You are on page 1of 22

LINGUA MONTENEGRINA, god. IV/2, br. 8, Podgorica, 2011.

Institut za crnogorski jezik i knjievnost

UDK 811.163.4282.2 Izvorni nauni rad

Indira SMAJLOVI (Tuzla) indirasmajlovic@yahoo.com ANALIZA PRIJEDLONO-PADENIH IZRAZA SREDNJOVJEKOVNOGA BOSANSKOHERCEGOVAKOG EPIGRAFIKONA
U ovom radu napravljen je pregled prijedlono-padenih izraza s aspekta prostornog, vremenskog i funkcionalnog znaenja, korpusa srednjovjekovnih bosanskohercegovakih epitafa. U korpusu se varira s dvadeset i tri razliita prijedloga, od toga trinaest primarnih te pet sekundarnih prijedlonih oblika koji stupaju u konstrukcije s odgovarajuim padenim oblicima stvaravi prijedlono-padene izraze. U radu je uraen prikaz prema padeima, pa smo doli do zakljuka da je genitiv najvie aktivan pade u konstrukcijama za prostorno izraavanje ali i izraavanje ablativnosti. Neki se prijedlozi, naroito oni u modelu s akuzativom, javljaju u starome, arhainom ili nepravilnome obliku (ot, v, v, su, , polg, kon) ili za sebe vezuju nepravilno izmjenjeni padeni oblik (na nem (na mene), na ne (na me)). U epitafima pronalazimo stari oblik prijedloga u u obliku v + poluglas > v. Instrumental pored socijativnog znaenja, identino u konstrukcijama prijedloga sa lokativom definiraju odnose ili radnje u prostoru. Takoer, prijedlono-padeni izrazi javljaju se u duplus/triplus modusu unutar kratke forme i sadraja natpisa to svjedoi njihovu frekvenciju. Kljune rijei: prijedlono-padeni izraz, predmet, konstrukcija, objekt lokalizacije, lokalizator, orijentir, primarni prijedlozi, sekundarni prijedlozi

Uvod Leksika i strukturna okamenjenost, invarijantnost, semantika slivenost i semantika nedjeljivost inskribiranih steaka, oblikuje inventar svjedoanstava o pismenosti regiona u kome su egzistentni, izvodei isti iz okrilja utnje i animnosti pretpismenog. Tema ovoga rada je bila da se iz identinoga okrilja utnje i animnosti izdvoji analiza i opis prijedloga i prijedlono-padenih izraza korpusa srednjovjekovnoga bosanskohercegovakog epigrafikona,
29

Indira SMAJLOVI

na osnovi triju razliitih aspekta: tempusa, locusa i modusa. Vodei rauna o sva tri aspekta uoblien je korpus prijedlono-padenih izraza inskribiranih u kamenu tokom pet (mozda i est) stoljea, to je znaajan period i potvrda kulturnih i historijskih deavanja koja su neupitno ostavila tragove i u jeziku. Teritorijalnom odreenou korpusa koji pokriva bosanskohercehovaki jezini teren, reprezentuje se situacija u bosanskome narodnome jeziku srednjovjekovnoga perioda. Prijedlono-padeni izrazi jesu predmet naeg interesovanja i tema ovoga rada, a kao jezini fenomen specifinog karaktera podrazumijevaju posmatranje iz ireg optelingvistikog ugla ali istovremeno i stacioniranje u ue sintaktike i semantike okvire vezane za odreenu pismenost steaka, njezin padeni sistem, konkretna gramatika rjeenja, semantika znaenja i sintaktike funkcije navedenih inskribiranih spomenika koji usljed svoje fiksiranosti, fosiliziranosti i monolitnosti definiraju spomeniku topografiju i kulturnu geografiju, svjedoe najizravniju emanaciju narodnoga stvaralakog duha i najvii domet estetske kreacije u bosanskohercegovakoj kulturi srednjega vijeka. 1. Prijedloni universus Prijedlozi su nepromjenjive rijei koje stoje ispred pojedinih padenih oblika samostalnih rijei i slue za oznaavanje i blie odreivanje njihovih razliitih odnosa prema drugim rijeima u reenici. (Jahi, Halilovi, Pali 2000:297) Prijedlozi se mogu definirati kao vrsta rijei koja oznauje podreenost jedne punoznane rijei drugoj u sintagmama ili reenicama i tako izraava odnose predmeta i radnji, stanja koja su imenovana tim rijeima. Prijedlogom se osnovno znaenje padenog nastavka intenzificira, odnosno suava se semantiko polje konkretnog oblika. Sintaktika veza prijedloga (neovisno o tvorbi on i sam moe biti prijedloni izraz, tj. moe se sastojati od prijedloga i imenice) i padenog oblika imenice (npr. kod kue, na poetku stoljea) naziva se prijedlono-padenim izrazom. (Matas Ivankovi, 2009:1) Veina staroslavenskih prijedloga stigla je iz praindoevropskog, manji dio iz praslavenskog jezika. Prvotno su to bili morfemi s adverbijalnim znaenjem, najee su oznaavali prostorne odnose, kasnije su se ta znaenja izdiferencirala. Takve prijedloge (koji pripadaju praindoevropskom nasljeu) zovemo prvotnim. Drugotnim prijedlozima zovemo one koji su nastali u vrijeme oblikovanja opeslavenskog knjievnog jezika najee od prilonih izraza. Tako je npr. bliz nastao od izraza bliz do, vsld od v sld, prde je komparativ od prd, itd. (Damjanovi, 1995:129)

30

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

Prijedlozi kao to su v, na, s i prd, idu u primarne prijedloge i po svome porijeklu pripadaju toj vrsti rijei, dok su prijedlozi, kao to su radi (i ostali semantiki i morfoloki dubleti) sekundarni i po porijeklu su prilozi, a v... msto (i: v mst) priloka je odredba, kao i: na srd ili po srd, na primjer: stani po srd. U staroslavenskom jeziku ima 18 primarnih prijedloga i svi se oni nalaze i u naem jeziku, s odgovarajuim glasovnim izmjenama. Devet prijedloga se slae sa po jednim padeom, a ostali idu sa po dva (8) i tri padea (1). Sekundarni prijedlozi po pravilu slau se sa po jednim padeom, najvie sa genitivom, pogotovo prijedlozi tipa posrd. U staroslavenskom jeziku nema sloenih prijedloga tipa iznad ili izmeu. (ori, 1975:209) Prijedlozi se prema znaenju prvo dijele na mjerljive (dimenzionalne) i nemjerljive (nedimenzionalne), a prvi dalje na prostorne (lokalne) i vremenske (temporalne) (Pranjkovi, 1993: 22). Veina tzv. prvotnih prijedloga a to su oni koji pripadaju praindoeuropskom i praslavenskom nasljeu (Damjanovi, 2003: 152) ima prostorno znaenje, dakle, glavno je znaenje prijedloga mjesno, i iz njega su se razvila druga, prenesena znaenja. Jezik kao najsofisticiraniji i najrasprostranjeniji semiotiki sustav, prototipno je orue konkretizacije iskustva dok je samo jezino iskustvo integrum govornikove interakcije s okolinom, uvjetovano svime to tu interakciju ini moguom, vanjskim podraajima, kognitivnim i afektivnim sposobnostima govornika. Idealizirani kognitivni modeli ili kognitivne domene, najprije osnovne u kojima Langacker izdvaja VRIJEME i PROSTOR kao temeljne (Langacker 1987:148-150), slue kao konceptualna baza za profiliranje (engl. mapping). Prostorni (lokalni) i vremenski (temporalni) odnosi se u jezicima kodiraju na svim razinama opisa, od fonoloke do leksike, a njihove implikacije u jeziku kao determinatora najprije prostornih odnosa u novije vrijeme predmetom su este analize, odnosno sinteze prijedlono-padenih izraza, priloga, estica te prefiksa. Lingvistike teorije koje zastupaju tezu o prostornoj uvjetovanosti jezika te o prostornoj naravi primarno neprostornih izraza poznate su pod nazivom lokalistike teorije ili teorije lokalizma. Jedna je od prvih i najzapaenijih Andersonova (1971, 1977) lokalistika teorija padea, pisana u tradiciji generativne gramatike kao vrlo uspio pokuaj uspostave lokalistike hipoteze prema kojoj su, a za razliku od morfoloki kodiranih padea, dubinske, prostorne padene relacije, u prvom redu one mjesta i smjera iskazane bilo prijedlonim padenim izrazom bilo flektivno, univerzalne. U okviru lokalistike teorije padea sredinom sedamdesetih i poetkom osamdesetih godina prologa stoljea objavljeno je dosta rasprava, uglavnom pojedinanih radova, od kojih se mogu spomenuti primjerice Civjan (1973), Miller (1974), aumjan (1974) i Fleischmann (1983). Sredina sedamdesetih i poetak osamdesetih godina
31

Indira SMAJLOVI

takoer je i vrijeme prvih koraka u kognitivnoj lingvistici koja se do danas razvila u jednu od najrasprostranjenijih lingvistikih teorija i u kojoj su manifestacije prostornih odnosa u jeziku jedno od sredinjih podruja istraivanja te predstavljaju konstantu ve tridesetak godina. U itavom nizu radova, studija i knjiga koje raspravljaju o pomenutoj tematici, na prvom mjestu svakako treba spomenuti kognitivnu gramatiku (Langacker 1987, 1991, 2000, 2008; Lakoff 1987; Taylor 2002) koja se u svojim prvim inaicama ak i pojavila pod nazivom prostorna gramatika (engl. space grammar, Langacker 1982). U analizi prostornih odnosa u jeziku kognitivna gramatika posebnu pozornost posveuje prostornim prijedlozima, esticama i glagolskim prefiksima (npr. Brugman 1981, Lindner 1981, Rudzka - Ostyn 1985, Janda 1985, 1986, 1988, Lakoff 1987, Taylor 1995, a u hrvatskoj lingvistici npr. ari 2003, 2006a, 2006b, 2008; Belaj 2004a, 2005, 2008), a podrana teorijom konceptualne metafore i metonimije (Lakoff i Johnson 1980). Ve i letimian pregled teorijskih pristupa o odnosu jezika i prostora govori u prilog injenici da je prostor jedna od rijetkih kategorija koja je bila podjednako intrigantna i u okviru formalnih i u okviru funkcionalnih pristupa gramatici, to je samo po sebi i vie nego dovoljan dokaz o relevantnosti i nezaobilaznosti kategorije prostora u lingvistikim istraivanjima. (Belaj, 2009:43-44) Noam Chomsky sredinom sedamdesetih godina prijedloge definira kao centralne leksike kategorije osvjetljavajui principe prema kojima se pomou prijedloga semantizuje pade. Zuzana Topolinjska (Topolinjska, 1996:3-4) mjesto prijedloga i njihov nain funkcionisanja smatra predodreenim antropocentrinim pristupom tumaenja padenih odnosa. Na semantikom planu ih vidi kao modifikatore predikativne realizacije, dok na sintaktikom planu oni dobivaju ulogu konektora gdje povezuju imeniku sintagmu s predikatskim izrazom ili rjee dvije imenike sintagme. Takoer, prihvata hijerarhiju po kojoj je prijedlog nadgraen nad padenim nastavkom, a u svakoj sintagmi prijedloga i imenice, osim one s prijedlogom s(a), vidi realizaciju lokacionog padenog odnosa. Nadalje u ovome tekstu prijedlog sintetiziran sa samostalnom rijeju oznaava predmet, a iskljuivo sintetiziran s imenicom nazivamo konstrukcijom. Pri navoenju primjera stvara se osvrt na lokalistiki pristup ovome pitanju, gdje se odnosi u prostoru projektuju kao relacija sa tri primarna elementa: objektom lokalizacije, lokalizatorom (kao sredstvom lokalizacije) i orijentirom (konkretizatorom odnosa prvih dvaju elemenata). 2. Najei slavenski prijedlozi i njihovi ie. ekvivalenti bez + G (bez) < usp. lit. b bez v + A (u) < usp. lit. i, lat. in
32

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

za + A < izvorno I. jd. iste korijenske imenice od koje je prijedlog iz iz, iz + G (iz) < usp. lit. , lat. ex, gr. ks k + D (k) < usp. stir. con - prema, k na + A, L (na) < usp. lit. nu - od, gr. n - dolje nad + A (nad) < v. pod ot + G, A (od) < poopavanje oblika postalog ozvuivanjem ispred rijei koje su poinjale zvunim suglasnicima; skr. ti, lat. ad - pri, do, stir. ad-, aithpo + D, A (po) < gr. apo, lat. ab, lit. p - pod pod + A, I (pod) < ie. podo, gr. pous - stopalo pri + A (pri) < lit. prie, gr. para - pri, kod s + G, I , A (s, sa) < lit. su (to bi mogla biti posuenica iz slavenskoga) u + G (u) < skr. au-, lat. au- ferre - odvesti; potrebno ga je razlikovati od prijedloga v koji se u naem jeziku odrazio kao u kod (+ G) - inovacija u odnosu na *kon < mak. kon, bug. km; zavrno -d postalo je analogijom prema od, pod, nad itd. (Matasovi, 2008:245-246) 3. Pregled prijedloga inskribiranih steaka bosanskohercegovakog korpusa svrstanih po padeima uz koje se upotrebljavaju pade primarni prijedlozi sekundarni prijedlozi

genitiv dativ akuzativ genitiv i instrumental instrumental lokativ

iz, ot, od, za, na k v, v, za s z, , s, sa, su, na, u, po

polg (pored), kon (kod), pokrai (pokraj), nakon

pod

4. Pregled po padeima 4.1. Genitiv U grupi padea koji su vezani prijedlogom, genitiv spada u tzv. padee koneksije jer je njihova upotreba u ovom strukturnom liku uslovljena osnovnom predstavom o povezivanju dvaju, inae posebnih pojava, po ne33

Indira SMAJLOVI

kom specifinom odnosu. Genitiv posjeduje obiljeje obuhvatnosti i po tome se u sistemu padenih oblika povezuje s lokativom. (Sintaksa, grupa autora, 2005:127) Genitiv je pade s najirim mogunostima upotrebe u prostornom znaenju u srednjovjekovnome jeziku epitafa, kao to je to sluaj i u suvremenome bosanskom jeziku. Vrlo je est atributni genitiv s prijedlogom iz kojim se oznaava porijeklo predmeta, posebno ivih bia. Nedimenzionalna znaenja prijedloga tiu se sloenijih logikih odnosa, kao to su pripadnost, sredstvo, nain, uzrok, posljedica, uvjet i sl. Znaenje porijekla ili potjecanja (ablativnosti) ukazuje da jedan element vodi porijeklo / da potjee od drugoga elementa, da znai poetnu taku, poetak trajanja, postanja, to ima oblik posvojnog genitiva s prijedlogom od, koji je danas rijetko u upotrebi. U epitafima pratimo veu zastupljenost starijega oblika ot, dok je noviji oblik od zapisan vjerovatno poetkom etrnaestoga vijeka (Foa), i jedan i drugi oblik u modelu s genitivom u funkciji ablativnog determinatora: Ovo mlinice [k]upi Vui i (uro) Bili i pokri Gavro Uukalo ot Sime Obara 1543 (ili 1743.g.) (Vego, knj.IV, br. 258) ... I mnogo na zelji bi, a ni ot jene, i nikor ot moje ruke ne bi mrt[a]v. Ne [hte]h ga ubit[i]. (Vego, knj. IV, br. 222) ... A ih u aste bosan[s]ke g[o]spode. Primih darove o[d] velike g[o]spode i vlasteo i o[d] grke g[o]spode. A vse vidomo. (Vego, knj. III, br. 190) Kod vremenskih znaenja prijedloga rije je o odnosu izmeu dogaaja (D) i vremenskoga lokalizatora (VL), tj. jezine jedinice s vremenskim znaenjem uz pomo koje se precizira vrijeme dogaanja. (Sili, Pranjkovi, 2007:247) Istodobnost (simultanost) prijedloga u konstrukciji s genitivom dobija u znaenju da se vrijeme dogaaja podudara s vremenom koje je oznaeno vremenskim lokalizatorom: ... Barojevi[]: smrt ne [p]oiskah navidn [od] kraljevc[t] va bosanskoga i gospoc[t]va [srbs]koga za moga g[ospodi]na slubu... (Vego, knj. IV, br. 224) A se lei Divac zlatar i [sa] enom milosti boijom. Za moga ivota komu godi sluae, sluih mu pravo, vrno hi[m] (njima). (Vego, knj. IV, br. 241) [ A se ovoj] kamenije uzvue Radovan s milim [bratom] s krstininom s Radainom [za ]ivota na se. (Vego, knj. IV, br. 209) A se lei Ivan Mr[i]. U Dobru (Dabru) prbih a za ivota ov[i] kami postavih i ostavih... (Vego, knj. III, br. 150)
34

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

Prijedlog za u konstrukciji s genitivom moe znaiti i poslijevremenost ili anteriornost, odnosno da se vrijeme dogaaja smjeta iza vremena oznaenog vremenskim lokalizatorom: Va ime otca i sina i svet[a]go d[u]ha a se lei Vlatko Vla[dje] vi koji ne moljae nijednoga lov[e]ka takmorija (bilokakvog), a obie mnogo zemlje a doma pogibe, a za njim ne osta ni sin ni brat... (Vego, knj. IV, br. 223) I genitivu s prijedlogom s(a) u znaenju mjesta s/iz kojega zapoinje kakvo kretanje ili kakva druga aktivnost, prijedlog s(a) alternira s prijedlogom iz, pri emu se s(a) upotrebljava onda kad se mjesto nalazi na kakvoj uzvisini (specula), na kakvoj vodi, kad je rije o kakvoj ustanovi ili sl., definirajui na taj nain ablativno znaenje. Primjeri se uglavnom ostvaruju u sinkretizmu s toponimom: A se lei Vlatko Brankovi s Tanorova i vee [sa] sinom. Go[spo]dja Medan postavi [kami] te k Vlatku doe. (Vego, knj. II, br. 84) A se lee Bogavac i Tarah Boljunovi s Jame. (Vego, knj. II, br. 63) Pri tome prijedlog iz sudjeluje u tipinoj prostorno-znaenjskoj sintagmi s genitivom, sa znaenjem potjecanja, gdje se odvija glagolska radnja ili se ta nalazi, precizirajui toponim: A se lei Radivoj Ili iz Rame Kovapoljanin. (Vego, knj.IV, br. 260) Genitiv s prijedlozima blizu, kod, (po)kraj i pored oznaava primjesnost (adlokalnost). To znai da se ti prijedlozi odnose na imenicu koja znai predmet u ijoj se blizini nalazi ili kree drugi predmet (Sili, Pranjkovi, 2007:212), odnosno da je identifikovano mjesto spoljanost lokalizatora, producirajui dio koji je u kontaktu s jednom od moguih strana lokalizatora ali bez preciziranja o kojoj strani se radi uz implikaciju spacijalne kvantifikacije proksimalnosti. Prijedlozi pored, pokraj ili kraj dozvoljavaju i statian i dinamian glagol, a s obzirom na kriterij ivo sva tri prijedloga su u naelu nemarkirana: U [i]me brta velko[ga] kaznca Nerspne, pozida Bloka kaznca Nespnu svoga gospodina i os[t]avi seb msto polg svoga gospodina. (Vego, knj. IV, br. 54)

35

Indira SMAJLOVI

A se lei[i..] lazar[..] [i]. p[o-]kai me[ne] pripo. (natpis Lazara, otkriven u Bijeljini 2002. godine, vjerovatno kraj 14. st. po. 15. st.) Pri tome prijedlog kod zahtijeva statian glagol a s obzirom na kriterij ivo (+/-), prijedlog kod je markiran te moe stajati samo uz imenice koje znae ivo: A se lei Vukosav Vlaevi s mom drugovah druinom i sagiboh na r[a]zmirnoj Krajine ko[n] moga gospodina, i donesoe me druina na svoju plemenitu ba[t]i[nu] i da je proklet tko e u me taknuti. (Vego, knj. II, br. 96) Va ime o[t]ca i sina i svetago duha se lei vojevoda Mito sa svojim sinom Stpkom svomu gospodinu Vlatku Vlaeviu kon nogu koji mu poslui ivu a mrtva poblii boijom pomo i kneza Pavla milosti... (Vego, knj. IV, br. 222) Prijedlozi prije, poslije i nakon specijalizirani su iskljuivo za oznaavanje tempusa. Prijedlog nakon oznaava poslijevremenost, posteriornost, tj. dogaaj koji se odvija iza vremenskog odsjeka ili dogaaja oznaenoga genitivom: Gradi Boko, Nikola i Nikola Andrija na slavu boga i s[ve]te Gospe i blag[o]sovi biskup nakon 1578. godine poroda Isusova, na e[stog] una. Pisa fra Bazilijo Ravnjanin. (Vego, knj. II, br. 100) Tempus se moe ostvariti u konstrukciji G + prijedlog na pri emu se jasno precizira vremenski odsjeak: Gradi Boko, Nikola i Nikola Andrija na slavu boga i s[ve]te Gospe i blag[o]sovi biskup nakon 1578. godine poroda Isusova, na e[stog] una. Pisa fra Bazilijo Ravnjanin. (Vego, knj. II, br. 100) 4.2. Dativ Dativom je markiran pojam prema kojemu se neto usmjerava i upravlja pri emu nije bitno hoe li se do njega doi, odnosno dok kod akuzativa imenski oblik oznauje mjesto gdje se radnja treba zavriti, imenski oblik u dativu oznaava mjesto prema kojemu je neto usmjereno, ali ne nuno da e se do njega i stii. Skladno s navedenim, dativ moe imati obiljeja perifernosti ili direktivnosti. Ciljno znaenje moe imati dativ samo s prijedlogom k(a), pri emu sam prijedlog funkcionie kao orijentir a postprijedloni oblik kao cilj, ali je to u suvremenom jeziku sve rjee i potiskuje ga dativ bez prijedloga.
36

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

A se lei Vlatko Brankovi s Tanorova i vee [sa] sinom. Go[spo]dja Medan postavi [kami] te k Vlatku doe. (Vego, knj. II, br. 84) ...Ojdoh [od] otca veoma peaona pos[i]nio [u] vsoj mojoj dr[u]ini i b[i]h [sa]m lj[u]bv[i]ti. p[o]dj[o]h k mojejim vs[i]m. Poi Radan ddihan so. (Vego, knj. IV, br. 211) 4.3. Akuzativ Temeljno je znaenje akuzativa granina direktivnost, tj. odnos meu dvama predmetima u kojem jedan predmet, kakav njegov dio ili prostor u njegovoj blizini slue kao cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti vezane za drugi predmet. Za razliku od dativnoga znaenja, kod kojega drugi predmet slui kao orijentir, akuzativom se daje obavijest o tome da se taj cilj zaista dostie, da slui kao stvarna granica kretanju. U kombinaciji akuzativa s prijedlozima u, va i v biljeimo iroko polje upotrebe sa znaenjem vremena, dakle, u obliku temporalog akuzativa koji je slian temporalnom genitivu i esto zamjenjiv njime, s obveznom pridjevskom rijeju uz imenicu, pri emu oblik akuzativa ne moe imati spoj rijei apozicijskoga nego samo atributnoga tipa. Vremenski odnos izmeu glagolske radnje, kao objekta lokalizacije, i vremenskog lokalizatora ima simultan karakter ukoliko radnja cijelim svojim tokom ili jednom fazom koja je u fokusu panje pada u okvire datoga lokalizatora. Uestvujui u lokalizaciji radnje, akuzativne konstrukcije zastupaju vremenske periode koji se interpretiraju dvojako, u dinamikom smislu kao vrijeme u proticanju, i kao statini (fiksirani) vremenski segment. (Arsenijevi 2003:207) Akuzative konstrukcije s prijedlogom u, u korpusu epigrafikona imaju funkciju temporalnog determinatora kojim se iskazuju odreeni vremenski odnosi, fiksirane segmentacije: A se lei knez Pavao Komlnovi na svoj plemenitoj na Prozracu u dni vojevode Sandal. (Vego, knj. I, br. 11) ... Se pisa rab b[o]i i a[ve]tago D[i]mitrija u dni g[ospo]d[i] na kralja ugarskoga Loja i g[ospodi]na bana bosanskoga Tvrtka... (Vego, knj. I, br. 15) [ V ime otca i sina i svet]ago duha. Ja [upan Miroslav zidah c]rkv svetag[o Kozme i Damina u] svojih selh u d[ni velijega upana sl]avnago Nemanje. (Vego, knj. I, br. 19) Biljeimo i primjere sa samim naputkom o vremenskom lokalizatoru u obliku akuzativa pokazne zamjenice kojim se iz ostatka teksta upuuje na isti vremenski loklizator kazujui u blizini kojega se lica, pojave ili dogaaja, nalazi ili deava ono to znai rije uz koju stoje:
37

Indira SMAJLOVI

Va ime oca i sina i svet[a]go d[u]ha amin. Se lei Vigan Miloevi. Slui banu Stipanu, i kralju Tv[rt]ku, i kralju Dabii, i kraljici Grubi i kralja Osto. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kral s hercegom i na Ugre poje Ostoja. To vrime mene Vigna dojde konina na svom plemenitom pod Koerinom... (Vego, knj. I, br. 1) Na stecima pronalazimo stari oblik prijedloga u u obliku v + poluglas > v, meutim ta dva prijedloga treba razlikovati jer se u naem jeziku v realizovao u prijedlog u. Na domaem terenu ve u najstarijim spomenicima biljeimo pomenutu refleksiju. Na Humakoj ploi (X ili XI st.) biljeimo: u ime (Vego knj. I, br. 14) kao i u Kulinovoj povelji (1189): u ime (TurbiHadagi, 2005.). Do XII stoljea fonoloki sustav naega jezika adaptirao je i adoptirao mnotvene promjene i realizacije glasova, pored vokalizacije nazala, svoenja poluglasa, prelaska y > i, biljeimo i promjenu v < u. Meutim, na analizirajui korpus svjedoi manifestaciju oblika v na epitafima s poetka II soljea.: V dni b[a]na velik[a]go Kulin[a] be Gra[d]a suijdija... (Vego, knj. IV. br. 252), ali i u primjerima koji potvruju upotrebu navedenog oblika tokom naredna tri stoljea na podruju okoline Rogatice u prvoj polovini XV st..: V ime o[t]ca i s[i]na i sveto[ga] duha ... (Vego, knj. IV, br. 222), u drugoj polovini XV st.: V ime oca i s[i]na i svetago d[u]ha ... (Vego, knj. IV, br. 218) te iste datacije inskribirani natpis u Olovcima kod Stupara: V ime oca i sina i svetago d[u]ha... (Vego, knj. IV, br. 237) Pored navedena etiri na analizirajuem korpusu moemo posvjedoiti jo deset primjera gdje se u pismu zadrao stari oblik prijedloga v, u dataciji od 1151 (-1177) do kraja XV ili poetka XVI stoljea: v dni... (Vego, knj. III, br. 129); v dni... v pravadi... (Vego, knj. II, br. 117) ; v ime oca ... v dn[i] (Vego, knj. II, br. 102); v ime... (Vego, knj. II, br. 52; knj. III, br. 193; knj. IV, br. 223, 242, 253) U konstrukciji s akuzativom navedeni prijedlog odnosi se na VL, odnosno jezinu jedinicu s vremenskim znaenjem uz pomo koje se precizira vrijeme dogaanja: V dni b[a]na velik[a]go Kulin[a] be Gra[d]a suijdija... (Vego, knj. IV, br. 252) Kada su u ulozi lokalizatora krai vremenski segmenti, linearnost je minimizirana, tj. s obiljejem punktualnosti. esti vremenski lokalizatori jesu godinja doba koja su zahvaljujui povezanosti i promjenama u prirodi i na osnovi preciziranih granica konvencionalnim jedinicama vremenske mjere, uvijek odreeni u pogledu vremenskoga trajanja. U naim primjerima nazivi godinjih doba u funkciji vremenskih lokalizatora, u konsktrukciji akuzativa
38

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

samo su s prijedlogom u (odnosno njegovim starim oblicima), u odsustvu ikakvih sporadinih elemenata za doprinos preciziranju: A se lei ovde Stepko Radivojeviv. pogrebe se v leto ZVO = 7072 (1564.g.) (Vego, knj. IV, br. 320) V lto 6954 (= 1454) az rab H[rist]u b[o]gu g[ospo]d[i] n herceg Stefan vzdvigoh hram s[ve]t[a]go vel[i]komu[e] n[ik]a H[risto]va Georgija... (Vego, knj. III, br. 193) M[ise]ca marta 11. prstavi se rada b[o]ija M[a]rija, a zovom D[i]v[i]ca. popa dabi[i]va podruije, va ljet[o] = 6739 = 1231. (Vego, knj. II, br. 53) U konstrukcijama s akuzativom prijedlozi starog oblika v, u primjerima u kojima je dolo do vokalizacije poluglasa va, samo glasa v, i novijeg oblika prijedloga u, oznaava se i obraanje s veom ili manjom frazeologinou: V ime oca i s[i]na i svetago d[u]ha ... (Vego, knj. IV, br. 218) V ime o[t]ca i s[i]na i sveto[ga] duha ... (Vego, knj. IV, br. 222) V ime oca i sina i svetago d[u]ha ... (Vego, knj. IV, br. 237) Va ime oca i sina i svet[a]go d[u]ha ... (Vego, knj. I, br. 1) Va ime o[t]ca i s[i]na i s[ve]tago d[u]ha ... (Vego, knj. I, br. 15) Va ime boga velikoga cra nebesnoga i zm[ilo]snoga, a se lei Radivoj Krivouii. (Vego, knj. I, br. 18) Va ime tvoje priasta Trojice... (Vego, knj. III, br. 190) V ime otca i sina i svetoga d[u]ha amen... (Vego, knj. IV, br. 279) U [i]me brta velko[ga] kaznca Nerspne, pozida Bloka kaznca Nespnu svoga gospodina i os[t]avi seb msto polg svoga gospodina. (Vego, knj. IV, br. 247) Konstrukcija prijedlog u + lina zamjenica u obliku akuzativa karakteristina je za epitafe sa zvucima opomene i kletve, naime na mjestu gdje je natpis zapaen, u pravilu je tu i nastao, uzevi sa rezervom, zbog eonimskog uzurpiranja iako sami propovijedaju: Klet i prokl[e]t tko e kre[nu] ti u me (Vego knj.II 1962:35), Tako da nijesi proklet ne tikaj u me. (Vego knj.II 1962:43), I da je proklet tke e u me taknuti (Vego knj.II 1962:45), I
39

Indira SMAJLOVI

molju vas ne nastupajte na me. Ja s[am] bil kako vi jeste, vi ete biti kako jesam ja. (Vego knj.I 1962:13)... Multi-commutationis (mnogostruka varijacija) takvih izriaja jedna je od tipskih osobenosti natpisa, osobito onih s notom biografske retorike na kojima je klesar urezivao kratku historiju pokojnikova ivota, pa su te kletve dolazile kao po oekivanju i pripadnosti. ... Klet i prokl[e]t tko e kre[nu]ti u me. (Vego knj.II br. 83) ... i da je proklet tko e u me taknuti. (Vego, knj. II, br. 96) ... tako da nijesi proklet ne tikaj u me. (Vego, knj. II, br. 94) Identine primjere biljeimo i u konstrukcijama s prijedlogom na, to se upotrebljava kada je cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti gornja strana predmeta odnosno vanjska povrina to nazivamo akuzativnim neposrednim izraavanjem locusa. Takav prijedlono-padeni izraz znai da je objekt lokalizacije na lokalizatoru a moe se ostvariti u: konstrukcijama s linim zamjenicama npr.: ... P[ostavie] na njem brati blg... (Vego, knj. IV, br. 297) ... [p]ostavi na nju Vla[dislav i Bogia brat] mu... (Vego, knj. I, br. 25) ... a usie na nj [n] mati Radosava [i] n (na) se. (Vego, knj. I, br. 33) ... Ovi kami usijekoh na se za ivota... (Vego, knj. II, br. 51) ... i molju vas ne nastupajte na me. Ja s[am] bil kako vi jeste, vi ete biti kako jesam ja. (Vego knj.I, br. 1) ... Si bilig postavi na me brat moj vojevoda Petar. (Vego, knj. I, br. 45) ... Dojde me kraj, uzida na me umoji... (Vego, knj. III, br. 202) Primjeri iz Bijeljine kojima se datacija odreuje u 15. stoljee, u identinim konstrukcijama potvruju nepravilno biljeenje line zamjenice ja u akuzativu jednine [a se lei] raio akela m[..] [sinovi kami postavi]e na nem (natpis Raja Akele, otkriven u Bijeljini 2002. godine, datacija: prva polovina 15. st.) Se le[i ] zem[lu svoiu o-]alo[sti. bleg] na nem [stavie] dva si[na ..] (natpis otkriven u Bijeljini 2002. godine, datacija: kraj 14. po. 15. st.)
40

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

[ A se lei ra]b . b(o)i m[] [a zovom] miko .g. [sinove postavie] kamen na ne (natpis Mioka, otkriven u Bijeljini 2002. godine, datacija: kraj 14. st.) konstrukcijama s imenicama a) u znaenju lokalizatora ivog bia kao cilja kretanja ili neke druge aktivnosti: ... i usikoe kamen na oca Marka i na mater Divnu. (Vego, knj. I, br. 2) A se pie kami Vukovi (za ili na) junaka Tomovu Rdii Zloui. (Vego, knj. I, br. 7) V ime oca i sin[a] az Bogdan na Drag[i]a navi kamen i postavih... (Vego, knj. IV, br. 253) b) u znaenju lokalizatora mjesta, uglavnom nekog uzdignutog poloaja: A se lei Osto Kr(s)tin na Zguno. (Vego, knj. IV, br. 316) Nailazimo na konstrukciju gdje je prijedlog na uz akuzativ u znaenju namjere, uz glagol koji trai dopunu (neizravni objekt) u akuzativu s prijedlogom na: ... I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kral s hercegom i z Bosn[o]m i na Ugre poje Ostoja... (Vego, knj. I, br. 1) Konstrukcija prijedlog na + akuzativ koristi se pri izraavanju naina vrenja neke radnje, uz veu ili manju frazeologizaciju, to je inae frekventno i u suvremenome jeziku: Gradi Boko, Nikola i Nikola Andrija na slavu boga i s[ve]te Gospe i blag[o]sovi biskup nakon 1578. godine poroda Isusova, na e[stog] una. Pisa fra Bazilijo Ravnjanin. (Vego, knj. II, br. 100) ... Bodoe me, i skoe me, [oder]ae, i tuj smrti ne dopadoh, i umrh na ro[s]tvo [Hris]tovo... (Vego, knj. IV, br. 224) U konstrukcijama akuzativa s prijedlogom za (za + A) oznaava se takoer da se neto ini ili poduzima u prilog ili korist onomu to se oznauje akuzativom. Pored najuestalije funkcije intencionalnog determinatora, akuzativ u konstrukciji s prijedlogom za javlja se u funkciji kauzalnog determinatora ali i u znaenju usmjerenosti i mjere, to mu je ujedno i objektivna uloga (sintaktika):
41

Indira SMAJLOVI

Neka se zna kako probi Raosav Vukievi put za duu materinu i da majstorom 900 aspr. (Vego, knj. III, br. 124) A se lei upan Juroje kojno pog[i]be na poteno[j] slubi za sv[oga] g[ospo]d[i]na, a pobli[i] ga knez. (Vego, knj. I, br. 39) A si grob ... Miruia. Gradih za ovo poivali[te], a ti i sam (bil) kako i vi a vi [ete] [bi]ti kako i a. (Vego, knj. III, br. 137) A se se Gruba kami na Vuku. Za pet rana (Hristovih). (Vego, knj. II, br. 67) 4.4. Instrumental Glavno je znaenje instrumentala sredstvo, tj. oznaavanje predmeta koji slui za to da se njime ili uz njegovu pomo obavi kakva radnja. Tomu je znaenju blisko i znaenje drutva, pa instrumental esto ima i to znaenje. Uz instrumental dolaze prijedlozi s(a), pred(a), za, nad(a), pod(a), meu. Prijedlog s(a) slae se s genitivom, ali tada ima posve drugaije znaenje nego kad se slae s instrumentalom. Tada je naime antoniman akuzativnomu prijedlogu na (npr. s kue na kuu); a kada se kae s instrumentalom, antoniman je genitivnom prijedlogu bez, npr. koulja bez rukava koulja s rukavima. (Sili, Pranjkovi, 2007:234) Konstrukcije genitiv + prijedlog s(a) u znaenju mjesta s/iz kojega zapoinje kakvo kretanje ili kakva druga aktivnost, prijedlog s(a) alternira s prijedlogom iz, pri emu se s(a) upotrebljava onda kad se mjesto nalazi na kakvoj uzvisini, na kakvoj vodi, kad je rije o kakvoj ustanovi ili sl., ipak sa veom uestolou biljeimo konstrukcije instrumental + prijedlog s(a), kojeg u naem korpusu nalazimo manifestiranog u oblicima s, sa, su, i z, kojima se definira osnovno ablativno znaenje. Prijedlog s(a) najei je i najtipiniji instrumentalni prijedlog. Njemu je svojstveno jedno od dvaju glavnih znaenja instrumentala (drugo je znaenje sredstva, koje se izrie instrumentalom bez prijedloga), a to je socijativno znaenje, znaenje drutva, udruenosti, prostornoga zajednitva predmeta i sl. (Sili, Pranjkovi, 2007:236) Va ime oca, sina i svat[a]go duha sije dobri leiju a sa mnom... (Vego, knj. III br. 184) ... Pravik ljet M su svojem rodom... (Vego, knj. IV, br. 234) ... Si bilig postavi gospo Vukava s mojimi dobrim, i ivu mi vrno sluae i mrtvu mi poslui. (Vego, knj. IV, br. 245)
42

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

A se lei Milobrat Mri s dobrim sinom s Ivaniem... (Vego, knj.III br. 173) ... v to lto zida jemu raku brat upan Radomir s snmi jegovmi i ena jemu... (Vego, knj. III br. 129) [ A se ovoj] kamenije uzvue Radovan s milim [bratom] s krstininom s Radainom [za ]ivota na se. (Vego, knj. IV, br. 209) Primjeujemo varijacije i paralelno koritenje prijedloga s, z i na epitafima koji biljee blisku dataciju i esto isti locus ali i primjere da unutar istoga natpisa imamo ovjekovjeen udvojeni modus prijedloga. Takav je sluaj na natpisu u Koerinu: ... I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kral s hercegom i z Bosn[o]m i na Ugre poje Ostoja... (Vego, knj. I, br. 1) Bh[] z bratom[] [se] [ra]zmenio... (Vego, knj. IV, br. 242) Hlap[a]c i Vogdan i Rajko z b[r]atijom[]. (Vego, knj. IV, br. 248) ... A postavi je[ga] sin njegov knez Radi z boijom pomo i svojih vrnh a s inom nijednom pomoi nego sam on. (Vego, knj. IV, br. 251) [] se + kua + Milutina + Marojev[ia] i njegove + ene + Vladislava i ni ditce i, i u ime Milutin, da se + nitkor + ne stavi + njim. (Vego, knj. IV, br. 261) A se pie na krstu Jurja. Da je znati svakomu oviku Juraj Iv[a] novi kako stekoh blago i njega pogiboh. Kami usie Radi kova. (Vego, knj. I, br. 13) Se lei Dobrilo Pribilovi [sa] sinovcem Ljubetom, a pisa Obrad Krajkovi. (Vego, knj. II, br. 110) Se lei Dobrilo Boikovi z bratom Radojem i sinovcem Plavcem a pisa Ivko Obradovi. (Vego, knj. II, br. 111) Instrumentalom s prijedlogom s(a) esto se izrie i nain vrenja kakve radnje (a) ali i sluajevi u kojima se izrie socijativna temporalnost, gdje dogaaj se odvija zajedno s vremenskim odsjekom oznaenim vremenskim lokalizatorom (b): a) ... Se je kami Radojica Bilia. Milosti boijom i s pomoi roda moga izdah mnogo asnu grobnicu i postavih si kami na
43

Indira SMAJLOVI

grobnici mojeji i ugotovih si vini dom za ivota svojega... (Vego, knj. IV, br. 279) b) ... Ovaj kamin Nenad otac s vene pomeni postavi sinu mom upanu Radanu i sinu mu. (Vego, knj. III, br. 174) Spacijalni, prostorni instrumental s prijedlogom pod primarno oznauje odreenu posrednu prostornu lokalizaciju, odnosno prostor kao cilj kretanja ili kakve druge aktivnosti, predmet koji se nalazi ili radnju koja se vri u granicama drugoga predmeta, u donjem dijelu ili posve ispod predmeta oznaena instrumentalom. Slinu konstrukciju biljeimo i s akuzativnim oblikom (pod ruku, pod sebe i sl.). U analiziranome korpusu zabiljeena konstrukcija s prijedlogom pod koji se javlja s zadranim poluglasom, definira iskljuivo toponim: A se lei Radona Patkovi. Pogiboh p[o]d gradome p[o]d Kljueme... (Vego, knj.III, br. 159) To vrime mene Vigna dojde konina na svom pod Koerinom... (Vego, knj. I, br. 1) 4.5. Lokativ Lokativ je oblik imenskih rijei kojim se oznaava o kome ili o emu se govori, ili gdje se to obavlja ili nalazi, boravi, miruje. (Pali, Halilovi, Jahi 2000:195) Lokativ je prototipni (morfoloki) prostorni pade, a poblie ga u naem korpusu odreuju prijedlozi na, u, pod i po koji se vezuju i uz akuzativ. Lokativom se oznaava mjesto s odlikom fiksiranosti i stationisa, uz iskljuen mobilis, odnosno iskljueno kretanje ali uz mogunost da se ono ostvari unutar limesa predmeta lokalizatora, odnosno imenice u lokativu i takvi se primjeri uglavnom realiziraju s prijedlogom u prilikom preciznijeg definiranja locusa (primjer iz Bijeljine) ili definiranja toponima: A se lei blosav lui u svoe crkve plemenite postavie kamen sinove s[eu] (natpis Belosava Luia, otkriven u Bijeljini 2002. godine, datacija: trea-etvrta decenija 15. st.) Se postavi bilg dragosav bolesalik blakanin svoimi sinim[i] [a umre u t]udei zemli a pisa pop bogela kuevc (natpis Dragosava Bolesalia, otkriven u Bijeljini 2002. godine, datacija: kraj 14. st.) A se lei Bogdan Hateljevi Radia vojevode sluga, a dobri as rodih se u Dabr... (Vego, knj. II br. 93) ... Use na me kami Milutin Kablovi u Godui... (Vego, knj. IV br. 306)
44

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

A se lei Petko Rajkovi na svojoj batini i (u) Kora ... (Vego, knj. IV br. 289) A se lei knez Vla Bijeli u svojoj crkvi u svetom Lazaru... (Vego, knj. II br. 95) Lokativ u konstrukciji s prijedlogom na je u funkciji spacijalnog determinatora, oznaava locus uz mirovanje predmeta ili kakve aktivnosti na gornjoj povrini, u gornjem dijelu, na poetku ili na kraju kakva drugog predmeta (Sili, Pranjkovi 2007:230) A se kami na Vukcu na Pet[r]oviu. Ase pisa Bolain Bogai. (Vego, knj. I, br. 42) A se pie na krstu Jurja. Da je znati svakomu oviku Juraj Iv[a] novi kako stekoh blago i njega pogiboh. Kami usie Radi kova. (Vego, knj. I, br. 13) A se lei na Obradovia grobnici. Sije Brajke Luka. Ja ne mogu biti kako biete... (Vego, knj. I, br. 30) A se lei Vukosav Vlaevi s mom drugovah druinom i sagiboh na r[a]zmirnoj Krajine ko[n] moga gospodina... (Vego, knj. II br. 96) ... To vrime mene Vigna dojde konina na svom plemenitom pod Koerinom, i molju vas ne nastupajte na me... (Vego, knj. I, br. I) A se lei Vitko na svom plemenitom. (Vego, knj. I, br. 3) A se lei knez Pavao Komlnovi na svoj plemenitoj na Prozracu u dni vojevode Sandal. (Vego, knj. I, br. 11) A se lei Stojsav Miloevi na svoj zemlji na plemenitoj, koga mnogo ljudi znae... (Vego, knj. I, br. 16) A se lee Herak na svoj batini na plemenito. (Vego, knj. I, br. 32) Zapaamo dva specifina primjera sa postojanjem fonema j u postvokalnoj poziciji pisan grafemom i, u sluaju primjera iz Banovia (br. 248) te primjer iz sela Kaljina kod Podromanije gdje zapaamo karakteristinu upotrebu glasa koji se javlja na spomeniku monahinje Polihranije u Velianima u Popovu polju, i to iz doba kralja Tvrtka I: A se lei Boiko Vanovi na svoei zemli na plemenitoi i [n] a Dreme[i]ni, a postavie ... Hlap[a]c i Vogdan i Raiko z b[r]atiom[]. (Vego, knj. IV, br. 248)
45

Indira SMAJLOVI

Se lei ovo (?) R[adis]av... Ko tmri na svoi zemlji na plemenitoi. Pisa pop Pribislav. (Vego, knj. IV, br. 229) Konstrukcije na + lokativ slino konstrukcijama na + akuzativ, biljeimo i uz imenice koje oznauju kakvo povienje, uzdignut poloaj ... Na Visokom se pobolih, na Dubokome me dn dojde... (Vego, knj. IV, br. 245) Nailazimo i na kombinaciju konstrukcije na + oblik povratne zamjenice se u akuzativu uz konstrukciju na + prisvojna zamjenica koju biljeimo ostvarenu u mehkoj varijanti i s izrealiziranim jatom svo svoj svojeju, pridjeva i imenice u oblicima lokativa dvojine: A seji postavi Vitoje na se i na svojeju milu i dragu kunicu. (Vego, knj. III, br. 165) Model po + lokativ moe imati znaenje kauzalnog determinatora: A se lei dobri g(ospo)d(i)n gost Miljen komu bie pri(redio) po uredbi Avram svoje veliko gostoljubstvo... (Vego, knj. IV, br. 249.) ali i znaenje sredstva ... po b(o)ijoj milosti... (Vego, knj. III, br. 128) 5. Primarni prijedlozi u duplus / triplus modusu Specifina je pojavnost na epitafima da se neki primarni prijedlozi javljuju u hijerarhijskome odnosu u modusu duplus / triplus, pri emu oba prijedlono-padena izraza imaju vremensko, mjesno ili znaenje socius, i jedan specificira drugi ili su u paralelnome odnosu. Mogue je da kao cjelina ne doprinose drugaijem znaenju ili funkciji jer drugi ili trei prijedlog bi mogli biti izostavljeni, ali stvaraju doprinos formi markirajui izraz. Formule u kojima ih moemo posvjedoiti su: 1. a) s + I + s + I A se lei Milobrat Mri s dobrim sinom s Ivaniem... (Vego, knj.III br. 173) b) s + I + z + I ... I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kral s hercegom i z Bosn[o]m i na Ugre poje Ostoja... (Vego, knj. I, br. I) 2. s + I + s + I + s + I [ A se ovoj] kamenije uzvue Radovan s milim [bratom] s krstininom s Radainom [za ]ivota na se. (Vego, knj. IV, br. 209)
46

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

3. a) na + A + na + A ... i usikoe kamen na oca Marka i na mater Divnu. (Vego, knj. I, br. 2) b) na + L + na + L ... l[e]e n[a] svojeji zemlji plemenitoj na Vrhu m... (Vego, knj. IV, br. 285) A se lee Herak na svoj batini na plemenito. (Vego, knj. I, br. 32) A se lei knez Pavao Komlnovi na svoj plemenitoj na Prozracu u dni vojevode Sandal. (Vego, knj. I, br. 11) 4. na + L + na + L + na + L V ime boije se lei Radovan Pribilovi[] na svojoj zemlji na [pl]emenitoj [n]a Rici... (Vego, knj. IV, br. 242) A se lei Boiko Vanovi na svojeji zemlji na plemenitoj i [n]a Dreme[]ini... (Vego, knj. IV, br. 248) ... a sije lei Mladin ... nii na svoji zmlji na plemenitoj na Visorh. (Vego, knj. IV, br. 287) Se lei Bolko na svojeji zemlji na plemenitoj na Lejdisni. (Vego, knj. IV, br. 309) 6. Posredno i neposredno izraavanje prostora Prijedlono-padeni izrazi mogu dvojako izraavati prostor posredno kada se objekt lokalizacije nalazi izvan lokalizatora orijentacijsko znaenje, i neposredno kada se objekt lokalizacije nalazi unutar lokalizatora lokalizacijsko znaenje. (Mata Ivankovi, 2009) posredno izraavanje - objekt lokalizacije nalazi se u blizini lokalizatora kon + G (sagiboh na r[a]zmirnoj Krajine ko[n] moga gospodina; kon nogu ) pokrai + G (A se lei[i..] lazar[..] [i]. p[o-]kai me[ne]) polg + G (os[t]avi seb msto polg svoga gospodina) - objekt lokalizacije nalazi se s donje strane lokalizatora
47

Indira SMAJLOVI

pod + I (p[o]d gradome p[o]d Kljueme, pod Koerinom) na + A (usikoe kamen na oca Marka i na mater Divnu ) na + L (na Vukcu na Pet[r]oviu, na krstu Jurja, na Obradovia grobnici, na r[a]zmirnoj Krajine , na svoj plemenitoj na Prozracu, na svoj batini na plemenito, na svoei zemli na plemenitoi i [n]a Dreme[i]ni, na Dubokome, na se i na svojeju milu i dragu kunic, na svojoj zemlji na [pl]emenitoj [n] a Rici, na svoji zmlji na plemenitoj na Visorh, na svojeji zemlji na plemenitoj na Lejdisni) - bjekt lokalizacije nalazi se udaljen od lokalizatora koji mu znai porijeklo s + G ( A se lei Vlatko Brankovi s Tanorova; A se lee Bogavac i Tarah Boljunovi s Jame) iz + G (A se lei Radivoj Ili iz Rame ) neposredno izraavanje - objekt lokalizacije nalazi se u granicama lokalizatora u + L (u svoe crkve plemenite; umre u t]udei zemli; u Dabr; u Godui; u svojoj crkvi u svetom Lazaru;) 7. Izraavanje simultanosti i posteriornosti izraavanje simultanosti - vremenski dogaaj podudara se s vremenom oznaenim vremenskim lokalizatorom za + G (za moga g[ospodi]na slubu Za moga ivota) na + G (na e[stog] una) u + A (u dni vojevode Sandal; u dni g[ospo]d[i]na kralja ugarskoga Loja i g[ospodi]na bana bosanskoga Tvrtka; u d[ni velijega upana sl]avnago Nemanje; u to vrime;) va + A (va ljet[o] = 6739 = 1231) v + A (V dni b[a]na velik[a]go Kulin[a]; v leto ZVO = 7072 (1564.g.)) izraavanje posteriornosti

48

Analiza prijedlono-padenih izraza srednjovjekovnoga...

- vremenski dogaaj smjeta se iza vremena oznaenog vremenskim lokalizatorom za + G (a za njim ne osta ni sin ni brat) nakon + G (blag[o]sovi biskup nakon 1578. godine poroda Isusova) Literatura Arsenijevi, Nada: Akuzativ s predlogom u savremenom srpskom jeziku (I), Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku XLVI/1, Novi Sad, 2003, 101261. Belaj, Branimir: Prostorna znaenja na razini sloene reenice / Prostor u jeziku / Knjievnost i kultura ezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebake slavistike kole / Mianovi, Kreimir (ur.). Zagreb : Zebra komunikacije, 2009. Damjanovi, Stjepan: Staroslavenski glasovi i oblici, Zagreb, 1995. Damjanovi, Stjepan: Staroslavenski jezik, Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 2003. ori, Petar: Staroslovenski jezik, Matica srpska, Beograd, 1975. Matasovi, Ranko: Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2008. Matas Ivankovi, Ivana: Izraavanje prostornih znaenja prijedlonopadenim izrazima / Prostor u jeziku / Knjievnost i kultura ezdesetih Zbornik radova 37. seminara Zagrebake slavistike kole Zagreb, 2009. Pali, Halilovi, Jahi: Gramatika bosanskoga jezika, Dom tampe, Zenica, 2000. Piper, Antoni, Rui, Tanasi, Popovi, Toovi: Sintaksa savremenog srpskog jezika, Matica srpska SANU, Beograd, 2005. Pranjkovi, Ivo: Hrvatska skladnja, Sveuilina naklada, Zagreb, 1993. Sili, Pranjkovi: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uilita, kolska knjiga, Zagreb, 2007. Turbi-Hadagi, Amira: Tragom paleografskih osobitosti bosanskohumskih povelja 12. i 13. stoljea, Bosanski jezik, Tuzla, 2005. Topolinjska, Zuzana: Pade i glagolski rod - dve strategije gramatikalizacije odnosa izmeu predikata i njegovih argumenata, Junoslovenski filolog LII, Beograd, 1996.

49

Indira SMAJLOVI

Izvori Vego, Marko: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne knjiga I, Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1962. Vego, Marko: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne knjiga II, Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1964. Vego, Marko: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne knjiga III, Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1964. Vego, Marko: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne knjiga IV, Izdanje Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1970. i Hercegovine, i Hercegovine, i Hercegovine, i Hercegovine,

Indira SMAJLOVI ANALYSIS OF THE PREPOSITIONAL PHRASE EPITAPHS OF MEDIEVAL BOSNIAN TOMBSTONES Inthis paper,an overviewof prepositionalphrasesin termsof spatial, temporal and functional significance, the corpus of medieval Bosnian epitaph. In the corpus varieswith twenty-three different proposals, of whichthirteen primary and five secondary proposal, which shall enterinto constructionwith the corresponding nominal forms making prepositionalphrases. The workdonebydisplaycases shall,so we cameto the conclusion that thegenitivecaseinthe most activeconstructionof space andbelonging. Some ofthe proposals,particularly thosein the modelwith the accusative,occurringin the old, archaicformorincorrectly (ot, v, v, su, , polg, kon) or to bind themselves improperly alterednominalform (na nem (na mene), na ne (na me)). The epitaphs find old proposal form v + > v Instrumental has a socialmeaning, and they identical with the locative construction with defined relationshipsin space (locus). Also, prepositional phrasesoccur induplus/triplus moduswithin ashort formand content ofthe inscriptionwhichtestifies totheir frequency. Key words: prepositional phrase, object, construction, object localization, locator, landmark, primary proposals, secondary proposals

50