You are on page 1of 37

3.10.2005.

Etika
Uvod Pavo Kanižić, Filozofska istraživanja 94 - 95 Građa: 44% skripta, a ostalo predavanja. Fenomen moralnog iskustva – problem etike enomen moralno! isk"stva, sastoji se " tome: 1) Tko pita o moralu? 2) Za to on to pita? Anthropos (čovjek) 1# $ovjek se prepo%naje kao bi&e koje motri prema !ore – "smjereno prema ne'em vi(em – prema svjetl". !n " trapeo ) na ne(to i%di!n"ti 2# $ovjek se prepo%naje kao bi&e ras*vjetanosti, otvorenosti, okren"tosti prema ne'em" dr"!om, prema dr"!om bi&". Etimološki Prosopon ) oso#a, "okvir"je pret+odna dva pojma. $rosopon %maska) – mi !l"mimo " predstavljanj" pred dr"!ima, lat. &omo &ominis ,%ri'aj prosopon o%na'ava da je 'ovjek bi&e koje je okren"to prema dr"!ima, koje nast"pa na na'in da ostvari (to bolj" kom"nika*ij" prema dr"!om bi&" -osobi#. .pravo takva osoba " mo!"&nosti je stvoriti etos' moral' lju#av. Homo hominis dola%i od lat. rije'i &umus -%emlja#, a homo hominis je "pravo onaj koji se isti'e i% to! +"m"sa. 1) Temeljni obli i moralno! isk"stva 1# Pred #nanstveno shvaćanje morala – geni, " biolo(kom smisl" determina*ija " smisl" određenosti, nast"panja moje osobnosti. /no (to se nekada t"ma'ilo 'inom 0o1je volje, danas se obja(njava da je !enetske prirode. . determina*iji je va1no pitanje lj"dske slobode, jer samo razum " slo#o(na volja ) (etermina*ija. a# $nt"itivni doživljaj, o%na'ava " duhovnom smislu "vid, po!led i prije ne!o sam stavio isk"stvo -na"'io !ovoriti#, prije ne!o sam dakle po'eo

1

"potrebljavati ra%"m. $ovjek" je "rođen taj int"itivni element: simpatija' empatija' lju#av' o(#ojnost' mržnja + lju(ski osje,aj 2posobnost osje&ajno! djelovanja, osje&aj se de3inira " mojoj osobnosti na na'in da ispravno rea!iram na pojedin" 1ivotn" sit"a*ij". -vi(en*ija, neposredni "vid " stanje stvari. b# .tkrivanje %alet&eia), nakon (to otkrijemo nov" stvarnost, stvaramo isk"stvo o doti'noj stvarnosti. *) /skustvo " znanje $sk"stvo je ste'eno %nanje o nekom predmet" koje dalje koristimo " dr"!im bsit"a*ijama. 4e samo da imam %nanje, ne!o imam i isk"stvo to! %nanja. d# 0ovor + iz izri1aja, potreba i%ri'aja koja se mani3estira " ra%li'itim djelovanjima, gestama' mimikom,5 e# %nanost1 $ndivid"alne karakteristike 6j"di s" i " vrijeme dok etika i moral nis" bili %nanstvene dis*ipline, te dok jo( nis" donesene posebne moralne norme i pravila, %nali kako i na koji na'in treba moralno djelovati. Pred %nanstveno s+va&anje morala o'it"je se i " lj"dskom, individ"alnom moralnom prist"p". 6j"di ra%li'iti+ k"lt"ra moralno s" djelovali, a da nis" ra%vijali etik" kao %nanost a# 2a e svako(nevno moralno prepisivanje – dijete "o'ava ra%lik" i%međ" dobro! 'ovjeka, dobro! no1a, dobro! konja,5 7i stvari 8 i prije ne!o moralno djel"jemo. #) 3azlikujemo (o#ro o( zla u najop,enitijem smislu *# 4 razlikovanju (o#ra i zla o1ituje se stvarnost lju(ske savjesti – "vid " moralno dobro, odnosno %lo i od!ovornost %a isto. d# -lement savijesti' predo'ava se " vid" lj"dske slobode, slobodne volje. 9lement volje svr(en kada volja nije "vjetovana i%n"tra -prisila# ili i%vana -alko+ol, ovisnosti,5# e# -lement o(govornosti, 'ovjek je nosila* svoji+ 'ina. . sve mo!" s"mnjati, osim " to da sam ja s"bjekt : nosila* vlastiti+ 'ina. ;od s+i%o3reni'ni+ oboljenja 'ovjek sebe ne s+va&a kao s"bjekta svoji+ 'ina, ne!o " svojim 'inima !leda djela dr"!i+. 3# 5o*ijalni element, %ajedni(tvo, moral je bitno 'lan %ajedni(tva.
1

Pita de3ini*ij" %nanosti<

2

-tos, &"doređe, obi'aji pojedine %ajedni*e, ono (to je %ajedni*a i%njedrila kao ne(to svoje, vlastito. 4a%iva se jo( i moris, "klj"'"je lj"dsko djelovanje -promi(ljanje, nast"p,5# &) 'ilo#o(ska etika 9tika se ve%ala "% ra%li'ite prav*e, pokrete, ideolo!ije, vođe, mislio*e,5 2to!a se etika mora ra%!rani'iti od ono!a (to ona nije: ilo%o3ska etika nije a"toritativni p"t neko! mislio*a dobro! 1ivljenja -6u&ame(' 7ri na, oni se nis" bavili ar!"mentiranim na'inom t"ma'enja 3ilo%o3ske etike.#. /sus nije bio revol"*ionar i nije bio eti'ar, i%nosio je "'enje, na'ine dobro! 1ivljenja. ,s"sov 1ivot "klj"'"je patnj", "1ivanje, slavlje, radost, sve ono 'ime se etika kao %nanstvene dis*iplina ne&e n"1no baviti. 5okrat se prvi po'eo baviti etikom na sustavan na1in, kao utemeljitelj pojmovne filozofije -Što je to dobro?#, na ovo pitanje lj"di s" m" nastojali dati pojedina'an od!ovor. 2okrat je na postavljeno pitanje od!ovarao sam, tra1io je bit -s"(tin"# dobra. 5u tina (o#ra, ono (to od!ovara svojoj naravi. Prema 2okrat 'ovjek &e biti dobar ako po %akon" prirodne n"1nosti od!ovara svom karakter" -dobrom karakter"#. !ltruizam, sebedarje -o'it"je se " lj"bavi#, o'it"je se eti'no djelovanje " meni samome. !rgumenta*ija, 2okrat je koristi " 3ilo%o3skom smisl" %a de3iniranje. 9tika, i%ra1ava lj"dski aspekt dobra i %la, " svakom smisl" da se dobro 'ini, a %lo i%bje!ava. $laton2, ideja dobra, etos, Što čini bit moralnog u zajednici8 Aristotel3 2a1ela -%akonitosti# koji+ se pojedina* treba dr1ati, nepisane stvarnosti koje i%vir" i% obi'aja. ;ri%a morala, pravo i politika " prosvjetiteljstv" %amjenj"j" lj"dski etos. 6j"dski 3aktor sveden je na po(tivanje %akona, penalni element zakona, etika postaje s"vi(na. Pitanje: Što je dobro, a što zlo?, %amijenilo je pitanje: Što je po zakonu, a što je protiv zakona? )ovo doba 9tika do1ivljava eksplo%ij" " smisl" istine " vid" moralno! dobra. Da li dobro može biti opravdano?
2 3

=jelo: Država =jela: olitika i !ikomahova etika

3

$ravo ne os"đ"je promisk"itet, prostit"*ij", po!led na svijet jer !a se to ne doti'e. 7ost i%međ" morala i prava. 6oralu se ne dop"(ta ra*ionalno ar!"mentiranje, pravo je ispred morala " svijet". =r"(tvo se b"di kad "o'i problem, ali tada je naj'e(&e ve& kasno, k"lt"ra koja se "r"(ava -ra%vodi brakova, dje*a " popravnim domovima,5#. Probleme dr1ava nastoji rije(iti pravnim %a+vatima, a problem je %apravo " moralnim prop"stima. Etika -tika je %nanost koja otkriva, ar!"mentira i "temelj"je s"dove o moralnoj vrijednosti, tj. moralnom djelovanj", pod vidom moralno! dobra ili %la. 9tika "vijek i i%nova otkriva ono (to je dobro, odnosno %lo. *dnos etike kao #nanstvene dis ipline sa svakodnevnim moralnim isk"stvom 1# 7valitativno na(opunjavanje, 3ilo%o3ska etika nadop"nj"je svakodnevno moralno isk"stvo na temelj" elementa spo%naje, etimolo(ko "potp"nj"je. 2# .(mjerava i uspore8uje, !raditativni element -st"pnjevanje# 9) 5vo8enje na zaje(ni1ki nazivnik 4) -tika imenuje 5# -tika uokviruje, i%mi(lja teolo(k" terminolo!ij", ima %a *ilj 'ovjeka i nje!ovo djelovanje "'initi moralno kvalitetnijim, ona je osnova prava. /na biva po'etni stadij " de3iniranj" lj"dsko! etosa. 2"vremeno dr"(tvo 3"nk*ionira po na'el" i%bje!avanja s"koba. Pravo ima "lo!" " pomirivanj" najs"protstavljeniji+ pojava " dr"(tv". ;apitali%am %na'i, treba rat< 0it s"vremeno! prava: i%bje!avanje s"koba i odr1anje mira. ># -tika ima normativni karakter, donosi kriterije " onome (to pro"'ava -knji1evnost, "mjetnost,5# ?# -tika je po(loga, poka%"je doti'no stanje i po njoj prepo%najemo da li je doti'na stvarnost ispravna, daje im ra*ionalni kriterij. -tika kao znanost priprema %a dono(enje kriterija %a ono (to je " moralnom smisl" dobro. -tika' teoretska – re3lektira nad lj"dskom praksom, nad lj"dskim djelovanjem -;ant, "ritika čistog uma#. @ prakti1na znanost, ;ant "ritika djelatnog uma

4

Etimološko #načenje riječi etika 9tika dola%i od rije'i et&os' " svom i%vornom oblik" ta rije' %na'i mjesto %a ispa(" -livada, pa(njak, travnjak#. 7jesto %a ispa(" %na'i k"ltivirano mjesto !dje stoka mo1e e!%istirati – radi se dakle o k"ltiviranom oblik" 1ivota. Aije' et&os poprima kasnije oblike: ethos – obi'aj, navada, "staljeni na'in djelovanja " %ajedni*i eethos – karakter -'ovjeka i pojedine stvarnosti# !rete – i%vrsnost vrlina " smisl" i%vrsnosti Što čini neko djelo dobrim djelom? 2pa(avanje. Da li čovjek može spasiti nedužnog neovisno o svom karakteru? 0e% to!a da je 'ovjek postao +rabar, velikod"(an,5 @ arete Prin*ip je lj"dski karakter. Bi*eron je obje et&os i eet&os rije'i preveo sa lat. rije'j" mos' moris: /dnos !r'ko! +elenisti'ko! i%ra1aja koji je spek"lativan, d"bok, promi(ljaj"&i. Aimski i%ri'aj je jednostavan " odnos" na !r'ki. =anas imamo dvije rije'i: etika i moral. +oral – konkretno, prakti1no, djel"j"&e, be% i%di%anja " teoretsko – apstraktn" dimen%ij", osnova %a pravo. Etika – predstavlja teoretsko – apstraktni spek"lativno dio re3lektiranja nad moralom. 9ti'ar naspram moraliteta je kao kriti'ar " odnos" na ka%ali(ni komad. 9ti'ar ne mora biti s"dionik do!ađaja, on re3lektira postoje&" stvarnost sa distan*e – objektivna re3leksija Pojam objekt i metoda etike 9tika se de3inira " dva osnovna oblika kao (eskriptivna i normativna znanost. ;eskriptivna – istra1"je 'injeni*e, re3lektira, " tom smisl" je svaka %nanost deskriptivna, posebno prirodne %nanosti. =eskrip*ija – opis 2ormativna – ra%vija kriterije, daje %akonitosti kako ne(to jest i kako bi trebalo biti. Problem "lo!e etike " s"vremenom dr"(tv". Prav i #a deskriptivni karakter etike, Po#itivisti – prava* " 3ilo%o3iji koji smatra da je istinito ono (to je 'injeni'no doka%ano i provjerljivo. 9tika ima pravo re3lektirati nad postoje&im lj"dskim obi'ajima. Ca po%itiviste

5

etika nema pravo donositi %akone o tome kako bi ne(to trebalo biti. Pravo ima pravo donositi %akone jer kao *ilj ima dobro pojedin*a. -in!vistički – analiti'ari, sli'no kao po%itiv*i ka1" da je %ada&a etike da pro"'ava moralne i%ri'aje, (to %na'i da ti i%ri'aji " sebi ne i%ra1avaj" normativni karakter. 6in!visti'ari ka1" da je to skok. +etaetičari na 'el" s =avidom D"mom, ne mo1e se prije&i sa s"da o 'injeni*i na s"d o vrijednosti. <iti ne impli*ira o(ma& i tre#ati. Prav i #a normativni karakter etike, . smisl" hipotetičko! s"da – ako netko 1eli dosti&i neki *ilj treba tako i djelovati. . smisl" teleološko! "temeljenja – kate!ori'ko "temeljenje – be%"vjetno, neontolo(ko, ;ant, 'ovjek mora be%"vjetno djelovati tako i tako be% ob%ira na posljedi*e. *dnos sredstva i ilja, Da li cilj opravdava sredstvo? Da li cilj možemo izjednačiti sa sredstvom? Eko 1eli( biti dobar mora( dobro djelovati. Bilj je be%"vjetan, ne mora ovdje do&i kao dobro, be%"vjetno treba dobro djelovati. . eti*i *ilj i sredstvo nemaj" klasi'n" "lo!", *ilj je be%"vjetan. 'ormalni i materijalni objekt etike +aterijalni objekt @ lj"dsko djelovanje " svoj svojoj (irini 'ormalni objekt – bit pod kojim se određena stvarnost promatra ormalni objekt " eti*i je 3ormalno dobro ili %lo pod vidom moralno! dobra, odnosno %la. 9tika &e dati kriterije pod kojima &emo mo&i t"ma'iti djela kao dobra ili lo(a. 5*ientizam je reli!ijski pokret koji je %nanost " njenom prirodnom – te+ni'kom smisl" i%di!ao na ra%in" do!me -0o!a#. 2*ientisti od"%imaj" eti*i pravo %nanosti jer i%mi'e eksperimentalnom vid". 9ksperimentalno – s*ienisti'ko s+va&anje etike 3et"s i oran!"tan. .adikalisti – ra%li'iti i s"kobljeni svjetona%ori koji se ne daj" svesti na %ajedni'k" k"lt"r". Postoji opasnost nar"(avanja i%vorni+ str"kt"ra. 4a svijet" svake !odine i%"mre 50 – 100 je%ika. /ans K"n!, teolo! koji je do(ao " s"kob s teolo(kim na"kom ;atoli'ke Brkve. 2"djel"je " .4 projekt" =elt et&os, 1eli posvijestiti op&e reli!ijsko – eti'ne karakteristike pojedino! naroda, " smisl" da svaki narod pretpostavlja neko vr+ovno – trans*endentno bi&e s jedne strane i altr"isti'ki element poma!anja dr"!ome, biti milosrdan.

>

Problematika, 1) 0 ob#irom na motiva ij" djelovanja 4e mo1e biti kriterij moralno! djelovanja "!oda, moralno djelovanje mora biti ne"vjetovano. Promisk"itet – 'ovjek nap"sti 1en" – !ledamo !a kao moralno lo(e! 'ovjeka Ar!"menta ijske metode " eti i, -o!ička metoda, 0eorge =rig&t , mo!"će – do%voljeno -" eti'kom smisl"# -kamate – nekada nedo%voljeno, danas do%voljeno, ali pod određenim "vjetima# nemo!"će – ne do%voljeno, apsol"tno ne do%voljeno -samosaka&enje, samo"bojstvo# n"žno – %apovjeđeno, "vijek i be%"vjetno 'initi dobro

-tika mora po tivati zakone logike: 11 2isk"r#ivna metoda: >ergen ?a#ermans =isk"sija, rasprava koja %a+tijeva otvorene strane. Feorija kom"nikativno! djelovanja koja smatra da " dr"(tv" postoje vrijednosti koje se mo!" ispitati jedino preko trans@s"bjektivno! savjetovanja. Frans"bjektivni element o%na'ava da se " javnom disk"rs" moraj" "%eti va1e&e norme " kom"nika*iji i i%di&i se do +ladno! elementa. .vjet je da svi !ovorimo %ajedni'ki je%ik. Pretpostavlja svakodnevni naivni !ovor. 2aiva je obi'nost lj"dsko! !ovora, djelovanja. Ca+tijeva dva elementa – i(ealna govorna situa*ija i komunikativna kompeten*ija. &1 2ijalektička metoda: potje'e od ?eraklita, a prvi j" je %nanstveno obradio $laton " ;ijalogu o spilji. /e!el: teza' antiteza i sinteza. 4ije'e prve dvije teorije i donosi nov". 0ri(e postoje&a promi(ljanja, stavove i i%di1e i+ na radikalniji, jasniji kriterij. 31 Analo!ička metoda: =ola%i od ana " lio, %ajedno "lijevati ilo%o3ska postavka da sli'no nije isto. Aadi se o "spoređivanj" ra%li'iti+ eti'ki+ kate!orija 41 Trans endentalna metoda, 7ant, nema ni(ta sa teolo(ko@reli!io%nim i%ri'ajem. /%na'ava p"t sli'an odnos" od pojedina'no! prema op&em. Fra1i nenadma(ni i posljednji %akon moralne oblika*ije. 51 /ermene"tska metoda, ?ans 0eorg 0a(amer, nije samo eti'ka metoda, ne!o je etika koristi kako bi do(la do spo%naje. 9lement !r"bo! nametanja liberalno – demokratsko! poretka.

?

Dermene"tska metoda !ovori da 'ovjek sam biva povijest, " prist"panj" određenoj stvarnosti bitan je element t"ma'enja. /sobna povijest, tradi*ija, mo1e biti so*io@biolo(ko! karaktera5. Givot je sk"p osobni+ pri'a. 61 Analitička metoda, =ittgenstein, bitni s" pojmovi, terminolo!ija, oni daj" klj"' na eti'ke probleme, anali%a pojmova daje nam od!ovor (to %na'i biti dobar, %ao,5 *dnos etike i ostalih dr"štveno 7 h"manističkih #nanosti Etika i psiholo!ija Psiholo!ija je %nanost koja pro"'ava lj"dsko djelovanje kao slijed psi+olo(ki+ pro*esa pod vidom normalno! i nenormalno!. 0ličnosti – pro"'avaj" lj"dsko djelovanje. .a#like – etika se ne bavi djelovanjem koje nije moralno, etika se ne bavi bolesnim djelovanjem, obli*ima retarda*ije5 etika pro"'ava djelovanje koje je ra%"msko i slobodno. ilo%o3iji s" "pravo ta stanja %animljiva. /nter(is*iplinarnost – mora biti pris"tna " %nanostima -međ"djelovanje !dje %nanosti tra1e sli'nosti#. Etika i so iolo!ija 0o iolo!ija je 'ista empiristi'ka %nanost, bavi se 'injeni*ama-metoda, str"kt"ra# – %nanost koja pro"'ava dr"(tvo, dr"(tvene !r"pe, pokrete, te dr"(tva s posebnim na!laskom na moderna i ind"strijali%irana dr"(tva. /dlika so*iolo!ije je va1nost so*iusa – %ajedni(tva. 0ličnosti 8 i jedna i dr"!a pro"'avaj" dr"(tvo. .a#like 8 eti'ke norme nis" samo slijed ra%vitka lj"dske %ajedni*e, ne!o je ra%likovanje dobra i %la " 'ovjek" postoji neovisno o %ajedni*i. 2o*iolo!ija ne daje normativne norme kao etika, ona je 'isto deskriptivno, eksperimentalna %nanost. Etika i pravo %ajedničko – normativne %nanosti. .a#like – ra%lik"j" se norme: $ravne norme nast"paj" " određenom povijesnom stadij" i %a određeni povijesni stadij -kamata#. -ti1ke norme vrijede "niver%alno i apsol"tno -%a sve lj"de %a sva vremena#. $ravne norme s" penalno! karaktera, postoji element nad!ledanja. -ti1ke norme s" n"tarnje! karaktera, po%ivaj" se na savjest.

H

$ravo se po%iva na re!"lativ", nai%vanjski element, kod etike se radi o n"tarnjoj sank*iji, savjesti. Etika i teolo!ija Teolo!ija pro"'ava Ir+onaravno bo1ansko bi&e, i posljednj" svr+" svi+ %bivanja, svr+" samo! postojanja, 1ivota. 6j"dsko djelovanje ima opravdanje %bo! ono!a %bo! 'e!a potje'e ra*ionalnost. Da li je mogu#a etika bez $rhonaravnog bi#a? Prema ;ant" to nije mo!"&e, jer on je pretpostavio besmrtnost d"(e, slobodn" volj" i 0o!a. Etika i moralna teolo!ija 6oralna teologija sk"p pravila i normi pona(anja -pokora#. 4orme se temelje na objavi. -tika se postavlja kao %asebna *jelina, jer je " moralnoj teolo!iji spo%naja dobra i %la mo!"&a samo na temelj" 0o1je! poti*aja, na temelj" milosti. . eti*i /bjava ne vrijedi, ona se svodi na %drav ra%"m. -i%dr1avanje %akona – 4i%o%emska#. *dnos etike i dr"!ih (ilo#o(skih #nanosti 6etafizika pro"'ava posljednje "vjete postojanja bi&a. -tika se bavi jednim dijelom bi&a, lj"dskim djelovanje, "vjet i mo!"&nost lj"dske spo%naje. 4i(ta nije " spo%naji (to nije bilo " isk"stv". 9tika se ne smije svoditi na %asade epistemolo!ije kao %nanosti. .vjet kod etike nije osjet, empirija. Etika i ko#molo!ija 4a *ijeni s" kosmo biolo(ke teorije o 'ovjek", koje pro"'avaj" pro1etost 'ovjeka ko%mosom, na na'in da je 'ovjek " ovisnosti o kosmos". Etički relativi#am Govorimo da je sve relativno " odnos" na apsol"tno. 3elatio – odnos 6j"dsko dobro vrijedi samo " nekom odnos" a ne "niver%alno. 2av se problem eti'ko! relativi%ma ok"plja oko nemo!"&nosti oko ra*ionalne rela*ije na dobro. 9ti'ke norme imaj" stat"s estetski+ normi – relativisti. -ti1ki relativizam: (eskriptivni – ra%ina i%no(enja -opisivanja# morala, ne normi prin*ipijelni – eti'ki %asadi ra%li'iti+ k"lt"ra s" toliko ra%li'iti da nije mo!"& kon*en%"s, radikalno se isklj"'"j"

J

normativni – !ovori o nera%"mljivosti, ni na koji na'in se ne mo!" pove%at i svodi i+ na pojam osje&aja Postoje ra%li'ite moralne postavke, ne mo1e se do&i do %aklj"'ka da ne postoji "niver%alni moralni kodeks. 0eorg $atzig, ka1e da svakom ispravnom pona(anj" " temelj" le1i ra*ionalni element. =o!ađat &e se %lo, ali 'ovjek ne mo1e ako imalo posjed"je slobodn" volj" %lo pri%navat dobrim. 6j"dski "m "smjeren je ka dobrom. 6j"dska narav protiv se nano(enj" boli, m"'enj", samosaka&enj",5 -ti1ki relativist ne!ira iskonsk" str"kt"r" lj"dske osobnosti kojoj pripada lo!ika, red, dobro. 7i to de3iniramo rije'j" praznanje – intui*ija, temeljni "vjet " moralno dobro ili %lo. 4ijekanje to!a vrijeđa 'ovjeka i sp"(ta !a na ra%in" 1ivotinje. 2onkognivisti1ke teorije – 'ovjek ne mo1e i%na&i dovoljan temelj %a moralno dobro djelovanje. $ovjek nije sposoban spo%nati (to je to " osnovi dobro. 7ogno'9 – spo%nati -motivizam, 21 /"mme, <iti ne impli*ira tre#ati. 9lement jestanja nema eti'ki element. Pojam moralno kada pridajemo nekoj stvarnosti je plod emotivi%ma. 5u#jektivizam, '1 )iet#s he, svako moje dobro djelovanje je plod sa1aljenja. Poma1em jer se bojim ne pomo&. $ovjek nije slobodan, poma1em i% stra+a. $ovjek nikada ne mo1e moralno djelovati +rabro i tre%veno. $ozitivizam kriti%ira etik" kao normativn" i kao ko!nitivn" %nanost. Aa*ionalno opravdat neko djelo %na'i i%na&i dovoljan ra%lo! %a to djelo. Cada&a i bit teorija je pon"diti i de3inirati lj"dsko %adovoljstvo. Frie(ri*& 2ietzs*&e, s"bjektivi%am, svako moralno djelovanje " po%adini ima na!n"&e, strast, stra+, kao nekakav e!o koji je " nas "sađen, %ato moralno djelovanje nikada ne mo1e biti slobodno djelovanje, jer onaj koji bi to "spio bio bi u#ermans*&. Cakoni s" t" da se ne po"bijamo. !lfonso !uer' re'eni*e mo!" biti dvojake, %ast"pa lingvisti1ku analizu. Ae'eni*e mo!" biti: tautolo ke – #esmislene re1eni*e: to je to, on to promatra i kao 2K2)4 iskustvom provjerljive re1eni*e: ova stoli*a ima 'etiri no!e ,sk"stvo morala niti s" te"tolo(ke, niti s" isk"stvom provjerljive re'eni*e.

10

;o#ro je naravna kate!orija koja bi&" pripada po naravi stvari. !uer ka1e da se moral mo1e svesti na lingvisti1ku analizu. 3elativizam + nonkognitivizam + (e*ionizam ;e*ionizam, 3i*&ar( ?are, etika situa*ije, on postavlja s"bjekt s nje!ovim okolnostima kao normativni element %a moralno dobro. 4e postoji objektivno moralno dobro, ne!o ono ovisi o meni, jer ja donosim odl"k" ovisno o sit"a*iji. -j"dsko djelovanje /snovno je pravilo " 3ilo%o3iji !gere se@uitur essse. Djelovanje slijedi biti. ,% djelovanja bi&a mi spo%najemo nje!ov" bit. Aa%lik"jemo 3orme bi&a od najjednostavniji+ do najslo1eniji+. orm" ne1ivi+ bi&a prepo%najemo po nji+ovom djelovanj" -kamen#. orma ne1ivo! bi&a je stati'na, nedovr(ena, neodređenija, podlo1na promjenama, bi&a nemaj" svoj" 'vrst" *jelovitost. Fakvo djelovanje na%ivamo tranzeutno (jelovanje, da mo!" "potp"niti neko dr"!o. Aegetativna svijest – 1ivot je sposobnost imanentno! djelovanja. /manentno (jelovanje je djelovanje koje po'inje i %avr(ava " s"bjekt" i djelovanje " kojem svi dijelovi rade na opstojnosti 'itave *jeline. Fakvo djelovanje poka%"j" biljke. ;od biljaka jo( nema osjetilne per*ep*ije " smisl" %ajedni'ko! osjetila. /sjetilni element i%di1e se i%nad ve!etativno! i pris"tan je kod 1ivotinja. Givotinja ima sposobnost imanen*ije i a"tonomije -samostalnosti, biranja#. Givotinja posjed"je određeno jedinstvo, ali ona nema svijest vlastito! ja. 4e mora biti i%ra1eno !ovorom, ne!o s"bjekt do1ivljava sebe. orma 1ivotinja nije promjenjiva -ma'ka je ma'ka#. $ovjek je međ"tim nosila* svoji+ 'ina, ja sam to "'inio, a ne netko " meni. $ovjek na taj na'in postaje svjestan sebe i svoji+ 'ina. -j"dski čini !*tus &ominis – 'ini koje 'ovjek ima %ajedno kao sva dr"!a bi&a, djelovanje koje 'ovjeka ne ra%lik"je od manji+ ili ve&i+ 1ivi+ bi&a. !*tus &umanus je lj"dski 'in, onaj koji je spe*i3i'an samo 'ovjek". ;arakteristika m" je da "klj"'"je 'ovjekov" ra%"mn", slobodn" prirod". D"mano djelovanje je 'ovjek" naravno djelovanje. $ovjeka mo1emo po%vati na od!ovornost %bo! ra%"ma i slobode. $ini proi%la%e i% lj"dske volje.

11

9ini ve#ani voljom: 1: !*tus eli*itus, i%vire i% volje, ali " njoj i ostaje -samo voljeti, samo 1eljeti#. 2: !*tus imperatus, i%vire i% volje, ali !a i%vr(ava neka dr"!a sposobnost " 'ovjek" -'itati, pjevati,5#. 9: !*tus eBternus, i%vire i% volje, ali !a 'ini neki vanjski or!an -oko, "+o,5#. 4: !*tus iternus, i%vire i% volje, ali nije vidljiv, neprepo%natljiv je %a dr"!e s"bjekte. 2vi 'ini " sebi pretpostavljaj" slobodn" volj". ;ad !ovorimo o lj"dskom 'in" pretpostavljamo da on pretpostavlja slobodn" volj". 6j"dski 'in i slobodan 'in promatramo kao jedno te isto. Karakteristike spe i(ično lj"dsko! djelovanja % čemu se karakterističan ljudski čin razlikuje od instinktivnog čina? 1: 4 pre(o1enju: mi !a predo'avamo " idejnom oblik", prije ne!o je i%vr(en, mi pretpostavljamo kako bi to mo!lo biti. 2: 4 želji za ostvarenjem: +tijenje, ideja "smjerena je prema jednom realnom element" ostvarenja, intendira e!%isten*ij", konkreti%a*ija biva motiviraj"&i element da bismo ne(to "'inili, da bi nam se to 'inilo mo!"&im i da bismo to 1eljeli. 9: 4 motiva*iji: on je ne'im motiviran " svom n"tarnjem ili vanjskom vid", !ledamo !a kao dobar. ;o#ro u o(nosu na motiva*iju mo1emo promatrati kao ugo(no' korisno i 1asno. 4a koji na'in lj"dski 'in mora i treba apstra+irati od "!odno! i korisno! -s"bjektivni vid# i do&i do 'asno!. 5.10.2005. nastavak: ;o#ro #i,e je ono bi&e koje dr"!om bi&" postaje predmetom te1nje i samim tim predmet "savr(avanja. ;o#ro #i,e je ono bi&e koje od!ovara svojoj biti. *bli!a ija, d"1nost, normativnost. 6otiva*ija, bi&e je "!odno, korisno i 'asno -'estito# @ vrijedno samo po sebi# $estito dovr("je pokret voljne te1nje i tra1i se radi nje!a samo!a. 6j"dski 'in &e tim bit ve&i, do'im biva vi(e motiviran elementom 'asno!. $ovjek ne mo1e element "!odno! i korisno! svesti na minim"m.

:olja

12

1: ;irektni voljni 1in, ono (to 'inila* neposredno namjerava. 2: /n(irektni voljni 1in, ono (to ne namjerava ali je svjestan da &e slijediti i% to! 'ina. 9: 2užni voljni 1in je 'in kod koje! je volja "vjetovana n"tarnjom ili vanjskom prisilom da od nje!a vi(e ne mo1e od"stati. 4: 5lo#o(ni voljni 1in, volja mo1e od"stati, a i ne mora. 5: $otpuni voljni 1in je 'in koji biva "'injen s p"nim "djelom spo%naje i slobode. C: 2epotpuni voljni 1in je 'in kod koje! jedan od ova dva elementa nedostaje -spo%naja ili sloboda#. .vijek se bitno "klj"'"je pojam sloboda. 0loboda 1: 5lo#o(a o(: neovisnost, neoptere&enost, nenave%anost, nedeterminiranost – ne!ativni na'in t"ma'enja slobode. 2: 5lo#o(a za: o%na'ava odabir "op&e, "'initi ili ne "'initi neko djelo. 5lo#o(a je mo& da se sa'"va pravilnost volje " vid" same te pravilnosti. =e3ini*ija "klj"'"je volj" koja je ra%"mski određena. Aa%"m je "vijek "p"&en na slobod" i voljni element – ne(to "'initi. Iolja mo1e biti određena, stavljena " po!on na ra%li'ite na'ine. :oljni element 2vakodnevni i%bor, 7ant' poka%"jmo se kao bi&a koja slobodno odabir", koja se određ"j", koja po tom svom 'in" ispadaj" ovakvi ili onakvi. Temeljni iz#or -optio fun(amentalis#, %anemaren, nemamo osobe kao slobodne, &a#itualna nakana, ona koja osob" de3inira ba( kao takv" osob", da &e osoba ba( tako djelovati. /%na'ava stvorenost bi&a, nje!ova *jelok"pna stvarnost- narav, sklonosti, "smjerenja, odabir %vanja, predstavljam i poka%"jem +abit"aln" nakan"#. *d!ovornost Caklj"'ak ra%matranja. $ovjek %bo! ovi+ elemenata sebe smatra od!ovornim %a svoje 'ine, 'ovjek stoji i%a svoji+ 'ina, on opravdava svoje 'ine, on stoji kao s"bjekt svoji+ 'ina. $ovjek se " e!%isten*ijalnom vid" na taj na'in ostvar"je, jer s" m" !ore navedeni pojmovi vlastitost. =jelo 'ini 'ovjeka, a i odijelo. :rijednosti

13

:rijednost je kvaliteta koja opravdava e!%isten*ij" neko! bi&a. Etrib"tom vrijednosti neko bi&e %asl"1"je biti. Irijednost je kvaliteta i određena %asl"!a da bi neko bi&e mo!lo i trebalo postojati. ilo%o3ija vrijednosti. Teorije: Što bi vrijednost trebala biti? Da li je vrijedno ono što je vrijedno po sebi ili ono što je u službi čovjeka?

ilo%o3ija ne pita %a estetske vrijednosti, individ"alne, dr"(tvene niti ekonomske, ne!o se bavi moralnim vrijednostima. Što je vrijednost, što bi trebala biti vrijednost? 1: /(ealisti1ko nau1avanje, 7ant i Fi*&ter, vrijednost je najvi(i rod bi&a, najop&enitiji iska% o bi&". ;ant je ra%likovao 4 kate!orije: kvantiteta' kvaliteta' rela*ija i mo(alitet. 2: 7opernikanski o#rat – obrat od objekta ka s"bjekt", ;ant to radikalno mijenja. 0itan 'inila* spo%naje je s"bjekt, koji određ"je pojam i bit vrijednosti. Irijednost vi(e nije alet&eia, otkritost, ne!o *reatio. 9: 3ealisti1ko tuma1enje, vrijednost je bi&e " sebi, esse in se, neovisno o lj"dskom pripisivanj", vrijednost postoji, od!ovara %a+tjevima svoje biti kao dobro, ima ra%lo! postojanja kao dobro. 4: $si&olo ko tuma1enje, vrijednost je ono (to nam se prema osje&aj" vrijedno n"di, ovisi o na(im osje&ajima i '"vstvima – relativi%iranje same vrijednosti. 5: 5o*iolo ko tuma1enje, vrijednost dola%i od dr"(tvene %ajedni*e, so*iusa, dr"(tvo stvara vrijednosti C: -gzisten*ijalisti1ko tuma1enje, sloboda "koliko je ispravna stvara vrijednosti. D: 5piritualisti1ko tuma1enje, vrijednost postaje od trans*endentalno! bi&a – od 0o!a. Irijednost je otkrivanje trans*endentalno! bi&a -0o!a# " partik"larnom bi&" -'ovjek"#. )eke spe i(ične o#nake vrijednosti 1. Irijednost trans*endira datost -Platonisti'ki#, %na'i da ni jedno bi&e ne od!ovara %a+tjevima svo!a ideala, ne!o to bi&e "vijek mo1e biti savr(enije. 2. Irijednost poti'e na e!%isten*ij", neovisno o motiva*iji, ono po sebi biva motiviraj"&e. 2ama vrijednost biva %asl"1na da se dobro ostvari. Irijednosti s" ma!net %a lj"dsk" narav. 3. Irijednosti s" bipolarne, o%na'avaj" ne(to kontrarno: po%itivno – ne!ativno, dobro – %lo, lijepo – r"1no,5 ?ijerar&ija vrije(nosti, sve vrijednosti nis" iste, 1rtvovat &emo ekonomsk" vrijednost %dravstvenoj vrijednosti, moraln" vrijednost estetskoj vrijednosti,5

14

Irijednosti s" +etero!ene, vrijednost %dravlja je %asebna vrijednost od vrijednosti dobra. /ijerarhija vrijednosti 0e% neko! preveliko! "vida %aklj"'"jemo da postoji određena +ijerar+ija vrijednosti, koj" 'ovjek postavlja po %akon" n"1nosti: 5ve vrije(nosti su je(nako #itne – po#itivisti. Irijednosti se nikako ne mo!" promatrati " svojoj +ijerar+iji. 1: /nfra&umane vrije(nosti -ispod lj"dske vrijednosti#, vrijede 'ovjek" s ra%li'iti+ po%i*ija nje!ovo! bi&a. Irijede na op&enitoj ra%ini, 3"nk*ionalnoj, ali ne vrijede 'ovjek" kao 'ovjek". Fo s" #iolo ke vrije(nosti, nemaj" kate!orij" ra%"mnosti. 2: /nframoralne vrije(nosti, ekonomske vrije(nosti, prosperitet, bijeda. 2po%najne vrijednosti: istina, la1, ne%nanje,5 intelekt"alne vrijednosti 9: -stetske%umjetni1ke) vrije(nosti, svode se na dobar ili lo( "k"s. 4e mo!" biti kriterij dobra ili %la. Cbo! elementa dobro! "k"sa ne mo1emo re&i da je ne(to dobro ili lo(e, ne!o da je lijepo ili nije lijepo. /sjet ne mo1e biti mjerilo dobra. 4: 5o*ijalne vrije(nosti, bri!a %a op&e dobro, prijateljstvo. Calj"bljenost:lj"bav je povi(ena ra%ina stero3erina " mo%!". 5: Aoljne vrije(nosti, sna!a d"+a, otvorenost, srda'nost. C: 6oralne vrije(nosti, moralna vrijednost %a+va&a osob" " sr1i bi&a, i%mi'e opa1ajnom promatranj". Promatra se samo jedan dio lj"dske osobnosti. !gitur se@uitur esse. Djelovanje slijedi biti. 0i&e prepo%najemo po onome kako nam se ono poka%"je " svom djelovanj". $ovjek djel"je ra%"mno i slobodno. Cato se svako 'ovjekovo djelovanje t"ma'i moralnim djelovanjem. /ne vrijednosti " kojima 'ovjek "potrebljava svoj ra%"m i slobod" i koje !a de3iniraj" kao 'ovjeka. Cbo! moralni+ vrijednosti 'ovjek se "%di1e na ljestvi*i dobra ili %la. D: 3eligiozne vrije(nosti, atei%am !"bi na *ijeni, kr(&anstvo time ne dobiva, ali reli!io%ne vrijednosti dobivaj" na %na'aj", jer veliki broj lj"di od!ovore tra1i " nekom vid" reli!ije. Gotovo svi pri%naj" da osje&aj" da postoji ne(to vi(e od nas. Aeli!io%na vrijednost i%ra1ava element 'ovjekova t" bitka, ali !a ne određ"je " sr1i nje!ova bi&a. Fi(u*ia de3inira aspekt lj"dske osobnosti povjerenja. Ijera je +ladni pristanak da ne(to vi(e ima, dok 3id"*ia predstavlja vid sebe @ ostvarenja " ne'em vi(em, to je " doslovnom smisl" vjera. /stavlja tra'ak s"mnje da nema 0o!a, %a ra%lik" od *reda koji tra1i da se " to be%"vjetno vjer"je. 2a(a, oslobođena i obo!a&ena strast sv. Foma, strast o%na'ava lj"dsk" otvorenost, skok " nepo%nato i %ato je ona obo!a&ena strast. 6j"dska vrijednost biva vrijednost vjere, jer j" obo!a&"je. Aeli!io%na vrijednost je vrijednost, a ne obave%a.

15

'enomenolo!ija .temeljenje se kre&e " svojoj 3enomenolo(koj anali%i. 'enomen pris"tan je " ra%li'itim k"lt"rama i *ivili%a*ijama i kao takvo! !a prepo%najemo. Postoji moralna vrijednost koja se vrsno od dr"!i+ vrijednosti ra%lik"je i nadila%i i+. Po toj se vrijednosti lj"dski 'ini a i sam 'ovjek o*jenj"je kao dobar ili %ao " svom red". )ačin kako lj"di me;"sobno s"de i#me;" sebe . pros"đivanj" t"đi+ djela "o'avamo odobravanje ili ne!odovanje %a neki 'in, koje ne mora "vijek biti to'no. . po%adini pros"dba ima moraln" vrijednost. Iode se po skolasti'koj postav*i da lj"dski ra%"m ne mo1e %abl"djeti. Ta#u je %apovijed ili %abrana neko! 'ina be% daljnji+ opravdavanja ili ar!"mentiranja. 7oralna vrijednost je objektivna i postoji – opravdavanje %a neko djelo. 2a1in na koji sami o se#i su(imo =oka% kako moralna vrijednost objektivno postoji. Ie%ana je "vijek "% objektivn" norm", radi se o svijesti o moralnom "vid" " dobro ili %lo. 7oralna vrijednost na temelj" s"da o samima sebi. .%di%anje na ljestvi*i vrijednosti 'ovjek osje&a, do1ivljava. ;oživljaj je "vid, objektivno spo%nata 'injeni*a da smo manje ili vi(e postali lj"di. . svakom moralnom 'in" postajemo vi(e slobodni i apsol"tni. <iti apsolutan %na'i odrje(iti se od ra%ine partik"larnosti, par*ijalnosti i pojedina'nosti na ra%in" "niver%alnosti, !dje vrijede "niver%alne vrijednosti. 2ami o sebi s"dimo objektivno i "viđamo da smo " moralnom 'in" vi(e slobodni. Element vlastito! s"da Po'injeno djelo ne mo1e biti ne"'injeno. La sam !a "'inio a ne netko dr"!i -po%ivam sebe na od!ovornost, a ne dr"!o!a#. .vid da sam lo(e "'inio i da nisam smio to "'initi. ,%ra1ava se do1ivljaj osobno! s"da, krivnje %a lo(e "'injeno djelo koje i ne mora biti pri%nato. *#nake moralne vrijednosti 7oralna vrijednost mora biti: u1injena slo#o(na spoznata uklju1ena kategorija razuma

2loboda je bitan "vjet moralne vrijednosti. /na je be%"vjetna.Ca ostvarenje ne tra1i ni jedn" dr"!" vrijednost osim sebe.

1>

4ame&e se apsol"tno i "niver%alno. Irijednost opravdava e!%isten*ij". Irijednost " sebi "klj"'"je svijest obave%e, koja dola%i kao određeni 3aktor, 'injeni'no stanje. *bve#"j"ća narav moralne vrijednosti Mkole koje obe%vređ"j" moraln" vrijednost: 7oral biram dok ne "!ro1avam bit dr"!o! bi&a. -prosjak ima pravo biti prosjak jer je to nje!ov i%bor, ako bi !a se tjeralo na bo!a&enje to ne bi bilo normalno#. Freu(, obve%"j"&a vrijednost dola%i od s"pere!a -idealni ja, svijest " kojoj pojedina* ne djel"je po do1ivljaj" vlastite slobode, ne!o prividnom ideal"#. ,deal, prividni e!o, podvojena li'nost, on %apovijeda kako treba djelovati. 5o*iolo ke kole – dr"(tvo nam name&e dr"!i e!o i mi po njem" djel"jemo 5piritualisti1ko tuma1enje – 0o! se name&e kao %akonodava*. Teza: objektivno postoji kod lj"di savjest ili svijest obave%e. 5inei(ezis' sine(eza, konkretna primjena ovo! temeljno! na'ela. 5in(erezis' sin(ereza, temeljni "vid " moralno dobro ili %lo. 2vijest obave%e prika%"je nam se kao: vo8a, p"t, poka%"je nam "smjerenje su(a*, osje&amo svijest vlastite od!ovornosti, trebanja

2vijest obave%e predo'ava se " vid" 3ormalno! i materijalno! objekta. 6aterijalni o#jekt, onaj koji nas poti'e, koji nam ne da mira5 Formalni o#jekt, svijest obave%e da ne(to nisam trebao "'initi, da me to po%itivno "%nemir"je, da to nije lijepo,5 5avjest nije prisilna ne!o 3ormalna obave%a koja je 'ista i ima svoje "temeljenje " svijesti kao moralna vrijednost. 5vijest o#aveze -savjest# ra%lik"jemo od vanjske sank*ije -penalni karakter#. ;a%na nije moralna jer se svodi na ne(to i%vanjsko. 2vijest obave%e se ra%lik"je od vanjski+ prisila, vanjsko! "tje*aja, objektivna n"1nost. 2li'no nije isto. ?ipoteti1ki moral je "vjet, ne kate!ori'ki, ne!o +ipoteti'ki, ne moram, ne!o to treba tako "'initi, be%"vjetnost moralno! djelovanja. 7ategori1ki moral je onaj koji djel"je i% obave%e. Zaklju1ne analize o svijesti moralne o#aveze: (o#ro tre#a 1initi i ni ta ne 1initi osim (o#ra: 2amjera uvijek tre#a #iti (o#ra: =obro treba 'initi, %na'i ne 'injenje dobra je %lo.

1?

=obro treba 'initi %na'i da svako dobro treba 'initi. 2vijest obave%e ne "!ro1ava lj"dsk" slobod", ona nije prisilna, sloboda se " njoj ne "manj"je. )orma moralne vrijednosti !orma, razlog, zašto? 3azlog te1i " samoj vrijednosti. =obro je samo norma vrijednosti. 2orma je instr"ment ili kriterij koji nam poma1e neki 'in pravilno i%vesti. . eti*i norma je onaj kriterij s kojim se na(e djelovanje, lj"dski 'ini "spoređ"j" da bi " eti'kom smisl" ono " sebi bilo dobro. +išljenja .a#lik"jemo nekoliko elemenata: 1. +oralni ekstrinse i#am, mi(ljenja koji norm" moralne vrijednosti promatraj" " ne'em" i%vanjsko: %akon@od vanjsko! %akonodav*a4. a#6oralni pozitivizam' %akon je onaj koji daje norme moralni+ vrijednosti. 1# 5ofisti, Kalikho i%vodili s" sve prirodne %akone i% vanjski+ %akona. =obro je ono (to pro!lasi %akonodava*. 2# 5o*iolo ka kola, E1 2"rkheim, sve (to imamo i sve (to jesmo a ne samo moral određeno je dr"(tvom. =r"(tvo nas 'ini onime (to jesmo i kakvi jesmo. 2eks"alna orijenta*ija nije prirodna kate!orija, ne!o dr"(tveno određena. 3# ?o##es, ?omo &ominis lupus est. Aa%likovanje dobra i %la po'elo je onda kada s" lj"di stvorili %akone -)iet#s he#. b# 6oralni spiritualizam, mi(ljenje koje %a moraln" vrijednost postavlja 0o!a, kao %akonodav*a. 1. 6uslimanske zemlje: (erijatski %akon, vrijedi %a sve, nema ra%like i%međ" vjerski+ i ostali+ %akona. 2. Totalitarizam je 1elja ovladavanjem svi+ pora lj"dsko! 1ivota, do " privatnost. Podvojenost ra%"ma i trans*endentalne naravi.

23.12.2005. nastavak: &) +oralni nat"rali#am
4

Pita de3ini*ij" %akona.

1H

o čemu uspore&ujemo naše čine? Što je ono po čemu možemo prosuditi da je naš čin dobar? o čemu je naš čin racionalan, argumentiran i dobar? Postoje ra#ličite teorije, a) 6oralni pozitivizam, va1an jer na njem" 3"nk*ionira s"vremeno %akonodavstvo, moralni ekstrinse*izam. 9ti'ke teorije koje pok"(avaj" t"ma'iti norm" moralno! djelovanja. /no prema 'em" moramo "smjeravat na(e moralno djelovanje. 4orma moralno! djelovanja je ne(to i%vanjsko, po%itivno!a karaktera. 7oralno dobro " svojoj %akonitosti. 4orma moralno! djelovanja %a moralni ekstrinse*i%am je " moralnom %akon" lj"dskom i bo1anskom. *drediti i de(inirati pojmove, 4orma moralno! %akona. 7oral " normi ekstrinse*i%ma je od bitne va1nosti. 7oralno &e biti ono (to sam %akon propis"je. Problem, $inilo se da postoji silan spektar moralno! djelovanja koje ne podlije1e %akon". 2ve ostalo je osobno na!n"&e, moral i%nad %akona. 0mjerovi, 5ofisti' 7aliklo, s"protstavlja fizis i noos. b) +oralni nat"rali#am, radi se o na'in" 1ivljenja, vitalnosti ra%vijanja vlastito! 1ivota do savr(enstva. 7oralni nat"rali%am &e re&i da je 1ivot " svojoj biolo(koj 3ormi vrijedan i dostojan pa1nje. 7oralna estetika, svi pa%imo na svoje i%vanjsko pona(anje. Fizi1ki naturalizam ka1e da je va1an onaj vid koji radi na i%!rađivanj" moje biolo(ke 3orme. $$1 )at"ralističke teorija a# -u(aimonisti1ke i altruisti1ke teorije, promoviraj" lj"dsko moralno djelovanja, predstavljaj" sre&", lj"dsko %adovoljstvo " svim vidovima lj"dske e!%isten*ije. 4e samo 3i%i'ke, ne!o i d"+ovne dimen%ije. Potvrđivanje svo!a jastva " odnos" prema 0o!", a ne samo %adovoljstvo. 1. ?e(onizam, međ" prvima !ristip iz Eirene, svodio je lj"dsko djelovanje i smisao lj"dske e!%isten*ije na "1itak. Eko 'ovjek nije isp"njen "1itkom ne isplati se 1ivjeti. 9lement tjelesno! "1itka. 2. -pikur, promatrao lj"dski 1ivot pod vidom n"tarnje! %adovoljstva.

1J

6oral ko( -pikura: ne samo 'itav 1ivot, op&enito -1ivotinjski, lj"dski#, ne!o i moralno djelovanje ovisi o &e(onei, n"tarnjem %adovoljstv".5 /n !leda n"tarnje %adovoljstvo " vid" prijateljstva. Postoje (ilo#o(i bečko! k"lt"rno! kr"!a, 5*&li*k' 6i*&ael, novi 3ilo%o3, donosi ra(ost' &umor, moralno djelovanje treba biti d"+ovit. Givot be% +"mora je dosadan 1ivot. D"mor " banalnom i%ra1aj". 2*+li*k smatra da mi previ(e stvari de3iniramo i ra*ionali%iramo. 0it lj"dsko! djelovanja je sre&a i %adovoljstvo koje se posti1e +"morom. 3. 3a*ionalni eu(aimonizam>, kre&e od 2ikoma&ove etike. Pod pojmom ra*ionalno! e"daimoni%ma radi se o pojm" n"tarnje! e"daimoni%ma. !ristotel " !ikomahovoj etici: 2vako bi&e te1i da b"de ostvareno, pola%i od teleolo!ije, t"ma'i prirodn" normativnost. 4e(to je prirodno, naravno, to %na'i se danas narav t"ma'i " biolo(koj 3ormi pa je prirodno biolo(ki određeno, pa se na prirodni na'in t"ma'i ono (to je biolo(ko, (to nije to'no, jer biolo!ija ne mo1e biti kriterij lj"dsko! djelovanja. =a je ne(to prirodno %na'i da ono od!ovara svojoj biti, prirodnoj određenosti. Iatra mo1e i treba samo %a!rijat, a voda o+laditi. -Eristotel# 2arav lju(skog (jelovanja, 'ovjeka op&enito bit &e da ra%vije svoj" slobodn" i ra%"msk" narav koliko !od je to mo!"&e savr(enije. . svom djelovanj" 'ovjek ra%vija kreposti: intelektualne i eti1ke. /ntelektualne: raz#oritost' mu(rost i znanje. -ti1ke: prave(nost' umjerenost (arežljivost' &ra#rost,5 <it tuma1enja ra*ionalnog eu(aimonizma $ovjek te1i %a biti n"tarnje sre&e -Eristotel#, ali to nije *ilj moralno! djelovanja, ne!o dola%i "% to djelovanje. $ovjek treba ra*ionalno i slobodno djelovanje -Eristotel#, ali ono n"1no mora imati ra*ionalni karakter, (to je kod 9pik"ra isklj"'eno. <it moralnog (jelovanja je da je " sebi ra*ionalno i da i%a%iva e"daimonisti'ki element. Ar&una* moralnog (jelovanja je kontempla*ija, pod kojom Eristotel podra%"mijeva lj"dsko spek"lativno promi(ljanje i ono %ato (to je n"tarnje, spek"lativno, lj"dsko i%a%iva e"daimoni", %adovoljstvo i to je %a Eristotela moralno dobro djelovanje. 4. -s&atolo ki eu(aimonizam, 'ista religijska etika koja %a bit ima vje'ni 1ivot. 7oralno djelovati isplati se %a vje'ni 1ivot. Fe(ko je be%"vjetno djelovati. Pojam %adovoljstva " op&enitoj 3ormi je dobar jer radi na "savr(avanj" lj"dske osobnost. -s&atolo ki eu(aimonizam, reli!ijsko promatranje moralno! djelovanja koja " osnovi ima 0o!a. 7arl <art&, teologija mrtvog <oga, protestanti, i%bje!avanje da svoje moralno djelovanje !ledam " odnos" prema vr+onaravnom bi'", da ne mislim samo na ka%n". =oka% da je te(ko be%"vjetno djelovanje, be%"vjetni karakter moralno! 'ina. Feolo!ija mrtvo! 0o!a ne ne!ira postojanje 0o!a, ne!o trebam djelovati moralno be% misli na to, da mi samo to b"de "vjet moralno! djelovanja. 5: 2egativni eu(aimonizam
5 >

.metni 3 elementa %adovoljstva kod 9pik"ra. 9"daimonia, !r'. bla1enstvo.

20

. povijesti 3ilo%o3ije "temeljio !a je 5*&oppen&auer. F"ma'i se kao o(sutnost #oli. 4e radi se o %a+tjev" "vijek i " svakom moralnom djelovanj" posti&i %adovoljstvo, +edone, ne!o i%bje!avati bol svake vrste. 0itna komponenta " 'ovjek" je te1nja, na!on, volja. . i%bje!avanj" 3i%i'ke i d"+ovne boli d"1an sam ni dr"!ome ne nanositi bol. Pojam mu1enja, od"%imanje 1ivota je " nekim perspektivama dop"(teno -smrtna ka%na#, eti'ki m"'enje je "vijek %abranjeno, bilo da se radi o 'ovjek" ili 1ivotinj". Givotinja je vrijedna po vrsti. 7oralno moram djelovati, ali nekome &" nanositi bol, ne treba moralno djelovanje. 2+oppen+a"er -nepotp"no#. Tri bitna elementa čovjeka, 1: -goizam 2: Zlo#a 9: 5amilost' suosje,ajnost %6itlei(): Bilj %a djelovanje 2*+oppen+a"er" je " i%bje!avanj" e!oi%ma i %lobe - sel#st#ezoigen&eit, samo"smjerenost, "smjerenost prema samome sebi#. Zlo#a, ne!ativni odnos prema dr"!oj stvarnosti i to na na'in da ne!iram pravo na opstojnost dr"!oj stvarnosti. 2*+oppen*+a"er ka1e da ova dva elementa 'ine nedostatak lj"dske osobnosti koji svi nasljeđ"jemo. <it: ne trebamo tra1iti sre&", ne!o svakodnevno i%bje!avati bol, e!oi%am i %lob" i i&i prema samilosti prema sebi i dr"!ima. C: Znanstveni &e(onizam i utilitarizam .temeljitelj %nanstveno! +edoni%ma je >erenim <ent&am -Nerenim 0etam#, pok"(ao je +edoni%m" dati %nanstveni oblik " smisl" "1itka. Iidovi "1itka. 4žitak ovisi o bliskosti, trajanj", inten%itet", si!"rnosti, plodnost odnosno otvorenost %a dr"!e "1itke, 'isto&a i opse!. 0ent+am "1itak promatra " in(ivi(ualnom i altruisti1kom smislu. .1itak ima smisla "koliko moje vlastito "1ivanje biva povod "1ivanja dr"!ome. /vdje 0ent+am ne misli samo na seks"alni "1itak kao takav, iako !a je pretpostavljao, ne!o "1itke svako! podr"'ja: "mjetnosti, %adovoljstvo " djel" koje me vi%"alno "sre&i. Utilitaristi 4a tra!" %nanstveno! +edoni%ma ra%vili s" se utilitaristi. DFG eti1ara danas s" utilitaristi: moralno djelovanje je dobro ako i%a%iva najve&" mo!"&" sre&" %a najve&i broj 'lanova neke %ajedni*e. $re(stavnikH >o&n 5teIart 6ill: .tilitari%am je o%na'en i sa pojmom konzenkven*ionalizma -posljedi'nosti#, jer je bit moralno! djelovanja bila " krajnjoj posljedi*i koj" i%a%iva. =ilj: Mto ve&a mo!"&a sre&a %a (to ve&i broj 'lanova. J.1.200>. nastavak:

21

Altr"ističke teorije Po%adina a teorija sastoji se " tome da svako djelovanje ima svoj" posljedi*", reperk"sij", posljedi*" na dr"!e, na dr"(tvo, i%nad individ"e kao takove. /sto1ni grije& ne mo1e se t"ma'iti kao 1i! od rođenja. ,sto'ni !rije+ t"ma'i se kao manjak slo#o(e i gre na smje tenost. 5tvarno stanje: slobod" ne mo1emo do kraja primijeniti i samim time mi stvaramo kr(&anski re'eno !rje(n" smje(tenost, takvo o%ra'je. 2vako moje djelovanje ima "tje*aj na dr"!e i na sam" stvarnost. 2vojim djelovanjem obo!a&"jem ili osiroma("jem dr"!o!a. ;rugo mi ljenje: 'ovjek n"1no pripada dr"(tvenoj %ajedni*i. $ovjek se mo1e odrediti bolje kada odredimo pripadnost nekoj %ajedni*i. 4"1no 'ovjeka smje(tamo. 6j"di s te(kim mentalnim retarda*ijama, smje(tamo i+ " %ajedni*". Što nas više modi'icira genetski ili društveni element? Po%adina !enetska je va1na, a teorija dr1i da stvaram lan'an" reak*ij" i 'ovjek je n"1no de3iniran kao bi&e koje pripada nekoj dr"(tvenoj %ajedni*i, bi&e " rela*iji. !lter, drugi, samim time 'im je 'ovjek "p"&en na dr"!o!a, " sklad" s tim mora se "smjeravati na dr"!o!a. =obro &e biti ono (to je dobro dr"!oj osobnosti. Eko ja smanj"jem vlastiti e!oi%am "toliko &e moje moralno djelovanje biti dobro. /no (to ne "!ro1ava dr"!o!a ili ne obo!a&"je nije moralno djelovanje prema altr"istima -feti izam, ne vrijeđa niti obo!a&"je dr"!o!a#. 1: Fri(ri*& ?uts*&on %?at1son)' afekt #enevolen*ije. . svako!a je "!rađen a3ekt benevolen*ije -dobro 1eljeti#. 0enevolen*ija je " nama pris"tna kao i e!oi%am. <enevolen*ija ili (o#ro&otnost. $ini koji s" vođeni dobro+otno(&" prema dr"!om imaj" svoje moralno opravdanje. 2: !(am 5*&mi(t %Jmi(t)' teorija simpatije: Teorija nevi(ljive ruke Edam 2*+midt, slobodno tr1i(te, s"vremena neoli#eralna ekonomija. 4evidljiva r"ka, najbanalniji primjer !rizona, ekonomija je "spjela ono (to nije "spjela ni dr1ava ni rat ni reli!ija. 2lobodno tr1i(te, nema vanjsko! elementa koji bi to odr1avao, %akoni s" svedeni na minim"m. Teorija simpatije Feorija simpatije prema dr"!om. =a bi ja prema dr"!om proi%veo simpatij" prema dr"!om s jedne strane i prema sebi s dr"!e strane. .sporedno s ra%vijanjem simpatije prema dr"!om treba ra%vijati simpatij" prema sebi samome. 9: >o&n 5teIart 6ill, ovaj altr"i%am pove%ao %a utilitarizmom' (ru tveni eu(aimonizam. ;ad radim na vlastitom probitk" istovremeno moram raditi i na (to probitk" (to ve&e! broja lj"di " dr"(tv", ako tako 'inim moje djelovanje bit &e moralno djelovanje. 4a!lasak na so*iolo(ki element

22

4: !uguste Eonte' %.gis 7ont), do(ao je nakon 3ran*"ske revol"*ije kada je na!la(en in(ivi(ualizam. 2loboda, jednakost, bratstvo, na polj" individ"alnosti. ;ont je po%itivist, materijalist, nast"pa kao reak*ija na pretjerani individ"ali%am 3ran*"ske revol"*ije. Tri ra#doblja lj"dske povijesti prema =ont": 1: misti1no' religijsko' mra1no 2: filozofsko 3. (ru tveno' (ru tvu se tre#amo klanjat? 2vaki ekstremi%am vodi ras"l". $atriotizam je lj"bav prema domovini. Cadatak svake eti'ke teorije je ra%vijati sklonosti koje rade na jedinstv" dr"(tva, ka1e Bonte. 7jesto 0o!a treba %a"%eti veliko 'ovje'anstvo kojem se treba klanjati. Bonte je protiv stvari koje ne rade na *jelini dr"(tva. Fakva stvar je rat. 5: 7arl 6arB, nastavlja se na ov" po%itivisti'k" teorij". Aaj na %emlji, komunizam, represija, totalitarizam. $ovjek je ot"đen, " stalnom ot"đenj". 4e mo1e postojat etika koja je i%van eti'ki+ normi. 2vaka etika mora biti tamo !dje 'ovjek jest. /t"đenje 'ovjeka od nje!ovo! iskonsko! jastva. Tri bitna ot";enja po +ar>": 1: metafizi1ko ili religiozno otu8enje 2. fizi1ko otu8enje, 'ovjek se pokorava politi'kim strankama 3. ekonomsko otu8enje, 'ovjek se pokorava kapital" 7arksova teorija "smjerena je protiv reli!ije, politi'ko! pl"rali%ma i slobodno! tr1i(ta. Plansko !ospodarstvo bilo je temelj kom"nisti'ke ekonomije. 4ema ni istine, ni dobra ni ljepote i%van 'ovjekovo! isk"stva. .vjerenje je potrebno %a moralno djelovanje. Partija mora biti inkorporirana " sve pore lj"dsko! djelovanja. 9lement !"bljenja jastva koje propa!iraj" eti'ke teorije. Fo s" manjkave teorije. G"bljenje individ"alno! elementa.

Kritički osvrt na e"daimonističke i altr"ističke teorije 7riti1ki osvrt na &e(onizam

?

Freba se klanjati predsjednik", %astavi,5.

23

Fenomenolo ka analiza: "1itak kao takav -seks"alni, ovisnost, klađenjeH#, oblik lj"dsko! %adovoljstva vi(e de!radira lj"dsk" osobnost ne!o (to j" i%!rađ"je. ,%vr&e red moralne vrijednosti, postavljaj"&i %a *ilj samo ono (to je posljedi*a moralno! djelovanja. Cadovoljstvo nije krivo, ali ne mo1e biti kriterij moralno! djelovanja. .1ivanje je bitna karakteristika lj"dske osobnosti, ali pod "vjetom da ne ne!ira lj"dski ra*ionalni element, odnosno "koliko nije poreme&en odnos vi(i+ i ni1i+ *iljeva, volja i ra%"m. 4e mo1e dati potp"n" vrijednosn" ak*iolo(k" !"sto&" bitka, re&i %a ne(to da je dobro. F"bor! na 1e!i je dobar ali je nedostatan %a dovoljn" ak*iolo(k" !"sto&" bitka. 2am pojam sre&e ne mo1e se svesti na sam osjetilni "1itak. 7riti1ki osvrt na eu(aimonisti1ke teorije ,sto je sa njima. $romatramo i& na 2 na1ina: 1: 5re(stvo kojemu je svr&a sre,e 2: $arti*ipa*ija sre,e Fra1imo ono (to je &onestum, 1ast. 2re&" vredn"jemo kao 'asno. 7oralno djelovanje je sredstvo a ne svr+a. ,%okren"to je: *ilj ne biva dobro " sebi, ne!o sre&e. 2re&a je i%di!n"ta i jednako tako ne mo1e biti kriterij, " sebi biva manjkava, jer moralno dobro pretvara " sredstvo a ne *ilj prema kojem ja moram "smjeravati svoje moralno djelovanje. Ca vrijeme mo! djelovanja mo1e se tra1iti sre&a, ali sre&a ne kao posljedi*a. 4edostatno da bi moralno djelovanje bilo dobro. =obro ne mo1e biti posti%anje sre&e. . ukusima se ne raspravlja. Fo %na'i da osobni "k"si nis" objektivni, ra%"mom kriti'ki obrađeni. /%na'ava osjetilni element lj"dske osobnosti na koji 'ovjek rea!ira nesvjesno. Aa%"m mo1e odrediti stvar jer je jedan. 4e mo1emo !ovoriti da se o "k"sima ne raspravlja kada "mjetnost postaje v"l!arna, kada vrijeđa osje&aje i onda se name&e potreba dono(enja kriterija " "mjetnosti. 9"daimonia se de!radira " +edone, +edoni%am. 0itno je da '"vstvo kao osjet nema norme niti kvali3ika*ije, ono i%mi'e element" ra*ionalno!, kriteriolo(ko!. Kritički osvrt na altr"ističke i so iološke teorije !ltruizam je nas"prot e!oisti'kim i +edonisti'kim teorijama po%itivan. Aaditi na dobr" dr"!o!a. Eltr"i%am ne mo1e biti sveden na reli!io%no pona(anje niti na moral jer moral je " sebi ne(to vi(e. 2tvaramo o%ra'je dobro! ili lo(e! po na(im 'inima. 4a( 'in mora biti neovisan o altr"isti'kom element", norma se mora i%di%ati i%nad to! djelovanja. 7oralna norma ne mo1e se oslanjati na moje '"vstvo. 7oj "n"tarnji osjet, lj"bavi prema dr"!om ne mo1e biti kriterij moralno! djelovanja, jer s" to par*ijalni elementi na koje svodimo dobro.

H

4aji%ra1eniji +edoni%am, i('ekivanje, nadanje, dobitak, 'ak i !"bitak.

24

=r"(tvo ve%ano "% "tilitari%am, biranje manje! %la. -2mrt majke ili smrt djeteta8#. Fra1i se manje %lo. Brkva " takvim sl"'ajevima prip"(ta smrt djeteta da bi se spasio 1ivot majke. 2mrt djeteta ostaje od!ovornost. =r"(tvo kao takvo ne mo1e biti kriterij dobro!a, kriterij lijepo!a, kriterij ve&ine, kriterij istine, jer dr"(tvo 'ini velike po!re(ke. =r"(tvo je " sebi postalo !eneri'ki ra%norodno, politi'ke op*ije,5 Ko#mobiolo!ističke teorije i vitalističke teorije 7ozmo#iologisti1ke teorije ;o%mi'ka "ređenost stvarnosti, ove teorije pripadaj" teorijama moralno! nat"rali%ma. Aadi se o ko%mi'kom "ređenj" smisla, smislene *jeline, 1ivota. Aije', logos, ,van, od 0o!a dola%i 1ivot, i%vor 1ivota, lo!os nas"prot &aosu. .ređenost ko%mi'ke stvarnosti " smisl" lo!osa. 1: 5toi*i, *jelok"pnom stvarno(&" ravna bo1anski "m. 2ve se mo1e svesti na #ios. 2ve (to 1ivi ima karakteristik" 1ivota -biosa#. Kivot je sposobnost imanentno! djelovanja, jer pojedini dijelovi poti'" ra%voj 'itave *jeline. Cada&a 'ovjekovo! 1ivota i djelovanja je "sklađivanje sa *jelok"pnim ko%mosom. ;r(&anstvo radi skok i%međ" 'ovjeka, kao vrste i sve!a ostalo!, %eleni ne, njima je sve jednako va1an i orangutan i (ijete. Aa%voj 1ivota ovisi o 'ovjek". ?ivot " svom p"nom i#ričaj"@ bit ko#mobilo!ističke teorije je ta da je život najveća@ apsol"tna vrijednost i da trebamo težiti radi nje same1 4a(e djelovanje treba biti "smjereno tako da obo!a&"je 1ivot " svim nje!ovim dijelovima. 7r ,anstvo se s"protstavlja ovoj teoriji i ka1e da je 1ivot najve&a ali ne apsol"tna vrijednost. =obar 'in je onaj 'in koji pospje("je ra%voj 1ivota " bilo kojem se!ment". 2: ?er#ert 5pen*er, ra%vija ko%mobiolo!isti'k" teorij" " pove%anosti sa evolu*ijom, te altr"isti'kom teorijom 7illa. Ca'etnik altr"i%ma je ;arIin. 2pen*er, do!ađa se prirodna selek*ija. ,nteres ja'e!, probijanje 'ovjeka, e!oi%am. 2kok, e!oi%am prela%i ra%vojem 'ovjeka " altr"i%am. Pobjeđ"je dr"(tvo koje nadvladava e!oisti'ki element, koje " osnovi biva altr"isti'ko, one koje " sebi imaj" altr"isti'ki element. Aadikalniji %avr(avaj" " samodestr"k*iji, n"tarnjem ra%aranj". -goizam %avr(ava " samodestr"k*iji, jer vlastita 1elja nikada ne mo1e biti do kraja isp"njena. 2pen*er ra%lik"je apsolutnu i relativnu etiku. 3elativna je napetost koja vlada " nama. 9tika je ne!iranje e!oisti'ko! elementa ne!iranja i "ni(tavanja 1ivota. Freba se "smejravati prema apsolutnoj eti*i, "ni(tavati e!oisti'ki element. 9: ;e E&ar(in %;e Jar(en), kr(&anski mislila* koji se priklanjao biolo!istima. Pok"(ao spojiti evol"*ij" sa biblijskim t"ma'enjem stvarnosti.

25

=arOin ka1e da se evol"*ija odvijala sl"'ajno. =e B+ardin ka1e da s" biblijske slike rajsko! vrta, Edama i 9ve simboli'ne slike borbe i%međ" dobra i %la, ali ra%voj je potekao od 0o!a i nije se odvijao sl"'ajno, ne!o vođenjem 0o1jim djelovanjem. 2kok i% nat"re " k"lt"r", 10000 !odina pr. ;r., &omo sapiens. 4e mo1e se 1idovsko@biblijskoj sli*i svijeta predba*ivati da je %apostavila 1ivot, prirod" i da isti'e 'ovjeka da je 'ovjek !ospodar svijeta. $ovjek jest najva1niji, 1ivotinje s" vrijedne po vrsti, a 'ovjek po jedinki. :italističke teorije 1: >ean 6arie 0uLau %Kan 6ari 0ujo) 4ajd"blji lj"dski na!on je onaj %a 1ivotom, %a samoodr1anjem. G"Po je ori!inalan po tome (to ka1e da se " svakoj jedinki nala%i na!omilana 1ivotna ener!ija koj" 'ovjek na ra%li'ite na'ine mani3estira. 1. -goisti1ki sta(ij, " po'etk" je ta 1ivotna sna!a kori(tena " egoizmu. =r"(tvo se d"!i ni% !odina is*rpljivalo " e!oi%m", tro(enje 1ivotne sna!e " individ""m" samome -psi+olo(ki, materijalni, d"+ovni e!oi%am#. 1. !ltruisti1ki sta(ij, 1ivotna ener!ija biva na korist dr"!o!a. Fome stadij" se moramo pribli1avati. 2: Fri(ri*& 2ietzs*&e 4ajistakn"tiji predstavnik vitalisti'ke teorije. Prema 4iet%s*+e" sav svijet je " neprestanom (inamizmu' razvoju energije. . svom tom dinami%m" nema nikakve lo!ike. Bilj je podvr!avati se toj mo&i. Givotni element sna!e prela%i " mo,. ;o#ro je ono (to je samo po sebi mo&no. 2ve (to " svojoj vrsti predstavlja slabost nikako ne mo1e biti dobro i treba !a odstranjivati. -utanazija. /naj koji ima mo& ima pravo re&i (to je dobro. 7r ,anski moral, 4iet%s*+e na%iva samilosni moral i smatra da je on %lo'in prema 1ivot" i (egra(iraju,i moral, jer nije'e element mo&i, ener!ije, element dinami%ma, strasti i% koje proi%la%i 1ivot, koje! kr(&anski moral ko'i. /n je (tetan %a dr"(tvo i %bo! to!a 4iet%s*+e dola%i do svo! u#ermans*&a. 6a*&t, mo, koja proi%la%i i% 1ivota %a 4iet%s*+ea postaje kriterij sve!a. ;o#ro je sve to pove,ava volju za mo,' a zlo je sve to tu mo, sla#i: Prema tome moral" ravnaj" se veliki i mo&ni.

31 /enrrA <er!son ran*"ski 3ilo%o3, 6u(rost zapa(a, vitalist. ,%vori konstr"ktivne sna!e morala i etike s" prisila i težnja.

2>

Prisila je element " kojem 'inimo dobro neovisno o na(oj volji, isp"njavamo norme pona(anja, %atvoreni moral – djelovanje i% stra+a. 7oral i% te1nje, otvoreni, slobodni moral, 1"dnja %a dobrim. as*iniraj"&e je 0er!sonova 3as*ina*ija svetim i misti'nim osobama. Ir+"na* 1ivotne ener!ije do!ađa se kod sveta*a. 10.1.200>. nastavak: 4iet%s*+e je %a'etnik postmoderne. FukuLama, japanski 3ilo%o3 govori o kraju povijesti, pod tim misli na kraj totalitarni+ re1ima " svijet". Preostaje jo( jedino " nekoj mjeri islamski 3"ndamentali%am. Givot kao takav propis"je %akone. 7ozmo#iolozi tvrde da je #ios taj koji ravna 1ivotom i stvarno(&". 6j"dsko +tijenje, sve je po ko%mobiolo!iji dop"(teno, sve dok ne "!ro1ava dr"!i 1ivot. 2ietzs*&e je otvorio Pandorin" k"tij" " 3ilo%o3iji. 4a podr"'j" etike i morala 4iet%s*+e je %ast"pao imoralizam, a " 3ilo%o3iji ni&ilizam. 4ema %a*rtano! morala. ,ma 1ivot, nje!a 1ivi, 'em" jo( %akoni. /ennrA <er!son <og poti'e i daje 1ivot. 0er!son ra%lik"je prisil" i te1nj" i "ba*"je pojam svetosti i pok"(ava promijeniti slik" kr(&anske svetosti: to nis" posebni lj"di koji s" ne %naj"&i (to bi sa sobom pa s" ote1avali 1ivot dr"!ima. 0er!son daje dr"!o t"ma'enje svetosti " smisl" oslobođenja. -(it& 5tein pi(e da ni(ta nije i%!"bila " samostan" a da to ne bi na(la "n"tar samostanski+ %idina. 7oralna te1nja. .tvoreni moral, moral te1nje, sloboda od, ovaj moral bi trebao svatko slijediti. 2ve*i s" posti!li slobod" od nave%anosti. 2veta* se ne da ni'im od"(evit osim 0o!om. 5ve1eva slo#o(a se potvr8uje u oslo#a8anju o( svake navezanosti. ;ad sveta* postaje oslobođen od nave%anosti, ba( nje!ov 1ivot dola%i do p"nine svo!a ra%voja i to de3inira vitalisti'k" teorij". Kivljenje života u punini. 4e 1ivjeti par*ijalne vidove stvarnosti -seks"alnost, individ"ali%am,5#, ne nave%anost na stvarnost. 0er!son ka1e da je dr"(tvo nalik na mravinjak i sve (to ono dalje ide sve vi(e 'ovjeka sp"tava. 2ve*i " s"protnosti bje1e&i i% te stvarnosti sebe oslobađaj", oni se +"mani%iraj" jer promi'" 1ivot. ?umani moral, sveta* se odnosi prema sebi " samoi%!rađivanj". . dr"(tv" 'ovjek ne mo1e raditi na samoi%!radnji, 'ovjek je " dr"(tv" " sl"1bi i%!radnje dr"(tva. P"nina je 0o!, lj"bav, a ne 1ivot kao takav. 2ve etike se lome sa elementom e!oi%ma. ;ad radim na sebi " korijen" je e!oi%am, ali samo " ovom sl"'aj" samoi%!radnja je %a 0o!a, kona'ni *ilj je 0o! i% koje! sama evol"*ija proi%la%i. Kritički osvrt na ko#mobiolo!ističke i vitalističke teorije Potvrđ"jemo va1nost 1ivota " sve"k"pnoj stvarnosti. Givot se ti'e 'ovjeka. Givot je po%itivna kate!orija. ="1nost 'ovjeka je nje!ovat 1ivot " svim nje!ovim vidovima. $ovjek kao takav jest 1ivot, ali ono (to je ostalo nerije(eno " ko%mobiolo!isti'kim teorijama je skok " nadprirodn" stvarnost, a to je d"+ovno@intelekt"alna stvarnost. /vdje se ta stvarnost predstavlja kao jedna 3a%a, kao evol"tivni pro*es.

2?

-tika t" d"+ovn", intelekt"aln" stvarnost 'ovjeka promatra kao skok i% nat"re " k"lt"r". Fo se nije do!odilo sl"'ajno, ne!o %a+vatom lo!osa " materij". 2r1 problema, %a nji+ ta ra%lika nije vertikalna, ne!o +ori%ontalna. Ponekad &e jedinka neke vrste biti vrednija od samo! 'ovjeka. 6oral po%naje samo p"ki evol"*ionisti'ki %ama+. 7eđ"tim evol"*ija ima i svoje sila%ne elemente, "m nema. . lj"dskoj !l"posti ne mo1e biti smisla -2. svjetski rat#, dok s" re*imo dinosa"ri i%"mrli a nastale s" nove vrste, " tom smisl" priroda odra1ava određeni red, pok"(ava se "redit. . nelo!i'nosti, amorali%m", lj"dskoj !l"posti priroda se ne mo1e "ređivat. Cato evol"*ija i napredak nis" sinonimi. ;o%mobiolo!isti s" "!lavnom materijalisti i ateisti. 4ije'" trans*enden*ij" koja je nepotrebna. 4e vladam svojom slobodom. .#liga*ija se !"bi kod ovi+ teorija, etika je n"1no deskriptivna i normativna %nanost, ona opis"je ali i daje norme. /vdje etika samo opis"je, ali ne daje norme: +omoseks"alnost po ovima biva samo normalni slijed ra%voja +omo sapiensa. /ve teorije s" danas %ast"pane " mno!im politi'kim strankama, posebno %elenim, koje s" lijevo orijentirane, ra%voj 1ivota, so*ijalni problemi.

31 +oralni intrinse i#am 5lo#o(a je norma moralne vrijednosti. 2loboda kao takva de3inirala se " svom a3irmativnom i ne!ativnom smisl" -slo#o(a o( i slo#o(a za#. 4a!lasak je na slobodi od, ako j" 'ovjek nije do1ivio ne mo1e imati svijest o slobodi za. Prisila na n"tarnjem plan" 'ovjeka danas je vrlo pris"tna -psi+i'ke smetnje, so*ijalna !ibanja, sve to "manj"je lj"dsk" slobod"#. 2o*ijalni stat"s " dr"(tv" me je na neki na'in de3inirao i ve& t" sam %akin"t i o!rani'en " slobodi. 1: 3itzer Metiri zakona u ameri1kom (ru tvuH 1: $ravilnost 2: $ro(uktivnost 9: 7ontrola 4: 6jerljivost Emeri'ko dr"(tvo podvr!n"to je totalitari%m". Eko pojedina* ne i%vr(ava jedan od 'etiri elementa biva odstranjen i% dr"(tva. (dje je sloboda u svemu ovome? 2o*ijalni pritisak. 9lement tra1enja slobode od. 2: Eini*i, %a+tijevali " svom element" oslobođenje od dr"(tveni+ normi. !nti*en, asketski na'in 1ivota, norme svesti na minimum. Prije%ir prema onome (to ve&ina tra1i a ne vidi da time p"no !"bi. 9: 5toi*i, %ast"pali neovisnost lj"dske osobe od svi+ vanjski+ "tje*aja, samosvladavanje i !ospodarenje nad strastima. !patija, neosjetljivost bit &e *ilj 'itavo! 1ivota - ravno(u nost života pa i naspram same etike#. 4: Zenon 5: ?rizip

2H

C: 6: !urelije )ovija e"ropska misao " slobodi od 1: 6i*&ael 5tirner, problemati'na osobnost, njema'ki 3ilo%o3, "%di!ao je i(eal 1ovjeka sam*a. $ovjek je previ(e ovisan o dr"!om, o dr"(tv", o reli!iji, 'ovjek je i%!"bio kontakt sa samim sobom. $ovjek je slijed pro*esa. Aeak*ija na De!elov" 3ilo%o3ij" %ama+a d"+a i ono! op&enito!, kao i svi+ prava*a koji isti'" %ajedni(tvo. 2tirner odbija moralne norme, 'ovjek nije svoj kada isp"nja 1ivotne norme. $ovjek vladala* i !ospodar 'itavo! morala 2: >ean $aul 5atre@ egzisten*ijalist 2ijeli stvarnost na, 1: .#jektivnu' kozmi1ku stvarnost 2: 5vjesno #i,e' 1ovjeka 7oral se ti'e 'ovjeka i moral je " 'ovjek". 4ema morala i% pro(losti koji va1i danas. Bjelok"pna stvarnost djel"je na 'ovjeka. 2vi s" moral tra1ili i%van 'ovjeka, ali moral je " 'ovjek" i proi%la%i i% 'ovjeka. /sklju1ivanje <oga iz lju(ske priro(e, isklj"'ivanje elementa klanjanja, stra+opo(tovanja,5 3a(ikalna slo#o(a – kon*ep*ija Lean Pa"la 2atra. 4i(ta se ne mo1e pretpostaviti 'ovjek". =ola%i do destr"k*ije samo!a morala. Givot se svodi na %akone !dje ja moram po(tivati slobod" dr"!o! 'ovjeka. ,sklj"'ivanje moralni+ %akona kao takovi+. 0lavna moralna teza: La po svom slobodnom i%bor" stvaram moraln" vrijednost. La to moram 'initi jer sam to slobodno odl"'io. Kritički osvrt Tri bitne ra#like ve#ane "# slobod": 1. slo#o(a kao puko &tijenje, 'initi ono (to se +o&e, s"protnost ovoj slobodi je 3i%i'ka nemo!"&nost -%atvor# 2. slo#o(a volja, 'in a"todetermina*ije, dola%imo do volje ili odl"ke 3. slo#o(a u smislu gospo(stva uma, to je sloboda koj" 2pino%a pripis"je sve*ima Da li sloboda stvara ili pronalazi vrijednost? 2loboda potpada pod objektivni vid moralne vrijednosti. 7eđ"tim sloboda nije kriterij moralne vrijednosti. 2lobodan 'in " p"noj svijesti ne&e biti ra%bijanje vrata. Faj 'in " sebi nije ra%borit, ne proi%la%i i% "ma. 2loboda n"1no mora imati "temeljenje " "ma i mora biti podvr!n"ta moralnom red" aksiolo(ke vrijednostiJ.
J

Eksiolo!ija se bavi pro"'avanjem vrijednosti.

2J

Kriterij moralne vrijednosti 2loboda "%eta 'isto, 'ista etika ne mo1e biti kriterij moralne vrijednosti. Fa sloboda n"1no prela%i " relativi%am i relativi%iranje stvari. 2ama vrijednost ne smije se svesti na s"bjekt -'ovjeka#, radi se o pove%ivanj". 'ormalna etika $mann"ela Kanta ;ant je bio sin protestantsko! pastora. $ietizam je s"ptilna pobo1nost, podvr!avanja reli!ijskim %akonima, 3"ndamentalna, !otovo prisilna. .(goj "tje*ao na ;antov" 3ormaln" etik". ;ant !radi svoj" etik" nas"prot empiri%m". 4e mo1emo " empiri'koj stvarnosti prona&i norm" moralne vrijednosti. Po empiri%m" sve se " 'ovjekov" ba%ira na isk"stv". 2ve (to dola%i " svijest "%ima se kao kriterij lj"dsko! moralno! djelovanja. 9mpiristi, odl"'ni, radikalni,5 Pitanje lj"dsko! "ma Teoretski um, %ad"1en %a 'ist", nepromjenjiv" spo%naj", matematika, lo!ika, aksiomi, nema ni(ta sa lj"dskim isk"stvom i djelovanjem. 0avi se i%ra'"nima i 'istim pojmovima, bavi se nepromjenjivim stvarima. 4e kreiramo matemati'ke postavke, ne!o i+ otkrivamo, stvarnost onakv" kakva bi trebala biti. $rakti1ni um, lj"dsko djelovanje, tipi'no prakti'no djelovanje i moralno djelovanje. 2vijest i stvarnost lj"dske odl"ke. Praktični "m $rakti1ni um kao takav, "viđa da je svijet 3enomena -djelovanja# "smjeren prema nekom *ilj". Misti prakti1ni um, onaj "m koji osim svakodnevni+ 3enomena "viđa i 3orm" %akona prakti'no! djelovanja. $isti prakti'ni "m "viđa moraln" %akonitost, "viđa op&" 3orm". ostavlja se pitanje kako čovjek dolazi do stvarnosti dobra? ;ant ka1e da %dravlje mo1e biti samo par*ijalno dobro. ;ant dodaje volj". ;o#ra volja je ona koja djel"je ne prema %akon", ne!o prema onome (to se radi %bo! %akona. Cakon biva dovoljan ra%lo! moralno! djelovanja. ;užnost je n"1nost neko! djelovanja i% po(tivanja prema %akon". 4e samo da sam isp"nio %akon, ne!o me to isp"nja lj"bavlj" jer %akon smatram prisnim, kao da je dio mene. 7oralni %akon je op&enit, n"1an i apsol"tan i ;ant !a na%iva kategori1kim imperativom. 7ategori1ki imperativ je predod1ba objektivno! prin*ipa "koliko je %a volj" n"1an a %ove se %apovijed.

30

=ok se &ipoteti1ki imperativ postavlja kao ne(to mo!"&e ali ne n"1no. ;ate!ori'kim imperativom oslobađam se od ni1i+ stvari i postavljam si %a svr+" vi(e i oni s" mi ideal, a t" ne mo!" birati. 7ategori1ki imperativ: djel"j po onoj maksimi %a koj" mo1e( re&i da &e postati op&om normom %akona. 7oralni %akon se primjenj"je na djelovanjem posredstvom maksima. 7aksima mora postati op&i %akon. A"tonomija morala Ca moralno djelovanje je bitno da proi%la%i i% volje i "ma koji sami sebe određ"j". Femelj je da priroda e!%istira kao svr+a samoj sebi. Priroda je ra*ionalno slobodna i e!%istira kao svr+a samoj sebi. La svoje djelovanje "smjer"jem tako da svoje djelovanje "smjerim prema ra%"m". 7oram svoje djelovanje "smjeravati prema 3ormi %akona koja je ra*ionalna, proi%la%i i% samo! ra%"ma, to je a"tonomni moral. 0itna je volja da se radi prema %akon", ne treba onda ni ka%na ni 0o!, jer vođen sam dobrom voljom i ra%"mom. /soba nikada ne mo1e biti promatrana kao sredstvo ne!o kao *ilj< Irijednost lj"dske naravi proi%la%i i% sposobnosti da 'ovjek sebe determinira -određ"je, de3inira#, i% po(tivanja prema %akon". 7oralnost na(i+ 'ina "smjer"je se prema a"tonomiji na(e volje. Kant ra#lik"je tri (orme kate!oričko! imperativa: 1: forma univerzalnosti 2. 1ovje1anstvo kao svr&a, apsol"tnost vrijedi %a sve lj"de, %a svako! 'ovjeka be% ob%ira na starosn" dob 9: i(eja svakog #i,a kao univerzalnog zakono(av*a $ostulat je postavka, te%a koja je potrebna da bi se njome doka%ao dr"!i post"lat, post"lat "% post"lat. Post"lat je vjerojatni iska% potreban %a doka%ivanje neki+ te%a. .%imam post"lat neko! proi%voda da bi "op&e doka%ao postojanje to! proi%voda. $ostulat slo#o(ne volje, %a+tjev neko! imperativa je smislen i ra*ionalan samo ako postoji sloboda. 2loboda i kate!ori'ki imperativ se međ"sobno "vjet"j". <esmrtnost (u e predstavlja, lj"dski element kona'no! 'ovjeka. $ostulat <ožje opstojnosti 0o!, najvi(i "m, najd"blja ra*ionalnost i lo!i'nost koja postoji. . nas je ra*ionalnost i lo!i'nost manjkava.

31

Post"lati ne pove&avaj" na(e %nanje, daj" nam samo i%vjesn" si!"rnost da mo1emo vjerovati kate!ori'kom imperativ". Kritički osvrt na Kantov" etik" Ieli'ina opisa dobre volje. Cakona i normi. ="1nosti koja je svakodnevno pris"tna " 1ivot" i na osnov" koje sam 'ovjek 3"nk*ionira. Postavio je razliku i%međ" 1asnog moralnog (o#ra i korisnog (o#ra. 2egativnost ;antove etike je pretjerano nagla avanje volje. !gnosti*izam, 0o!a se ne mo1e doka%ati, mo1e !a se samo pretpostaviti. 9tika o%na'ava nei%vjesnost kao takov" koja po'iva na post"latima, prena!la(ena a"tonomija slobodne volje. ;ant" se predba*"je rigorizam, pojedina* ostaje neslobodan. ;o#ro je ono (to se sla1e sa normom %akona, a norma %akona je određena "niver%alnim %akonom. Postavlja se pitanje: Da li se moralna vrijednost može izvesti iz 'orme zakona koji je univerzalan? ;od ;anta je bila prena!la(ena svijest podređenosti moralno! bi&a samom %akon", sto!a se 7antova etika gle(a kao ne(ostatna. Irijednost "niver%alno! %akona mora biti temeljena na nekoj dr"!oj vrijednosti, mora biti ne'em" podređena, a ne i%van to!a. =obra volja %a ;anta je ona koja se podvr!ava %akon", a ne kad je ra*ionalno@"mska aktivnost neko! 'ovjeka. -lement o#liga*ije " sebi "klj"'"je paradoks, %ato je ;ant trebao slobod" i d"1nost kao vr+ovni prin*ip. 7ajka koja dijete spa(ava i% maj'inske lj"bavi, a ne i% d"1nosti da spasi vlastito dijete, ;ant &e to promatrati kao " sebi po!re(no moralno djelovanje. ;ant je i%a%vao ra%li'ite eti'ke teorije. Postkantovske etičke teorije 1: -tika situa*ije, "niver%alna 3orma %akona je prekr"ta i %akon donosi vi(e %la ne!o dobra. Cakon se mo1e primijeniti " ra%li'itim 3ormama i elementima primjenjivanj". 4astala je kao reak*ija na ;antov ri!ori%am. 1: -tika -manuela Nevinasa 9tika 9. 6evinasa određena je kao etika za (rugog. ;od ;anta je i%ostao altr"i%am, %a dr"!o!a. ;ant ne treba dr"!o! 'ovjeka. 2ve se odvija na temelj" %akona, be% ob%ira na stvarnost. ;ant biva i %a kr"to primjenjivanje %akona, to je ri!ori%am, %apostavljanje dr"!o!a. /sje&aji s" va1ni " stvarnosti %a 'ovjeka. $ovjek ne prila!ođava svoj osje&aj doti'noj sit"a*iji kada psi+i'ki nastrada. ;antova etika isklj"'"je *jelovito promatranje 'ovjekove osobnosti. 9: -tika (iskursa >orgen ?a#ermans ;iskurs' rasprava, ar!"ment, kritika, potvrđivanje, s"protstavljanje. Ca rasprav" s" potrebne dvije osobe. /tkrivanje istine ne mo1e biti svedeno samo na 'ovjekov "m, potrebna je rasprava. 9lement podvr!avanja normi be% disk"rsa kod ;anta je manjkav.

32

4: 0ovorno jezi1na analiza morala ?ei(egger ka1e da je je%ik k"&a bitka. Le%ik i!ra va1n" "lo!" " određivanj" stvari. Ca ;anta je%ik je nebitan. 2vi problemi 3ilo%o3ije jes" problemi je%ika, problemi kom"nika*ije. .jedinite se " je%ik" i ne&e biti s"koba. Praktični "m kao norma moralnosti Aadi se o moralnosti kod skolastika koji tvrde da "m ne mo1e %abl"djeti. 2kolastika ra%lik"je ratio od "ma. 3atio je sposobnost "o'avanja da sli'no nije isto, element "o'avanja ra%li'itosti. 4m, apstraktni element pove%ivanja "%roka i posljedi*e, odnosno svr+e. .m o%na'ava skok koji je spe*i3i'an %a 'ovjeka i to je apstrak*ija, sposobnost spek"lativno! ra%mi(ljanja. ,%no(enje na ra%in" bitka stvarnosti, odlika je to umske spoznaje. Umski element " sebi "klj"č"je: 1: Zakonitost 2: 4niverzalnost 9: !psolutnost /n o%na'ava lj"dsk" narav. 0itno "o'avamo slobod" i ra%"m. 4e radi se o dr"(tvenom %akon", ne!o op&enita svijest da moram 'initi dobro. 6ak(e nam je opravdat moralno djelovanje onim da trebam, a ne da to +o&". ?o,u, voluntativni element treba do&i do i%ra1aja kako bi se stvorila moralna vrijednost. . sebi ja to 1elim po naravi same stvari. .m otkriva i konstit"ira moraln" vrijednost. =obro nije i%van 'ovjeka, ali nije ni neka proi%voljna vrijednost. %aklj"čak 7i smo norm" moralne vrijednosti prona(li " "m" kao takvome koji otkriva i konstit"ira narav same stvari, to je ratio re*ta, ispravni um koji je 3ormiran 0o1anskim %akonom, prin*ipima naravno! %akona, a "savr(en krepo ,u raz#oritosti. /vdje je "o'ljiva ra%lika, nismo zapali ni u relativizam ni u rigorizam . -2la!ati djetet" da je majka "mrla#. ;ada se !leda dobro djeteta " *jelini sla!ati m" " sebi nije moralno neispravan 'in, jer je pomo&" prakti'no! "ma i ra%boritosti s+va&eno (to je dobro %a dijete. ?a#itualna nakana, svepris"tna, svakodnevna nakana.

11.1.200>. nastavak: 5u#jektivni moralni re( ili in(ivi(ualna etika 1: Min, tri bitna elementa: o#jekt' svr&a i okolnosti.

33

2: .#jekt, obi'an lj"dski 'in, ono (to se do!odilo, materijalnost, ra%matranje pod vidom dobra ili %la. 5vr&a, se dijeli na fini operis i finis operantis. a) Finis operis, %asebno ima svr+", djelovanje objekta, svaki 'in ima " sebi nek" svr+". #) Finis operantis, svr+a samo! s"bjekta, djelovanje s"bjekta. 7oralno dobar 'in je onaj !dje se ova dva dijela poklapaj". 9: .kolnosti Tko? Jto? 0(je? 5 kojim sre(stvima? 7a(? 2a koji na1in? .kolnosti mo!" biti nutarnje i vanjske. $in ne ovisi o okolnostima kao moralno dobar ili lo(. /kolnostima se međ"tim danas daje va1nost ve&a ne!o (to objektivno jest. +išljenja 1: 5toi*i Zenon, nema " sebi lo(i+ 'ina. 7eđ"tim (to je sa m"'enjem, nano(enjem boli,5 2: ;es*artes, ispravnost volje djel"je na moralnost 'ina. 9: $etar !#elar(, etika situa*ije, %apada " relativizam: Mto !od da "'inim, bitna je moja namjera. =obrota ovisi o namjeri, okolnostima i svrsi, oni m" daj" vrsn" kvalitet". *dnos objekta@ okolnosti i svrhe 1: $oklapanje, savr(en 'in 2: 2i ta zaje(ni1ko 2ama svr+a dovodi se " ve%" sa lj"dskom savje(&". 5avjest je temeljni "vid " moralno dobro ili %lo i svijest, od!ovornost %a to. 2avjest se n"1no odnosi na svijest "vida " moralno dobro ili %lo i od!ovornost %a to. 1: ;rugi Aatikanski kon*il savjest de3inira kao glas <ožji u nama. 2: ?ei(eggerH Zov #rige. 9: Aiktor FranklH .rgan smisla: )ašto se niste ubili? /r!an djelovanja ima smisao kada se postavljam od!ovornim %a to. ?artmanH 0las apriori. 2avjest nije instr"ment, %bo! to!a promatramo i lj"de be% savjesti, to s" !rani'ne osobnosti, so*iopati. Teorije o nastank" savjesti 1: 5o*iolo ka: 2avjest je od!ojna dimen%ija lj"dske osobnosti, 2: <iolo ka: 2avjest je plod evol"*ije kao i 'ovjek i tako se treba promatrati. 9: $si&oanaliti1ka, Freu(: 2avjest nastaje radi skrivanja libida, svijest o !re(nosti. 2ebe do1ivljavamo kao moralna bi&a, odba*"jemo svijest da s"dimo sami sebi.

34

4: 5kolastika 2avjest sinterezis i sinei(ezis -sintere%a i sinejdera# Femeljni "vid " moralno dobro ili %lo, spo%naja op&eniti+ na'ela. Primjena op&eniti+ na'ela na konkretne sl"'ajeve. 0avjest Tri momenta ve#ana "# savjest: 1. $rije 1ina, dvojba, propitivanje, nesi!"rnost 2: Za vrijeme 1ina 9: $oslije 1ina 2 ob%irom na pristanak skolasti*i dijele savjest na: 1: 5igurnu, "m sa si!"rno(&" i be% stra+a tvrdi da ne&e po!rije(iti. 2: ;voumna, "m tvrdi ali sa stra+om i nesi!"rno(&". 2 ob%irom na poklapanje s objektom savjest dijelimo na: 1: /spravnu, s"d se poklapa sa objektivnom savje(&". 2: 2eispravna, po!re(na savjest: a) nesvla(iva #) svla(iva *) laksna, be% ra%lo!a "manj"je !re(nost 'ina d# skrupulozna, skr"p"le, be% ra%lo!a pove&ava vlastit" krivnj" i !re(nost 'ina e# perfleksna savjest, neodl"'na savjest "ako razmotriti pogrešnu savjest? Da li savjest obvezuje, budu#i da je posljednja norma moralnog djelovanja? 1. ;ada se radi o dobrom djel" koje savjest odba*"je i %lim 'inima koje savjest ne os"đ"je tada ne treba raditi po toj savjesti. 2. ;ada se radi o 'inima koji s" " sebi neodl"'ni tada treba djelovati po savjesti, " dobroj vjeri. 0itan "vjet kod po!re(ne i neodl"'ne savjesti je i%!radnja vlastite savjesti. 2amo kod te(ki+ retarda*ija osoba se oslobađa od savjesti. 3.=vojben nas %akon ne obve%"je. ;voj#en zakon: nisam si!"ran da li je %akon donesen i da li je mo!"&a primjena to!a %akona -ako primjena kao posljedi*" ima ve&e %lo ona ne obve%"je#. 4.$injeni*e treba doka%ati a ne pretpostaviti. 5.. dvojbenim sit"a*ijama treba nast"pati onako kako to ve&ina lj"di 'ini. >.. s"mnji se vjer"je da je 'in ispravno "'injen. Movjek ne smije #iti svr&a nego *ilj.

35

. svom vlastitom samoodređenj" 'ovjek je samo *ilj. =ola%imo do primarni+ *iljeva 'ovjekovo! samoodređenja (to je i%"%etno bitno: a# .siguranje života, 1ivot kao vr+ovna vrijednost, ali pa%iti i na 1ivot dr"!i+, divljenje 1ivot". b# 2e #iti o te,en #ilo u aktivnom ili pasivnom smislu -lo( !las, pretpostavke, novine, 5#. *# 5lo#o(a (jelovanja je otvorenost za tu8u pomo,' (to predstavlja pro3injen" lj"dsk" dimen%ij", a ne %nak slabosti. . tra1enj" pomo&i ne poka%"jemo se kao slaba ne!o i%!rađena bi&a. Temeljne d"žnosti čovjeka: 1. .tvorenost za istinu, ne p"ko isp"njavanje normi, ne!o spremnost 'itave osobnosti %a istin", &a#itualna nakana. 4e%nanje mo1e pro"%ro'iti %lo. $ovjek je d"1an raditi na ispravljanj" %la. 2. 3az#oritost, n"1no potrebna "% dobro. ;od Eristotela pojam dobra i pojam ra%boritosti id" n"1no %ajedno. 3. Traženje smisla, isti'e se opasnost indi3erenti%ma, ravnod"(nosti. /no (to se na%iva meta3i%i'ka dinamika, meta3i%i'ki nemir, %apostavljenost, destr"k*ija, anar+ija. 2ve se %apostavlja a smisao postaje vlastiti interes. Provoka*ija se svela na kriti%erstvo, destr"k*ij", ne postoji po%itivni element ironija. 4. 5poznaj samog se#e uz prisustvo eu(aimonie. .tapanje " kolektivno nesvjesno mi(ljenje, javno mnijenje, !"bljenje vlastito!a ja, 'ovjek nema vlastito mi(ljenje. 4e mo!" biti moralno bi&e ako nemam vlastito mi(ljenje " dobro. ;olektivna nesvjesnost je najbolje plodno tlo %a totalitarne re1ime. 5. 5amoo(goj, i%!rađivanje vlastite volje da bi 'ovjek osi!"rao vlast nad vlastitim ja, vlastitim 'inima. 2amood!oj se vidi " d"+ovnom od!oj" pojedin*a. <onton, na'in kom"ni*iranja, "tje'e na 'ovjekovo moralno promi(ljanje. >. 2ese#i1nost, patolo(ki oblik 1elje %a isklj"'ivim posjedovanjem. Patolo(ki oblik remeti osje&aje, vrijeđa dr"!e. ?. 2ar*isoi(nost, i%vr!n"ti oblik lj"bavi prema samome sebi. Naksna savjest se javlja %bo! nar*isoidnosti, omalova1avanja, odba*ivanja 'ovjeka.

Kreposti ili vrline 7reposti s" i%na(a(&e !r'ko! dr"(tva ?omerovskog (o#a, a krepost je predstavljala odlik", vojni'k" snala1ljivost, sna!", to se vrednovalo, na!lasak nije bio na moralnom. !ristotelovski vrlina je eti'ka. 1: -ti1ke kreposti, ve%ane s" "% moralno djelovanje.

3>

2: /ntelektualne kreposti, pro1imaj" spo%naj" dobra. Ar&una* je krepost raz#oritosti: .sje,aj je indi3erentan, neovisan. 4je!ovo "smjeravanje ovisi o kreposti. 4ovi %avjet posti1e kreposti koje s" Gr*i pre%irali: stra+opo(tovanje, "klj"'"je odnos prema a"toritet" ili ideji. Fi'e se divljenja, '"đenja,5 =r"!a 4ovo%avjetna krepost je krepost poniznosti. Poni%nost se "%ima " ne!ativnom smisl" kao %apostavljanje lj"dske osobnosti. Poni%nost je %apravo otvorenost i svijest vlastiti+ mo!"&nosti. -2ajistinitija samospoznaja. 5v: <ernar(# =anas se !leda "!lavnom sek"ndarni bit lj"dske i%vrsnostiQ koliko je 'ovjek pro(uktivan -to'nost, (tedljivost, prod"ktivnost,5# " moralnom, d"+ovnom smisl", ove kreposti s" %apostavljene, ali %ato s" 2ovozavjetne kreposti zapostavljene u mo(ernom (ru tvu.

/vime %avr(avaj" predavanja. )apomena, $spit spremati isklj"čivo po pitanjimaB Proći članke@ osobito 141 i 16B

3?