You are on page 1of 9

„Razum čovjeku služi da pokaže šta je korisno a šta štetno, pravedno i nepravedno...

jer naoružana nepravda je nešto najstrašnije.“ Aristotel „Politika“ „Rat je tegoban i gorak, a mir je sigurnost i sreda.“ „Najveda je pogreška zaratiti protiv onoga ko traži mir. „ Hasan Kafi Pruščak „Temelji mudrosti o uređenju svijeta“ POJAM I STRUKTURA DRUŠTVENIH KONFLIKATA 1. POJAM KONFLIKTA Konflikt kao kategorija ima svoje filozofijsko, naučno i vjersko značenje. Konflikt (conflictare –udarati što od što; boriti se) sukob, spor, rasprava koja prijeti da de se još više zaplesti, borba, rat, oružani sudar. Ako bismo koristili jednu riječ, najprikladnija je sukob. Opšta formula konflikta: Interes1 --------- Cilj1 --------volja 1 --------mod 1 Interes2--------cilj2-------volja2---------mod 2 Uzroci konflikata: nadmetanje, takmičenje, balansiranje, konfrontacija, mjerenje odnosa snaga, borba , saradnja i suprotstavljanje, radi postizanja određenih ciljeva. 2. STRUKTURA KONFLIKTA Čine je: a)učesnici u konfliktu b)ciljevi učesnika u konfliktu c)sredstva i načini konflikata d)potencijali; e)prostor konflikta f)nivo konflikta g)daljina trajanja konflikta h)ishod konflikta i)posljedica konflikta KONFLIKTI

Takmičenje u sportu. intenzitet. Društveno prihvatljivi su društveno opravdani. ekonomska nadmetanja. DIMENZIJE KONFLIKTA Svi konflikti su multidimenzionalni. 4. Podjela konflikata na: Društveno prihvatljive konflikte Društveno neprihvatljive konflikte. sredstva kojim se konflikt vodi. politička borba za vlast kroz izbore i slično. dužina trajanja konflikta.Oružane konflikte visokoga intenziteta. VRSTE KONFLIKATA Kriterijumi razvrstavanja konflikata: Sfera društvenog djelovanja Sfera društvenog života Oblast interesa i ciljeva Ravni društvenih koflikata Društveni karakter konflikata Sredstva konflikata Posljedice konflikata. ako im je krajnji cilj društvena konkurencija i prestiž koji znači društveni napredak. Dimenzije konflikta su: Sukobljeni potencijali Vrsta. društvena opravdanost. neophodni i produktivni. pomagači. - Nenasilni konflikti Nasilni konflikti Konflikte u kojima se ne koriste oružana sredstva Oružane konflkte Oružane konflikte niskoga intenziteta . posljedice. posrednici. . širina (rasprostranjenost).3. Saučesnici.

Politička sila je sposobnost određenog društva. zajednice.DRUŠTVENA MOĆ I DRUŠTVENA SILA Društvenu mod predstavljaju ukupni potenicjali jednog društva. države. organizovani segment modi koji djeluje.MOĆ I SILA (DRUŠTVENA MOĆ I DRUŠTVENA SILA) 1. U sklad sa tim društvenu silu čini sposobnost određenog društva-države da se na temelju svoje modi. kroz filozofiju i kulturu. manifestuje. i sposobnost i organizaciju za odbranu. Uži pojmovi: politička. Politika predstavlja mod. prirodni resursi. mijenja društvene odnose unutar sebe same i u međudruštvenim odnosima. Mod može biti: prirodna i društvena. pa i ostvarivanje ciljeva mimo granica društva. sposobnost. a društvena sila mjera sposobnosti organizovanja i iskazivanja te modi društva kroz proizvodnju. električna energija koju proizvede i provede do potrošača.POJAM MOĆI I SILE U najširem smislu mod predstavlja potencijal. snaga predstavlja potencijal. 2. Mod. Politička. Pod silom se podrazumijeva spoosbnost proizovnje određenih promjena u prirodi i društvu. odnosno jedne države: ljudski faktor. nacije ili političkog pokreta. Ali ako se na njenom toku izgradi hidrocentrala. postojanje mogudnosti kapaciteta. teritorij. Uže posmatrano. sposobnost posredovanja u određenim društvenim odnosima. ekonomska i vojna moć. Pojašnjenje: Rijeka pod uticajem gravitacije teče ka svome utoku. proizvedena dobra. ona je sredstvo i izraz modi. partije da utiče na ukupne društvene i političke procese u određenom vremenu i datom društvu. pod društvenom silom se podrazumijeva upotreba ili mogudnost upotrebe fizičke prinude. tada de se modi proizvesti mnogo brže i više materijalnih dobara i zamijeniti određena količina sile ljudskih mišida. mod uticaja na te odnose. ekonomiju u cjelini. ispoljava se. Društvena mod je mjera potencijala jednog društva. predstavlja segment prirodne modi. Mod se smatra širim pojmom od pojma sila. odnosno. resursa za proizvođenje nekih promjena u prirodi i društvu. ekonomska i vojna sila. kultura. Najprostija stratifikacija društvene modi je njena podjela na individualnu i kolektivnu. Sila je djelatna mod. svojih potencijala organizuje i proizvodi materijalna dobra. naroda. postojanje mogudnosti za proizvođenje nekih promjena: u prirodi ili društvu. .

Pod „Metodom i disciplinom“ podrazumijeva ispravnu podjelu vojske na jedinice. U kontekstu rasprava o demokratiji u jednoj državi. Nezdravom zemljom . U njima razaznajemo podjelu sukoba i ratova prema njihovom karakteru na dvije osnovne skupine: . U djelu je opisao 5 stalnih faktora ratne vještine: „Moralni zakon. Ekonomska sila podrazumijeva sposobno porizvođenje materijalnih dobara jednog društva. Vrlo su značajna Platonova učenja o konfliktima. razdijelite zemljište u korist vojske“. Za vještinu ratovanja autor veli da je „od životne važnosti po državu“. a sa ostalima ravnopravno podijele vladu i građanska prava. „Nebo“ podrazumijeva vrijeme kao „nod i dan. Govori i o dobrom ponašanju prema zarobljenicima. Nebo. i kao godišnje doba“. Pobijedide onaj koji ima vojničkog znanja i kome njegov vladar ne smeta u poslu. Platon razotkriva poseban aspekt „unutrašnjih sukoba“ iz svoga vremena. poslušnost „uz cijenu života“. a međusobni sukobi Helena jesu posljedica „bolesnog stanja“. a ne dugotrajni pohodi“.e. tj. te da je „stvar života i smrti. „redoslijed dostojanstva među starješinama“. ako osvajate nove teritorije. države. Pod „Moralnim zakonom“ se podrazumijeva „potpuna jednodušnost“ naroda i vladara. pokret ili organizacija može da upotrijebi u oružanoj borbi u ostvarivanju svojih interesa. to izbjedi. Ne opsjedaj utvrđene gradove. Uspostava demokratske vlade obično uslijedi pobjedom siromaha. odnosno „neka vaš veliki cilj bude pobjeda.) se smatra da je autor najstarije pisane studije o ratu. Najvedi uspjeh ne sastoji se u tome da pobijedimo neprijatelja u svim bitkama. Platon pominje i zdravu i nezdravu državu. „Zemlja“ – „odstojanja. iskrenosti. Prirodno je neprijateljstvo Barbara i Helena. druge protjeraju. da se samo „munjeviti rat“ isplati. otkriveno zemljište i uske prolaze“. hladnodu i vrudinu. „nadzor nad izdacima“ Sun Cu kaže da „svako vođenje rata počiva na obmani“.Unutrašnje i spoljne. -  Platon (oko 427-347.Vojna sila je ukupni potencijal koji jedna država odnosno.pn. rođen i živio u vrijeme peloponeskih ratova. Neprijateljstvo među Helenima. Neka od važnijih taktičkih opredjeljenja: Mudar general predviđa snadbijevanje svoje vojske na račun neprijatelja. proglašena je ona koja postane mala (nedovoljna da ishrani svoje građane) pa posegne za tuđom . razdijelite plijen među svojim ljudima. Zemlja. koji „dio protivnika pobiju. Komandant i Metoda i disciplina“. Pne) grči filozof. dobrote i tačnosti“. ako se ikako može. prepostavlja se da je njegovo djelo „Vještina ratovanja“ nastalo krajem VI v. put do sigurnosti ili propasti“... „Komandant“ – „otjelotvorenje vrlina mudrosti.“ Jedan od uzroka „unutrašnjeg“ sukoba jeste sukob na socijalnoj osnovi. uzimajudi u obzir i sve njene postojede ekonomske potencijale. ved da otpor neprijatelja savladamo bez borbe. narod. po njemu je „nesloga“ a neprijateljstvo i borba Helena protiv Barbara je rat. a za pljačku kaže: „Ako pljačkate jednu zemlju. TEORIJE O KONFLIKTIMA I RATU  Sun Cu Vu (vojni mislilac drevne Kine. velika i mala.

) hrišdanski teolog i filozof Augustin s gnušanjem govori o građanskim ratovima u Rimu: „Još dok je rat ubijao naoružane.  Cicero Marcus Tullius (106-43. istučudi princip po kojem je bez obzira na okolnosti. Kod njega nalazimo naglašenu sintagmu „građanski rat“. Gpne) veliki rimski govornik. Dijelom razvrstava ratove na pravedne i nepravedne. Platonov učenik. još dok su mladi poučava taktici lake pješadije. Među uzroke ratova ubraja „žestoke potrese“ u zemlji. ali i u vladanju na ljudima koji su po „prirodi stvoreni da se pokoravaju“. oni koji čine državu modnom“. Stabilnost države je zavisna od „srednje klase“. Precizirao je dva načina kojima su se u njegovo vrijeme izvodile promjene državnog uređenja: silom ili obmanom. političar. Savjetovao je oligarhiste da svoje sinove. napisao djelo „Politika“..  Apijan.  Aristotel. Idelani model mira u svijetu mogud bi bio. Važno je navesti i njegov sud da su „izazivači pobuna. Ratovi hrišdanskog Rima objašnjavani su kao borba dobrih ljudi protiv opakih. iz čega izrastaju „pobune i nevaljstva“. velike suše i „strašnu glad i teške bolesti“. Za najdetaljniju istoriografsku ocjenu socijalne uloge rata među antičkim misliocima mnogi autori zahvaljuju Tukididu.zemljom radi proširenja prostora za zemljoradnju i ispašu. „Rimski građanski ratovi“ Najznačajniji prikaz događaja unutar rimske države dao je Apijan. . ubistvo čovjeka zločin. što proizvodi siromaštvo. kako „nepravednici“ ne bi vladali „pravednicima“. Najvedi razlog autor vidi jer „Atenjani su postajali modni i zadavali strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat“. Riječ je o socijalnom sukobu bogatih i siromaha u jednoj državi. kada ljudi ne bi željeli širiti svoju vladavinu. po pravilu.  Aurelije Augustin (354-430. Njegov prijedlog da se ratovi završavaju je „sudbenim putem prema ugovoru“. po autoru. Međutim i pobuna „zbog sitnih povoda“. koja nede imati više djece nego što im dopušta imetak.učesnik i istraživač. zatim neograničeno useljavanje u jednu državu. a s druge strane borbu za „domovinu.“. koji je u svom djelu „Peloponeski rat“ vrlo precizno opisao gotovo 13 godišnji rat između demokratske Atene i aristokratske Sparte. Aristotel rat smatra „prirodnom vještinom sticanja“. Jednim od uzroka ovih ratova je proglasio borbu za „prevlast i tiraniju“.Uzrok ratova vidi u neograničenom rađanju djece. koju treba koristiti u lovu protiv divljih životinja.  Tukidid (oko 460-395 gpne) Savremenik Peloponeskih ratova (431-404 pne).. Još jedan vrlo značajan sud prema kojem „stvarati vojsku od naroda znači stvarati je protiv sebe“. filozof i pisac Kod autora Cicerona nalazimo stanovište da sporove treba rješavati „putem pregovora“. mir je klao razoružane“. Opšti naziv za rat koristi „nasilje jačeg nad slabijim“. Učenik Anaksagore. Po prvi put u filozofiji opisao pojam i uzroke „građanskog rata“. Važnim faktorom je smatrao planiranje porodice. kao što su svađe zbog ljubavi ili nasljedstvu mogu biti uzroci ratova.

diplomata. . plemenom sa najčvršdom integracijom svojih članova. količina i kvalitet oružja. Makijaveli navodi 4 vrste: najmljena. vojskovođa. borbi za vlast. Prve dvije vrste jesu nepravedni. Osnovna odlika plemena koja žive u pustinji je po „assabiyya“. obmanama.. Zlum je „vijesnik propasti društva“. prijetnjama.uvijek nose oružje“. pjesnik. Unutrašnji: lukavstvo. drugi sa silom“.Odbacili su oružje.. koja se očituje u spremnosti da se svakoj situaciji pomogne srodnicima. Vrste ratova u odnosu na uzroke i ciljeve su: 1) 2) 3) 4) Ratovi izazvani zlobom. mješovita i svoja. Smatrajudi da čovjek treba biti i čovjek i zvijer. nemaju zidina i tvrđava. Sjedilačka društva su gradska društva. sebični i nemoralni. ne birajudi sredstva. jedan je sa zakonima. kako bi se podigao neki cilj. a kraljevska vlast je ved oformljena superiornost i nadmodnost plemena sa najjačom asabijjom. autoru poznatog djela „Vladalac“ u kome je opisao djelovanje ljudi nezavisno od moralnih i drugih obzira. broj hrabrih. Ibn Haldun (1332-1406) političar. Fiorentinski filozof i političar. Za svoje doba. pomodna.  Nikolo Makijaveli (1469-1527). Dijeli ratove na osvajačke i odbrambene.. Označava shvatanje da su ljudi po prirodi kukavice. U djelu „Vladalac“ postoje „dva načina za borbu. Iznosi stav da de „ljudi uvijek biti zli. najcjelovitije tumačenje rata i ratne vještine dao je Ibn Haldun u svom djelu „Muqaddima“. trikovi. odnosno otporu otcjepljenju dijela države. Ibn Haldun vidi uzroke ratova vidi u: zlobi. Rat kao društvena pojava je star koliko i ljudski rod. zauzimanje isturenih tačaka.. ona je oblik društvene veze koja u sebi ima nešto više od puke međusobne povezanosti. zavisti. Zato je opravdano beskrupulozno manipulisanje njima lukavstvom. odmazdi. taktika. Ističe prednost crkvenih država. te savjete da vladari nemaju drugo cilja sem da zakonom i ratom. U vanjske faktore koji determinišu ishode ratnih sukoba: brojčana snaga armije. Pored ekonomskog činioca. oznaka čvrstine veza među pojedincima jednog naroda. za sebe i državu stiču korist i takvi stavovi se nazivaju makijavelizmom. „Prirodnim činjenicama“ je označio postojanja nomada i sjedilaca. Surovost nomadskog načina življenja ih čini „hrabrijim od građana“. a drugi zvijerima. ako ih neka nužda ne natjera da budu dobri“. a njihovo oslanjanje na zakone umrtvljuje njihovu hrabrost i snagu otpora“ Nasuprot sjediocima nomadi „sami brinu za svoju odbranu. rođen u Tunisu umro u Kairu. zavišću i neprijateljstvom Pljačkaški ratovi Sveti rat Rat protiv otcjepljenja. Makijavelizam – termin koji je dobio naziv po italijanskom misliocu Makijaveliju. Osnovni princip je „Cilj opravdava sredstva“. smišljena propaganda. Assabiyya – izvorište joj je u krvnoj vezi. U raspravi o oblicima vojske. a druge dvije pravedni ratovi. sposobnost skrivanja i maskiranja. Cilj kome teži je uspostavljanje kraljevske vlasti. Rat podrazumijeva „posljedicom čovjekove prirode“. Prvi je pripisao ljudima. Građani odbranu svoga „imetka i života povjeravaju upravljačima i miliciji.

ratno stanje. Pišudi o sklapanju mira i ugovoru o njemu autor se pozvao na Allahove riječi: „Mir je bolji (od rata)“.  Dante Aligijeri (1265-1321 –italijanski filozof) i Erazmo Roterdamski (1466-1536) Pretostovali protiv rata. iako mu pribjegavaju kud i kamo više no ijedna vrsta zvijerova“. opravdan je rat. Jedan od najznačajnijih mislilaca 16. Označio ga kao „lijepa umjetnost“ koja uništava sve što je plod ljudske ruke i same ljude. Rat je tegoban i gorak.. govori se o etičkoj teoriji o ratu. Najveća je greška zaratiti protiv onoga ko želi mir. izjavio je da dolazi „od mašte tri ili četiri stotine ljudi rasutih po površini ove naše zemaljske kugle pod imenovm vladara ili misionara“. dijeli ih ina pravedne i nepravedne..  Hugo Grotius – začetnik teorije međunarodnog prava. razmjeni mišljenja i planiranju. Podijelio je ljude na četiri staleža: 1. Djelo predstavlja teorijsku i praktičnu misao o politici. 2) nemaran odnos prema savjetovanju. Bošnjak. predstavnik utopijskog socijalizma. 3. zbog oholosti i uobraženosti velikaša.  Imanuel Kant (1724-1804) Njemački Filozof. Odnosno 17. Pravedni su ukoliko je zemlja prenaseljena. a mir sigurnost i sreda.) engleski političar.Kako bi spriječio neprijateljstvo među ljudima i državama načinio je gradaciju prava: a) Od ustava . Određeni za pero. 4) lakomosti na mito i sklonosti ka ženama. U slučaj da se urođenici ne slažu sa naseljenjem. „Utopljani preziru rat kao nešto zvjersko. Za poljoprivredu 4. Vijeka u Osmanskom carstvu. socijal utopista) Tomas Mor. Uzroci slabljenja unutar-političkih i vojnih prilika Osmanske države proglasio je: 1) zanemarivanje pravde i voeđenje valjane politike jer se državni poslovi ne povjeravaju ljudima sposobnim za njim. a uzrok je u tome što se vojnici ne boje starješina. 3) indolentnosti i rukovođenju vojskom i upotrebi oružja i ratne opreme za vrijeme borbe s neprijateljem. Roterdamski je u djelu „Pohvala gluposti“ pisao kako je „raspravljanje silom svojstveno životinjama“. na osnovama islamske doktrine i poštivanja šerijatskih kodeksa. Određeni za mač 2.  Tomas Mor (1478-1535. Po Aligijeriju „djelatnost cjelokupnog inteligenta“ mogude je ostvariti samo „u tišini mira“. nego naprotiv. U analizi njegovog djela „Vječni mir“. državi. vojnoj sili i ratu. Hasan Kafija Pruščak (1544-1615/16) rođen u Pruscu BiH. protkanu kritikom stanja u tadašnjem Osmanskom carstvu. Napisao „Temelji mudrosti o uređenju svijeta“.  Volter-Fransoa-Mari Arne (1694-1778) Rat je proglasio čestim uzročnikom gladi i kuge. nije stanje mira. Kao ideolog mira i pacifizma. u svom djelu „Utopija“. Protivi se ratovima. a da rat mogu voditi najbolje „samo najgori razbojnici“. uzroke ratu Kant vidi u prirodnom neprijateljstvu: „Prirodno stanje među ljudima koji žive jedan do drugoga. uz obilje savjeta i formula za uspostavu pravednijeg stanja u državi. pa dio stanovništva raseli na najbliže kopno.“. Zanatstvo. Prus. naširoko je razmatrao idealni tip države.

Hegel: „Rat ima to više značenje.  Leibnitz Gittfried (1646-1716) njemački filozof i matematičar . smjelosti.Levijatan Predstavnik grupe kritičara koji u osnovi ljude podrazumijevaju bidima koja se krvoločno odnose jedna prema drugima. Veliku prepreku „Vječitom miru“ Kant je vidio u postojanju stojadih vojski u državama iz razloga što „one neprestano prijete ratom“. slava“. trede. te da narodi dostižu vrhunac svoje veličine samo „poslije dugih i krvavih ratova“.b) Preko međunarodnog prava c) Do svjetskog građanskog prava preko kojeg bi bila ostavrena „ideja vječitog mira“.ili narodi izlaze iz ratova ne samo ojačani.-ostaje održano zdravlje naroda.  Rudolf Steinmetz (1862-1940) holandski sociolog. narod koji nije nikada ratova međusobom. da – zahvaljujudi njemu.  Georg Fridrih Hegel (1770-1831) njemački filozof.“ Ističe se i De Mestrova tvrdnja da rat pozitivno utiče na nauku i umjetnost.. takmičenje. Polazi po pretpostavki da su „ljudi po prirodi jednaki“ a završava kako je „čovjek čovjeku vuk“ i po tome se može svrstati u autore „bioloških teorija“. Fašistička ideologija je po ovom principu . drugo. Svađalačkoj čovjekovoj prirodi Hobs je vidio tri uzroka: „prvo. Pokušaji da se učenja o konfliktima i ratu i njihovim uzrocima grupišu po svojem karakteru. dovodi do neprijateljstva među njima. i uvažavanje isključivo prirodnih svojstava ljudi... O ratu govori kao „tužnom sredstvu od nevolje“. rasnu čistodu.  Ruso  Spenser Po njemu rat nije izraz „prirodnog stanja“. koja zbog želje za posjedovanjem iste stvari koju dvojica istodobno ne mogu imati. podozrivost. Za Lajbnica se kaže da je učio da je „vječiti mir mogud samo na groblju“ dok Štajnmec da „bi dug i vječni mir stvarao od čovjeka isključivo sebično bide bez muškosti. Spenser govori o dva tipa društva: vojnom kao nižem i industrijskom kao višem društvu. To podrazumijeva rat kao sredstvo kojim viša rasa poboljšava svoju krv. jer su „uvijek spremne da oružano nastupe“.. nego je „upravo posljedica narušavanja ljudske prirode“. koja prije svega proizilazi iz ideja o višim i nižim rasama. Osnovni uzrok nepovjerenja među ljudima Hobs je vidio u prirodnoj jednakosti ljudi. dovela su do toga da se Darvinovo tumačenje prirodnog odabiranja prenese i na ljudski rod i proglasi: a) socijal darvinistčkim shvatanjem rata b) teorijijom borbe za opstanak.. Pominje i Eskime.  Tomas Hobs (1588-1679) engleski filozof . čak narodi u kojima vlada nesuglasica postižu-zahvaljujudi vanjskom ratu – unutrašnji mir“. nego. Među najekstremnije predstavnike socijalnog darvinizma ubrojani su Gumplovič i Štajnmec. Rasističko učenje o ratu je proglašeno najgrubljom biološkom teorijom o ratu. altruizma i hrabrosti.

Rat smatra „aktom sile da protivnike prinudimo na potčinjavanje našpj volji“. odnosno borbom. dok se autor u drugom dijelu na moglo bi se redi. U prvom su opšti stavovi o prirodi rata i teoriji o ratu. svoj rat da vodite. Sastoji se iz dva dijela. akt koji izaziva samo politički uzrok. I danas je opšteprihvadena njegova uža definicija po kojoj je „Rat samo produženje politike drugim sredstvima“. silu i politiku. U pokušaju da izbjegne publicističku definiciju rata Klauzevic u vezu dovodi tri pojma: rat.. često nailazimo na kontraverzne stavove.I kratak mir je više nego dug“. „Rat je dakle politički akt“. pruski general. to su stavovi kroz koje autor kao rijetko ko drugi veliča rat: „Svoga neprijatelja treba da potražite. Kod Ničea u djelu „Tako je govorio Zaratustra“ i „Volja za mod“. . Time se sila označava „sredstvom“ a nametanje neprijatelju svoje volje „ciljem“. napisao djelo „O ratu“. ili „Ja vam kažem: dobar rat osvješduje svaku stvar“) Karl Fon Klauzovic. S jedne strane.svrstana u teorije o višim i nižim rasama. U tom kontekstu se citira podjela čovječanstva u tri velike grupe: a) Rase koje utemeljuju kulturu – arijevci (Nijemci b) Rase koje nose kulturu – japanci i Kinezi c) Rase koje razaraju kulturu Židovi i ostali. tvrdio je autor. treba da volite mir kao sredstvo za nove ratove.. najozbiljnij način u istoriji nauke do svog vremena bavi strategijom i taktikom. odnosno u rasnu teoriju o ratu.