SADRŽAJ

1. UVOD 2. OPĆENITO O ATEROSKLEROZI
2.1. 2.2. 2.). 2.,. Stanične pro !ene " ra#$o!" atero%&'ero#e (or iran!e p'a&a (or iran!e a%ni* na%'a+a Pro+re%i!a -o'e%ti i .e%ta-i'i#a/i!a atero%&'erot%&o+ p'a&a

). PARA0ETRI ODRE1IVANJA ATEROSKLEROZE
).1. ).2. ).). 2o'e%tero' Tri+'i/eri.i Lipoproteini ).).1. Lipoproteini $i%o&e +"%to3e4 2DL ).).2. Lipoproteini ni%&e +"%to3e 5 LDL ).).). Lipoprotein 6a7 ).,. ).9. ).:. 84 rea&ti$ni protein 2o o/i%tein (i-rino+en

,. ZAKLJU;AK 9. LITERATURA
1

1. UVOD
Akutni koronarni sindrom (ACS, engl. acute coronary sindrome) kontinuirani je slijed događaja koji se zbivaju godinama, vjerovatno desetcima godina, a uključuje promjene od stabilne angine koja predstavlja prsni bol pri naporu s reverzibilnim oštećenjem tkiva, preko nestabilne angine s minimalnim oštećenjem tkiva i konačno akutni in arkt miokarda (A!") s nekrozom tkiva miokarda# $o je akutna komplikacija bolesti koronarni% arterija, uzrokovana poremećajem krvotoka u koronarnim arterijama, koja mo&e rezultirati is%emijom odgovarajućeg dijela miokarda# 'oronarna bolest srca odnosno ACS kao njezina akutna komplikacija predstavlja jedan od najčešći% uzroka smrti u svijetu, posebno u razvijenim i srednje razvijenim zemljama# (rema najnovijim podatcima iz SA)*a, ondje svake minute od koronarne bolesti umire jedan čovjek, a čak +,- bolesnika s koronarnim incidentom umrijet će unutar jedne godine# .adalje, u SA) oko /01111 bolesnika godišnje umire naglom (kardiogenom) smrću, kojoj je najčešći uzrok upravo koronarna bolest# 2na je danas jedan od vodeći% uzroka smrtnosti u razvijenim zemljama# 2d 31 najčešći% uzroka smrti, na bolesti srca i krvni% &ila, kao posljedice ateroskleroze, otpada nji% šest# .ajčešći uzrok nastanka sindroma jest su&avanje koronarni% arterija procesom ateroskleroze# Ateroskleroza uzrokuje odebljanje i otvrdnuie arterijske stijenke nastalo odlaganjem plakova bogati% lipidima, pjenastim stanicama makro agnog porijekla, kolagenskim vlaknima, proteoglikanima, elastinom, kalcijem te umno&enim i izmijenjenim glatkim mišićnim stanicama du& arterija#

2

posebno nogu. koji se naziva plak ili aterom# Ateroskleroza je komplikovani proces upalne prirode. odnosno 4odgovor4 krvni% sudova na povišene vrijednosti masnoća u krvi# 2sim stvaranja ateromatoznog plaka. cerebrovaskularna bolest i to mo&dani udar. te su&enje ili začepljenje peri erni% arterija. bitan aktor rizika za nastanak ove bolesti je aminokiselina %omocistein# "oguće je da je %omocistein veza koja nedostaje između drugi% aktora rizika (pušenje.astanak ateroskleroze najvećim dijelom je odredjen nivoom %olesterola u krvi.. dolazi istovremeno do zadebljanja mišićnog sloja arterijskog zida. naravno. uz sadejstvo aktora rizika. povećan 7)7. stres. posebno srčani in arkt. a istovremeno se na te naslage lijepe i krvne pločice.ajva&nije posljedice ateroskleroze su koronarna ili is%emička bolest srca. a nizak 8)7 %olesterol. pa dolazi do zgrušavanja krvi. povišen krvni pritisak. što ima za posljedicu potpuno začepljenje arterije i potpuno zaustavljanje dovoda krvi i kiseonika u odgovarajući organ# 5aktori rizika za nastanak ateroskleroze su6 pušenje cigareta. ateroskleroza produbljuje# 9ene su do menopauze zaštićenije od muškaraca. stres i dr#) i kardiovaskularni% bolesti# 3 . OPĆENITO O ATEROSKLEROZI Ateroskleroza je najčešća bolest arterija obilje&ena su&enjem lumena krvnog suda zbog lokalnog zadebljanja unutrašnjeg sloja stijenke. a poslije :1# godine &ivota i &ene i muškarci su pod istim rizikom# . što još više su&ava arterije. što zavisi od nasljedni% aktora i aktora is%rane# 2sim ovi%. šećerna bolest# Starenjem se. čak do nastanka gangrene# 2.

mo&e nastupiti srčani udar.koliko su djelimično blokirani krvni sudovi koji is%ranjuju srce. a ako je nastupila nji%ova potpuna blokada ili je došlo do pucanja ateromatoznog plaka. Stanične pro !ene " ra#$o!" atero%&'ero#e Ateroskleroza je u osnovi multi aktorska i poligenska bolest i razvija se i prije kliničke mani estacije# $i%a klinička aza bolesti javlja se u obliku zapaljenjskog odgovora (monocitno=makro agna in lamacija) i vodi obrazovanju aterosklerotskog plaka. nastaju anginozni bolovi u grudima. pa i rupturom plaka koja dovodi do mikroembolija. proli erisani% glatki% mišićni% ćelija. smanjuje se i snadbjevenost pojedini% vitalni% organa kiseonikom# (ojava simptoma ukazuje na uznapredovalu bolest# . %ipertenzija.1. prvi simptom je bolno i ote&ano %odanje# 2. ranim azama ateroskleroze. proteoglikana i ostataka ćelija. penasti% ćelija.S'i&a 1. Aterosklerotske promjene na Aorti . kao i akumulacije vezivno * tkivni% proteina# 'asnija aza bolesti se mani estuje kalci ikacijom arterije. dok još nije došlo do ograničenog protoka krvi. koji često završava smrtno# Ako se sve to dešava u mozgu nastaje šlog. kako je pro%odnost krvni% sudova manja. izliva krvi i intravaskularne tromboze# )o različiti% bio%emijski% i ćelijski% dešavanja u toku razvoja bolesti dovode i različiti pato iziološki su6 dijabetes. simptoma obično nema# <remenom. koji se sastoji od kristala %olesterola. lim ocita. %iper%olesterolemija itd# aktori kao što 4 . a ako su oboljele arterije u nogama. zadebljanjem ibrozne kape.

(rocess kalci ikacije arterije 2. @*selektin. genetske promjene. neuravnote&enost između vazokonstriktorni% i vazodilatatorni% aktora endotela. in ektivni mikroorganizmi. %emokine i aktore rasta (<CA"*3. oslobađanje %emotaktički% i aktora rasta koji vode do debljanja intime i ormiranja plaka# Ad%ezivnost endotela za leukocite i trombocite se povećava# 2štećenje takođe indukuje ispoljavanje prokoagulantni%. umno&avaju se unutar lezija i oslobađaju %idrolitičke enzime.S'i&a 2. !CA"*3. stimulišući migraciju i proli eraciju glatki% mišićni% ćelija u područje in lamacije dovodeći do zadebljanja arterijskog zida# >adebljanje zida se kompenzuje postepenom dilatacijom krvnog suda. proin lamatorni citokini kao što su6 aktor nekroze 5 . koji migriraju iz krvi. on se nastavlja bez ograničenja. ili kombinacije ovi% i drugi% aktora# 'rajnji rezultat dis unkcije endotela usljed oštećenja je6 povećana propustljivost endotela. povišen nivo %omocisteina u plazmi.2.koliko in lamatorni odgovor nije e ikasan u neutralizaciji i uklanjanju uzročni% agenasa. %ipertenzijom i diabetes mellitus*om. povećana ekspresija ad%ezioni% molekula. umjesto antikoagulantni% osobina endotela# . tako da je u ovoj azi lumen arterije još uvijek nepromijenjen# ?ranulociti su rijetko prisutni tokom bilo koje aze aterogeneze# 'ontinuirana in lamacija rezultira povećanjem broja makro aga i lim ocita. kao što su6 oksidativni stres. (or iran!e p'a&a (roces ateroskleroze započinje oštećenjem endotelni% ćelija različitog stepena. koje mo&e biti izazvano brojnim noksama. međućelijski ad%ezivni molekul*3. kao i povišen nivo 7)7 čestica i nji%ova modi ikacija6 slobodni radikali izazvani pušenjem cigareta. vaskularni ćelijski ad%ezivni molekul*3. citokine.

!7 * + . (or iran!e a%ni* na%'a+a 8iper%olesterolemija udru&ena sa povišenim nivoima aterogeni% lipoproteina 7)7 i <7)7 u krvi.). %ronična oštećenja endotela vode nagomilavanju glatki% mišićni% ćelija. lipida i vezivnog tkiva u intimi. vodi ka %roničnom prisustvu 7)7 čestica u arterijskom zidu# 2ve 7)7 čestice mogu biti 6 .5* a). ne izazivaju kliničke simptome i reverzibilne su ukoliko se obnovi integritet endotela# "eđutim. koji doprinose daljem oštećenju# . pa dolazi do de ormiteta arterijskog zida i ormiranja plaka# S'i&a ).agomilavanje %olesterola u makro agama i glatkim mišićnim ćelijama vremenom izaziva nastanak mor ološki% promjena tzv# masni% tačaka i pruga na zidovima krvni% sudova# 2ve promjene neznatno su&avaju lumen. 5ormiranje plaka 2. !7 * : i inter eron * A).tumora*al a ($. interleukin (!7) * 3. makro aga.

makro agi ne poseduju regulatorne me%anizme nadzora nad ulaskom %olesterola iz 7)7 čestica. mijeloperoksidaza i . malondialde%id i +*%idroksinonenal. oksisteroli. vezuju se za speci ična mjesta na površini makro aga. agregacijom ili inkorporacijom u imune komplekse i smatraju se glavnim uzrokom oštećenja endotela i glatki% mišića koji le&e ispod endotela# 'ada 7)7 partikule penetriraju u intimu arterije. što mo&e promijeniti lizil ostatak apolipoproteina B*311 (apoB311). %olesterolski% estara i triglicerida) i proteinski% čestica# 7ipoksigeneza makro aga. koja su identi ikovana kao EscavengerE receptori klase A (SFA)# "eđutim. masni% kiselina u os olipidima. ad%eziju za endotelne ćelije i prodor u subendotelne slojeve zida.modi ikovane oksidacijom (u oksidativnom stresu). postaju pjenaste ćelije# Sama oC7)7 je %emotaktički agens za monocite i $ ćelije# 8umani endotelni receptor koji posreduje preuzimanje oC7)7 pripada C tipu amilije lektina *72D*3 (lectinlike oC7)7 receptor*3)# (rva opisana proaterogena osobina oC7)7 bila je sposobnost da indukuje akumulaciju %olesterola u makro agima# . one bivaju zarobljene od glikozaminoglikana i izlo&ene slobodnim radikalima iz susjedni% ćelija# 2ksidativna modi ikacija 7)7*a obu%vata oksidaciju svi% klasa lipida (sterola. pa postaju prepunjeni %olesterolskim estrima i pretvaraju se u tzv# pjenaste ćelije# 7 . kao što su lipidni peroksidi. glavnog proteina 7)7*a. oC7)7 čestice u arterijskom zidu. privlačenje monocita iz cirkulacije. glikozilacijom (u dijabetesu).aime. gde se di erenciraju u makro age i eventualno. koji onda mijenja svoju unkciju i ne vezuje se više za 7)7*receptore# $ime se objašnjava uloga oksidovanog 7)7 (oC7)7) u slijedu događaja koji obu%vata6 aktivaciju endotelni% ćelija.A)(8*oksidaza su glavni izvori produkcije reaktivni% oksigena.

5.. koagulaciji i=ili ibrinolizi# Itetna uloga makro aga poslije rupture plaka ogleda se u podsticanju generisanja trombina i luminalne tromboze putem tkivnog aktora. dovodeći do ormiranja pjenasti% ćelija i rezultira masnim naslagama. EscavengerE receptori klase A posreduju u rezistenciji mako aga na apoptozu# !sto tako. aktori koji podstiču ekspresiju ((AF (peroCisome proli erator*activated receptor) u primarnim makro agima i monocitnim ćelijskim linijama. in lamatorni odgovor značajno utiče na kretanje lipoproteina unutar arterijskog zida# "odi ikovani apoB*311 se preuzima od strane HHscavengerHH receptora (receptori %vatači) na makro agima.tvrđeno je da oC7)7 čestica posjeduje mitogena svojstva i sposobna je da indukuje rast makro aga# ."*CS5) povećavaju vezivanje 7)7 za endotel i glatke mišićne ćelije i povećavaju transkripciju gena za 7)7*receptore# 2.znapredovale lezije su često udru&ene sa lokalizovanom dilatacijom dijela krvnog suda koji zauzimaju# 8 . koji inicira koagulacionu kaskadu# (rodukcija oC7)7..akon preuzimanja oC7)7 posredstvom EscavengerE receptora klase A. mo&e se javiti iznenadna tromboza usljed promjena u unkciji trombocita. tromboaksana A/. Pro+re%i!a -o'e%ti i .S'i&a . serotonina. pri čemu mineralni depoziti zamjenjuju izumrle ćelije i ekstracelularne lipide# . (okretači upalnog procesa u arteriji .e%ta-i'i#a/i!a atero%&'erot%&o+ p'a&a Spora progresija bolesti vodi do is%emije redukcijom veličine lumena arterije# 2vo stanje se klinički mani estuje kao angina pektoris# 8ronična zapaljenjska reakcija i nastanak kalci ikacioni% promjena u me%aničkim karakteristikama arterija dovode do rupture plaka# >bog djelovanja metaloproteinaza dolazi do istanjenosti ibrozne kape i rupture plaka. akumulacija trombocita i lokalni porast tkivnog aktora. modi ikuje aktivnost makro aga i redukuje in lamatorni odgovor# Sa druge strane.. A)( i aktora aktivacije trombocita pogoršavaju stanje tromboze. koja se mani estuje kroz akutne koronarne sindrome kao što su akutni in arkt miokarda i nestabilna angina pektoris# Fuptura plaka je praćena razvojem %ematoma kroz rascjep ibrozne kape# >reli plakovi mogu kalci ikovati. nastaje aktivacija protein*kinaze C i sljedstvena sekrecija ?"*CS5 (granulocGte*monocGte colonG* stimulating actor)# (ored proli erativne uloge.!7*3. dok medijatori in lamacije ($.

a do njegove sinteze mo&e doći i u sluzoko&i crijeva i nadbubre&nim &lijezdama# 2datle se putem krvotoka transportuje do ćelija organizma# (ošto je kao i ostali lipidi nerastvorljiv u vodi. te je to razlog zbog kojeg se redukcijom unosa namirnica koje sadr&avaju %olesterol ne posti&u veii učinci u poboljšanju stanja kod %iper%olesterolemije# . cis orijentisanom u odnosu KC8L grupu na C31*atomu (iznad ravni prstena). pogledu %emijske strukture. u krvi se %olesterol transportuje tako što se ve&e za proteine gradeći lipoproteine# (ostoji više vrsta ovi% lipoporoteina# (odijeljeni su prema gustini na6 9 . %ranom se unosi mnogo potencijalni% prekursora %olesterola. naročito u uslovima naglog i većeg porasta krvnog pritiska# ).2vako nastale aneurizme mogu sadr&ati tromb. potreban za normalno unkcionisanje svake ćelije# Strukturni je element svi% ćelijski% i intraćelijski% membrane# 8olesterol je najrasprostranjeniji sterol u organizmu#. sa napredovanjem ateroskleroze sve više se su&ava lumen krvnog suda.1. LA<ORATORIJSKI PARA0ETRI I DIJA=NOSTIKAODRE1IVANJA ATEROSKLEROZE ). sa *28 grupom na trećem C* atomu. a zbog smanjene elastičnosti krvni% sudova povećava se krvni pritisak# $ime se povećava mogućnost rupture izmijenjenog zida krvnog suda i posljedičnog izlivanja krvi u okolno tkivo. ugljiko%idrati i neke aminokiseline# )rugim riječima. sadr&i ugljenikov skeleton ciklo*pentano*per%idro* enantrena. ali se on stvara i u organizmu# Budući da biosinteza %olesterola započinje od acetil*CoA.ajveći dio %olesterola nastaje u jetri. remeti se protok krvi i raste rizik od daljeg oštećenja endotelni% ćelija * time se zatvara začarani krug# Su&enje lumena krvnog suda praćeno je tkivnom %ipoksijom. bočni niz od M C*atoma# 8olesterol ima dvostruku vezu između C*atoma 0 i :# 7judi uzimaju %olesterol %ranom. %olesterol kao i svi steroli. a djelići tromba koji se otkidaju u sistemsku cirkulaciju mogu dovesti do embolije# Jak i u odsustvu komplikovani% lezija. njegovom stvaranju pridonose razne tvari6 masne kiseline. 2o'e%tero' 8olesterol je nep%odan sastavni dio organizma.

znatno se povećava rizik za razvoj ateroskleroze# . pa se tako ćelije snabdijevaju %olesterolom# .o. mala količina se gubi saurinom.1 mmol =7. perutanjem ko&e. krvi je %olesterol prisutan u slobodnom i esteri ikovanom obliku vezan sa jednim molekulom masne kiseline# @steri ikacja %olesterola odigrava se u plazmi pod dejstvom enzima lecitin*%olesterol*acetiltrans eraze (7CA$) koji se nalazi u krvnoj plazmi# . koji su najvećeg dijametra a imaju najmanju gustinu (i najveći sadr&aj triacilglicerola) <7)7 (eng# Very Low Density Lipoprotein). lipoproteini intermedijerne (prelazne) gustine • • • • 7)7 (eng# Low Density Lipoprotein). lipoproteini velike gustine# 7ipoproteini sa mnogo lipida imaju i ni&u gustoću# . linolnom kiselinom (00-)# 'od neki% ljudi se 7CA$ enzim nalazi u vrlo maloj količini.M mmol=7 imaju dvostruko veći rizik za nastanak aterosklerotični% promjena# 8iperkolesterolemija se uspješno mo&e lijeičiti pomoću lijekova iz skupine statina# 2sim toga što smanjuju koncentraciju 7)l* 10 . plazmi je pribli&no . dok &ene koje doje gube nešto %olesterola preko mlijeka# >bog značenja %olesterola kao rizičnog aktora u razvoju koronarne bolesti smatra se da koncentracija u serumu treba biri ispod preporučene vrijednosti# (ovećanjem koncentracije %olesterola iznad preporučene vrijednosti koja za odrasle osobe iznosi 0.0. rizik ne raste linearno ovisno o koncentraciji %olesterola.• %ilomikrone.ukupnog %olesterola esteri ikovano najčešće polinezasićenom masnom kiselinom. tako osobe koje imaju trajno povećane koncentracije od npr# :. pa je kod nji% povišena je koncentracija %olesterola u krvi# "noge ćelije imaju speci ične receptore (najčešće se radi o ApoB*311 receptoru) za lipoproteine i pinocitiju i% unutar ćelije gdje i% razgrađuju lizozomi i pri tome se oslobađa %olesterol.ajveći dio slobodnog %olesterola se nalazi u tkivima# @liminacija %olesterola iz organizma se vrši preko &uči (konverzijom u %olne kiseline). lipoproteini vrlo male gustine !)7 (eng# Intermediate Density Lipoprotein). lipoproteini male gustine 8)7 (eng# High Density Lipoprotein).

an%idrida sirćetne kiseline i sul atne kiseline (7iebermann*Burc%ardov reagens) za razvoj boje# Apsorpcija se očitava na :/1 nm. ljudskom se organizmu najviše nalaze palmitinska. engl# c%olesterol oCidase) ili de%idrogenazom# (oslije su se merode osnivale na %idrolizi esteri iciranog %olesterola djelovanjem kolesterol*esteraze u slobodni %olesterol i masnu kiselinu# 8olesterol je dalje reagirao s kisikom uz katalitičko djelovanje C82)*a i nastali su Aa*kolesten*L*on i 8/2/# (reporučena metoda za određivanje koncentracije %olesterola jest spektro otometrija s C82)* om. 7#rG i Brodie# Serum se obrađuje s alko%olnom otopinom '28 kako bi došlo do %idrolize %olesterol*estera# $ada se ukupni %olesterol ekstra%ira iz smjese pomoću %eksana# 2dredeni se volumen ekstrakta osuši u vakuumu.a/C2L) ili proteina daju stabilnu emulziju.a28 ili '28 trigliceridi se saponi iciraju i stvaraju se slobodni glicerol i odgovarajući sapuni. tj# natrijeve ili kalijeve soli masni% kiselina# $rigliceridi koji %ranom dospijevaju u tanko crijevo razla&u se u masne kiseline i glicerol koji se resorbira u stanicama crijevne sluznice# $rigliceridi koji se dalje transportiraju u %ilomikronima 11 .2. te se osušeni ostatak obrađuje s mješavinom sirćetne kiseline.ajprije su se %olesterolesteri %idrolizirali alkalijama i %olesterol oksidirao %olesterol*oksidazom (C82). a čisti se %olesterol upotrebljava kao kalibrator# @nzimske metode za određivanje %olesterola su riješile probleme oko određivanja %olesterola i speci ičnosti metoda# . a ne smanjuju koncentraciju 8)l* %olesterola# Fe erentna metoda za odredivanje %olesterola osniva se na %emijskoj reakciji koju su prvotno opisali Abbel. ponajprije u potko&nome tkivu. palmitoleinska i oleinska kiselina# $ligliceridi u ljudskom organizmu mogu stvoriti energijske rezerve. ti lijekovi smanjuju i koncentraciju triglicerida.i $rigliceridi su jednostavni lipidi u kojima su %idroksilne skupine glicerola esteri icirane istom ili različitim masnim kiselinama# . Tri+'i/eri. jer se oko kapljica lipida stvara %aptogena opna sapuna ili proteina koja sprječava sjedinjavanje manji% u veće kapi# 'u%anjem s .%olesterola. stearinska. ali i u drugim dijelovima tijela# 2ni su energijski najbogatiji prirodni spojevi (LN kO=S)# $rigliceridi su netopivi u vodi# )odatkom baze (. tzv# C82)*(A()# ).a28 ili .

M do 3. a kod svi% je prvi korak %idroliza triglicerida do glicerola i masni% kiselina katalizirana lipazom# 'oncentracija triglicerida preko glicerola mo&e se odrediti %emijski ne samo kromotropnom kiselinom nego i 8antzsc%ovom kondenzacijom# . u cirkulaciji više ne bi smjelo biti egzogeni% triglicerida# Fe erentna metoda za trigliceride osniva se na sljedećem principu6 trigliceridi se najprije kvantitativno ekstra%iraju s %loro ormom kako bi se odijelili od inter erirajuii% spojeva topljivi% u vodi. mmol=7# 2dređivanjem koncentracije triglicerida obu%vaćeni su i endogeni i egzogeni trigliceridi. reagensi sadr&avaju sve potrebne enzime. a trigliceridi u ekstraktu podvrgnu se alkalnoj %idrolizi da bi nastale masne kiseline i glicerol# ?licerol se zatim oksidira i nastaje ormalde%id. budući da se re analize rade samo ako je bolesnik pret%odno bio 3/ sati natašte.N/ mmol=7# 2visne su o &ivotnoj dobi i načinu pre%rane# )jeca imaju manje koncentracije. koje s pubertetom dose&u one u odrasli% osoba# 9ene obično imaju malo manje koncentracije nego muškarci# (reporučene su vrijednosti za trigliceride u serumu do 3. u pravilu. ko aktore i pu ere za određivanje koncentracije triglicerida# (ritom se primjenjuje niz enzimski% reakcija. ali. toj metodi glicerol se oksidira u ormalde%id koji s amonijevim ionom i acetil*acetonom kondenzira u &uto obojeni diacetil*lutidin# 'ondenzacijski se produkt mjeri spektro otometrijski na +3/ nm ili uorometrijski uz ekscitaciju na +11 nm i uorescenciju na +M0 nm# Budući da je glicerol produkt normalnog metabolizma.<*spektro otometrija s glicerolkinazom i glicerol os at*de%idrogenazom# 12 . koji reagira s kromotropnom kiselinom i daje obojeni produkt# Apsorpcija nastaloga %romogena mjeri se na 0.. prisutan je kao endogeni glicerol u serumu# >ato je rezultat potrebno korigirati s obzirom na endogeni glicerol# >drave osobe imaju endogenoga glicerola manje od 1.33 mmol=7# ?reške često nisu klinički značajne# (reporučena metoda za određivanje koncentracije triglicerida jest . kao što su glukoza i glicerol iz seruma# @kstrakt se obradi sa silikatnom kiselinom da bi se uklonili os olipidi. to.nazivaju se egzogeni (vanjski)> a oni nastali u jetri i masnom tkivu nazivaju se endogeni (unutarnji).1 nm# Fe erentna metoda mjeri samo trigliceride bez slobodnoga glicerola jer se preliminarnom obradom uklanjaju inter erirajući spojevi iz uzorka# Fazvijene su i brojne rutinske enzimske metode za određivanje triglicerida u serumu# 2pćenito. 'oncentracije triglicerida u serumu kreću se od oko 1.

nakon čega slijedi određivanje koncentracije %olesterola s re erentnom metodom# . Lipoprotein $i%o&e +"%to3e4 2DL $o je tip lipoproteina koji transportuje %olesterol iz peri erni% ćelija organizma natrag u jetru# ?rađeni su uglavnom od proteina# 8)74čestice nazivaju se EčistačimaE.iski 8)74%olesterol je aktor rizika neovisan o ukupnoj razini kolesterola i predstavlja visoku vjerovatnost za kardiovaskularna oboljenja# Fe erentna $ri!e. dobivaju nešto viši rezultati# (reporučene metode za određivanje koncentracije 8)7*kolesterola su %omogena enzimska metoda s modi iciranim polietilenglikolom ((@?) i al a*ciklodekstran*sul atom. a kolesterol iz nji% Edobrim kolesterolomE# 2ne odnose taj suvišan kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularni% bolesti# (ribli&no /0ukupnog kolesterola u serumu se prenosi kao 8)7 rakcija# . i dekstran*sul at*"gCl/.). ili dekstran*sul at i "gCl/# (recipitacijske metode mogu dati netačne rezultate u uzorcima koji sadr&avaju velike koncentracije# "etode taloi&enja s os ovol ramat*"gCl/. rutinskim se metodama 8)l*%olesterol u supernatantu nakon precipitacije lipoproteina koji sadr&avaju apo*B*311 određuje izravno iz seruma upotrebom polianiona i u prisutnosti dvovalentnog kationa# 'ada se polianioni dodaju određenom volumenu seruma.no%t &o. uključujući %eparin*sul at i "nCl/. odma% se stvara jaki precipitat# (recipitacijska aza traje 31*30 minuta na sobnoj temperaturi# (recipitat se tada sedimentira centri ugiranjem na 3#011 g L1 minuta i koncentracija 8)7*%olesterola odredi se u bistro supernarantu# (rimjenjuju se određene kombinacije polianionski% i dvovalentni% kationa. Lipoproteini 7ipoprotein je biokemijski spoj koji se sastoji od proteina i lipida# >a razvoj ateroskleroze su bitni lipoprotein visoke i niske gustoće.1. mmol=7 a kod &ena P3. dok se talo&enjem s %eparin*sul at*"nCl.1. kao i lipoprotein (a)# ). %omogena enzimimunoin%ibicijska metoda i %omogena enzimska metoda uz katalazu# 13 .).). daju pribli&no iste rezultate. "?&ara/a !e @3./ mmol=7 Fe erentna metoda za određivanje koncentracije 8)7*%olesterola koristi se kombinacijom ultracentri ugiranja i precipitacije 8)7*a.

nakon što ćelije iz nji% uklone trigliceride# ?rađeni su uglavnom od %olesterola# 7)7*čestice sadr&e %olesterol koji se naziva Elošim %olesterolomE jer te čestice prenose kolesterol koji se iz nji% odla&e u tkiva pa i stijenke krvni% &ila# Fe erentne vrijednosti kod muškaraca i &ena Q L.). a donji sloj obrađuje se talo&nim reagensom (%eparin*sul at*"nCl/)# 7)7*%olesterol mo&e se odrediti primjenom indirektni% i direktni% metoda# !ndirekne metode za određivanje koncentracije 7)7*%olesterola jesu računska metoda# )irektne su metode one na principu selektivne precipitacije ili one na osnovi %omogenog imuno%emijskog odredivanja# 7)7*%olesterol mo&e se odrediti i elektro orezom# Futinski se koncentracija 7)7*%olesterola određuje izračunavanjem prema tzv# 5riedeRaldovoj jednad&bi. iz podataka za ukupni kolesterol.ključuje ultracentri ugiranje. koji se ormiranju kao derivat <7)7.2. Lipoprotein 6a7 )okazano je da je 7p (a) rizični aktor koronarne ateroskleroze koji je neovisan o svim drugim parametrima i vanjskim aktorima# (reporučuje se stoga njegovo određivanje u svr%u ranog 14 . pri čemu se gornji sloj koji sadr&ava <7)7 i %ilomikrone uklanja. Lipoprotein ni%&e +"%to3e 7ipoproteini niskog stepena gustoće.).)./ * 8)7*%olesterol >a određivanje 7)7*%olesterola primjenjuju se i razne direktne metode# 'od većine se 7)7 selektivno talo&i s polivinil*sul atom ili %eparinom pri niskim p8*vrijednostima# >atim se 7)7* %olesterol izračuna kao razlika između ukupnog %olesterola i onog u supernatantu ili se određuje izravno iz 7)7*precipitata# ). 8)7*%olesterol i trigliceride6 7)7*%olesterol mmol=7 S ukupni kolesterol K trigliceridi=/.).1 mmol=7# Fe erentna metoda za određivanje koncentracije 7)l*kolesterola osniva se na te%nikama opisanima pri odredivanju 8)l*%olesterola# .

a do danas je opisano više od L1 izooblika 7p (a)# >bog sličnosti strukture.prepoznavanja rizika za aterosklerozu. 8 5 rea&ti$ni protein CF( po strukturi pripada porodici pentraksina. neglikozilirani% podjedinica sastavljeni% od jedinstvenoga polipeptidnog lanca od /1: aminokiselina s molekularnom masom od 33M k)a# Sintetizira se u jetri (u normalnim iziološkim uvjetima l*31 mg=dan.. što je uzrok %eterogenosti njegove molekularne mase. koji otapa ibrinske ugruške# (olipeptidni lanac apo (a) varijabilne je du&ine. osim u @7!SA* *i. ali. @7!SA i @!A# . posebino u prisutnosti povećane koncentracije 7)7*a# 7p (a) je dimer koji se sastoji od 7)7 molekule koja je vezana na apo(a) disul idnim vezama# Apo (a) je glikoprotein koji je značajno strukturno %omologan s plazminogenom. 7p (a) natječe se s plazminogenom u ibrinolizi i inter erira za ve&uća mjesta na stanicama i molekulama. upotrebljavaju poliklonska antitijela iz razlititi% &ivotinjski% vrsta# 2dređivanje 7p(a) za sada nije standardizirano. 7ipoprotein (a) >a određivanje koncentracije 7p (a) primjenjuju se različite imuno%emijske metode. a u akutnoj upali P 3 g=dan) nakon 15 . čini se da mu je metabolizam drugačiji# >a razllku od 7)7*a. te tako ubrzava trombozu# !ako je sličan 7)7*molekuli. tradicionalno se uzima kao granična vrijednost iznad koje se smatra da je povećana koncentracija 7p (a)# ).bez obzira na analitičke poteškoće. koncentracija veća od 1. kalcij*vezujući% proteina sa svojstvima imunosne obrane# ?rađen je od 0 istovjetni%. zimogenom proteolitičkog enzima plazmina. kao što su imunoturbidimetrija i imunone elometrija te F!A. koncentracija 7p (a) ne mijenja se s promjenom načina pre%rane ili primjenom lijekova za smanjenje koncentracije %olesterola# S'i&a 9.. svima se.L g=7ukupne mase 7p (a).

ne uključuje %omocistein inkorporiran u proteine putem disul idni% veza# $e%nike za mjerenje uključuju imunokemijske metode s 16 .2# "etode za određivanje %omocisteina uključuju redukcijski stupanj kojim se cijepaju disul idne veze# "jeri se ukupni %omocistein. a dokazano je da povećanje za svaki% 0 pmol=7 povećava rizik za nastanak koronarne bolesti za 3. podlije&e oksidaciji u %omocistin# (o&eljne su vrijednosti %omocisteina Q l1 pmol=7. ako je riječ o sistemnoj upali. pre%rana s nedostatnim količinama olata. a tešom %iper%omocistinemijom smatraju se vrijednosti P311 pmol=7# . a oboljeli imaju kardiovaskularne poremećaje već u mlađoj &ivotnoj dobi# Brojna epidemiološka ispitivanja dokazala su da je umjerena %iper%omocistinemija (vrijednosti P30 Umol=7) prisutnau/1*L1. bolesti bubrega i zloćudne bolesti. koncentracije %omocisteina u krvi mogu biti P 311 pmol=7. međutim. te lijekovi koji smanjuju vrijednosti %omocisteina# Ako je riječ o nasljednom metaboličkom poremećaju. %ipotireoidizam.9. iznosi oko :*3/ (31) sati.istodobno ! jedinog izvora %omocisteina u organizmu# .L puta# ?ranično povećanim vrijednostima tako se smatraju one od l1 do 30 pmol=7.ormalno se ne akumulira u plazmi (cirkulirajuie su vrijednosti u plazmi Q 30 pmol=7). a vrijednosti mogu biti povećane i do /#111 putaT granična je vrijednost Q 0 mg=7# . imunoturbidimetrija i F!)# ). 2o o/i%tein 8omocistein je neovisan rizični aktor za nastanak ateroskleroze# $o je aminokiselina koja nastaje u metaboličkom putu esencijalne aminokiseline metionina .a vrijednosri %omocisteina u plazmi utječu nasljedni aktori. poremećaji vezivnoga tkiva. vitamina B: i Bl/. odsutnosti induktora !7*: sinteza se smanjuje na iziološku vrijednost za# /*+ sata# "etode određivanja CF(*a jesu lateks*imunone elometrija. primarno mijenjaju i vazodilatacijska svojstva endotelni% stanica zbog poremećena stvaranja . a kada je u višku. dok moguća sinteza izvan jetre ne pridonosi vrijednostima CF(*a u bolesnikovu serumu# <rijeme značajnog poveianja vrijednosti CF(*a u krvi.indukcije s porodicom citokina !7*:. što.bolesnika s kardiovaskularnim bolestima# Smatra se da %omocistein kao rizični aktor ateroskleroze djeluje izravno na vaskularni endotel me%anizmima koji uključuju oksidativna oštećenja. jer je nestabilan. &ivotna dob i spol (muški spol i postmenopauza).

0 g=7 ibrinogena# Jini se da talo&enje ibrina mo&e inicirati aterogenezu te tako doprinijeti rastu plaka# 5ibrinogen i njegovi metaboliti mnogim me%anizmima mogu uzrokovati oštećenje endotela i njegovu dis unkciju# "noge aterosklerotske lezije. kojoj je dodan antikoagulans. plazmi zdravi% odrasli% osoba nalazi se 3. 0* 30. koji stimulira ad%eziju i migraciju ćelija# "aterije koje razgrađuju ibrin.:. naime. te privući leukocite. što je proporcionalno koncentraciji ibrinogena# . koje ne pokazauju nikakve ulceracije. a koje su prisutne u t# intimi.M do L.ajčešće korištena metoda za određivanje unkcionalnosti ibrinogena u većini klinički% laboratorija je Clauss metoda. E unkcionalneE i EdirektneE# (rva kategorija uključuje testove na osnovu utvrđenog vremena koagulacije. uzorak je potrebno odma% staviti na led i u roku od L1 minuta odvojiti plazmuod stanica# <rijednosti ukupnog %omocisteina na sobnoj temperaturi povećavaju se. kao i smanjenjem koncentracije plazminogena koja je zabilje&ena u kardiovaskularnim bolestima# Smatra se da u tuniki intimi arterija ibrin stimulira proli eraciju ćelija pru&ajući premosnice uz koje ćelije migriraju. što mijenja propusnost endotela i vaskularni tonus# . sam ibrin mo&e biti uključen u vezivanje 7)7*a i nakupljanje lipida. ili on mo&e biti di uzno raspoređen du& plaka# 2vaj enomen mo&e biti pogoršan smanjenjem arterijske ibrinolitičke aktivnosti. mogu stimulirati mitogenezu i sintezu kolagena. (i-rino+en 5ibrinogen se nalazi u krvnoj plazmi koja se dobiva kada se krv. odvoji od krvni% elemenata# $o je izdu&eni globulin čija molekularna masa iznosi L+3k)a# . te vezuje ibronektin. mogu sadr&avati veliku količinu ibrina.po satu# ). (tj# ormiranje ugruška)# 2dgovarajući 17 . koja bilje&i vrijeme potrebno da se postigne krajnja tačka koagulacije. u slojevima unutar ibroznog čepa u lipidima bogatom jezgru. naprednom plaku. što rezultira lipidnom jezgrom aterosklerotski% lezija# )ostupne metode za određivanje ibrinogena mogu se svrstati u dvije skupine.enzimskom detekcijom ili detekcijom s uorescentnom polarizacijom# !munokemijske metode koriste S*adenozil%omocistein (SA8) %idrolazu u katalizi stvaranja SA8*a iz %omocisteina# Bolesnik treba biti natašte jer obrok bogat proteinima povećava vrijednost ukupnog %omocisteina l0*/1-# >bogo slobađanja %omocisteina iz krvni% stanica koje ovisi o temperaturi i vremenu stajanja. koji mo&e biti ili u obliku zidnog tromba na dodirnoj površini plaka.

(C i (S te utvrđivanju dis ibrinogenemije. bez obzira na metodu koja se koristi# . bilo imunološki. ova grupa testova ne daje in ormacije o sposobnosti koagulacije ( unkcionalne sposobnosti) ibrinogena# 7aboratorijska dijagnostika protrombotičkog stanja ili laboratorijska dijagnoza trombo ilije se osniva na ispitivanju prirodni% in%ibitora zgrušavanja određivanjem unkcionalne aktivnosti A$. plućnoj emboliji i diseminiranoj intravaskularnoj koagulaciji ()!')# 18 . drugoj grupi testova se direktno broje molekule ibrinogena. gravimetrijski ili talo&enjem (zagrijavanjem ili isoljavanjem)# "eđutim.postupak kalibracije je neop%odan za pouzdano mjerenje ibrinogena. anti os olipidni% antitijela (A(7A)# )etekcija )*dimera je pokazatelj reaktivne ibrinolize# 2dređivanje )*dimera ima dijagnostičku vrijednost kod tromboembolički% stanja# (ovećane koncentracije )*dimera indikativne su za prisutnost tromba npr# pri venskoj trombozi.

bitan aktor rizika za nastanak ove bolesti je aminokiselina %omocistein# "oguće je da je %omocistein veza koja nedostaje između drugi% aktora rizika (pušenje. redovnom izičkom aktivnošću. mo&danog udara. najčešće između 01# i :1# godine &ivota u muškaraca i između :1# i. ateroskleroza produbljuje# .. stres i dr#) i kardiovaskularni% bolesti# (robiranje na temelju koncentracije kolesterola poma&e u identi ikaciji osoba koje imaju povećani rizik razvoja budući% koronarni% komplikacija# Aterosklerozu je moguće prevenirati zdravim načinom &ivota..astanak ateroskleroze najvećim dijelom je odredjen nivoom %olesterola u krvi.AK Ateroskleroza. naravno. proces koji je temelj većine koronarni% srčani% bolesti.1# godine &ivota u &ena# 5aktori rizika za nastanak ateroskleroze su6 pušenje cigareta. ZAKLJU. počinje rano u &ivotu i sporo i ti%o progredira desetcima godina# 'linički se očituje u obliku in arkta miokarda. pravilnom is%ranom ! pokušajem reduciranja stresa na minimum# 19 . angine ili iznenadnom smrću. a nizak 8)7 %olesterol. povećan 7)7. uz sadejstvo aktora rizika. stres. šećerna bolest# Starenjem se. što zavisi od nasljedni% aktora i aktora is%rane# 2sim ovi%. povišen krvni pritisak.

9. LITERATURA Itraus B# (3NN/)# Medicinska biohemija# >agreb6 "edicinska naklada ?uGton A# C# (3NN0)# Fiziologija o!jeka i mehanizmi bolesti# >agreb6 "edicinska naklada %ttp6==RRR#apotekasombor#rs=ateroskleroza#%tml%ttp6==RRR#nutris#net=Rp* content=uploads=/133=1:=.72?A-/1@.=s33MML*111*11/+*3 %ttp6==RRR#maGoclinic#com=%ealt%=medical=!"11:+/%ttp6==lijecnickivjesnik#%lz#%r=attac%ments=a rticle=L:0="O@S$2-/1!-/1.>!O!-/1! -/1A$@F2S'7@F2$S'!"-/1(F2C@S!"A#pd 20 .-/5s33MML*111*11/L*/ %ttp6==link#springer#com=article=31#311.)2$@7A-/1.utris*ateroskler-CL-BLza+#jpg %ttp6==RRR#kardio#%r=%ome=strucni* clanci=3LL*milii*d*akutni*koronarni*sindrom*3L#pd %ttp6==RRR#ordinacija#%r=zdravlje=kolumna=LMMM= %ttp6==link#springer#com=article=31#311.-/18!(@F$@.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful