P. 1
81851193 Privredno Poslovno Pravo Skripta

81851193 Privredno Poslovno Pravo Skripta

|Views: 29|Likes:
Published by Almira Ibričić

More info:

Published by: Almira Ibričić on Jan 04, 2014
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/04/2015

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PRIVREDNO (POSLOVNO) PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRIVREDNO (POSLOVNO) PRAVO
1. OSNOVNI POJMOVI O PRAVU
TEORIJSKI PRAVNI POJMOVI Pojmovi države i prava Pojam države. U širem značenju, država je pravom ureĎena organizacija vladajuće klase koja monopolom fizičke prinude podvrgava svojoj suverenoj vlasti stanovništvo na odreĎenoj teritoriji. Elementi tako definirane države su teritorija, stanovništvo i postojanje suverene javne vlasti. U užem značenju, pod pojmom države se podrazumijeva državna organizacija ili državni aparat. Državni organ je dio te organizacije. Pojam prava. U najširem značenju, pojam prava obuhvata pravni sistem. To je sistematizirani skup pravila ponašanja čije neostvarivanje u društvenim odnosima sankcionira posebna organizacija sa monopolom fizičke prinude (objektivno pravo). Subjektivno pravo je na objektivnom pravu zasnovano ovlaštenje jednog subjekta da se ponaša na odreĎeni način ili da odreĎeno ponašanje zahtijeva od drugih subjekata. Pravna norma

Pravnu normu čine dispozicija i sankcija, tj. pravilo o ponašanju i pravilo o kazni ako se primarno nareĎenje ne izvrši. Dispozicija je dio pravne norme koji sadrži primarno pravilo ponašanja. Njome se nareĎuje šta treba činiti u datoj situaciji. Sankcija je pojam kojim se prvenstveno označava dio norme koji sadrži posljedicu za onoga ko je prekršio dispoziciju. Mogu se podijeliti prema deliktima za koje se primjenjuju. Za krivične delikte sankcija je kazna koja se sastoji u oduzimanju nekog dobra kao što su čast, sloboda, imovina ili život. Za graĎanskopravne delikte sankcija je naknada štete. Za administrativne prekršaje sankcija je administrativna mjera (kazna) slična krivičnoj sankciji, ali u znatno blažem obliku. Za disciplinske prekršaje sankcije su disciplinske mjere. Dispozicija i sankcija imaju hipotezu. Hipoteza dispozicije odreĎuje faktičku situaciju koja se treba desiti, pa da nastane obaveza ponašanja po pravnoj normi. Npr: “ko ima imovine, dužan je plaćati porez” – hipoteza je “ko ima imovine”. Hipoteza sankcije je opis radnje koja predstavlja prekršaj dispozicije. Nepostupanje po dispoziciji naziva se prekršaj ili delikt.
Vrste. U zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje, postoji više vrsta pravnih normi: Prema tome da li se norma odnosi na neodreĎen broj slučajeva ili regulira konkretan pravni odn os, norme se dijele na opće i pojedinačne.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema tome u koju granu spadaju – ustavne, upravne, graĎanskopravne, krivičnopravne itd. Materijalnopravne norme regulišu sam odnos meĎu ljudima u društvu, dok procesnopravne norme odreĎuju način ostvarenja materijalnih normi - organizaciju i način postupanja državnih organa i drugih relevantnih subjekata. Po stepenu odreĎenosti dispozicije norme se dijele na kogentne, alternativne, dispozitivne i diskrecione. Dispozicijama kogentnih normi fiksno je nareĎeno odreĎeno ponašanje subjekta. Alternativne norme sadrže 2 ili više pravila ponašanja, od kojih adresat može izabrati jedno. Dispozitivne norme sadrže pravilo ponašanja, ali se primjenjuju supsidijarno, u slučaju da adresati nisu svoj odnos riješili na drugačiji način. Diskrecione norme sadrže ovlaštenja državnom organu da sam postupi onako kako smatra najcjelishodnijim u odreĎenim okolnostima. Sistem prava Pojam. Sistem prava je jedinstvena i skladna cjelina nastala hijerarhijskim povezivanjem svih važeći h pravnih normi i njihovim udruživanjem u odreĎene srodne grupe. Elementi sistema prava su: 1. Pravna norma je osnovni element pravnog sistema. 2. Pravna ustanova ili institut je zajednički naziv za skup pravnih normi koje regulišu jedan pravni odnos (npr.institut ugovora). 3. Grana prava je skup pravnih ustanova koje istim osnovnim metodom regulišu odreĎenu oblast drutšvenih odnosa (ustavno pravo, upravno, krivično, graĎansko itd). 4. Pravna oblast je grupa srodnih grana prava. Postoji 6 pravnih oblasti, a u na uci je uobičajeno njihovo svrstavanje u 3 velike grupe: (1) materijalno i procesno pravo; (2) javno i privatno pravo i (3) domaće i meĎunarodno pravo. Pojam i podjela pravnih akata Pravni akt je materijalizirani oblik pravne norme. Osnovni sadržaj svakog pravnog akta je odreĎena individualna ili kolektivna odluka volje. Oblik pravnog akta čine 3 elementa: nadležnost, postupak donošenja i način njegove materijalizacije (najčešće pisana forma). Pravni akti dijele se na one koji sadrže normu ili normativn e elemente, i one koji su usmjereni na ispunjavanje uslova iz neke već postojeće norme. Akti normativnog karaktera su daleko značajniji. Dijele se na opće i pojedinačne. Opći pravni akti unaprijed i apstraktno regulišu odreĎenu vrstu pravnih odnosa. Pojedinačni akt najčešće predstavlja konkretizaciju općeg akta, tj. njegovu primjenu na konkretan i već postojeći pravni odnos. Vrste općih pravnih akata Ustav je sistem općih akata ili jedan opći akt koji sadrži političke i pravne norme i principe organiziranja državnopravnog poretka, kao i načela organiziranja najznačajnjih oblasti društvenog života. Njegovo donošenje u nadležnosti je najviših državnih organa (predstavničko tijelo). Postupak donošenja ustava je duži i komplikovaniji u odnosu na zakonodavni p ostupak. Po načinu materijalizacije, ustavi se mogu podijeliti na pisane i nepisane. Pisani ustavi mogu biti kodificirani i nekodificirani, u zavisnosti od toga da li su ustavne norme obuhvaćene jednim jedinstvenim općim aktom ili ne.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakon je pravni akt donesen od strane zakonodavnog organa o zakonodavnoj proceduri i koji sadrži pravne norme, bilo opće ili pojedinačne. Podzakonski akti u širem smislu su svi pravni akti niži od zakona, bez obzira na to ko je njihov donosilac i šta sadrže. U užem smislu, pod podzakonskim aktima podrazumijevaju se samo opći akti državnih organa nižih od skupštine (uredbe, odluke, uputstva). Akti društvenih organizacija se u pravni poredak usvajaju na 3 načina: 1. Pravno iniciranje – odreĎivanje unaprijed ustavom ili zakonom da su akti koje donosi društvena organizacija pravni akti; 2. Pravno sankcioniranje – naknadno usvajanje akata društvenih organizacija u pravni poredak; 3. Kombinacija prethodna 2 načina – država propisom odreĎuje da je akt društvene organizacije pravni akt ako bude potvrĎen od strane ovlaštenog državnog organa. Običaj je društvena norma koja nastaje kontinuiranim ponavljanjem odreĎenog ponašanja, sve dok se kod subjekata ne formira svijest da je takvo ponašanje obavezno u odreĎenoj situaciji. Da bi običaj postao izvorom prava, mora ispunjavati 2 uslova: (1) ne smije biti suprotan postojećim pravnim propisima i načelima, kao ni moralnim principima; (2) mora biti u skladu sa osnovama društvenog ureĎenja. Sudski akti. U teoriji je nepodijeljeno mišljenje da su odlu ke ustavnih sudova izvor prava. Pored odluka ustavnog suda, svojstvo izvora prava priznaje se i odlukama najvišeg suda u zemlji, za koje se smatra da imaju precedentni karakter. Sudska praksa je pojam pod kojim se podrazumijeva donošenje istih odluka od strane različitih sudova u istim ili bitno sličnim sporovima tokom dužeg vremenskog perioda. Vrlo je značajna za jednoobrazno tumačenje zakona i s tim u vezi pravnu sigurnost. Ugovor je saglasno očitovanje volje dviju ili više strana kojim se zasniva, ukida ili mijenja neki pravni odnos. U teoriji prava načelno se priznaje da je ugovor koji sadrži opće pravne norme izvor prava. S druge strane, ugovor koji sadrži samo pojedinačne norme ili pojedinačne dispozicije se uglavnom ne smatra izvorom. Vrste pojedinačnih pravnih akata Podjela. Pojedinačni akt najčešće predstavlja konkretizaciju općeg akta. Može biti potpuni i nepotpuni, u zavisnosti od toga da li istovremeno sadrži i dispoziciju i sankciju. U praksi su najčešći nepotpuni pojedinačni akti. Nepotpuni pojedinačni akti koji sadrže samo dispoziciju su upravni akti i pravni poslovi, a oni koji sadrže samo sankciju su sudske odluke. Upravni akt je obavezujući akt državnog organa ili organizacije koja vrši javna ovlaštenja, donesen po posebnom upravnom postupku. Pravni posao je pojedinačni pravni akt nedržavnog subjekta, stvoren na osnovu ovlaštenja pravnog poretka i u njegovim okvirima. Nedržavni subjekt je pravni posao stvorio dobrovoljno i takav posao ga načelno i obavezuje na dobrovoljnoj osnovi. Dakle, pravni posao je neimperativan pravni akt. Izuzetno, odreĎeni jednostrani pravni poslovi mogu imati i imperativan karakater. Tada se kaže da privatno lice vrši vlast (roditeljsku, starateljsku i sl).

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

subjektivna prava se mogu podijeliti na prenosiva i neprenosiva. Mogu se posmatrati u formalnom i matrerijalnom smislu. Pojam i hijerarhija izvora prava Pod pojmom »izvori prava« podrazumijevaju se društveni faktori koji utiču na stvaranje i primjenu pravnih normi. mada njeno postojanje nije utvrĎeno. elementi subjektivnog prava su ovlaštenje. Dakle. izvori prava su činjenice i faktori koji dovode do stvaranja i primjene pravnih normi (materijalni izvori). tj. Pravna pretpostavka (prezumpcija) postoji u slučaju kad se neka pravna činjenica ili stanje smatra dokazanim. Na osnovu mogućnosti njihovog stavljanja u pravni promet. Apsolutna djeluju prema svima ( erga omnes) i sadrže negativan zahtjev. Hijerarhija formalnih izvora prava uspostavlja se na osnovu načela ustavnosti i zakonitosti. Pravne (pravno relevantne) činjenice su činjenice i okolnosti za koje objektivno pravo veže nastanak.WWW. rješenje i načelan stav. mada one u stvarnosti ne postoje. izvori prava su akti kojima se materijalni izvori pravno uobličavaju.COM . promjenu ili prestanak pravnih odnosa.BH-PRAVNICI. Pravne fikcije su činjenice čije postojanje objektivno pravo pretpostavlja. kao i činjenice preko kojih se te norme saznaju. U materijalnom smislu. Primjeri apsolutnih prava su pravo vlasništva. Načelo zakonitosti je usklaĎenost nižih pravnih akata sa zakonima. Pravni odnos Pojam pravnih činjenica i događaja. uspostavljenih na osnovu ustava koji je istovremeno i osnovni zakon. Jedni su regulisani normama graĎanskog prava. Druga podjela je na apsolutna i relativna subjektivna prava.COM GraĎanskopravni posao je pravni posao u oblasti imovinskih. Temeljna podjela pravnih činjenica je na dogaĎaje i ljudske radnje. Ustavnost postoji kad je pravni poredak zasnovan na hijerarhiji i meĎusobnoj usklaĎenosti općih pravnih akata. ekonomskih odnosa. zahtjev svim ostalim licima da se suzdrže od ponašanja kojim bi ugrozili to pravo.BH-PRAVNICI. Pravni odnosi su oni odnosi koji su regulisani pravnom normom. Pobijanje fikcija nije dozvoljeno. Pojam pravnog odnosa. te lična prava. Najvažniji sudski akti su presuda. U formalnom smislu. pronalazačko i autorsko pravo. GraĎanskopravni poslovi se mogu podijeliti na graĎanskopravne poslove u užem smislu i poslove poslovnog prava. u zavisnosti od toga da li nastaju uz učešće ljudske volje. a drugi normama poslovnog prava. 5 WWW. Sudski akt je akt donesen od strane suda u sudskom postupku. Ono je u krajnjoj liniji obezbijeĎeno zahtjevom prema nadležnom državnom organu za prinudnim ostvarenjem. Subjektivno pravo se može definisati kao na objektivnom pravu zasnovano ovlaštenje titulara na odreĎeno ponašanje u njegovom interesu. sopstveni interes titulara i zahtjev ili tužba u materijalnom smislu. ili su stvoreni samom normom. Pravni odnos se sastoji iz ovlaštenja jednog subjekta i odgovarajuće obaveze drugog subjekta. bez obzira na to da li su postojali prije donošenja norme.

Svojstvo subjekta prava ne zavisi od volje samog subjekta. O zastarnim rokovima sudovi ne vode računa po službenoj dužnosti. tehničko unapreĎenje i »know-how«). poslovna i deliktna sposobnost.COM Relativna subjektivna prava su ona čije ovlaštenje djeluje samo prema tačno odreĎenom nosiocu obaveze (inter partes). Fizičke osobe pravnu sposobnost stiču roĎenjem. glavna stvar i pertinencija. postaje njen vlasnik. odnosno isteku prekluzivnih rokova sud vodi računa po službenoj dužnosti. čast. Dakle. O prekluziji. Bitno je naglasiti da zastariti mogu samo obligacionopravna potraživanja. pronalazak. Poslovna sposobnost subjekta je sposobnost preduzimanja pravno relevantnih radnji. 2. Treba naglasiti da pravne osobe imaju tzv. Osobi na subjekata prava da mogu biti nosioci ovlaštenja i obaveza naziva se pravnom sposobnošću. Pravno lice kao subjekt prava. lična dobra – život. zdravlje. 3. radnji kojima nastaju prava i obaveze. Pravna sposobnost je sposobnost biti nosiocem prava i obaveza.specijalnu pravnu sposobnost. zamjenjive i nezamjenjive. Bitne osobine subjekata prava su pravna. gdje pravo samo po sebi ostaje. potrošne i nepotrošne. proste i zbirne. Subjekti prava Subjekti prava su nosioci ovlaštenja i obaveza u jednom pravnom odnosu. održaja i prekluzije. prestaje i samo pravo i zahtjev za njegovim prinudnim ostvarenjem. ime. Zastarjelost je gubljenje tužbe u materijalnom smislu usljed nevršenja prava u zakonom predviĎenim rokovima. propuštanje i trpljenje. Održaj (dosjelost) je pribavljanje nekog prava protekom vremena i uz ispunjenje odreĎenih uslova. utic aj rokova manifestuje se i u vidu zastarjelosti. a pravne osnivanjem. Objekti imovinskog prava mogu biti: 1.COM . kad neka osoba kroz duži vremenski period savjesno drži u posjedu odreĎenu stvar. Najznačajnija grupa relativnih prava su obligaciona prava. pokretne i nepokretne.BH-PRAVNICI. Objekat prava je pojam pod kojim se podrazumijeva sve ono na šta su usmjerena ovlaštenja i obaveze. tj. Da bi jedna društvena tvorevina mogla steći status pravnog lica. Svaka grana prava posebno utvrĎuje svoje objekte i njihove osobine. Subjekti prava mogu biti fizička i pravna lica. Dakle. Pored vezivanja za početak i završetak pravnog odnosa. već je to svojstvo odreĎeno objektivnim pravom. ljudske radnje – davanje. stvari – individualne i generičke.intelektualne tvorevine (autorsko djelo. mogu imati samo ona prava koja su potrebna za postizanje ciljeva zbog kojih su osnovana.BH-PRAVNICI. proizvodi ljudskog duha – tzv. Fizička lica je stiču punoljetstvom. Apsolutna prava ne zastarijevaju. Uticaj vremena na pravne odnose. tj. pravna lica osnivanjem i ostvaruju je preko svojih organa. mora zadovoljiti 4 pretpostavke: 6 WWW. za razliku od zastare.WWW. Prekluzija je potpuni prestanak prava usljed neizvršenja ovlaštenja u propisanom roku. 4. Obaveza je pravna dužnost na izvršenje odreĎene radnje. Deliktna sposobnost je sposobnost subjekta da snosi sankciju za protivpravnu radnju (delikt). a prestaje samo zahtjev za prinudnim ostvarenjem prava. Vrijeme koje ima uticaj na pravne situacije naziva se rok. znanje i sl. činjenje.

Prema vrsti radnje. 4. Zastupništvo može biti zakonsko. nedopušten. 3. Da ima vlastitu imovinu. ili traje duže vremena. obligacioni odnos je ništav. odreĎena ili bar odrediva. dopuštena. Predmet obligacionog odnosa je obligaciona radnja (činidba). Cilj i zadaci ne smiju biti u suprotnosti sa javnim (društvenim) interesima. neodreĎen ili neodrediv. Lične i nelične – lične može izvršiti samo dužnik i niko drugi. a pasivne u trpljenju ili propuštanju. Jednostavne i složene – jednostavne obligacije mogu se izvršiti jednom radnjom (bez obzira koliko dugo traje ta radnja). nečinjenju (propuštanju) ili trpljenju. Ona se može sastojati u davanju. radnja mora ispunjavati 3 pretpostavke: mora biti biti moguća. Zastupanje fizičkih i pravnih lica Zastupništvo je vršenje neke pravne radnje za tuĎi račun i u ime drugog. 2. 5. 4. 2. Da ima organizacijsko jedinstvo i odgovarajuće organe preko kojih može formulisati vlastite ciljeve. vrste i subjekti obligacionih odnosa Pojam. Obligaciono pravo je skup pravnih normi koje regulišu obligacione odnose. u kome je jedno lice (dužnik) obavezno da drugom licu izvrši odreĎenu činidbu. obligacije se dijele na: 1. Vrste. nelične može izvršiti i treće lice. 3. neovisno od egzistencije pojedinaca koji rade u organizaciji. Da bi mogla biti predmetom obligacionog odnosa. Djeljive i nedjeljive – u zavisnosti od toga da li se može izvršiti u dijelovima ili ne. a za izvršenje složene obligacije neophodno je preduzeti više različitih radnji. interese i odluke.COM . Aktivne (pozitivne) i pasivne (negativne) – aktivne se sastoje u davanju ili činjenju. zasnovano na aktu nadležnog organa i ugovorno (zastupanje po punomoćju). Da ima samostalnu egzistenciju. Pravne radnje koje preduzima zastupnik proizvode ovlaštenja i obaveze samo za zastupano lice. 2. Novčane i nenovčane.COM 1. 7 WWW.WWW. Obligacioni odnos je takav pravni odnos meĎu tačno odreĎenim licima. OSNOVI OBLIGACIONOG PRAVA OBLIGACIONO-PRAVNI ODNOSI (OBLIGACIJA) Pojam. Trenutne i trajne – u zavisnosti od toga da li se obligacija može izvršiti u odreĎenom kraćem vremenu.BH-PRAVNICI. a to drugo lice (povjerilac) ima ovlaštenje da od dužnika zahtijeva takvo činjenje. činjenju.BH-PRAVNICI. statutarno. Da ima cilj radi kojeg je osnovana i zadatke koje treba ostvariti radi postizanja tog cilja. 6. Ako je predmet obaveze nemoguć.

U takvoj situaciji obligacija može biti solidarna i razdijeljena. s tim što obligacija prestaje kad je izvrši jedan od sadužnika. Naturalne obligacije nastaju istekom rokova zastare. Alternativne obligacije postoje u slučaju kad se obaveza može ispuniti izvršenjem jedne od 2 ili više alternativno odreĎenih radnji. Subjekti obligacije su povjerilac i dužnik. Razdijeljena obligacija ustvari je skup više samostalnih pojedinačnih obligacija koje su samo prividno jedna obligacija. tj.COM Prema načinu odreĎivanja radnje. kod solidarnih obligacija svaki od sadužnika je obavezan da izvrši cijelu obligaciju. Prestanak obligacije može nastupiti na nekoliko načina: 8 WWW. Promjena subjekata obligacije načelno je moguća. Ako se u obligaciji mijenja povjerilac. već će na snazi ostati obaveza za preostale alternative. Za razliku od toga. U takvoj situaciji svaki sapovjerilac može tražiti samo svoj dio potraživanja. obligacijom je predviĎeno 2 ili više radnji. prestankom prava na tužbu. osim kod strogo ličnih obaveza. 5.BH-PRAVNICI. tj. to se naziva ustupanjem potraživanja ili cesijom. obligacija će biti razdijeljena osim ako je zakonom ili ugovorom izričito predviĎeno drugačije.obaveza na predaju 2 tone pšeničnog brašna). a svaki sadužnik mora izvršiti samo svoj dio obaveze.BH-PRAVNICI. predaja odreĎene umjetničke slike). Ako stranke nisu drugačije ugovorile. 2. (2) jednostrane izjave volje. pravo izbora pripada dužniku. Individualne (specijalne) – radnja je precizirana i obligacija se može ispuniti samo izvršenjem upravo te radnje (npr. Razlika u odnosu na alternativnu obligaciju sastoji se u tome što je kod fakultativne obligacije predmet obaveze samo jedna (glavna) radnja i povjerilac može tražiti samo njeno prinudno izvršenje. povjerilac ne može tražiti izvršenje takve obligacije sudskim putem. U ulozi subjekata mogu se javiti fizička i pravna lica. Dakle. (3) uzrokovanje štete. Ako se mijenja dužnik. a svaki od sapovjerilaca ima pravo zahti jevati izvršenje cijele obligacije. obligacije se dijele na: 1. Za razliku od navedenog.WWW. Generičke – predmet generičkih obligacija odreĎen je samo po vrsti i količini (npr. kod alternativne obligacije obaveza neće prestati ako naknadno postane nemoguće izvršenje jedne od alternativno predviĎenih radnji. u zavisnosti od toga da li postoji više povjerilaca ili više dužnika. Ako se u ulozi dužnika ili u ulozi povjerioca javlja više lica. Fakultativna obligacija (facultas alternativa) postoji u slučaju kad je dužniku ostavljena mogućnost da umjesto dugovane radnje izvrši neku drugu radnju. ali se ona smatra ispunjenom ako dužnik izvrši samo jednu od tih radnji. a tužiti se mogu svi sadužnici odjednom ili samo jedan od njih za »njegov« dio duga. a dužnik nosilac obaveze. Prirodne (naturalne) obligacije su obligacije koje nisu pravno zaštićenem. (4) sticanje bez osnova i (5) poslovodstvo bez naloga. Nastanak (izvori) i prestanak obligacionih odnosa Izvori obligacija su pravne činjenice i stanja na osnovu kojih nastaju obligacije. Prema našem pravu. govorimo o množini subjekata obligacije. 3. Ako je radnja dijeljiva. radi se o preuzimanju duga ili intercesiji. Solidarna obligacija može biti aktivna i pasivna. izvori obligacija su: (1) ugovori. dužnik se oslobaĎa obaveze. Zastarjelost teče posebno prema svakom od sadužnika.COM . 4. Ako naknadno postane nemoguće izvršenje te radnje. Povjerilac je nosilac prava.

(6) Konfuzijom – konfuzija (sjedinjenje) je slučaj kad se i dužnik i povjerilac sjedine u istoj ličnosti. obaveze moraju biti uzajamne. kad se isto lice pojavi istovremeno i u ulozi dužnika i u ulozi povjerioca iste obligacije. može doći nasljeĎivanjem. (4) Kompenzacijom (prebijanjem) jedne obligacije za drugu. Razlog tome je što se iza oprosta duga mogu kriti različiti motivi. već njome prestaje samo pravo na tužbu. tj. (2) stara obligacija mora biti punovažna i (3) stara i nova obligacija se moraju razlikovati u nečemu bitnom – u predmetu ili u pravnom osnovu. Ostale obaveze prenose se na nasljednike. odnosno od utužive nastaje naturalna obligacija. Postojanje krivice dužnika povlači nastanak obaveze naknade štete.COM (1) Ispunjenjem – redovni način prestanka je ispunjenje obaveze. 9 WWW. Do konfuzije npr. (8) Zastarom – zastara ustvari nije način prestanka obligacije. da bi doveo do prestanka obligacije potreban je pristanak dužnika.BH-PRAVNICI.COM . istovrsne. tj. (3) Prestankom subjekta – na ovaj način prestaju samo strogo lične obaveze. naplative (likvidne) i utužive. dospjele. (7) Oprostom duga – da bi oprost duga bio valjan. posljedice zavise od toga da li je do nemogućnosti došlo usljed krivice dužnika ili ne.BH-PRAVNICI. (2) Naknadnom nemogućnošću ispunjenja – ako nastupi nemogućnost ispunjenja. Da bi moglo doći do kompenzacije. Da bi došlo do novacije moraju biti ispunjena 3 uslova: (1) postojanje volje stranaka da nastane nova obligacija.WWW. (5) Novacijom – novacija (prenov) je pretvaranje jedne obaveze u drugu voljom stranaka.

10 WWW. POJAM I IZVORI POSLOVNOG PRAVA 3. .COM . svi odnosi koji nastaju u toku privreĎivanja ili u neposrednoj vezi sa privreĎivanjem. .1. tj. Izvori prava. a položaj povjerioca je olakšan u oblasti dokazivanja. 4. Transformacija osnovnih osobina metoda građanskog prava. postoji veliki broj odstupanja u rješenjima poslovnog ugovornog prava. U odnosu na graĎanskopravne ugovore. pretežnost dispozitivnih normi je sve spornija u poslovnom pravu. Prometljivost prava takoĎe trpi specifična ograničenja.WWW. javna preduzeća su obavezna da zaključe ugovor sa svakim tražiocem usluga pod istim uslovima.pojava formularnih ugovora i općih uslova poslovanja.COM 3. POJAM POSLOVNOG PRAVA Poslovno pravo je sinonim za »trgovačko« ili »trgovinsko« pravo kao posebnu granu prava koja se bavi prvenstveno privatnopravnim odnosima u profesionalnom privrednom poslovanju. 4.mogućnost zaključivanja ugovora o uslugama u privredi ćutanjem (zastupništvo. Izvori prava. Predmet poslovnog prava u najširem smislu su svi odnosi koji se tiču trgovine u pravnom smislu riječi. Svaki od 5 osnovnih principa graĎanskog i poslovnog prava ima specifičan izgled u domenu trgovinskog odnosno privrednog prometa. Postupak za ostvarenje prava. trgovci na malo moraju svakom potrošaču prodavati robu po cijenama koje su istaknute itd. 2. Obzirom da se poslovno pravo razvija iz graĎanskog. . poslovno pravo se može definisati kao skup normi koje ureĎuju odnose u privrednom poslovanju. ali se pored nje javljaju i neimovinske sankcije vanugovorne prirode.BH-PRAVNICI. propisi u oblasti privrede ne moraju biti sveobuhvatni. 2.pri izvršenju ugovora zahtijeva se više pažnje nego u graĎanskom pravu i odgovornost za neizvršenje je strožija. već pravno urediti pitanja koja nisu uopće riješena u graĎanskom pravu i pitanja koja u graĎanskom pravu nisu riješena na način koji odgovara potrebama poslovnog prava. izgubljena dobit se uvijek nadoknaĎuje. jer je postojanje subjekata u monopolnom ili oligopolnom položaju činjenica koju pravo priznaje. 3. Najvažnija odstupanja su: .BH-PRAVNICI. 5.postoje slučajevi objektivne odgovornosti. Na kraju. Princip slobodne volje stranaka i autonomije njihovih volja ima odreĎena ograničenja u privrednom pravu. Bitno obilježje privrednog prava jeste sankcija imovinske prirode. 1. Posebna materijalno-pravna rješenja.afirmacija načela formalnosti. Izgled zajedničkih osnovnih principa graĎanskog i privrednog prava. Specifičnosti metoda privrednog prava se ogledaju uglavnom na 4 polja: 1. Npr. špedicija i posredovanje). Pojedina materijalno-pravna tehnička rješenja. 3. Predmet i metod poslovnog prava. . Na toj osnovi. komision. Jednakost stranaka i ravnopravnost njihovih volja je princip koji se mora shvatiti kao uslovan standard. po kome je forma (najčešće pismena) bitan element ugovora.

BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.COM .WWW.COM Postupak ostvarivanja prava. kratkoćom i sažetošću. Sporove ove grane često sude posebni trgovački ili privredni sudovi. 11 WWW. Postupak se odlikuje sumarnošću.

Na osnovu navedenog. potrebno je da poslovni običaj ispuni odreĎene uslove: mora biti razuman. kao samostalan organ imenovan od Parlamenta FBiH. Kad je u pitanju osnov primjene običaja kao izvora prava. Komisija je regulacioni organ nadzora. i (2) Zakonsko priznanje poslovnog običaja kao izvora prava. Tada su jači oni običaji koji dolaze sa užeg strukovnog ili teritorijalnog područja. te »dobar«. »Trgovinski poslovni običaji« su običaji u užem pravno-tehničkom smislu. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire itd). Razvijaju ih privredne komore. Zakoni su najvažniji izvor poslovnog prava.COM 3. a posebni (vertikalni) se primjenjuju samo u pojedinim strukama. Izvori autonomnog poslovnog prava Običaj kao izvor poslovnog prava.BH-PRAVNICI. Na osnovu teritorijalne obuhvatnosti – opći. 12 WWW. Zakon o društvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima. Zakon o Registru vrijednosnih papira. Pod tim pojmom se podrazumijeva komercijalna praksa koja je u takoj širokoj primjeni da privrednici očekuju postupanje ugovornih strana u skladu sa njom. »dobri poslovni običaji« su pravila poslovne etike. Trgovinski poslovni običaji mogu se klasificirati: 1. U oblasti tržišta kapitala značajnu ulogu imaju samoregulacione organizacije – berza i organizacija profesionalnih posrednika.2. trgovačkih društava ili preduzeća (Zakon o preduzećima. Ove klasifikacije su značajne u slučaju kolizije različitih običajnih pravila. tj. Osnov i način primjene običaja. trgovinski poslovni običaj se može definisati kao u praksi stvoreno pravilo postupanja u odreĎenoj struci ili u privredi uopće. i čija se primjena očekuje budući da je ono izvjesno. notoran i prihvaćen od većine privrednika. ZOO koristi i termin »trgovinski poslovni običaji«. a analizirajući odredbe ZOO može se doći do zaključka da se ne radi o sinonimima. učesnici u obligacionim odnosima su dužni da u pravnom prometu postupaju »u skladu sa dobrim poslovnim običajima«. Prema strukama u kojima važe – opći (horizontalni) važe u svim privrednim djelatnostima. koje je u skladu sa pravnim poretkom i moralom. 2. Podzakonski akti i akti samoregulacionih organizacija. obvezn ica. mora biti u skladu sa pravilima poslovne etike.WWW. Osnov za primjenu »dobrog poslovnog običaja« je izričita zakonska odredba. Najznačajniju ulogu u emisiji i prometu dugoročnih vrijednosnih papira (dionica. koje daju i potvrde o njihovom postojanju. MeĎu najznačajnijim zakonima u ovoj oblasti su oni kojima se ureĎuje status subjekata poslovnih odnosa: trgovaca.BH-PRAVNICI. Osim termina »dobri poslovni običaji«.COM . regionalni i lokalni. Zakon o zadrugama. Zakon o stranim ulaganjima. Naime. Da bi postao izvor prava. certifikata) ima Komisija za vrijednosne papire u FBiH. Zakon o osiguranju imovine i lica. Zakon o bankama. izvjestan. Prema ZOO. Od podzakonskih akata kao izvor poslovnog prava su najvažniji oni koje donosi vlada. općepoznato i prihvaćeno od većine privrednika. u teoriji se navode 2 takva osnova: (1) Svijest o cjelishodnosti i prihvaćenost običaja u praksi. IZVORI POSLOVNOG PRAVA Propisi Ustav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava.

Pošto ne zadiru u suštinu ugovora. ovo pravilo može da trpi odreĎene izuzetke. Posebne uzanse kao trgovačko pravilo danas donosi nadležna komora ili drugi oblik udruživanja trgovaca. one uzanse koje dolaze sa užeg područja su načelno jače. S druge strane. opći akti privrednih subjekata. ugovaranjem nadležnosti arbitraže donosioca uzanse za meĎusobne sporove. Razvoj ekonomskog i pravnog prometa povećava broj pravno relevantnih činjenica o kojima treba voditi računa prilikom ugovaranja. Da bi bio izvor poslovnog prava. ugovori. ove klauzule i ne moraju biti unesene u svaki konkretan posao.BH-PRAVNICI. Obligacioni ugovor. Mogu se podijeliti na opće i posebne. kao obrasci u kojima su unaprijed formulisani karakteristični i najčešći elementi pravnog posla.BH-PRAVNICI. Državni organi imaju odreĎeni stepen kontrole nad donošenjem uzansi. ali koje ne zadiru u samu suštinu posla obuhvaćenog tipskim ugovorom. U slučaju meĎusobne kolizije. Tako formulisane klauzule nazivaju se opšti uslovi poslovanja. udruženja industrijalaca). uzanse.COM . a koje dosad nisu ukinute niti mijenjane. pa čak i samim zaključivanjem ugovora sa članom organizacije koja je donijela uzanse. što znači da ako propis ne postoji ili je nedovoljan.godine. za primjenu uzansi potreban je pristanak nečlanova. običaji. MeĎutim. graĎansko pravo. koja se ostvaruje kroz davanje ovlaštenja za donošenje uzansi ili pri njihovom formulisanju.COM U pogledu načina primjene običaja. Hijerarhija izvora poslovnog prava je slijedeća: ustavi. zakoni. Na ovaj način primjena uzanse faktički postaje obavezna.WWW. Tako nastaju tipski ugovori. u zavisnosti od toga da li važe za sve poslove u privredi ili za pojedine struke odnosno odreĎene vrste poslova u okviru odreĎene struke.berze) i profesionalna udruženja (komore. Privrednici te činjenice formulišu za svaku okolnost posebno i dopisuju na poleĎinu tipskog ugovora ili na poseban dodatak. usvojeno je objektivno shvatanje o njegovom važenju. Donosioci uzansi su ovlaštene javne ili polujavne privredne organizacije (npr. te odluke upravnih i sudskih organa. podzakonski akti. koje je donijela Glavna državna arbitraža FNRJ. To znači da se u meĎusobnim odnosima članova uzanse primjenjuju uvijek kad njihova primjena nije izričito isključena ugovorom. već se njihova primjena zasniva na posebnom sporazumu stranaka. 13 WWW. Obim primjene ovih uzansi ograničen je Zakonom o obligacionim odnosima. običaj se primjenjuje ukoliko stranke nisu drugačije ugovorile. Često ponavljanje istih privrednih poslova doveli su do tipizacije karakterističnih elemenata obligacionih ugovora. potrebno je da ugovorne strane obligacionog ugovora djeluju kao preduzeća ili individualni trgovci i da radnja na koju se stranke obavezuju spada u registrovanu privrednu djelatnost barem jedne od njih. i to bez obzira da li su stranke znale za postojanje tog običaja ili ne. Članstvo u organizaciji koja je stvorila uzanse podrazumijeva i pristanak na poslovanje po njenim uzansama u meĎusobnim odnosima članova. drugi opći akti zakonodavnih organa. Taj pristanak može biti dat izričito ili konkludentnim radnjama: poslovanjem u okviru institucije koja je donijela uzanse. U BiH su na snazi Opšte uzanse iz 1954. ratificirani meĎunarodni ugovori. Uzanse su dobri poslovni običaji sistematizirani u zbornike. Eventualno nepoznavanje običaja je pravno irelevantno.

BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI.COM 14 WWW.COM .

15 WWW.COM . Osnovni kriteriji za odreĎivanje subjekata poslovnog prava su: 1. Statusni oblici povezivanja društva – na bazi učešća u kapitalu. Po mješovitom sistemu. Trgovcem se definiše lice koje obavlja trgovačku profesiju. koje alternativno u obzir uzima sljedeća obilježja: a) Predmet transakcije – poslovanje odreĎenom robom.BH-PRAVNICI. Priroda poslova kojima se bavi odreĎeni subjekt.BH-PRAVNICI. postoje 3 osnovna kriterija kojima se odreĎuju subjekti poslovnog prava: objektivni. 5. 6. Subjektivni kriterij u obzir uzima svojstvo lica. c) Profesija ili zaposlenje lica koje svojim angažmanom pokazuje da posjeduje znanje ili vještinu za te poslove (agent. zadružne organizacije i savezi. na bazi strukovnog povezivanja i na bazi tržišnog povezivanja. 7. 2. 4. Individualni trgovac (samostalni privrednik). SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA 4. Cilj osnivanja i egzistencije. Institucije tržišta kapitala – banke i druge finansijske ogranizacije. osiguravajuća i reosiguravajuća društva. te fondovi kao institucionalizovani oblici kapitala. Kod nas je primijenjen mješoviti sistem. izdavanje mjenice. Sistematizacija subjekata poslovnog prava na osnovu navedenih kriterija je slijedeća: 1. 4. Zadruge. U objektivne (apsolutne) trgovačke poslove spadaju: bankarski poslovi. 3. Organizovana i ureĎena javna tržišta kapitala. b) Odnos prema ukupnoj transakciji – zanimanje lica koje pokazuje znanje ili vještinu svojstveno predmetu transakcije. kupovina robe radi preprodaje. Obavezna registracija kod nadležnog državnog organa (suda ili organa uprave).1. Javna preduzeća. društva za upravljanje fondovima. Osnovni kriteriji za određivanje subjekata u domaćem pravu. a uslove za to je odredio zakon. Prema klasičnoj teoriji. te društva kapitala. tj. posrednički poslovi itd. svojstvo trgovca se izvodi iz pojma trgovinskog posla koji je objektivno definisan. Tipičan primjer je američko pravo.WWW. Obavljanje registrovane djelatnosti u vidu zanimanja (profesije) i način obavljanja djelatnosti. pojam trgovca odreĎen je nizom obilježja. SISTEM SUBJEKATA POSLOVNOG PRAVA Određivanje i sistematizacija subjekata Određivanje subjekata poslovnog prava. subjektivni i mješoviti. Privredna/trgovačka društva (profitne organizacije) – društva lica. 2. broker i sl). ti poslovi su izričito odreĎeni zakonom.COM 4. društva lica i kapitala. Po objektivnom kriteriju. Lice koje uĎe u takve poslove ima svojstvo trgovca. Model je njemačko pravo. Model ovog kriterija je francusko pravo. 3.

10. Za razliku od trgovačkih društava.WWW. odnosno meĎunarodni. fondacije i zadužbine i sl. 12. samostalni privrednik je i fizičko lice koje poslovnu djelatnost obavlja kao dopunsko zanimanje. državni i subjekti u mješovitom vlasništvu. Upis ima deklaratoran karakter jer se status individualnog trgovca stiče danom izdavanja rješenja (odobrenja. zadružni. Vlasništvo – privatni. srednjeg i velikog biznisa. Kontrola kapitala i upravljanje – supsidijarni (kotnrolisani) i kontrolni (dominantni). Pravni status – pravna lica i individualni trgovac. djelatnosti – subjekti domaćeg prometa i subjekti 6. koji upravlja poslovima i za obaveze u prometu odgovara cjelokupnom imovinom. Državljanstvo i nacionalna pripadnost osnivača (ulagača) – domaći i subjekti stranih ulaganja. Imovinska odgovornost – subjekti koji odgovaraju isključivo svojom imovinom i subjekti sa odgovornošću drugog. Ostala pravna lica (neprofitne organizacije) – udruženja graĎana. turizam. Teritorija obavljanja poslovne vanjskotrgovinskog prometa. U odgovarajući registar se upisuje: ime samostalnog privrednika. Obavljanje djelatnosti – Posebni zakoni i provedbeni propisi precizno utvrĎuju uslove i način obavljanja djelatnosti. 3. Participacija zaposlenih – subjekti sa i bez radničke participacije. 7. 9. Sjedište – Mjesto obavljanja poslovne djelatnosti. trgovine. Ako se djelatnost obavlja u više mjesta ili ako za njeno obavljanje nije potreban poslovni prostor. kao sjedište individualnog trgovca u zima se mjesto njegovog prebivališta.BH-PRAVNICI. Vrsta djelatnosti – subjekti iz oblasti proizvodnje. Dalja sistematizacija subjekata poslovnog prava može se izvršiti po slijedećim kriterijima: 1. komorske asocijacije. oporezovani. grupno oporezovani. Odobrenje i registracija – Odobrenje u formi rješenja izdaje nadležni organ općine u kojoj će se voditi poslovne aktivnosti. Osim toga. 4. usluga itd. samostalni privrednik može privremeno 16 WWW. Broj zaposlenih – zavisno od konkretnog zakonskog rješenja.COM 8. Unutrašnja pravna organizacija – složeni (razvijeni) i unitarni. Sjedište – domaći i strani. predmet poslovanja (oznaku djelatnosti) i sjedište. 9. Pravni položaj individualnog trgovca odreĎen je slijedećim elementima: Firma – individualni trgovac posluje pod firmom koja obavezno sadrži njegovo lično ime. 2. prevoz. sjedište i poslovna djelatnost. udruženja i drugi oblici. 11. industrije. 5. Firma obično sadrži i neko svoje ime (»Estrada«. Individualni trgovac (samostalni privrednik) se može definisati kao fizičko lice koje pod svojim imenom obavlja registrovanu poslovnu djelatnost u vidu zanimanja (profesije) radi ostvarenja ekonomskih ciljeva.BH-PRAVNICI. Sa stanovišta poreza. individualni trgovci se razvrstavaju prema vrsti poslovne djelatnosti koju obavljaju: ugostiteljstvo. neoporezovani. Ekonomski kriterij – subjekti malog. proizvodni zanati itd.COM . Privredne komore. Individualni trgovac (samostalni privrednik) Terminologija i pojam. »Bazeni«. firma. i sl). »dozvole« za rad). 8.

Termin »preduzeće«. Po sili zakona do prestanka može doći u slijedećim slučajevima: 1. te iz drugih opravdanih razloga. s tim što je kod nje više samostalnih privrednika povezano ugovorom. dodatni uslov je prezentiranje ugovora izmeĎu lica koja namjeravaju u njoj obavljati registrovanu djelatnost. danom stupanja individualnog trgovca na izdržavanje zatvorske kazne duže od 6 mjeseci. vršenja vojne ili druge javne obaveze. Uopće o privrednim (trgovačkim) društvima Terminologija. Ako se djelatnost obavlja bez posjedovanja radnje. u klasičnom značenju ne označava pravno lice. Dopunski ma terijalni uslovi odreĎuju se posebnim propisima za pojedine vrste djelatnosti. a sastoje se od: posjedovanja poslovnog prostora i opreme. UtvrĎivanje posebnih materijalnih uslova vrši nadležni općinski organ u svakom pojedinom slučaju. Ti razlozi moraju biti utvrĎeni odgovarajućim rješenjem općinskog organa i dostavljeni poreznoj upravi radi umanjenja poreskih obaveza. Poreski tretman – Individualni trgovac je poreski obveznik za plaćanje poreza na promet proizvoda i usluga. stručne spreme i radnog iskustva individualnog trgovca ili zaposlenog lica. dopunske i posebne. U širem znač enju. Radnja i zajednička radnja. bitno obilježje radnje je poslovni prostor. 3. Ako se radi o voĎenju zajedničke radnje. U opće spadaju: puna poslovna sposobnost i nepostojanje zabrane za obavljanje te djelatnosti. po silo zakona i u drugim zakonom odreĎenim slučajevima. U novije vrijeme. 2. Prema pozitiv nom zakonodavstvu. bolesti. a u užem značenju pojam »radnja« obuhvata poslovni prostor. opće zdravstvene sposobnosti. ako je utvrĎena ništavost upisa u registar. Teorijski posmatrano. Posjedovanje poslovnog prostora – Za pojedine oblasti je posjedovanje poslovnog prostora uslov za sticanje svojstva individualnog trgovca.BH-PRAVNICI. smrću ili trajnim gubitkom poslovne sposobnosti individualnog trgovca.COM . Isto važi i za pojam »zajednička radnja«.COM obustaviti obavljanje djelatnosti zbog spriječenosti. Individualni trgovac odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze koje su za njega nastale u obavljanju djelatnosti. VoĊenje poslovnih knjiga – Individualni trgovac obavezno vodi poslovne knjige i propisane evidencije koje podliježu poreskoj i finansijskoj kontroli.BH-PRAVNICI. Trajni prestanak vršenja registrovane djelatnosti utvrĎuje se rješenjem. Imovina i odgovornost – Registrovanjem individualnog trgovca ne stvara se posebna imovina povodom dobara sa kojima on obavlja rad. 17 WWW. onda se registruje samo obavljanje djelatnosti. pojmom »preduzeće« (enterprise) se označavaju svi organizirani oblici vršenja poslovnih aktivnosti koji se ne mogu svrstati u kategoriju trgovačkih društava (nisu tipični). Uslovi za registraciju individualnog trgovca mogu se podijeliti na formalne i materijalne. Ostvarena dobit je predmet samostalnog oporezivanja i porez se plaća kvartalno.WWW. a može nastupiti: odjavom. pojam »radnja« ima 2 značenja. Udruţivanje – Individualni trgovci se mogu udruživati u svoja udruženja. saveze i komoru. 4. Formalni uslovi su postojanje pismenog zahtjeva. već jedan poslovni poduhvat čiji su nosioci trgovačka društva. Materijalni uslovi se dijele na opće. pod tim pojmom se podrazumijeva obavljanje poslovne djelatnosti. koji se još uvijek često koristi. te dokazi o postojanju materijalnih uslova. ako je samostalnom privredniku pravosnažnim rješenjem izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

KD (komanditno društvo). Postoji mogućnost i da jedno lice formira i vodi trgovačko društvo. a kod društava kapitala pravila zakona i autonomnog prava. Holding i koncern ne spadaju u osnovne tipove trgovačkih društava. Osnivači – u principu 2 ili više lica (domaćih i stranih. Kod društava personalnog tipa preovladavaju ugovorna pravila. Društva lica (društva personalnog tipa. Privredno (trgovačko) društvo je poslovna organizacija sa statusom pravnog lica. Registracija – društvo. ako ugovor ne sadrži odreĎena rješenja. 4.BH-PRAVNICI. 5. pravna organizacija i sve ostale funkcije. kao i njegova djelatnost se registruju kod suda. 18 WWW. kao i pravila autonomnog prava kroz statute i odluke organa upravljanja. U njima uporedo egzistiraju pravila ugovornog prava. DOO (društvo ograničene odgovornosti). Elementi opće definicije trgovačkog društva su: 1. Društva lica i kapitala (mješovita društva. personalna društva) – DNO (društvo neograničene odgovonosti). Pravni osnov nastanka – ugovor izmeĎu osnivača. Imovinskopravna odgovornost – za svoje obaveze stvorene u prometu društvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom kao pravno lice. Sistemi osnivanja privrednih/trgovačkih društava. 3. Postoje 3 osnovna sistema: koncesioni. 2. Cilj – ostvarivanje zarade. donošenje statuta i njegove izmjene i dopune od strane organa društva upućuju na to da se vrlo često odstupa od prvobitnih ugovornih rješenja. Teorija ugovora društvo smatra ugovornom tvorevinom. jer oni predstavljaju složenije oblike povezivanja osnovnih tipova.COM Pojam. Pozitivna zakonodavstva u pravilu kombinuju sva 3 sistema.COM . teorija institucije i mješovita teorija. Ona predstavlja ugovorom stvorenu zajednicu po pravilu 2 ili više fizičkih ili pravnih lica koja ulažu kapital i rad da pod zajedničkim imenom (firmom) obavljaju registrovanu poslovnu aktivnosti sa ciljem sticanja profita. Društva kapitala (društva kapitalnog tipa) – DD/AD (dioničko/akcionarsko društvo). Pravni status – svojstvo pravnog lica. Ugovorom se odreĎuje njegova pravna struktura. Tipovi trgovačkih društava su: 1. Teorija institucije trgovačko društvo posmatra kao posebnu pravnu instituciju (pravno lice) i smatra da u ureĎenju samog društva i načina njegovog poslovanja zakonske norme imaju dominaciju nad ugovornim pravilima. treba primijeniti opća pravila obligacionog prava. pravnih i/ili fizičkih). zakonska pravila. 6. s tim da je jedan od njih uvijek osnovni (dominantan). Osim toga. Kod jednočlanih društava to je odluka o osnivanju. normativni i sistem zakona ili upravnog akta. 3.BH-PRAVNICI. 2. Prema ovoj teoriji. Pravna priroda privrednog/trgovačkog društva obraĎena je kroz 3 osnovne teorije: teorija ugovora. tj. društva mješovite pravne prirode) – KDD/KAD (Koma nditno društvo na dionice/akcije). Teorija o mješovitoj pravnoj prirodi trgovačkih društava smatra da društva nisu u potpunosti ni ugovori niti institucije.WWW.

Svi članovi društva podjednako učestvuju u podjeli dobiti. karakteristike i osnivanje Pojam. 4. Njime se utvrĎuju sva relevantna pitanja vezana za osnivanje i poslovanje subjekta. a svaki član društva može učestvovati u upravljanju i za obaveze društva odgovara solidarno neograničeno cjelokupnom svojom imovinom. OPĆE PARTNERSTVO) Pojam. Osnovnu glavnicu društva čini zbir jednakih uloga članova. troškovi osnivanja i pravne posljedice neuspjelog osnivanja. Ugovorom je ovdje moguće predvidjeti i drugačija rješenja. moraju se ispuniti 3 uslova: osnivački akt. Osnivački akt je akt državnog organa . zastupanje i predstavljanje društva. 4. Firma sadrži imena svih članova ili više njih. kao i oznaku DNO. statusne promjene. podjela dobiti. Za obaveze društva odgovara samo društvo.COM . Najmanji broj osnivača je 2. kontrola i obavještavanje. snošenje rizika i pokrivanje gubitaka. ili samo jednog uz naznaku »i ostali« (drugovi. Da bi došlo do osnivanja društva. udjeli i raspolaganje udjelima. ali se ugovorom upravljanje može povjeriti jednom ili nekolicini članova (što se u praksi rijetko dešava). tj. snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka.COM Sistem koncesije (dozvole) podrazumijeva osnivanje društva na osnovu prethodne dozvole koju izdaje nadležni državni organ. Ovakav tip društva pogodan je za voĎenje malog biznisa u okviru užeg kruga ljudi izmeĎu kojih postoji veliki stepen ličnog povjerenja. Funkcija državnog organa svodi se na osiguranje primjene zakonskih propisa. braća i sl). Sistem zakona ili upravnog akta primjenjuje se pri osnivanju javnih preduzeća.WWW. Osnivački akt je ugovor o osnivanju. nije potrebna nikakva posebna ovjera državnog organa. Pritom nema ovlaštenja da ispituje cjelishodnost osnivanja kao u koncesionom sistemu. firma i sjedište društva.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. 2. te upis u sudski registar. osnovna glavnica i pojedinačni ulozi osnivača. Normativni sistem (sistem prijave) podrazumijeva da su uslovi i postupak osnivanja društva unaprijed utvrĎeni propisom. 19 WWW. DRUŠTVO SA NEOGRANIĈENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU ĈLANOVA/JAVNO TRGOVAĈKO DRUŠTVO (ORTAKLUK. Društvo posluje pod personalnom firmom. Ta dozvola (koncesija) je po pravilu konstitutivne prirode. upravljanje i voĎenje poslovanja. unošenje svih osnivačkih uloga u glavnicu društva. državni organ ima široka ovlaštenja da ocjenjuje svrsishodnost osnivanja društva. djelatnost. Osnivanje. On je privatnopravne prirode. Važi normativni sistem osnivanja. tj. 3. Svi članovi (partneri) ravnopravno upravljaju društvom. DNO postoji kad se na osnovu ugovora 2 ili više lica udruže da pod zajedničkim imenom (personalnom firmom) obavljaju odreĎenu poslovnu djelatnost. Ovaj sistem osnivanja danas je dominantan. a maksimalan broj nije odreĎen. 5. Osnivači mogu biti fizička i pravna lica. Karakteristike javnog trgovačkog društva ogledaju se u slijedećem: 1. kao i svaki njegov član neograničeno solidarno. Udjeli članova su takoĎe jednaki (prava i obaveze). ortaci. kao i druge uslove koje smatra potrebnim. promjene oblika i prestanak društva. Obavezni elementi ugovora su: imena osnivača. Prilikom odlučivanja o davanju dozvole.zakon ili upravni akt. on je dužan izvršiti registraciju društva ako utvrdi da su ispunjeni svi zakonski uslovi.2.

Iz dijela dobiti koji pripada svakom članu društva. tj.COM Vrlo je važno da se prilikom osnivanja društva preciziraju sva relevantna pitanja. U slučaju eksternog prenosa.WWW. kao i da partneri za obaveze društva odgovaraju neograničeno solidarno. obzirom da je ugovor jedini pravni akt kojim se regulišu odnosi izmeĎu partnera. Učešće u dobiti. stvarima i pravima. a u svakom slučaju dovodi do odgovornosti iz osnova prouzrokovanja štete. Zabrana konkurencije. Zakon nije odredio najniži iznos osnovne glavnice niti najmanji iznos pojedinačnih uloga. Pitanje zalaganja udjela nije riješeno zakonom. a prema kojoj lice koje obavlja poslovodnu funkciju u jednom društvu ne može istu funkciju obavljati u drugom društvo iste djelatnosti. na ostale članove društva) ili eksterno (na treća lica). Umanjenjem uloga svih članova. Gubici se mogu izmiriti na 2 načina: 1. udio se može prenijeti samo u cjelini i samo na sve ostale članove u jednakom obimu. kao kod DD i DOO. meĎutim obzirom da ono predstavlja teret i za samo društvo i za ostale članove. Savjesnost i poštenje članova društva su primarna vrijednost na kojoj se zasniva ovaj tip društva kao intuitu personae. opće pravilo je da ulagač ne može na unesenim stvarima zadržati pravo vlasništva. umanjenjem osnovne glavnice. imajući u vidu da se ova društva osnivaju za relativno male poslovne poduhvate. Ulozi članova predstavljaju jednake i trajne prinose koje osnivači unose u društvo radi formiranja osnovne glavnice. Učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka društva. Svaki član ima istu vrstu i obim prava. Mogu biti u novcu. s tim što ulozi članova u oba slučaja moraju ostati jednaki. Zakon1 ne predviĎa mogućnost povlačenja uloga iz društva. Svaki član je dužan da do trenutka registracije u cjelosti unese svoj ulog u društvo. U prvom slučaju. Prava ličnog karaktera su neprenosiva. Za kon onemogućava ulog u radu. ostali članovi društva imaju pravo preče kupovine. Naš zakon sadrži samo opću klauzulu koja važi za sve tipove društva.BH-PRAVNICI. Isplata se vrši u vrijeme i na način odreĎen ugovorom ili odlukom organa upravljanja. U ovom slučaju se članovima društva ne dijeli dobit dok se iznos osnovne glavnice ne namiri. 2. Svaki član društva podjednako učestvuje u tim obavezama. smatra se da je za zalaganje jednog udjela potrebna saglasnost ostalih članova društva. Pravni odnosi između članova/partnera Osnovna glavnica je zbir pojedinačnih uloga članova društva. Zabrana konkurencije 1 Zakon o preduzećima 20 WWW. Udio je skup prava i obaveza koje jedan član ima u društvu. niti se može javiti kao osnivač takvog društva.BH-PRAVNICI. Povreda obaveze savjesnog i poštenog postupanja može biti razlog za isključenje člana ili prestanak društva. Ulozi u stvarima i pravima izražavaju se u novčanoj vrijednosti koja se procjenjuje od strane osnivača ili ovlaštenih procjenitelja. Članovi društva podjednako učestvuju u podjeli dobiti. Raspolaganje udjelima.COM . Zakon ne traži donošenje statuta. a i movinska prava se mogu prenositi interno (tj. Tokom poslovanja osnovna glavnica se može povećavati dodatnim ulaganjem (reinvestiranje) ili ulaskom novih članova u društvo. Ako je ulog u stvarima.

pomoćni elementi poslovodstva (zamjenik direktora. promjena oblika društva i prestanak društva Prestanak članstva moguć je na 3 načina: voljni. ugovorne i vanugovorne. koji zajedno i ravnopravno učestvuju u donošenju odluka. Reguliše se ugovorom o osnivanju. 3. Član odgovara za sve obaveze društva – zakonske. član društva odgovara za obaveze nastale za vrijeme njegovog članstva. Povjerilac može zatražiti ispunjenje obaveze od društva kao glavnog dužnika. 4. U slučaju sumnje ili nedovoljne regulacije. Prestanak članstva. Članovi društva su isključeni iz zastupanja ako je formiran profesionalni poslovodni organ. zastupanje i predstavljanje i odgovornost za zakonitost rada društva. Pravni odnosi društva i članova prema trećim licima u prometu Zastupanje i predstavljanje obuhvata aktivnosti usmjerene prema trećim licima u pravnom prometu. osim ako su ta lica izričito pristala na drugačije rješenje. mada je kolegijalni organ rijetkost. Voljni način se redovno zasniva na odredbama ugovora o osnivanju društva.BH-PRAVNICI. ili od oba subjekta istovremeno.BH-PRAVNICI. Osnovne karakteristike odgovornosti članova su: 1.COM važi za vrijeme postojanja društva i 1 godinu po prestanku vršenja funkcije direktora. rukovoĎenje radom i poslovanjem u društvu.Poslovodna funkcija obavlja se do opoziva. 2. Ako je predviĎeno da zastupanje vrše svi članovi. 3. od člana društva kao jemca. Poslovodni organ može činiti lice ili lica koji nisu članovi društva. Za društva personalnog tipa važe slijedeći osnovni principi: 1. 2.COM . Imovinskopravna odgovornost. Odgovornost člana društva po svojoj pravnoj prirodi jeste solidarno jemstvo obligacionog prava. cjelokupnom imovinom. pa se ne odreĎuje unaprijed dužina mandata. s tim što povjerilac mora protiv svakog od njih izdejstvovati izvršni naslov.WWW. Odgovornost je zakonska i ne može se isključiti ugovorom ili drugim aktom društva. Svi su u istom redu namirenja. a koje su nastale za vrijeme članstva u društvu. nevoljni i prirodni odnosno ekonomski. svaki član društva može samostalno (bez saglasnosti ostalih) zaključivati ugovore i preduzimati druge pravne radnje u ime i za račun društva. Vođenje poslova obuhvata organizovanje procesa rada. primjenjuje se princip jednoglasnosti. U slučaju prestanka članstva. a ne i imovinom drugih lica sa kojima živi. a i ne mora biti spojena sa funkcijom upravljanja. pomoćnici. Upravljanje i vođenje poslova društva Funkciju upravljanja u javnom trgovačkom društvu vrše svi članovi. Članovi odgovaraju neograničeno. Član odgovara samo svojom ličnom imovinom. Ugovorom se najčešće kombinuju principi jednoglasnosti i većine. mada za njihovo postojanje nema zakonskih smetnji. VoĎenje poslova mora biti organizirano (mora postojati). Osnivačkim aktom društva se mogu proširiti i konkretizirati odredbe o zabrani konkurencije. Funkcija poslovodstva može. izvršni menadžeri i sl) su rijetkost. a može se manif estovati: 21 WWW. Taj organ u principu može biti inokosni i kolegijalni. Zbog činjenice da se obično radi o malim društvima.

Promjena oblika društva je način prestanka društva bez njegove likvidacije. gubitak poslovne sposobnosti. SPECIJALNO PARTNERSTVO) Specifičnosti komanditnog društva manifestuju se u slijedećim karakteristkama: U komanditnom društvu postoje 2 kategorije članova: komplementari (javni članovi) i komanditori (tajni članovi). Obavezni elementi ugovora o osnivanju su: . Osnivanje komanditnog društva – važi sve što je rečeno za osnivanje DNO. 3.WWW. a ulozi komanditora isključivo u novcu.COM . imenom jednog. pripajanje. zastupanju i predstavljanju društva. cijepanje). Maksimalan broj članova nije ograničen. Istekom vremena na koje je društvo osnovano. narušavanje načela savjesnosti i poštenja. trajna invalidnost fizičkog lica. Na prestanak ovog tipa društva primjenjuju se opća pravila koja važe i za ostale oblike trgovačkih društava. Statusnom izmjenom (spajanje. Zakonski minimum osnovne glavnice je 50. Imena komanditora se ne mogu unositi u firmu. U drugim slučajevima predviĎenim ugovorom o osnivanju. Društvo posluje i vodi se pod personalnom firmom. a ako se to uč ini oni odgovaraju kao komplementari. Komanditori ne učestvuju u upravljanju. Stečaj i redovna likvidacija. niti odgovaraju za obaveze društva. Do promjene oblika može doći voljom članova ili po sili zakona.BH-PRAVNICI. Zakon ovo pitanje nije regulisao. KOMANDITNO DRUŠTVO (MJEŠOVITI ORTAKLUK. Promjenom oblika društva. Uslovi koji moraju biti ispunjeni su zaključenje ugovora. Ulozi komplementara mogu biti u stvarima. 2.BH-PRAVNICI. Jednostranim raskidom iz razloga koji su predviĎeni ugovorom o osnivanju ili razloga poznatih u obligacionom pravu uopće (povreda ugovora. Komplementari učestvuju u upravljanju. unošenje minimuma osnovne glavnice (50. 3. više ili svih komplementara. te je od velikog značaja ugovor o osnivanju društva i sudska praks a. zastupanju i predstavljanju društva u skladu sa osnivačkim ugovorom.000KM) i upis u sudski registar. oni za obaveze društva odgovaraju neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. 5. 22 WWW.firma i sjedište. Istovremeno. 2. 4.COM 1.3. S tim u vezi javno trgovačko društvo može prestati: 1. prekršaj pravila o zabrani konkurencije i sl) Nevoljni način prestanka članstva jeste isključenje iz društva. kao i stečaj ili likvidacija pravnog lica). Firma mora sadržavati i oznaku oblika ovog društva u vidu skraćenice – KD. 4. 4. Sporazumno sa ostalim članovima. Prestanak javnog trgovačkog društva. Nastankom razloga koji je predviĎen ugovorom o osnivanju. Komanditori u našem pravu mogu biti samo fizička lica.000KM. Prenosom udjela. pravima i novcu. Treći način prestanka članstva je usljed prirodnih razloga (smrt. Društvo mora imati najmanje 2 člana – jednog komplementara i jednog komanditora.

jer isključivo angažovanje lica izvan društva ne odgovara prirodi imovinske odgovornosti komplementara. Ako komplementar prenosi udio na komanditora ili treće lice. Komanditnim društvom upravljaju komplementari. troškovi osnivanja i posljedice neuspjelog osnivanja. U pogledu ovog pitanja važi ugovorna autonomija. Zakonska klauzula o zabrani konkurencije se ne odnosi na komanditore. podjela dobiti. Upravljanje u društvu i vođenje poslova društva Upravljanje. Učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka društva. posebno komplementare. 23 WWW. U uporednom pravu važi opće pravilo da komplementar zadržava svoj raniji položaj ako komanditor na njega prenese cijeli svoj udio. Zabrana konkurencije za komplementare važi kao i za članove javnog trgovačkog društva.WWW. djelatnost društva. snošenje poslovnih rizika i gubitaka.BH-PRAVNICI. iznos. prenosom svojih udjela oni prenose samo imovinska prava. a ulozi komanditora isključivo se sastoje od novca. upravljanje i voĎenje poslovanja društva. te njihov promet može biti stvar ugovorne autonomije. Što se tiče komanditora. Svi ulozi moraju bit i u cjelosti uneseni do trenutka registracije. a pravilo je da gubitak tereti komanditore do visine njihovih uloga. Taj organ čini odreĎeni broj komplementara. Raspolaganje udjelima kod komanditnog društva je obavezni element osnivačkog ugovora. Raspolaganje dijelom udjela ne dovodi do promjene kategorije članstva sticaoca. Sve što je rečeno za članove DNO važi i za članove komanditnog društva. zastupanje i predstavlja nje. Za komanditno društvo bitno je izmeĎu kojih članova se vrši raspolaganje udjelima.COM imena i adrese odnosno sjedišta osnivača (komplementara i komanditora). bilo neposredno ili putem organa odreĎenog osnivačkim ugovorom. iznos osnovne glavnice. prava komanditora na obavještavanje. Učešće u dobiti. a način podjele u cjelosti je stvar ugovorne autonomije. vrsta i način uplate pojedinačnih uloga. Ne mogu biti u radu. Obje kategorije članova učestvuju u podjeli dobiti. sti calac postaje komplementar osim ako ugovorom nije predviĎeno drugačije. a ugovorom se može regulisati drugačije. statusne promjene i prestanak društva. Za prenos udjela od strane komplementara redovno se traži saglasnost ostalih komplementara. način povećanja i smanjenja osnovne glavnice.BH-PRAVNICI. U t eoriji se naziva »početna osnovna glavnica«. Ulozi članova najčešće nisu jednaki (po vrsti niti po visini). Savjesnost i poštenje komplementara i komanditora. Pravni odnosi između članova Osnovna glavnica utvrĎuje se osnivačkim ugovorom uz poštivanje zakonskog minimuma. prava članova društva (udjeli) i način raspolaganja. jer se može povećavati tokom funkcioniranja društva.COM .

BH-PRAVNICI. Ipak. Prestankom članstva svih komplementara – nastaje DJL. promjena oblika društva i prestanak društva Prestanak članstva nije zakonom razraĎen.ako je komanditor preduzeo akt zastupanja. Promjena oblika može nastati voljom članova ili po sili zakona. Ako je voĎenje poslovodstva organizirano na individualnoj osnovi. Vođenje poslova komanditnog društva – važi sve što je rečeno za DNO: vršenje poslovodne funkcije mora biti organizirano. Imovinskopravna odgovornost za obaveze komanditnog društva. 2. . DOO ili DD.COM Komanditori ne mogu učestvovati u upravljanju društvom. komanditor bi odgovarao za obaveze društva kao i komplementar. 4. pravna priroda i osnivanje 24 WWW. ona može biti spojena sa funkcijom upravljanja. Ako se radi o aktima i radnjama unutar društva. Komanditori ne odgovaraju za obaveze komanditnog društva preko onoga što su unijeli u osnovnu glavnicu. Ako je voĎenje poslova povjereno jednom k omplementaru. Na prvi način do promjene dolazi općom saglasnošću komplementara.ako učestvuje u upravljanju društvom. Od ovog pravila postoje izuzeci i to: . komanditori bi imali pravo zahtijevati sazivanje i donošenje odluke organa upravljanja.za obaveze koje su za društvo nastale prije upisa u sudski registar. ako su ispunjeni zakonski uslovi za osnivanje novog oblika društva. Komanditori ne mogu zastupati društvo. Komplementari odgovaraju neograničeno solidarno (solidarno jemstvo). Prestanak komanditnog društva. Prestanak članstva. smatra se da su ostali isključeni.BH-PRAVNICI. . KOMANDITNO DRUŠTVO NA AKCIJE/DIONICE Pojam. Izdavanjem dionica od strane komanditnog društva komanditori postaju dioničari – nastaje komanditno društvo na akcije/dionice. . Pravni odnosi društva i članova prema trećim licima u prometu Zastupanje i predstavljanje komanditnog društva se može ugovorom povjeriti jednom. komanditor ne može voditi komanditno društvo. prema uslovima iz ugovora o osnivanju društva (npr.WWW. karakteristike. Po sili zakona društvo svoj oblik mijenja u 3 slučaja: 1. Društvo kao pravno lice za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Eventualna tužba protiv komanditora bila bi odbijena zbog nedostatka pasivne legitimacije.4. pa je ta materija ostala u sferi ugovorne autonomije. a komanditor je pristao na njih. Ako bi prekršio tu zabranu. Važe opća pravila koja se primjenjuju na prestanak trgovačkih društava. 3. Prestankom članstva svih komanditora – nastaje DNO ili DJL.ako je u firmu upisano ime komanditora. a formiranje posebnog poslovodnog organa je fakultativno. komanditor bi mogao participirati u voĎenju društva pod 2 uslova: da postoji kolegijalni poslovodni organ i da su radnje komanditora u tom organu isključivo usmjerene na odnose unutar društva. Komanditori ne mogu predstavljati niti zastupati komanditno društvo prema trećim licima.COM . više ili svim komplementarima ili profesionalnom poslovodnom organu. ako predstavljaju 20% kapitala osnovne glavnice).

pri čemu je potrebno definisati njihove odnose sa komplementarima. Ulozi komplementara mogu biti u stvarima. kao i kod običnog komanditnog društva. Na komanditore akcionare primjenjuju se pravila koja važe za akcionare u akcionarskom društvu. proizilazi da se ono može osnovati isključivo na simultani način – ulozi moraju biti uplaćeni prije upisa u sudski registar i nema mogućnost djelimičnog upisa akcija. Iz uloga se konstituišu udjeli komplementara. Osnivanje. Ugovor o osnivanju komanditnog društva na akcije obavezno se sastavlja u pisanoj formi i sadrži elemente koji su odreĎeni za obično komanditno društvo.WWW. prenos akcija itd).BH-PRAVNICI. zavisi od ugovornog rješenja u svakom pojedinačnom slučaju. Zakonom nije predviĎena obaveza donošenja statuta. Imovinskopravni odnosi u društvu i prema trećim licima Osnovnu glavnicu čine 2 dijela: 1. a drugi da je to oblik akcionarskog društva dajući prednost elementima kapitala. te je njegovo donošenje stvar ugovorne autonomije.COM . Oni se predstavljaju odgovarajućim ispravama koje nemaju obilježja hartije od vrijednosti (potvrde o udjelima). 25 WWW. 2. Dio koji se formira trajnim ulozima komplementara. d) Na odnose u komanditnom društvu na akcije se primjenjuju 2 vrste pravila: na komplementare se primjenjuju norme koje bi za njih važile u prostom komanditnom društvu. ili promjenom oblika prostog komanditnog društva. Koji će od ovih dijelova biti veći. Oni su uvijek reprezentovani akcijama i taj dio osnovne glavnice predstavlja akcionarski (dioničarski) kapital. može se zaključiti i da je komanditno društvo na akcije oblik sui generis. Trajni ulozi komanditora-akcionara. ali se akcije narednih serija mogu otkupljivati ulozima u naturi. Ulozi komplementara i komanditora-akcionara. odnosno spada u kategoriju društava lica i kapitala. Ugovorom je moguće predvidjeti i učešće u upravljanju od strane komanditora -akcionara. pravima i novcu. dajući prednost personalnim elementima. čiji položaj je isti kao kod običnog komanditnog društva i komanditori. a ulozi komanditora-akcionara isključivo u novcu. Ovo društvo može nastati na 2 načina: osnivanjem. prava komanditora-akcionara. Komanditno društvo na akcije najčešće se javlja kad se prosto komanditno društvo želi »otvoriti« pribavljanjem dodatnog trajnog kapitala bez kreditnog ili drugog opterećivanja. Zakonski minimum osnovne glavnice je 50. U nekim pravnim sistemima se i na ove udjele izdaju akcije. raspodjela. Jedni smatraju da je to oblik komanditnog društva. Naš Zakon o preduzećima daje prednost pesonalnim elementima.000 KM.BH-PRAVNICI. c) Minimalna osnovna glavnica je 50. Obzirom da se na ovo društvo primjenjuje procedura osnivanja koja važi za prosto komanditno društvo. kao i odredbe o akcijama (vrsta.000 KM. koji imaju isti položaj kao akcionari u akcionarskom društvu. pri čemu odstupa od uporednih prava. serija. b) Osnivačke akcije komanditora-dioničara uplaćuju se isključivo u novcu.COM Pojam. MeĎutim. Pravna priroda komanditnog društva na akcije/dionice u teoriji je sporna. Karakteristike: a) Društvo ima 2 kategorije članova: komplementari.

ali ne mogu preduzimati akte zastupanja. Osim toga. Jedan ili više komplementara mogu obavljati funkciju poslovodnog organa ili se mogu angažovati lica izvan društva na profesionalnoj osnovi. promjena oblika i prestanak društva Prestanak članstva u cjelosti je stvar ugovorne autonomije. Oni snose rizik u slučaju smanjenja ili nestanka osnovne glavnice (stečaja) društva. odlukom organa upravljanja.COM Raspolaganje udjelima. Komplementari odgovaraju neograničeno solidarno.WWW. potrebna je saglasnost komplementara kao lično odgovornih članova. karakteristike. komplementari mogu učestvovati u podjeli dobiti i »prema okolnostima«. Upravljanje i vođenje poslova društva Upravljanje. uz odreĎene specifičnosti. Prestanak članstva. Ostali imovinskopravni odnosi. Ako je to predviĎeno ugovorom. likvidacija. To posebno važi za komanditore -akcionare. DRUŠTVO SA OGRANIĈENOM ODGOVORNOŠĆU (DOO) Pojam. istek vremena na koje je društvo osnovano.5. Naime.BH-PRAVNICI. Članovi društva učestvuju u podjeli dobiti srazmjerno učešću u osnovnoj glavnici društva (po kapitalu). Promjena oblika može uslijediti odlukom organa upravljanja ili po sili zakona. 4. Komanditnim društvom na akcije upravljaju komplementari.COM . U drugom slučaju do promjene će doći kad društvo u cjelini izgubi jednu kategoriju članova – sve komplementare ili sve komanditore-akcionare. Karakteristike: 26 WWW. Vođenje poslova.BH-PRAVNICI. da bi odluka skupštine bila punovažna. te gubitkom jedne kategorije članova. Komanditori ne odgovaraju za obaveze društva. Prestanak. Komplementari svoje udjele mogu prenositi po istom režimu koji važi u prostom komanditnom društvu. statusne promjene. pravna priroda i osnivanje DOO je poseban oblik trgovačkog društva u koje najmanje 2 lica trajno ulažu svoje uloge stvarajući ugovo-rom utvrĎenu osnovnu glavnicu podijeljenu na udjele i u kome članovi ne odgovaraju za obaveze društva. odnosno pravne radnje eksterne prirode. Komanditori -akcionari mogu biti članovi kolegijalnog poslovodnog organa. Pitanje zabrane konkurencije posebno je izraženo kod komplementara i za njih važe pravila koja se primjenjuju u personalnim društvima. Na nju se primjenjuju pravila o radu skupštine akcionarskog društva. Imovinskopravna odgovornost društva i članova. Prenos udjela (akcija) od strane komanditora -akcionara načelno je slobodan i vrši se po pravilima o prenosu akcija – punim indosamentom ako glase na ime i prostom predajom ako glase na donosioca. redovno se predviĎa da komanditori-akcionari osnivaju poseban organ (akcionarsku skupštinu). Komanditno društvo na akcije prestaje na isti način kao i ostali tipovi trgovačkih društava – stečaj. neposredno ili putem posebno formiranog organa upravljanja.

Od trenutka upisa u sudski registar društvo stiče pravnu i poslovnu sposobnost. raspolaganje udjelima. Osnivanje.BH-PRAVNICI. Uslovi za osnivanje društva su osnivački ugovor. Uporedna prava. ulazi u kategoriju društva kapitala. a pojedinačnog uloga 500KM. DOO predstavlja posebnu vrstu ortačkog društva. Pravna priroda. promjena oblika i prestanak društva. već njegova posebna vrsta. Za osnivanje općeg tipa DOO važi normativni sistem. . . b) Pored ugovora o osnivanju. snošenje poslovnih rizika i pokrivanje gubitaka društva.000KM.BH-PRAVNICI. a posebnim zakonom se može odrediti i viši iznos. kod stranih ulaganja i rada u slobodnim zonama. za razliku od akcionarskih društava. 2. DOO je po svojoj pravnoj prirodi dr uštvo sui generis. . Osnivački ugovor ima karakter privatno-pravnog akta. . Obavezni elementi ugovora su: . zakonom izdvajaju ovo društvo i posebno ga regulišu. davanje sporednih činidbi itd.podjela dobiti.prava i obaveze osnivača – dobit. pravo glasa.COM . Ovdje postoje 3 shvatanja: 1.snošenje troškova i posljedice neuspjelog osnivanja. DOO je posebna vrsta akcionarskog društva. Iznos osnovne glavnice iz ugovora mora biti u cjelosti uplaćen prije upisa u sudski registar. . kao i naše. 27 WWW. c) Odnosi izmeĎu članova društva i kontrola nad društvom se regulišu i ostvaruju kroz raspolaganje udjelima.COM a) Minimalni iznos osnovne glavnice je 10. način povećanja i smanjenja. U uporednim pravima postoje odreĎene zakonske limitacije u raspolaganju udjelima. učešće u upravljanju i voĎenju društva. Elementi koncesionog sistema postoje kod osnivanja društava za upravljanje investicionim fondovima.imena osnivača. a članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva.odredbe o kapitalu – iznos osnovne glavnice. .prestanak članstva u društvu. Moraju ga potpisati svi osnivači.način rješavanja sporova. ulozi i način njihovog unošenja. djelatnost odnosno predmet poslovanja. .mjerodavno pravo i jezik ugovora (ako je u pitanju strani osnivač).upravljanje društvom i voĎenje poslova društva. e) Varijanta DOO je DJL. DOO obavezno ima statut. kao najviši organizaciono-pravni akt koji se deponuje kod registracionog suda. . f) DOO za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. d) Formiranje organa upravljanja je fakultativno. firma i sjedište društva. 3. Ovo shvatanje nije moglo pokazati da je DOO ortačko društvo. koje ima odreĎene specifičnosti ali je najizrazitija ona koja predviĎa mogućnost da jedini osnivač za obaveze tog društva odgovara neograničeno solidarno. tj. Opći minimum osnovne glavnice je 10.000KM. koji se u cjelosti uplaćuje u novcu. Njegova pravna priroda je mješovita. mada se ne negira i značaj kapitala. . Ta ko je za društva za upravljanje fondovima minimalni iznos osnovne glavnice 1 milion KM. uplata uloga.WWW.trajanje i raskid ugovora. uplata osnovne glavnice i upis društva u registar. iz čega se može zaključiti da je ono poseban tip trgovačkog društva.

kao i društvo personalnog tipa. firma. ali se mora deponovati kod registracionog suda u roku od 60 dana nakon upisa društva u registar. raspolaganje. Obligatorni sadržaj statuta je slijedeći: 1. 3. snošenje poslovnih rizika i gubitaka u poslovanju. Sporedne činidbe članova u korist društva. Inače. 7. Pojedinačni ulozi se. 9. novac). istupanje i isključenje člana. a mogu se sastojati i od vršenja nekih radnji u korist društva. a reinvestiranje je povećanje uloga postojećih članova. a u svakom pojedinačnom slučaju se ugovorom i statutom odreĎuje isina uloga pojedinačno za svakog ulagača (ulozi ne moraju biti jednaki). Ulozi članova su imovinska subjektivna prava (vlasništvo na stvarima. Naturalne uloge procjenjuje ovlaštena organizacija ili stručnjak. sjedište i djelatnost društva. udjeli u drugom društvu. povlačenje. Imovinskopravni odnosi u društvu i prema trećim licima Imovina i osnovna glavnica DOO. statutom formirana iz uloga osnivača i podijeljena na udjele.COM Statut DOO nije uslov za osnivanje društva. Ulozi. kao i od nečinjenja (npr. Sporedne činidbe obično imaju imovinski karakter i sastoje se u nekom davanju. izmjene i dopune statuta. kao i osnovna glavnica. 6. participacija radnika u upravljanju.odricanje od konkurisanja društvu). niti predstavljaju povećanje uloga članova. promjena oblika. već odgovarajuće pisane isprave koje nemaju obilježja hartije od vrijednosti.BH-PRAVNICI. statusne promjene i prestanak društva. nasljeĎivanje. Ulozi ne mogu biti u radu. U slučaju da se nakon upisa društva u sudski registar.BH-PRAVNICI.WWW. ograničenja u prenosu itd. 2. Minimalni iznos pojedinačnog uloga je 500KM. Obzirom da nema sukcesivnog osnivanja društva. Udjeli i raspolaganje udjelima. Bitn o je napomenuti da imovinski efekti takvih činidbi ne ulaze u osnovnu glavnicu društva. 28 WWW. može se tražiti njihovo usklaĎivanje sa realnom vrijednošću. unutrašnja organizacija društva. Povećanje osnovne glavnice može nastati investiranjem i reinvestiranjem. 4. 5. Ugovorom o osnivanju društva mogu se predvidjeti obaveze članova na vršenje sporednih činidbi u korist društva.COM . Zahtjev može podnijeti svaki član društva putem tužbe actio pro socio. podjela dobiti. Osnovna glavnica (osnovni kapital) predstavlja imovinu izraženu u novcu koja je utvrĎena ugovorom o osnivanju. iznos osnovne glavnice i udjeli – vrsta i veličina. ovo društvo. Izmjene i dopune statuta se takoĎe deponuju kod suda. obligaciona prava. Osnovna glavnica se redovno upisuje u sudski registar i podliježe načelu publiciteta. Kod DOO se na udjele ne izdaju akcije. izražavaju u novcu. stečaja ili likvidacije ustanovi da je dio uloga precijenjen ili potcijenjen. nema ni mogućnosti djelimičnog konstituiranja osnovne glavnice. 8. s tim što zbir pojedinačnih uloga ne može biti ispod zakonskog minimuma osnovne glavnice. upravljanje i voĎenje poslova društva. Pod investiranjem se podrazumije-va unošenje novih uloga od strane novih članova.

garancija i drugih pravnih poslova. uslove pod kojima se povlačenje vrši. Ugovorom i statutom potrebno je regulisati uslove. Član društva ne odgovara za obaveze društva. Oni ne mogu osnovati drugo društvo koje obavlja istu poslovnu djelatnost ili u takvom drugom društvu obavljati poslovodnu funkciju. kod ovog društva ne dolazi u obzir raspolaganje udjelima prenosom hartija od vrijednosti. a opće pravilo je da članovi učestvuju u podjeli dobiti srazmjerno visini svog uloga. Ne može biti tužen. Povlačenje (amortizacija) udjela člana društva. konzorcijalnog nastupanja. komercijalni zapis. nevoljnih razloga i smrću. U široj varijanti. ako je takvu odgovornost preuzelo posebnim ugovorom. Zabrana konkurencije se odnosi samo na članove koji obavljaju poslovodnu funkciju. Snošenje poslovnih rizika se u cjelosti reguliše ugovorom o osnivanju i statutom društva. za nastale obaveze će odgovarati solidarno. Podjela dobiti je u sferi ugovorne autonomije.BH-PRAVNICI. davanja jemstva. i isključivo ono može biti tuženo.COM . Lojalnost se u pravno-tehničkom smislu često odreĎuje kao zabrana nanošenja štete društvu.BH-PRAVNICI. Ona mogu poticati iz osnova zajedničkih ulaganja. ček. novi raspored udjela preostalih članova.WWW. Zakonom o preduzećima ova materija je u cjelini prepuštena autonomiji osnivača. Imovinskopravna odgovornost društva i članova. Zakonom je lojalnost društvu predviĎena kao obaveza članova čije se polje djelovanja precizira ugovorom o osnivanju društva. jer u trenutku nastanka obaveza društvo nije postojalo. odnosno prestankom postojanja samog člana. uz pristanak svih ili odreĎene većine članova društva. Prestanak članstva. Zabrana konkurencije. konfliktnost interesa i lojalnost društvu. Učešće u dobiti i ostvarivanju drugih imovinskih prava. Pritom se poštuje princip jednakog tretmana: svi članovi društva snose posljedice srazmjerno visini svojih uloga u društvu.COM može emitirati hartije od vrijednosti kojima se ne stiče participacija u upravljanju društvom (mjenica. promjena oblika društva i prestanak društva Prestanak članstva može nastupiti iz voljnih razloga. raspolaganje udjelima vrši se putem cesije (ustupanja). pa otuda i ograničena odgovornost. Zabrana konkurencije traje za vrijeme obavljanja poslovodne funkcije u društvu i 1 godinu nakon prestanka. Ugovorom i statutom se klauzula o zabrani konkurencije može proširiti. oblike i uslove obeštećenja člana društva. DOO može odgovarati i za obaveze drugih društava . Zakon o preduzećima ovu materiju u cjelosti prepušta statutu. certifikat). postupak i pravne posljedice istupanja i isključenja člana. Kao i kod personalnih društava. Generalno polazište poslovnog prava o trgovačkim društvima jeste da član društva ne može tražiti povlačenje (amortizaciju) onoga što je uložio u društvo. Za svoje obaveze DOO odgovara cjelokupnom imovinom. Učešće u snošenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka društva. kao i prema trećim licima. Ako osnivači društva prije njegove registracije zasnuju odreĎene obaveze sa ciljem osnivanja društva. obveznica. niti je aktivno legitimisan za tužbu protiv nekog lica za ispunjenje obaveze koje to lice ima prema društvu. Dakle. lojalnost uključuje zabranu konkurencije i isključenje konfliktnosti interesa. Ustupanje se može vršiti unutar društva. Ugovorom o osnivanju i statutom trebalo bi predvidjeti razloge za povlačenje udjela. 29 WWW. te način donošenja odluke o povlačenju udjela. Rizike i gubitke snose članovi društva u visini svojih uloga koji su ograničeni.

a odlukom o osnivanju poslovodstvo može biti povjereno jednom licu ili kolektivnom organu.6. To važi u slučaju probijanja pravnog subjektiviteta društva. Po sili zakona DOO prestaje kad se broj članova svede na jednog. Njegove karakteristike su slijedeće: a) osnivač i vlasnik društva je jedno lice – fizičko ili pravno. 4. Odluka se donosi na način i po postupku koji su utvrĎeni statutom društva. hipoteka itd). Nadalje. način izmjena i dopuna odluke. poslovodni organ. Imovinskopravna odgovornost društva i jedinog vlasnika društva Društvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.BH-PRAVNICI.COM . Statut nije obavezan. b) osnivački i organizaciono-pravni akt društva je odluka. Zakon nije odredio rok za obavljanje ove promjene. unutrašnju organizaciju. c) zakonski minimum osnovne glavnice je 1. e) raspolaganje udjelima je slobodno. domaće ili strano.7. Promjena oblika se upisuje u su dski registar. AKCIONARSKO (DIONIĈKO) DRUŠTVO 30 WWW. Proširenje odgovornosti jedinog vlasnika društva se ogleda u tome što on za obaveze društva odgovara neograničeno solidarno. jer to znači prestanak društva. Povlačenje cijelog udjela je nemoguće.WWW. firmu i sjedište društva. te ako je smanjio imovinu društva u svoju ličnu korist. ako je protivpravno opteretio imovinu društva za svoje lične poslove (jemstvo.COM Isključeni. Prema suds koj praksi. iznos osnovne glavnice. odnosno skupštine ili po sili zakona (ex lege). Novonastalo društvo preuzima prava i obaveze prethodnog. Dobit u cjelosti pripada vlasniku društva. Osnovnu glavnicu čini jedan ulog i jedan udjel. odnosno član koji je istupio iz društva. Specifičnosti imovinskih odnosa kod DJL. Spada u red »zatvorenih« firmi koje su male ili srednje razvijene. Odluka obavezno sadrži: ime osnivača. Iznos osnovne glavnice mora biti u cjelosti uplaćen prije registracije društva. Osnivanje. osnivački ulog mora biti isključivo u novcu. jedinog vlasnika. osnovna glavnica i kapital stečen poslovanjem su odvojeni od lične imovine vlasnika. d) društvom upravlja vlasnik. Na prestanak DOO primjenjuju se opća pravila o prestanku trgovačkih društava. odgovornost može biti proširena i na jedinog vlasnika društva. djelatnost.BH-PRAVNICI. Kao trenutak istupanja odnosno isključenja uzima se dan pravosnažnosti odluke koja je o tome donesena. koje vlasnik može učiniti svojim radnjama ili miješanjem svoje imovine i imovine društva. U odreĎenim slučajevima. Osnivački akt je odluka o osnivanju koja ima karakter privatnopravnog akta. ali će vlasnik odgovarati solidarno neograničeno ako »probije« pravni subjektivitet društva. ima pravo na naknadu procijenjene tržišne vrijednosti svog uloga u trenutku istupanja odnosno isključenja. Imovina društva. osnivanje i specifičnosti DJL je društvo u svojini jednog lica.000KM. DRUŠTVO JEDNOG LICA (DJL. JEDNOĈLANO. Promjena oblika DOO može nastati odlukom članova. Ono ustvari predstavlja varijantu DOO. 4. trajanje i prestanak društva. Važi normativni sistem. f) za svoje obaveze društvo odgovara cjelokupnom imovinom. INOKOSNO DRUŠTVO) Pojam. ako je zloupotrijebio društvo da bi oštetio njegove povjerioce.

BH-PRAVNICI. a vrši se na berzama. Akcionari nisu ili ne moraju biti vezani za društvo kao što je slučaj kod ostalih tipova. Pravna priroda akcionarskog društva. Akcionari koji kupe akcije narednih emisija postaju članovi društva.COM . Po svojoj pravnoj prirodi akcionarsko društvo je pravno lice i to društvo kapitala odnosno kapitalni tip društva. a 2 miliona KM ako društvo obavlja više vrsta osiguranja ili obavlja poslove reosiguranja. f) Za obaveze stvorene u pravnom prometu društvo odgovara cjelokupnom imovinom. Prvi statut donosi osnivačka skupština. odnosno Ministarstvo finansija. b) Minimalni iznos osnovne glavnice je 20. Za osnivanje društva za upravljanje fondovima osnovni kapital je najmanje 1 milion KM.BH-PRAVNICI. karakteristike i pravna priroda Akcionarsko društvo je tip trgovačkog društva (poslovne organizacije) koji ugovorom formira najmanje 5 lica. Osnivač je svako lice koje potpiše ugovor o osnivanju i otkupi osnivačke akcije (dionice). kontrole i poslovodstva. pa je promet udjela slobodan. od čega najmanje 25% mora biti u novcu. d) Promet akcijama je pravilo. g) Uz osnivački akt. a kasnije skupština dioničara.WWW. Osnivanje akcionarskog društva Osnivači mogu biti domaća i strana fizička i pravna lica. e) Zakon izričito zahtijeva da se u akcionarskom društvu formiraju organi upravljanja. bilo od akcionara ili na profesionalnoj osnovi (ovo drugo je u praksi redovno). za dd u osiguranju 1 milion ako su predmet poslovanja poslovi osiguranja života. drugim organiziranim tržištima kapitala ili u slobodnoj i neposrednoj pogodbi. bilo da se radi o fizičkim ili pravnim licima. ako je ulog stranog osnivača veći od 50% osnovnog kapitala.COM Pojam. a ulagači snose ograničen poslovni rizik – do visine svog uloga. način sticanja kapitala emisijom i prodajom vlastitih akcija karakteristika je samo ovog društva. a za obaveze u prometu društvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom. značaj. ali nisu osnivači. promjena imaoca akcija nema uticaja na poslovanje društva. akcionarsko društvo obavezno mora imati statut koji se deponuje kod suda. za osnivanje društva za upravljanje investicionim fondovima i za osnivanje investicionih fondova odobrenje daje Komisija za vrijednosne papire). Osnovne karakteristike dioničkog društva su slijedeće: a) Minimalni broj osnivača je 5. Za finansijske institucije taj cenzus je znatno viši: za banke je minimum 5 miliona KM. a izuzeci postoje u zakonom odreĎenim slučajevima (dozvolu za osnivanje poslovne banke ili za otvaranje organizacijskog dijela strane banke u zemlji daje Agencija za bankarstvo. a one su investicione hartije od vrijednosti.000 KM. c) Osnovna glavnica podijeljena je na dijelove (jedinice-units) koji su predstavljeni akcijama (dionicama). čija je osnovna glavnica podijeljena na dijelove koji su reprezentovani akcijama (dionicama) kao hartijama od vrijednosti. 31 WWW. Naše pravo kao osnovni sistem kod osnivanja akcionarskog društva usvaja normativni sistem. odobrenje za rad dioničkog društva za osiguranje daje Ured za nadzor. Uslovi za osnivanje akcionarskog društva.

4.000 KM.WWW. Načini osnivanja dd su simultani i sukcesivni. 8. Osnivački ugovor ima karakter privatnopravnog akta. jer se radi o emisiji dionica putem zatvorene prodaje.nacrt statuta. pravne posljedice neupisivanja ili neuplaćivanja akcija. 5. 6. Kasnije emisije dionica se mogu u cjelini ponuditi javnosti. Obavezni elementi su: 1. djelatnost društva. Osnovna glavnica društva ko nstituira se iz uloga osnivača i uloga drugih lica koja su prihvatila prospekt i javni poziv. Kod simultanog osnivanja nije potrebna prethodna dozvola Komisije za vrijednosne papire. sadržaj javnog poziva na otkup akcija (prospekta). osnivači su dužni uplatiti ugovorom odreĎeni iznos osnovne glavnice. .BH-PRAVNICI. uz prethodno odobrenje Komisije za vrijednosne papire.prijedlog prospekta.COM Postoje 3 opća uslova za osnivanje dioničkog društva: zaključenje pismenog ugovora. a zatim objavljivanje izvoda iz prospekta i javnog poziva. što je nepovoljno za lica koja steknu akcije iz kasnijih emisija. ukupan iznos osnovne glavnice (dio u novcu i naturi). . 3. učešće u osnovnoj glavnici. . troškovi osnivanja.dokaz o uplati takse za odobrenje emisije. Sukcesivni način osnivanja znatno je složeniji i skuplji. tj. 2. Odredbe o dionicama nisu obavezni elementi osnivačkog akta. ovlaštenjima osnivača do održavanja osnivačke skupštine. imena osnivača. 32 WWW. Zakoni redovno traže da jedan dio akcija obavezno preuzmu osnivači. Prije upisa društva u registar. koji ne može biti manji od 20. Simultani način postoji kad osnivači (maksimalno 40) ili odreĎeni krug kupaca bez upućivanja javnog poziva na upis i uplatu akcija preuzmu sve akcije društva koje se osniva. obezbjeĎenje osnovne glavnice i upis društva u registar. Osim toga. Upravljanje i voĎenje društava koja su osnovana na ovaj način ostaje u krugu osnivača.ispravu o upisu osnivača u registar Komisije. Smatra se da su osnivači svoje akcije preuzeli u trenutku potpisivanja ugovora o osnivanju društva. Preostali dio iznosa iz ugovora osnivači uplaćuju u rokovima koji su odreĎeni u osnivačkom aktu društva. 7. već je to prepušteno statutu društva koji se donosi u roku od 60 dana od dana upisa društva u sudski r egistar. povećanje i smanjenje osnovne glavnice. druga pitanja značajna za osnivanje i poslovanje društva. . Uz zahtjev za dobijanje odobrenja Komisiji se mora prezentirati: . firma i sjedište društva. Sukcesivni način osnivanja postoji kad osnivači upute izvod iz prospekta i javni poziv za upis i uplatu dionica.COM . odredbe o osnivačkoj skupštini. osnivači ne odgovaraju kasnijim članovima društva za organizaciju i upravljanje društvom. uslovi i način utvrĎivanja i podjele dobiti. Postupak obuhvata prethodno dobivanje odobrenja od Komisije za vrijednosne papire. način procjene uloga. Simultani način osnivanja primjenjuje se pri osnivanju malih i srednjih firmi.ugovor o osnivanju društva.BH-PRAVNICI. koji uključuje izjavu o investiranju i informacije o riziku i faktorima rizika. najčešće u nekoliko rata. ne mogu se sve osnivačke akcije ponuditi javnoj prodaji.

U pravnoj teoriji poznat je i tzv. Upisnica je ustvari prihvat ponude. vrstu i klasu akcija koje se upisuju. . kvalifikovano osnivanje. Ortakluk prestaje registracijom akcionarskog društva. Po dobivanju odobrenja Komisije. odnosno do upisa društva u registar. odnosno proglašava je neuspjelom.izjavu da će odreĎeni iznos svake akcije uključujući i aggio uplatiti odmah. objavljuje se javni poziv za upis i uplatu dionica u Službenim novinama FBiH i najmanje jednom domaćem dnevnom listu. Javna ponuda se smatra uspjelom u slučaju kad su upisane sve ponuĎene akcije.izjavu upisnika da će cijenu akcija uplatiti u rokovima iz javnog poziva.33 33 WWW. generalnu ponudu za zaključenje ugovora. Kvalifikovano osnivanje društva postoji ako osnivači ugovore da svi ili neki od upisnika umjesto novcem svoje akcije plate ulogom u naturi (nekretnine. ona mora potvrdno odgovoriti na sve elemente ponude. a kod javne ponude depozitar. mašine. Uz javni poziv se objavljuje izvod iz prospekta ili prospekt. odnosno isteku roka za upis. Banka može na sebe preuzeti obavezu da upiše i preuzme preostali dio akcija koje ne budu upisane.BH-PRAVNICI. On sadrži broj upisanih i uplaćenih akcija. Predajom upisnice zastupniku osnivača.COM . čl. 2 Zakon o vrijednosnim papirima.32. Po izvršenom upisu. Javni poziv je strogo formalan akt čiji sadržaj je propisan zakonom. te njihove nominalne vrijednosti.broj. Obično sadrži: . Komisija po prijemu izvještaja donosi rješenje kojim proglašava da je javna ponuda uspjela. a obaveze ortaka-upisnika akcija su da do momenta registracije društva uplate iznose u skladu sa izjavom o upisu akcija. jer i simultani i sukcesivni načini mogu biti kvalifikovani. Po svojoj pravnoj prirodi. društvu će solidarno neograničeno odgovarati oni osnivači zbog čijih propusta osnivačka skupština nije prihvatila izvještaj u cjelini. do trenutka registracije društva. zaključen je ugovor o ortakluku izmeĎu osnivača i upisnika akcija. neposredno ili preko punomoćnika. Upis akcija vrši se potpisivanjem izjave koja se naziva upisnica. te podatke o mjestu gdje se može dobiti prospekt. Upis akcija vrši se na mjestima i u vrijeme naznačeno u javnom pozivu. U suprotnom.BH-PRAVNICI. Rješenje se dostavlja Registru vrijednosnih papira i osnivačima. Po Zakonu o preduzećima.COM Komisija u roku od 30 dana po prijemu zahtjeva odlučuje da li će odobriti emisiju ili ne. Time se osnivaču garantuje da će društvo biti osnovano. javni poziv predstavlja opću. Za ovu garanciju banka naplaćuje posebnu (garantnu) proviziju. Obaveze ortaka-osnivača su da preduzmu sve radnje koje se po zakonu traže za osnivanje društva. na taj način može biti konstituisano najviše ¾ osnovne glavnice.WWW. Taj izvještaj kod zatvorene prodaje sačinjavaju osnivači. oprema. On sadrži odluku o emisiji odnosno izvod iz ugovora o osnivanju. Odgovornost osnivača iz ranijeg ortačkog odnosa prestaje samo ako osnivačka skupština u cjelini prihvati izvještaj o osnivanju društva. Da bi imala karakter prihvata. Preuzeta prava i obaveze iz ortačkog odnosa prelaze na registrovano društvo koje ulazi u pravni odnos sa svakim upisnikom akcija. koje nije poseban način osnivanja. prava industrijske svojine i sl). Trajanje tog ortakluka je privremeno. te u slučaju kad je postupak upisa prekinut na legalan način iako je upisan manji broj od ponuĎenih akcija2. . Osnivači su dužni objaviti izvještaj o uspjeloj emisiji. Komisiji za vrijednosne papire dostavlja se pismeni izvještaj. IzmeĎu osnivača i banke sklapa se poseban ugovorni ar anžman. Upis (supskripcija) akcija vrši se kod banke (depozitara) koju angažuju osnivači.

stvarima i pravima. koji obavlja i poslove čuvanja i održavanja podataka o dionicama. U odreĎivanju rokova osnivači su slobodni. snose odgovarajuće imovinske sankcije (odgovornost iz ortačke zajednice).BH-PRAVNICI. Skupština donosi statut društva. Akcije se uplaćuju ulozima koji mogu biti u novcu. kao i poslove prenosa. usvaja izvještaje o procijenjenim ulozima u naturi i njihovom unošenju. prava) procjenjuju specijalizirane organizacije ili stručnjaci (ovlašteni procjenitelji). Statut akcionarskog društva. Vrijednost takvih davanja ne ulazi u osnovnu glavnicu društva.WWW. bira upravni i nadzorni odbor društva. b) Ako upisnici ne unesu svoje uloge u roku koji je odreĎen osnivačkim ugovorom. zatim izvještaj o troškovima osnivanja društva. Nije dopušten ulog u izvršenom radu ili uslogama. sredstvima raspolaže organ ovlašten od osnivačke skupštine. e) Ako se akcije prodaju iznad njihove nominalne vrijednosti. Ostala pravila o uplati (otkupu) akcija: a) Uplata novčanih uloga vrši se na privremeni račun za deponovanje uplata. f) Aktom o osnivanju se za dioničare mogu predvidjeti dodatne obaveze.COM . Isto važi i za eventualne kasnije izmjene i dopune. pa time i ne utiče na visinu udjela člana društva. Ako osnivačka skupština usvoji predložene dokumente. već u rezerve društva. Ako nema kvoruma ponavlja se sazivanje skupštine i nakon toga odluke se donose većinom glasova prisutnih. Uloge u naturi (stvari. uz ograničenje da prije održavanja osnivačke skupštine mora biti uplaćen iznos koji je unaprijed utvrĎen i objavljen a koji ne može biti ispod minimalnog iznosa osnovne glavnice. To je osnovni 34 WWW. d) Ako zakon i ugovor o osnivanju predviĎaju.COM Upisane dionice sa uplatama evidentiraju se u Registru vrijednosnih papira. Nakon toga. Vrijednost uloga iskazuje se u KM. akcionaru se uplata ili unošenje uloga može odgoditi ili se on može potpuno osloboditi te obaveze. Ovi ulozi moraju biti u cjelosti uneseni do trenutka registracije. slobodno i trajno raspolagati. koji je usvojila skupština. mogu se preduzeti radnje upisa društva u registar. sve do upisa društva u registar. vrši se provjera i revizija svih ili dijela dokumenata. dionice se ne mogu prodavati ispod njihove nominalne vrijednosti (kako osnivačke. u vidu novčanih davanja. tako i dionice narednih emisija). Njihov vlasnik ih kasnije može prodavati po cijeni koju sam odredi. Kvorum čine akcionari koji su upisali najmanje 50% osnovne glavnice. Uplata (otkup) akcija vrši se kod banke kod koje je i obavljen upis.BH-PRAVNICI. u rokovima koji su odreĎeni osnivačkim aktom. Osnivačka skupština se obavezno saziva u roku od 15 dana od isteka roka koji je ugovorom odreĎen za upis i uplatu dionica. Osnivačka skupština utvrĎuje da je osnovna glavnica upisana i uplaćena u skladu sa ugovorom i javnim prospektom. deponuje se kod suda u roku od 15 dana nakon održavanja skupštine. kako ne bi došlo do potcjenjivanja ili precjenjivanja vrijednosti uloga. taj iznos preko nominalne vrijednosti (aggio) ne ulazi u osnovnu glavnicu društva. Niko nema pravo raspolaganja tim iznosima (ni osnivači). odobrava ugovore osnivača koji se odnose na osnivanje a zaključeni su do dana održavanja osnivačke skupštine. c) Kod prodaje dionica »iz prve ruke«. U suprotnom. Smatra se da su stvari i prava uneseni u društvo ako ono može njima u potpunosti.

pravo na upravljanje i druga prava u skladu sa statutom društva). Akcija kao vrijednosni papir predstavljen pisanom ispravom ili elektronskim zapisom.participacija zaposlenih u upravljanju. Masovno se izdaje u serijama i ima svoju tržišnu vrijednost. poslovodni organ. . . pored obveznice. Akcija kao dio osnovne glavnice kojim akcionar učestvuje u imovinskim interesima društva.WWW. koju imenuje Parlament.dionice – vrsta. Po zakonu. obveznica) zasniva se obligacionopravni odnos. Prihod akcionara zavisi od zarade društva.iznos osnovne glavnice.način izmjena i dopuna statuta. Akcija kao korporativni papir. posljedice zakašnjenja i propuštanja uplate.zaštita manjine (minoriteta).BH-PRAVNICI. .podjela dobiti i dividende. a sastoje se u slijedećem: a) Izdavalac može biti isključivo registrovano akcionarsko društvo ili komanditno društvo na akcije. Vrijednosni papir je pisana isprava ili elektronski zapis koji sadrži prava koja se bez istih ne mogu ostvariti ni prenositi. tipičan trgovački papir. obavještavanje akcionara. rukovoĎenje. papir koji zakonitom imaocu daje odreĎena prava (imovinska prava. . . Za izdavanje akcija potrebno je prethodno odobrenje Komisije za vrijednosne papire.druga pitanja značajna za rad i poslovanje društva. Na bazi ostalih hartija od vrijednosti (mjenica. serija.COM . uloge.statusne promjene društva.BH-PRAVNICI. sopstvene dionice i povlačenje dionica. Vlasništvo na dionici se stiče danom upisa prenosa vlasništva u registru dionica emitenta. Zasnivanjem tih dvaju odnosa akcionar stiče prava nad društvom kao vlasnik. 3. . te pravila o povećanju i smanjenju glavnice. o čemu kupac izvještava registar. čiji sadržaj ima prednost i nad samim osnivačk im ugovorom. . 35 WWW. Dividendna dionica daje samo obligaciona prava. statut obavezno sadrži slijedeće elemente: . d) Akcija je. klasa. ograničenja u prenosu prava. upravljanje. U pravnoj literaturi susreću se 3 značenja pojma dionica (akcija): 1. tj.unutrašnja organizacija društva. prava pojedinih akcionara. Prenosi se zaključenjem pravnog posla o prenosu vlasništva. njihovo unošenje i procjenu.firma.COM organizaciono-pravni akt akcionarskog društva. Akcionar je investitor u društvo i na bazi toga akcionarski odnos obuhvata imovinskopravni odnos i upravljački odnos. . . 2. sjedište i djelatnost društva. Pravne karakteristike dionice proizilaze iz njene funkcije kao korporativnog papira. e) Dionica je prenosiv (negocijabilan) papir kojim se vrši mobilizacija kapitala. . .način i rokovi objavljivanja javnog poziva za upis i uplatu akcija. superdividendu). b) Akcija je dugoročni investicioni papir čija ekonomska funkcija jeste akumulacija kapitala. Akcije (dionice) Pojam i pravne karakteristike. c) Akcija je papir koji nosi varijabilni prihod (dividendu.osnivanje i rad unutrašnje arbitraže. za razliku od obveznice koja u principu nosi fiksni prihod.

Čuvanje poslovne tajne – povjerljivih informacija. 3. Ako više lica naslijedi akciju. pod uslovima utvrĎenim osnivačkim ugovorom ili odlukom o emisiji.BH-PRAVNICI. Bitni sastojci akcije (dionice) su: 1. te uvid u vlastiti račun dionica. Prava iz nje se ne mogu dijeliti na više lica. Učešće u radu skupštine društva (lično ili putem punomoćnika). 6. Prijava sticanja vlasništva na akcijama u registar vrijednosnih papira. 8.COM . Imovinska prava uključuju pravo na dividendu. Uplata nominalne vrijednosti akcije. Oznaka klase. Nominalna vrijednost. odnosno ime i prebivalište vlasnika akcije. g) Na zahtjev i o trošku imaoca. Oznaka da se radi o dionici. promet dionicama. Pravo glasa po principu 1 dionica – 1 glas. a prije registrovanja društva. Sankcije za slučaj neizvršenja ili neurednog izvršenja mogu se sastojati u plaćanju kamata ili ugovorne kazne. redni broj emisije. Uplata odreĎenog iznosa prilikom upisa akcija ako se prodaju iznad nominalne vrijednosti (aggio). nasljednici moraju odrediti punomoćnika koji će u njihovo ime vršiti prava. 2. Prihvatanje konverzije. Pobijanje odluka skupštine društva. 36 WWW. Drugi elementi utvrĎeni odlukom o emisiji. 5. 7. Informisanje o radu i poslovanju društva i bitnim činjenicama o svakom članu organa upravljanja društva. 2. Uvid u isprave i dokumenta društva o poslovanju. spajanja ili podjele dionica ako o tome društvo donese odluku uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire. Standardne obaveze akcionara su: 1. a mogu se i podijeliti u više primjeraka manje nominalne vrijednosti (spajanje i podjela). Datum sticanja. 3. kao i naknade štete.WWW. serijski broj. Unošenje naturalnih uloga u cjelini. Firma i sjedište emitenta. 4. 3. 4. 7. 6. 5. Standardna prava akcionara mogu se svrstati u 2 grupe – upravljačka i imovinska prava. Mjesto i datum izdavanja. akcije iste klase izdate u serijama mogu se sjediniti u jednu ili više. a ne serija i kontrolni broj). 5. Obaveze i prava akcionara (dioničara). 6. 4. h) Akcija je nedjeljiva hartija od vrijednosti. Sticanje certifikata na dionice u vlasništvu koje su evidentirane kod registra vrijednosnih papira.COM f) Akcija je zamjenjiva hartija od vrijednosti (bitna je vrsta i obim prava koja sadrži. Pravo učešća u izboru upravnog/nadzornog odbora (aktivno i pasivno). Upravljač ka obuhvataju: 1. Firma. te učešće u podjeli ostatka stečajne ili likvidacione mase u slučaju stečaja ili likvidacije. 2.BH-PRAVNICI. denominacije.

a kod zatvorene prodaje Komisija se obavještava o emisiji. uz prethodno odobrenje Komisije za vrijednosne papire.BH-PRAVNICI. plaćanje u cjelosti odmah po upisu i sl). . otvaranje privremenog računa za deponovanje uplata prilikom kupovine dionica.lice ispred emitenta ovlašteno za emisiju i druge informacije u skladu sa propisima Komisije. sticanje dionica uz popust ili besplatno. te objavljivanje rezultata javne ponude. Izbor vrste vrši emitent.zadržavanje prava emitenta na prekid upisa i uplate. posebna kategorija investitora).naziv organa koji je odluku donio i datum odluke. kategorija zaposlenih može imati ograničenja u pogledu raspolaganja dionicama ili u pogledu prestanka prava po sili zakona. Prioritetna (preferencijalna) prava imaju akcionari koji posjeduju povlaštene akcije – kumulativne ili participativne.COM . pravo na više glasova (pluralni votum) itd. Obavezni elementi odluke (odreĎeni Zakonom o vrijednosnim papirima) su: . prava koja sadrži dionica. plaćanje u gotovini. kod javne ponude objavljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu akcija. a nemaju pravo glasa. . Emisija dionica obavezno obuhvata: donošenje odluke o emisiji. Javna ponuda se obavlja na osnovu javnog poziva za upis i uplatu akcija koji se upućuje neodreĎenom krugu lica.WWW. te njegova oznaka u registru kod Komisije. Dijele se na 2 kategorije: prioritetna (preferencijalna prava) i prava zaposlenika. zaključenje ugovora izmeĎu emitenta i Registra vrijednosnih papira u FBiH.podaci o dionicama: klasa dionica. status kupca akcije (zaposlenik u tom akcionarskom društvu. Ona se najčešće sastoje u prvenstvu naplate dividende i pravu na superdividendu. Zatvorena prodaja je prodaja koja se vrši unaprijed odreĎenom kupcu (investitoru) ili grupi od najviše 40 kupaca. ako je predviĎeno. Prava zaposlenika mogu se sastojati u jednostavnij em načinu sticanja dionica putem zatvorene prodaje. način prodaje. mjesto uplate i rok. zatim pravo preče kupovine. MeĎutim. Emisija akcija (dionica). pravo na gratis dionice. Pra vni osnov za takva prava može biti: postojanje ranije zasnovanog akcionarskog odnosa (vlasništvo akcija iz ranije emisije). . dionice koje se prodaju pod strožijim uslovima (npr. broj i nominalna vrijednost. garancija da će društvo otkupiti njegove dionice po tržišnoj a najmanje po nominalnoj vrijednosti itd. Odluku o emisiji donosi skupština društva. zavisno od ciljeva koji se žele postići i lica koja će kupovati dionice. Prava ispod nivoa standardnih prava – radi se o pravima koja se stiču na osnovu nevotirajuće dionice (dividendne dionice). Vlasnici ovih dionica imaju standardna imovinska prava. redni broj emisije. 37 WWW.COM Prava iznad standardnih prava stiču se pod drugačijim uslovima u odnosu na standardna. za javnu ponudu prethodno odobrenje Komisije za vrijednosne papire.naziv i sjedište emitenta. te izmeĎu emitenta i banke (depozitara). Postoje 2 vrste emisije: javna ponuda i zatvorena prodaja. upis dionica u registar emitenta kod Komisije i na račun kupca dionice kod Registra vrijednosnih papira u FBiH. . ukupan broj emitovanih dionica iste klase.BH-PRAVNICI.

Preferencijalne. Pojam prometa dionica obuhvata: kupovinu. On obavezno sadrži podatke o: . Podjela je suprotna operacija . osim u slučaju spajanja kvotnih dionica.poslovanju. Sadržaj prospekta odreĎen je zakonom. statut ili nacrt statuta društva. vrijednosti dionica. Zakon o vrijednosnim papirima nije odredio klase dionica niti kriterije za njihovo razvrstavanje. nominalna vrijednost. Prema teoriji anglosaksonskog prava. ali više nominalne vrijednosti.COM . dobiti ili gubitku te odgovornim licima. . javnost – objavljivanje u Službenim novinama FBiH i najmanje jednom dnevnom listu. Klase i serije dionica. ograničenja u kupovini i prometu itd).djelatnosti kojom će se društvo baviti. 2. mjesto i vrijeme upisa. nemogućnost isplate – dionice povučene prilikom provoĎenja ovih operacija ne mogu se isplaćivati. nepromjenjivost prava dioničara – prava dioničara ne mogu biti umanjena. U nju se unose podaci o dioničaru. prava. - ProvoĎenje navedenih operacija vrši se pod slijedećim uslovima: obaviještenost – svi dioničari se obavještavaju u roku od 8 dana. a na zahtjev emitenta uz koji se obavezno podnosi: odluka o emisiji. Akcionarsko društvo obavezno vodi knjigu dioničara (glavnu matičnu knjigu). zaduženosti. odnosno prioritetne dionice (preferred shares).WWW.pravnom statusu i vlasništvu osnivača (emitenta dionica).COM Komisija za vrijednosne papire nadležna je za odobravanje javne emisije. Dr uštvo uz odobrenje Komisije odreĎuje klase svojih dionica. spajanje i podjelu – Spajanje dionica je operacija zamjene više postojećih dionica jednom novom dionicom iste klase. isprava o upisu emitenta u registar kod Komisije.dionici kao vrijednosnom papiru (broj. Denominacija je operacija kojom se vrši povlačenje svih dionica jedne nominalne vrijednosti i njihova zamjena jednakim brojem novih dionica iste klase. uz srazmjerno smanjenje nominalne vrijednosti. Ono može istovremeno imati jednu ili više klasa dionica. . Obične ili redovne dionice (common shares). dionice se dijele na 4 osnovne klase i to: 1. Klase se odreĎuju prema sadržaju prava koja nosi dionica. pravo preče kupovine. .BH-PRAVNICI. prodaju i davanje u zalog dionica. računajući od dana donošenja odluke emitenta. te dokaz o uplati takse. brzina operacije – zamjena se provodi u roku od 30 do 90 dana. Dionice koje sadrže ista prava pripadaju istoj klasi. 3. prijedlog prospekta o dionicama koje se emituju.BH-PRAVNICI. Promet dionica. imovini. 38 WWW. očuvanje integriteta osnovnog kapitala i fonda rezervi – ove kategorije se ne mogu mijenjati. Dionice bez prava glasa ili dividendne (non-voting shares). te procentualnom učešću u ukupnom broju izdatih dionica i ukupnom broju dionica sa pravom glasa. konverziju – konverzija je povlačenje svih dionica jedne klase i njihovu zamjenu novim d ionicama druge klase. dejstva stečaja ili likvidacije emitenta – operacije se ne mogu provoditi nakon otvaranja postupka stečaja.

Odluku o povećanju donosi skupština društva većinom koja je odreĎena zakonom i statutom. Kvotna dionica ne sadrži upisan nominalni iznos. povećanje treba 39 WWW. Gotovinske se otkupljuju uplaćivanjem novca. Teorija i zakonodavstvo poznaju nekoliko načina povećanja osnovne glavnice: a) Povećanje osnovne glavnice novim ulozima – Ovo je standardni način povećanja. Ova vrsta akcija nije naročito rasprostranjena. prema vrsti i obimu preferencija postoje: preferencijalne kumulativne i preferencijalne nekumulativne.WWW. a ulozi su redovno u novcu. Dionice zaposlenih ili radničke dionice. Odluku takoĎe donosi skupština. na osnovu ovlaštenja iz statuta ili odluke skupštine. Dionica sa nominalnom vrijednošću sadrži upisan novčani iznos na koji ona glasi (npr. postoje 2 osnovna kriterija klasifikacije: način odreĎivanja vrijednosti dionice i vrsta uloga.COM .COM 4. Vrste akcija/dionica. Zakoni redovno daju prvenstvo upisa novih akcija postojećim akcionarima (pravo opcije).000 osnovne glavnice). Povećanje i smanjenje osnovne glavnice (osnovnog kapitala) Povećanje osnovne glavnice. 1/100. pa može biti odreĎeno da se dividenda isplaćuje istovremeno ili nakon isplate dividende na redovne i kumulativne dionice. Preferencijalne participativne dionice u suštini daju pravo na veću dividendu u odnosu na dionice ostalih klasa (superdividenda ili superprofit). već iznos učešća te dionice u osnovnoj glavnici društva. Obično se traži da za odluku glasaju dioničari u čijem je vlasništvu najmanje ¾ osnovnog kapitala. zatim preferencijalne participativne i preferencijalne neparticipativne. a naturalne unošenjem uloga u naturi. Ovu materiju je Zakon o preduzećima u cjelini prepustio s tatutarnom ureĎenju. te dionice sa drugim specifičnim pravima. a u pogledu naplate dividendi isključivo za tekući fiskalni period. zaostale i tekuće za cijeli fiskalni period. Prema pozitivnom pravu. TakoĎe je pravilo da su novi ulozi u novcu.BH-PRAVNICI. Preferencijalne kumulativne dionice sadrže pravo prvenstva u naplati dividende. Ovaj vid emisije najčešće ide u obl iku zatvorene prodaje. c) Povećanje osnovne glavnice po osnovu odobrenog kapitala – Odluku donosi nadzorni odbor društva. Po načinu odreĎivanja evidentirane vrijednosti dionica. U okviru klase preferencijalnih dionica.BH-PRAVNICI. Taj se iznos obično upisuje u vidu razlomka (npr. Po vrsti uloga dionice se dijele na gotovinske i naturalne. Obično se trgovačkim zakonom odredi iznos nominalne vrijednosti dionice. b) Uslovno povećanje osnovne glavnice – Obavlja se isključivo radi zadovoljenja odreĎenih ciljeva koji su najčešće izričito odreĎeni zakonom. jedan broj berzi ne dozvoljava zvaničnu kotaciju ovih dionica itd. a za emisiju je potrebna dozvola Komisije za vrijednosne papire. Participativne dionice generalno ne daju prioritete u naplati dividende. za što postoji nekoliko razloga: porezi kod prometa su veći. Preferencijalne nekumulativne dionice daju ostala prioritetna prava (specijalna). U svijetu je praksa da se dionice emituju sa vrlo niskom nominalnom vrijednošću. iznos do kojeg se može povećati osnovna glavnica je unaprijed odreĎen. Uslovi koji se po imperativnim pravilima traže su redovno slijedeći: statut ili odluka skupštine daje ovlaštenje za povećanje kapitala. postoje 2 vrste: dionice sa nominalnom vrijednošću i kvotne dionice.50KM).

Izuzetno.BH-PRAVNICI. PredviĎa se javno objavljivanje odluke o smanjenju osnovne glavnice. Smanjenje (redukcija) osnovne glavnice. Tek ako su rezerve nedovoljne. Sticanje sopstvenih akcija.9. pa te akcije nije prodalo u zakonski predviĎenom ro ku. Akcionarsko društvo može steći sopstvene dionice. a što u principu važi i za naše pravo. AKCIONARSKO (DIONIĈKO) DRUŠTVO 4.COM . dok je ostala pitanja prepustio statutarnom regulisanju. rezervi.WWW. Društvo prethodno mora izvršiti isplatu dospjelih potraživanja. SPECIFIĈNI OBLICI POSLOVNIH SUBJEKATA. ***** 4. odlukom akcionara odreĎene klase se akcije te klase mogu povući iako to nije bilo predviĎeno statutom. iz dijela koji prelazi zakonsku obaveznu rezervu. nerasporeĊene dobiti) – Da bi se povećanje osnovnog kapitala moglo vršiti iz rezervi. može se ići na smanjenje osnovnog kapitala. uz poziv povjeriocima da prijave potraživanja (dospjela i nedospjela). b) Pojednostavljeno smanjenje osnovne glavnice – Preduzima se ako se smanjenje osnovne glavnice vrši u svrhu pokrivanja gubitka ili prenosa kapitala u rezerve društva. te da društvo nije poslovalo sa gubitkom. ukupno najviše do 10% osnovne glavnice. U teoriji ne postoji jedinstvena definicija javnog preduzeća. Ako se pokrivaju gubici. c) Smanjenje osnovne glavnice povlaĉenjem akcija – Ovaj način moguće je koristiti samo ako je u statutu društva takva naredba upisana (prinudno smanjenje) ili ako je društvo steklo sopstvene akcije. 40 WWW. javna preduzeća su sva ona preduzeća koja se baziraju na sticanju svojine iz tzv. Postoji nekoliko načina redukcije osnovnog kapitala. oni se prvo moraju sanirati iz rezervi. Kod smanjenja kapitala dobit se ne isplaćuje akcionarima sve dok se ne pokriju gubici i ne namiri zakonski iznos rezervi društva. Smanjenje osnovne glavnice se upisuje u sudski registar. a) Redovno smanjenje osnovne glavnice – Odluku donosi skupština društva u kvorumu koji je odreĎen za povećanje osnovne glavnice. sam zakon predviĎa koji to najmanji iznos rezerve moraju da dostignu (npr. odlučivanja ili davanja saglasnosti. neposredno ili posredno sprovode vladajuću politiku.BH-PRAVNICI.javne ruke i koja na osnovu finansijskog učešća. ali nakon obezbjeĎenja povjerilaca. Odluka skupštine treba da sadrži cilj smanjenja kapitala. Prema pravu EU. a može biti najviše do ½ iznosa osnovne glavnice koji je postojao u trenutku donošenja statuta. Akcionarima se takoĎe pruža obezbjeĎenje. DRUGA PRAVNA LICA I UDRUŢIVANJE Javno preduzeće i zadruga Javno preduzeće (kompanija).COM izvršiti najkasnije u roku od 5 godina po osnivanju društva. a za nedospjela pružiti odgovarajuće garancije. d) Povećanje osnovne glavnice iz kapitala društva (kapitalne dobiti. što je praksa u uporednim sistemima.1/10 ili 1/20 vrijednosti osnovnog kapitala). jer u suprotnom sud neće dozvoliti upis smanjenja osnovne glavnice. Zakon o preduzećima je za slučaj smanjenja osnovne glavnice predvidio zaštitu povjerilaca i postupanje sa sopstvenim akcijama. Klauzula u statutu o povlačenju akcija treba da je upisana (donesena) prije emisije akcija na koje se povlačenje odnosi.8.

zakonsko ovlaštenje države pos toji u pogledu kontrole ispunjenja javnog cilja (interesa. te iz osnova poslovanja zadruge. odreĎene odluke. stečajem i na druge načine utvrĎene zakonom i statutom. FBiH). osnove poslovne politike. Za svoje obaveze javno preduzeće odgovara svojom imovinom koja se formira od uloga osnivača i po osnovu poslovanja (dobit).državne organizacije (općina.COM Kao osnivači javnog preduzeća mogu se pojaviti: . Zadruga se može javiti kao osnivač trgovačkih društava i drugih asocijacija i organizacija.pravna i fizička lica. Ulozi mogu biti u novcu stvarima ili pravima. a može imati zastupnička ili komisiona ovlaštenja u zastupanju interesa zadrugara. sa statusom pravnog lica. Specifičnost je u tome što se posebnim propisom ili aktom osnivača može predvidjeti davanje saglasnosti ili odobrenja državnog organa na planove razvoja. a stambena zadruga ugovorom najmanje 30 lica. upravni odbor i direktor. Javnim preduzećem upravljaju osnivači odnosno članovi. . statusne promjene i sl. Po svojoj pravnoj prirodi. izvještaje. ako se rješenje odreĎenih pitanja ne može naći u zakonu ili osnivačkom ugovoru. Zadruga je organizacija sa statusom pravnog lica. a distribucija nadležnosti državnih organa prema javnom preduzeću utvrĎuje se zakonom ili osnivačkim aktima.BH-PRAVNICI. prirodna bogatstva. 41 WWW. U zavisnosti od pravnog oblika. zatim od dobiti zadružnih preduzeća čiji je ona osnivač. Nakon zaključenja ugovora i ulaganja kapitala održava se osnivačka skupština zadrugara. a potom vrši upis u sudski registar koji ima konstitutivan karakter. zadruga predstavlja vrstu ortakluka graĎanskog prava. Ugovor se zaključuje u pisanoj formi i u osnovi sadrži sve elemente kao i ugovor o osnivanju trgovačkog društva. srazmjerno učešću u kapitalu. Generalno. primjenjuju se pravila koja važe za ortakluk. Javno preduzeće se upisuje u sudski registar kao i svaki subjekt poslovnog prava.istovremeno oblici državne organizacije i privatnopravna lica na bazi mješovite svojine. . koja se formira ugovor om fizičkih lica i u kojoj svaki član učestvuje neposredno i ravnopravno. ne mogu biti predmet prinudnog izvršenja.WWW. ali ne i u radu. kao i dobra u općoj upotrebi koja javno preduzeće koristi po zakonu. Što se tiče imovinske odgovornosti zadruge. Javna dobra. Njihova nadležnost je načelno ista kao i u privrednim društvima općeg tipa. domaća ili strana na bazi privatnog kapitala. kanton. U pravnom prometu zadruga istupa u vlastito ime. Ako javno preduzeće ima oblik nekog od trgovačkih društava. statut. ali samo za onaj dio obaveza koji se nije mogao podmiriti iz imovine zadruge. Minimum kapitala odreĎuje se ugovorom. tada u odnosu na visinu osnivačkog kapitala vrijede zakonske odredbe o tom obliku društva. grad. statusnim promjenama. 2) Postoji ograničena solidarna odgovornost članova zadruge do iznosa utvrĎenog ugovorom o osnivanju. Imovinu zadruge formiraju se iz uloga članova i lica koji nisu članovi zadruge. što je i praksa u uporednom pravu. Dakle. Do prestanka zadruge može doći: odlukom skupštine (dvotrećinska većina).BH-PRAVNICI. Opći tip zadruge osniva se ugovorom najmanje 3. organi javnog preduzeća su skupština odnosno odbor osnivača. nadzorni odbor i direktor. Osnivački akt može biti odluka nadležnog organa ili ugovor. Organi zadruge su skupština. sa ciljem da na principu uzajamne pomoći unapreĎuje i zaštiti svoj ekonomski i drugi interes i stiče dobit. važe 2 pravila: 1) za svoje obaveze zadruga odgovara kompletnom imovinom.COM .

strukovne asocijacije zastupaju interese svojih članova. Članovi komora su trgovačka društva. odnosno preduzeća. u Privrednoj komori FBiH djeluje stalna arbitraža.COM . koji postupaju u slučaju povrede poslovnih običaja. Djelokrug rada komora po pravilu obuhvata: saradnju sa državnim organima pri donošenju propisa iz ekonomske oblasti. čije odluke imaju snagu izvršnog naslova i objavljuju se u sredstvima informisanja. mjere i aktivnosti na unapreĎenju i primjeni tehničkih i tehnoloških inovacija. PROMJENE. aktivnosti na području ekonomskih odnosa sa inostranstvom kroz saradnju sa državnim organima. obavljanje poslova javnopravnog karaktera (donošenje uzansi. kroz davanje mišljenja i sugestija. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA.35/98 42 WWW. pružanje stručne i druge pomoći. pravnih i fizičkih lica članova zadruga. interesne organizacije itd). organiziranje edukacije i dokvalifikacija radnika za članove. uzansi i drugih propisa. zadruge i individualni trgovci. kao i pri zaključivanju kolektivnog ugovora. Osnovni izvori finansiranja komora su članarina. Sl. Kantonalni i Zadružni savez FBiH imaju status pravnih lica i registruju se kod suda. institucionalizirani oblici finansijskog kapitala. Zadružni savezi predstavljaju asocijacije zadrugara . STTUSNE PROMJENE I PRESTANAK DRUŠTVA 3 Materija regulisana Zakonom o privrednim komorama u FBiH. Njihov sastav. penzionog i zdravstvenog osiguranja.WWW. kao i vlastiti operativni angažman. trgovačkih pravila. postupak i mjere koje mogu izreći utvrĎuju se statutom komore. zastupanje interesa poslodavaca prilikom donošenja propisa u oblasti rada. te edukacija kadrova. Članovi takoĎe mogu biti udruženja graĎana. individualnih trgovaca. fondacije i zadužbine koje obavljaju privrednu djelatnost.1.BH-PRAVNICI. izdavanje uvjerenja i drugih isprava potrebnih u meĎunarodnim i domaćim poslovnim aranžmanima članova itd). One imaju status pravnog lica i registruju se kod suda. Osim toga. 5. PRAVNI PROMET I REGISTRACIJA 5.BH-PRAVNICI. Osnovne funkcije zadružnih saveza su: usklaĎivanje poslovnih i programskih ciljeva članova.trgovačkih društava. U okviru funkcija komora. Obrazuju se na teritorijalnom principu kao privredne komore kantona i Privredna komora FBiH. U okviru komora djeluju sudovi časti.COM Udruživanje poslovnih subjekata – komore i savezi Privredne komore su neprofitne asocijacije poslovnih subjekata i drugih lica koja obavljaju privredne djelatnosti3. Organizuju se na teritorijalnom i strukovnom principu. kao i iniciranje mjera od strateškog interesa za privredni razvoj. kotizacije i drugi izvori neprofitnog karaktera.novine FBiH br. PRESTANAK. Komora vodi registar članova koji ima karakter javne knjige. statusni oblici povezivanja društava. te drugi subjekti na osnovu učlanjenja (obrazovne institucije. tehničkih i normativnih standarda proizvoda. ugovora. Zakonom o privrednim komorama predviĎeno je da najmanje 30 pravnih lica iz iste ili srodnih djelatnosti mogu formirati strukovne (interesne) asocijacije. Strukovne asocijacije. te zaštite domaćih proizvoda.

Ne dolazi do likvidacije imovine. ProvoĎenjem statusnih promjena dolazi do univerzalne sukcesije. Unutrašnja struktura društva kao skup organizacionih dijelova. U praksi se najčešće koriste 2 metoda: 1) statutom se izričito utvrĎuju dijelovi. Odluke o statusnim promjenama donose ulagači ili skupštine. Pravni akti koje donose organi upravljanja društava zahvaćenih transformacijom nemaju pravna dejstva prema trećim licima.COM Unutrašnja organizacija društva Pojam dijelova društva.WWW. 7. na način utvrĎen statutima. Statusne promjene Pojam. 8. U slučaju dileme. 5. nadzorni odbor ili unutrašnja arbitraža rješavaju eventualne sporove izmeĎu dijelova društva.COM . odnosno članova društva. dijelovi društva se formiraju. 4. finansijski rezultati dijelova društva mogu se odvojeno iskazivati u poslovnim knjigama. uključujući i zaštitu povjerilaca. pripajaju ili ukidaju odlukama nadzornog odbora . 3. Statusne promjene zahtijevaju osiguranje i zaštitu dioničara. Pravni status dijelova društva karakterizira slijedeće: 1. obezbjeĎenju garancija povjeriocima. Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu subjekata. što ima odraza u pravnom prometu. ali ulaze u bilans društva i iskazuju se kao dobitak ili gubitak društva. kao i društava zahvaćenih promjenom. 3. subjekt upisa u sudski registar su samo oni dijelovi društva koji imaju ovlašten ja za istupanje u pravnom prometu. zaključivanju ugovora itd.BH-PRAVNICI. U takvim slučajevima registrovani dio društva istupa u pravnom prometu pod firmom društva i svojim nazivom. treba zaključiti da ta ovlaštenja nemaju. tj. Organizacijski dio društva (poslovna jedinica) predstavlja organski dio društva koji je tako pravno statuiran da u cjelosti dijeli njegovu pravnu sudbinu.BH-PRAVNICI. 2. 43 WWW. Ovim promjenama dolazi do stvaranja većih ili manjih subjekata. 4. sastavljanju revizorskog izvještaja. Zajedničke pravne karakteristike statusnih promjena izražavaju se u slijedećem: 1. promjenu oblika postojećeg društva i statusnu promjenu. 6. 6. ili se cijepaju imovine postojećih pravnih lica. 5. Mogu imati rukovodno osoblje kao pomoćna lica poslovodnog organa (uprave) društva. obavljaju poslove iz domena registrovanog predmeta poslovanja društva i nemaju svoju samostalnu djelatnost. mogu. jer se spajaju odnosno pripajaju. Donošenju odluka prethode obimne radnje koje se ogledaju u donošenju plana reorganizacije. Spajanje ili pripajanje različitih tipova društava uvijek povlači transformaciju. a nadzorni odbor ih svojim aktima formira i odreĎuje odnose izmeĎu njih. odreĎuje se statutom društva. nemaju status pravnog lica i ne mogu tužiti niti biti tuženi. 2) statut samo utvrĎuje osnovne principe na kojima se organiziraju dijelovi. niti posebnu imovinu – sredstva kojima obavljaju poslove dio su imovine društva. nemaju vlastite organe upravljanja. a ne moraju imati odreĎena ovlaštenja za istupanje u pravnom prometu. 2. spajaju.

a njihov pravni sljednik je društvo kome su se pripojila. presudom je utvrĎena ništavost upisa u sudski registar. koje apsorbuje pripojena društva. kao što su: statusne promjene. Društvo koje se dijeli prestaje postojati.COM 7. U ekonomskom smislu. pripajanje i podjela. Zaštita akcionara i povjerilaca ostvaruje se na isti način kao kod spajanja. Statusne promjene proizvode pravna dejstva u trenutku upisa u sudski registar. odvojeno upravljanje aktivom do pružanja garancija da će obaveze biti izmirene itd). eksploatacija nafte i sl). provodi se postupak likvidacije. 44 WWW. pravni i tehnički. To je načelno onda kad u periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze – insolventnost. Pod pretpostavkom da je aktiva veća od pasive. Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili više društava. a nastala društva su njegovi univerzalni sukcesori.COM . administrativnu mjeru zabrane vršenja rada i djelatnosti donosi nadležni državni organ. U pravnom smislu prestanak označava gubitak pravnog subj ektiviteta. s tim što u drugom slučaju dolazi u obzir i primjena pravila o transformaciji. Osnovne vrste statusnih promjena su spajanje. U takvom slučaju provodi se stečajni postupak. Prestanak poslovnih subjekata Pojam i razlozi. Ekonomski razlozi se dalje mogu podijeliti u 2 podgrupe: 1. od kojih nastaje jedno novo društvo. Objektivna nemogućnost obavljanja registrovane djelatnosti – nastaje kad prestanu postojati objektivni (prirodni i drugi) uslovi za vršenje privredne djelatnosti (rudarstvo.BH-PRAVNICI. 2. Novonastala društva po zakonu odgovaraju neograničeno solidarno za obaveze svog pravnog prethodnika. Spojiti se mogu društva istog ili različitih tipova. prestanak znači da je subjekat prestao obavljati poslovnu djelatnost. Za zaštitu povjerilaca uporedna prava predviĎaju različite mjere (pružanje garancija povjeriocima. primjenjiva su pravila o zaštiti manjine – član ili dioničar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravo od društva zahtijevati da otkupi njegov udio po tržišnoj cijeni. Izuzetak su statusne promjene i transformacija organizacijskog oblika. Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog društva nastaje više novih manjih društava. a ukoliko nisu ispunjeni. Tom promjenom se jedno ili više društava pripaja nekom drugom društvu. Što se tiče zaštite članova. bez obzira na to da li je imovina tog subjekta i dalje u funkciji ili ne. finansijske i poslovne prirode – postoje u slučaju kad je poslovni subjekt trajnije nesposoban za plaćanje. nemogućnost privatizacije na zakonom predviĎeni način. Razlozi prestanka utvrĎeni su imperativnim normama i mogu se podijeliti u 3 grupe: ekonomski. Pripojiti se mogu društva istog ili različitih tipova. Pripojena društva prestaju postojati. Pripajanje je oblik fuzije koji je mnogo češći u praksi. kada se iz registra brišu društva koja su prestala statusnom promjenom. dok je u našem pravu ta materija nedovoljno regulisana. Pravni razlozi su pravne činjenice ili stanja u koja je došao poslovni subjekt. Uzroci tržišne. Najčešće su ti uslovi utvrĎeni podzakonskim aktima.WWW.BH-PRAVNICI. Razlozi tehničke prirode se svode na nepostojanje odnosno prestanak postojanja potrebnih uslova (dodatnih) za pos lovanje subjekata. Osnovna pitanja koja se postavljaju pri ovoj statusnoj promjeni jesu zaštita članova i zaštita povjerilaca. Ova dva prestanka se po pravilu podudaraju.

b) Otvaranje steĉajnog postupka – Stečajno vijeće donosi odluku o otvaranju stečaja u formi rješenja koje se objavljuje u Službenim novinama FBiH i službenom glasniku kantona. Ako je prezadužen – prezaduženost po zakonu postoji u slučaju kad imovina dužnika ne pokriva njegove obaveze (pasiva veća od aktive). 2. Posljedice otvaranja stečajnog postupka su slijedeće: 1. sam stečajni dužnik. ali se prinudno poravnanje u ovoj fazi ne može zaključiti. Prestaju radni odnosi zaposlenih. odnosno da li postoje uslovi za otvaranje stečaja. osim onih koje zadrži stečajni upravnik. a za prigovor 3. Na posebnom ročištu koje zakazuje stečajno vijeće. stečajnom dužniku.23/98 45 WWW. Postupak se pokreće prijedlogom koji mogu podnijeti: povjerioci. dužni su u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa prija viti svoja potraživanja. Formira se stečajna masa od ukupne imovine stečajnog dužnika. 2.ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka. prijedlog može podnijeti samo Agencija za bankarstvo.novine FBiH br. imenovanim od suda.WWW. Obavezni organi u postupku su stečajno vijeće.rokovi su kratki – za žalbu po pravilu 8 dana. a fakultativni organ je odbor povjerilaca. može doći do preuzimanja duga stečajnog dužnika. koje može mijenjati odluke stečajnog sudije i upravnika ako utvrdi da su one nezakonite. zemljišne knjige i registar prava industrijske svojine. Postupak je hitan. Rješenje se dostavlja: predlagaču. Stečajni postupak se nad dužnikom provodi u 2 slučaja: 1.žalba i prigovor načelno ne odlažu izvršenje.COM Stečaj4 predstavlja zakonom utvrĎeni postupak po kome se imovina prezaduženog poslovnog subjekta (stečajnog dužnika) povjerava posebnim organima. .odluke se donose u formi rješenja ili zaključka. 4 Materija regulisana Zakonom o stečaju i likvidaciji. a njegove specif ičnosti su slijedeće: . te likvidacioni upravnik koji je u toku postupka likvidacije utvrdio da postoje uslovi za provoĎenje stečaja. 4.BH-PRAVNICI. Najviši organ je stečajno vijeće. Stečajni postupak provodi kantonalni sud na čijem području je sjedište stečajnog dužnika. stečajni sudija i stečajni upravnik. Sl. Ako je trajnije nesposoban za plaćanje – smatra se da nesposobnost za plaćanje postoji ako dužnik u periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze.BH-PRAVNICI. instituciji platnog prometa i javnom tužiocu. . . Činjenica otvaranja stečaja se upisuje u javne knjige: sudski registar. Gase se računi dužnika i otvara novi račun nakoji se prenose sredstva sa ugašenih računa.COM . 3. Za pokretanje stečaja banke. Faze stečajnog postupka su slijedeće: a) Prethodni postupak – cilj prethodnog postupka je utvrĎivanje ekonomsko-finansijskog stanja dužnika. . Povjerioci koji se obavještavaju putem javnog oglasa. Prestaju prava poslovodnog organa i u te funkcije uvodi se stečajni upravnik. koji unovčavaju imovinu (stečajna masa) radi namirenja njegovih povjerilaca. Ova faza se može završiti donošenjem rješenja o otvaranju stečaja ili rješenjem o obustavi postupka. Činjenica da dužnik izmiruje neke od obaveza ne znači da je sposoban za plaćanje. osim imovine na kojoj je stečeno razlučno pravo.nije dozvoljena revizija.

Prestaju teći kamate na potraživanja koja se izmiruju iz stečajne mase. Prodaja dužnika ne može se izvršiti dok se prethodno povjerioci ne izjasne o konverziji dugova. po pravilu javnim nadmetanjem.COM . Isto važi za razlučne i izlučne povjerioce.BH-PRAVNICI. navodeći iznos i pravni osnov potraživanja. c) Prijavljivanje i ispitivanje potraţivanja . 11. d) Konverzija dugova ili prodaja steĉajnog duţnika – Na osnovu procjene i plana konverzije dugova. 14. vještak vrši procjenu. pravu retencije ili pravu prvenstvene naplate. kao i solidarne dužnike i jemce. osim u slučajevima izričito predviĎenim zakonom. stečajno vijeće odobrava nižu cijenu. 8.WWW. 12. uz učešće stečajnog upravnika. U stečaju se javlja kategorija razlučnih i izlučnih prava. Razlučno pravo je pravo povjerioca čije je potraživanje obezbijeĎeno najkasnije 60 dana prije otvaranja stečajnog postupka. Povremena davanja se pretvaraju u jednokratna novčana potraživanja. Nedospjela potraživanja prema stečajnom dužniku smatraju se dospjelim. ali su se našle u njegovom posjedu u trenutku otvaranja stečaja. Izlučna prava su prava trećih lica da traže izuzimanje odreĎenih stvari (ne prava ili novca) iz stečajne mase. Prijavljena potraživanja ispituje stečajno vijeće. povjerilaca i drugih lica koja mogu dati relevantne podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja. Ako se ni nakon toga ne proda. 13. Protiv stečajnog dužnika ne može se izvršiti individualna mjera obezbjeĎenja niti prinudnog izvršenja. a najkasnije do zaključenja stečajnog postupka. zalogu na pokretnim stvarima. Prodaja se inače obavlja javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. vrši se nova procjena. 10. Prekida se zastara potraživanja od stečajnog dužnika. 9. ObezbjeĎenje se sastoji u hipoteci. Ako se imovina ne uspije prodati.COM 5. e) Unovĉavanje imovine može se vršiti pojedinačnom prodajom dijelova imovine. Tužba se može podnijeti u roku od 2 godine od dana otvaranja stečaja. Prodavac ili komisionar mogu zahtijevati povrat robe isporučene stečajnom dužniku koji nije u cjelosti platio cijenu. Radi se o stvarima koje ne pripadaju stečajnom dužniku.Povjerioci svoja potraživanja prijavljuju pismeno.BH-PRAVNICI. a početna cijena ne može biti niža od ½ procijenjene vrijednosti. imovina se 46 WWW. vijeće može odlučiti da se izvrši pretvaranje potraživanja u trajne uloge ili da se dužnik kao pravno lice proda. Iz imovine stečajnog dužnika se formira posebna stečajna mas a za namirenje ovih povjerilaca. 7. Zastara dužnikovih potraživanja ne teče 1 godinu od dana otvaranja stečaja. Ako se ne proda ni nakon toga. Aktivnu legitimaciju imaju povjerioci i stečajni upravnik. Prestaju nalozi stečajnog dužnika koji se odnose na imovinu koja čini stečajnu masu. prethodno pribavljene saglasnosti povjerilaca i mišljenja stečajnog upravnika. 6. Prije izlaganja javnoj prodaji. U firmu dužnika dodaje se oznaka »u stečaju«. a dobivena sredstva ulaze u stečajnu masu. Vrši se prinudna kompenzacija dužnikovih potraživanja sa potraživanjima povjerilaca. potraživanjima. postoji mogućnost pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika koje su preduzete u posljednjoj godini prije otvaranja stečaja. Prestaju ponude izmeĎu dužnika i trećih lica ako nisu prihvaćene do dana otvaranja postupka. Osim navedenog.

zakonska pravila su slijedeća: a) Najmanje 35% iznosa potraživanja.COM . Dakle. ako je plaćanje u roku od 1 godine. Prijedlog se može staviti od dana otvaranja postupka do ročišta za raspravu po nacrtu za glavnu diobu. g) Zakljuĉenje steĉajnog postupka i upis u sudski registar – Nakon glavne diobe. stečajni upravnik podnosi izvještaj stečajnom vijeću. 47 WWW. c) Ako je plaćanje potraživanja u punom iznosu. Prinudno poravnanje je zakonom utvrĎeni postupak koji na prijedlog povjerilaca ili dužnika provodi stečajno vijeće u toku trajanja stečajnog postupka. Prijedlog za prinudno poravnanje naročito sadrži procenat koji se pov jeriocima nudi za izmirenje njihovih potraživanja i rokove plaćanja. f) Namirenje povjerilaca – Stečajna masa koja se dijeli povjeriocima naziva se diobna masa. Potraživanja povjerilaca se isplaćuju srazmjerno. koje donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.COM pojedinačno prodaje povjeriocima ili se u krajnjoj liniji predaje ulagačima ili zakonom odreĎenom organu. a danom upisa tog rješenja u sudski registar stečajni dužnik se briše iz registra i prestaje postojati.63). Prinudno poravnanje u stečaju. Izuzetak je u slučaju stečaja ili likvidacije banke. Ona se dobiva kad se iz stečajne mase izdvoje troškovi postupka u koje ulaze i plaće zaposlenih koje nisu isplaćene do dana otvaranja stečajnog postupka. b) Najmanje 50% od iznosa potraživanja.BH-PRAVNICI. s tim da se povjerilac namiri u odreĎenom iznosu. ako je plaćanje u roku od 2 godine.WWW. cilj je da se insolventni poslovni subjekt zaštiti od propadanja. kada se isplata vrši po redoslijedu prioriteta koji je odreĎen Zakonom o bankama (čl. rok za isplatu ne može biti duži od 3 godine.BH-PRAVNICI. U tom smislu. Cilj prinudnog poravnanja je da se stečajni postupak obustavi i stečajni dužnik ostane. Rješenje se objavljuje u Službenim novinama FBiH i službenom glasniku kantona.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->