatenih servisa iznose u 1. godini 150.000 kn + 33.000 kn PDV, a u 2. godini 100.000 kn + 22.000 kn PDV. Na kraju druge godine ukida se dugorono rezerviranje jer prestaje obveza iz garancije. EVIDENCIJA PRIZVODNJE, ZALIHA GOTOVIHPROIZVODA, PRIHODA, RASHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA 1. U proizvodnom poduzeu "KLM" iz obrauna trokova dobiveni su slijedei podaci: - ukupni trokovi iskazani na kto razreda 4 su 870.000 kn,a od toga iznose: - utroen izravni materijal 180.000 - izravne plae 138.000 UKUPNO IZRAVNI TROKOVI 318.000 - neizravni materijal i utroeni rezervni dijelovi 81.000 - amortizacija pogonske zgrade i postrojenja 130.000 - pogonska reija 120.000 - trokovi odravanja 18.000 UKUPNO OPI PROIZVODNI TROKOVI 349.000 TROKOVI PRODAJE I OPI ADMINISTRATIVNI TR. (amortizacija upravne zgrade i plae upravnog osoblja)203.000 Proknjiite prijenos trokova pod pretpostavkom da poduzee zalihe proizvodnje procjenjuje u visini ukupnih trokova proizvoda (dio trokova koji se obraunava po proizvodima). Od ukupnih trokova proizvoda, 90% je dovreno, a od toga je prodano 80% kupcu za to je ispostavljena faktura na iznos 488.000 kn, od ega je PDV 88.000 kn. 2. U pogonu I izrauju se proizvodi "A" i "B" za koje ukupni trokovi iznose 475.000 kn od ega utroeni direktni materijal 130.000 kn (za ukupnu proizvodnju proizvoda "A" 80.000 kn, za

84

dovrenu 50.000 kn; za ukupnu proizvodnju proizvoda "B" 50.000 kn, za dovrenu 35.000 kn). Plae izrade (izravne plae) iznose 120.000 kn (za ukupnu proizvodnju proizvoda "A" 80.000 kn, za dovrenu 50.000 kn; za ukupnu proizvodnju proizvoda "B" 40.000 kn, za dovrenu 30.000 kn). Opi proizvodni trokovi iznose 125.000 kn, a opi administrativni trokovi i trokovi prodaje iznose 100.000 kn. Sastavite dodatnu kalkulaciju proizvoda, pod pretpostavkom da se opi trokovi proizvodnje rasporeuju na proizvode na bazi ukupnih direktnih trokova, dok se trokovi uprave i prodaje rasporeuju na proizvode na bazi direktnog rada. Proknjiite prijenos trokova pod pretpostavkom da poduzee zalihe vrednuje u visini ukupnih trokova proizvoda. 3. Ukupni trokovi proizvoda u obraunskom razdoblju iznose 580.000 kn. Obraunom je utvreno da trokovi koji se odnose na koliinu dovrenih proizvoda iznose 490.050 kn. Pogon je dovrio tri proizvoda i to A 1.000 kom, B 900 kom, C 500 kom. Ekvivalentni odnos apsorbiranja trokova izmeu proizvoda je slijedei: za proizvod A=1,00; B=1,30; C=1,60. Izradite obraunsku kalkulaciju pomou ekvivalentnih brojeva. Proknjiite prijenos trokova. 4. Poetne zalihe proizvodnje u toku i gotovih proizvoda iznose 0 kn. Ukupni trokovi razreda 4 u obraunskom razdoblju iznose 865.000 kn. U strukturi trokova trokovi proizvoda (dio trokova koji se obraunava po proizvodima) je 575.000 kn, a trokovi razdoblja (dio trokova koji se neposredno nadoknauje iz ukupnog prihoda) je 290.000 kn. Prema obraunu proizvodnje utvreni trokovi za nedovrene proizvode su 55.000 kn. Ostatak trokova odnosi se na dovrenih 400 kom proizvoda ''A'' koji se na zalihama evidentiraju a) po planiranom troku proizvodnje od 1.200 kn po komadu, b) po planiranom troku proizvodnje od 1.600 kn po komadu. Proknjiite prijenos trokova iz razreda 4 na proizvodnju i gotove proizvode. Kupac ''Mura'' za naruenih 100 kom proizvoda ''A'' uplatio je avans 230.000 kn. Isporueno je ovom kupcu 100 kom proizvoda i ispostavljena faktura na iznos 240.000 kn. Obraunan je avans. Kupcu ''Drava'' isporueno je 50 kom proizvoda i ispostavljena faktura na iznos 120.000 kn. Izuzeto je sa skladita za vlastite potrebe (za stalna sredstva) 10 kom proizvoda ''A'' to je obraunano s 24.000 kn. Proknjiite prijenos trokova za prodanu koliinu gotovih proizvoda u razdoblju. Utvrdite i proknjiite rezultat poslovanja. 5. Poetne zalihe proizvodnje u toku i gotovih proizvoda iznose 0 kn. Ukupni trokovi u obraunskom razdoblju iznose 1.140.000 kn. U strukturi trokova trokovi proizvoda (dio 85

trokova koji se obraunava po proizvodima) iznosi 885.000 kn, a trokovi razdoblja 8dio trokova koji se neposredno nadoknauje iz ukupnog prihoda tekueg razdoblja) je 255.000 kn. Prema obraunu proizvodnje utvreni trokovi za 800 kom dovrenih proizvoda u razdoblju su 592.000 kn. Proknjiite prijenos trokova iz razreda 4 i vrednovanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Kupac ''Karlovac'' za naruenih 180 kom gotovih proizvoda otvorio je akreditiv na iznos 250.000 kn o emu je primljena obavijest. Isporueno je ovom kupcu 160 kom proizvoda i ispostavljena faktura na iznos 366.000 kn (300.000 + 66.000 PDV kn). Naplaeno je potraivanje iz akreditiva, a za razliku je kupac predao ek. Graanima je prodano za gotovinu 80 kom proizvoda za to su u blagajnu uplatili 122.000 kn (100.000 + 22.000 kn PDV). Proknjiite prijenos trokova za prodanu koliinu proizvoda u razdoblju. Naplaen je ek. Ustanovljen je manjak 18 kom gotovih proizvoda. Utvrdite i proknjiite rezultat poslovanja. 6. U poduzeu ''X'' u obraunskom razdoblju ostvareni su slijedei rashodi i prihodi: Trokovi prodanih proizvoda 150.000 kn Trokovi razdoblja koji izravno terete poslovni rezultat 40.000 kn Financijski rashodi 60.000 kn Izvanredni rashodi 28.000 kn Prihodi od prodaje proizvoda 225.000 kn Financijski prihodi 50.000 kn Izvanredni prihodi 38.000 kn Obveza za porez iznosi 20% od utvrene dobiti (pretpostavka je da se ne razlikuje raunovodstveno utvrena dobit od dobiti kao porezne osnovice). Od utvrenog iznosa neto dobiti tekue godine 50% se raspodjeljuje vlasnicima kao naknada na uloena sredstva. Isplaena je naknada vlasnicima

VRIJEDNOSNI PAPIRI 1. Poduzee ''KLM'' uloilo je 60.000 kn u komercijalne zapise s rokom od 6 mjeseci uz 14% godinju kamatnu stopu. Obraunate su kamate koje dospijevaju do konca tekue godine. Po dospijeu naplaeni su komercijalni zapisi i kamate. 2. Poduzee ''ABC'' odluilo je u cilju prikupljanja novanih sredstava emitirati komercijalne zapise s rokom dospijea od 6 mjeseci uz 18% godinju kamatu u ukupnom iznosu od 500.000 kn (500 komercijalnih zapisa koji glase na apoene od 1.000 kn). Prodano je komercijalnih zapisa u ukupnoj vrijednosti od 360.000 kn. Primljena je faktura za usluge brokerskog posredovanja na iznos od 1.200 kn. Podmirena je obveza za posredovanje. Po dospijeu obveza za izdane 86

komercijalne zapise obraunata je kamata koja dospijeva do konca tekue godine. Iskupljeni su komercijalni zapisi te je plaena obveza za kamate. 3. Dioniko drutvo ''AB'' d.d. donijelo je odluku o emisiji 8000 obinih dionica nominalne vrijednosti od 100 kn po dionici. Primljena je faktura burze za posredovanje pri prodaji na iznos od 2.000 kn. Dioniarima je prodana cijela prva emisija po trinoj vrijednosti od 110 kn po dionici. Po zavrnom raunu dioniarskog drutva izglasana je dividenda koja pripada dioniarima u iznosu od 80.000 kn. Dividenda je isplaena dioniarima. 4. Dioniko drutvo ''AB'' d.d. kupilo je na tritu vrijednosnih papira 100 dionica dionikog drutva ''XYZ'' d.d. (to predstavlja manje od 20% ukupno emitiranih dionica ovog drutva) po trinoj vrijednosti od 120 kn po dionici. Nominalna vrijednost ovih dionica bila je 100 kn po dionici. Prema izglasanoj dividendi po zavrnom raunu dioniko drutvo ''XYZ'' d.d. obraunalo je dividendu u iznosu od 500 kn. Dividenda je naplaena. 5. Prema odluci poduzea ''DEF'' izdane su obveznice radi pribavljanja sredstava namijenjenih za nabavku poslovne opreme u vrijednosti od 150.000 kn, na 5 godina uz 20% godinju kamatnu stopu. Kamate se obraunavaju i isplauju jednom godinje. Primljena je faktura za usluge posredovanja pri prodaji na iznos od 1.300 kn. Obveznice su prodane u cijelosti. Proknjiite obraun i isplatu kamata za sve godine. Glavnica je vraena nakon 5 godine (jednokratni sustav otplate). 6. Poduzee ''DEF'' uloilo je u obveznice 5.000 kn na 5 godina uz 20 % godinju kamatnu stopu. Proknjiite obraun i naplatu kamate za sve godine uz pretpostavku da se kamate obraunavaju i naplauju jednom godinje. Po dospijeu su obveznice naplaene (jednokratni sustav otplate). 7. Poduzee ''AB'' daje kratkoroni zajam poduzeu ''CD'' u iznosu od 200.000 kn na 6 mjeseci uz 20 % godinju kamatnu stopu. Obraunata je kamata. Po dospijeu pozajmica nije vraena te je dunik opomenut. Donesena je odluka o otpisu potraivanja pa je potrebno provesti vrijednosno usklaivanje. Vjerovnik je ispostavio pisanu izjavu primaocu zajma kojom otpisuje potraivanja. Naknadno dunik vraa zajam, plaa kamatu i zateznu kamatu u iznosu od 2.000 kn. Proknjiite navedene poslovne dogaaje kod: 87

a. davaoca pozajmice (poduzea ''AB'') i b. primaoca pozajmice (poduzea ''CD'').

88