You are on page 1of 25

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

1. FENOMEN MORALNOG ISKUSTVA - tko i zašto postavlja pita j! o "o#al$%& '!(i i)ija i #az#a'a poj"a *+ovj!k*& o,jaš j! ! -#+ko- i lati sko- poj"a +ovj!k& -#+ko i p#osvj!tit!ljsko vi.! j! +ovj!ka& o,jaš j! j! p#!'z a stv! o- - i t$itiv o- s/va0a ja "o#ala&

ἀνθρωπός = 1) Biće koje je usmjereno prema nečemu višem ἀν = na θραπέω = odskakati prema gore ) Biće otvoreno !a druga "ića# u re$a%iji πρ&'όπ&ν = (so"a koja sadr)i 1 i *aska + nastupa pred osta$ima na naj"o$ji način homo, hominis , -.umus = !em$ja) 1#!'z a stv! o s/va0a j! "o#ala /a mora$no dje$ovanje potre"an je ra!um i s$o"oda0 1ro"$em $judske s$o"ode0 1) Intuitivni osjećaj -uvid# pog$ed prije iskustva) , imaju ga i dje%a do 20 godine i menta$no retardirani , osjećajno dje$ovanje , eviden%ije + neposredni uvid u stanje stvari 2) Otkrivanje , α34θ56α + pokritost# stvarnost , otkrivanjem stječemo iskustvo o dotičnoj stvarnosti 3) Iskustvo , stečeno !nanje o nekom predmetu koje da$je u drugim situa%ijama koristimo 4) Govor , u smis$u i!ričaja , mani7estira se gestama# stavom# mimikom# šutnjom 5) Znanost , /nanost je !asnivajuće otkrivanje neke uvijek !atvorene ov$asti "ića + "itka !a vo$je same otkritosti0 8idimo da su $judi i prije !na$i kako mora$no dje$ovati0 Naše svakodnevno zapažanje mora no!" a) 9ijete ra!$ikuje do"rog čovjeka# do"rog no)a: ") ;a!$ikujemo do"ro i !$o %) < ra!$ikovanju se očituje stvarnost $judske savjesti0 Od!ovornost" =ovjek je svjestan da je nosi$a% svoji. čina -kao i u sumnji + >?)0 @.i!o7reničar ne do)iv$java se"e kao su"jekta nego nekog drugog0 #o$ija nost *ora$ je stvar !ajedništva0
1

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

2. FILO3OFSKA ETIKA - '!(i i)ija poj"a& !ti"ološka #az#a'a poj"a *!tika*& o' os (il. !tik! i svako' !v o- "o#al o- isk$stva - 4kvalitativ a a'op$ a tj. oplo.iva j!& $ +!"$ s! sastoji '!sk#iptiv i a $ +!"$ o#"ativ i ka#akt!# !tik!%& koji (ilozo(ski p#av)i o'$zi"aj$ !ti)i o#"ativ ost i zašto%

;a!ni su pokreti# ideo$ogije# mis$io%i: i !ato se etika mora ra!graničiti od onoga što nije0 Ai$o!o7ija etike nije autoritarni put nekog mis$io%a koji do"ro )ivi -Brist# Budd.a# *u.amed)0 (ni nisu "i$i etičari u 7i$o!o7skom smis$u0 (ni su dava$i upute do"rog )iv$jenja# a$i ne argumentirajući# ra%iona$i!irajući# opravdavajući0 Csus uk$jučuje patnju# u)ivanje# a time se etika prvi. vremena neće "aviti0 Sok#at <teme$jite$j pojmovne 7i$o!o7ije0 @ustavno promatra etiku# iščitava suštinu do"rog + Dto je do"roE Dto odgovara svojoj naravi0 =ovjek je do"ar ako po !akonu prirodne nu)nosti odgovara svom do"rom karakteru0 Ftika se !asniva na a$trui!mu -se"edarju)0 Ftika ne i!učava samo do"ro# nego i $judsko postav$janje u odnosu na do"rotu i !$oću0 1lato Dto čini "it do"rogaE 9je$aG 9r)ava# Sok#at 9aje praktična pitanja i koristi ra%iona$i!a%iju0 9je$aG Hikoma.ova etika# 8e$ika etika# Fudaimonistička etika0 1romjena etosa -institu%iona$i!iranje# !akoni:)0 /akoni se os$anjaju na ka!ne pa je etika suvišna0 =ovjek je pravno,po$itičko "iće# ne i etičko0 1ravo ne odgovara na teme$jna pitanja o istini# istinitom do"ruG *o)e $i do"ro"iti opravdanoE -1itanje k$oniranja)0 1ravo + He ugro)avati drugoga0 1ravo ne osuIuje ni prostitu%iju# pog$ed na svijet# samosakaćenje: *ora$ je postao privatna stvar0 Jako se mo)e !ak$jučiti da društvena !ajedni%a nije ugro)ena ako se mora$ ne poštiva0 9opušta se skretanje kako "i netko !aradio0 *ora$ nije uspio postati !ajednički i društvo je posta$o ugro)eno0 =ovjek mora$no dje$uje kad god dje$uje s$o"odom ra!uma -!na !ašto# kako# čemu)0 %tika je znanost koja otkriva& ar!umentira i uteme juje sudove pod vidom mora no! do'ra i i z a( Bavi se spektrom koji nijedno druga !nanost ne dotiče0 O' os !tik! sa svako' !v i" "o#al i" isk$stvo" kao z a stv! ! 'is)ipli !. a) )va itativno nadopunjavanje + u spo!naji# mora$nom i!ričaju: ') %tika odmjerava i uspore*uje# daje grada%iju -!ajedničko Daki /u$u u /am"i$i i p$emenu @iuKa u ?7ri%i) $) #vodi na zajedni+ki nazivnik L9o"ro tre"a činiti# a !$o i!"jegavati0 L d) Imenuje !a ,i jG čovjeka i njegovo dje$ovanje učiniti mora$no kva$itetnim0

2

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

Ftika je teme$j pravu i osta$im društvenim kriterio$oškim !nanostima0 Ftika poka!uje dotično stanje0 1o njoj do!najemo kakva je stvarnost0 9anašnje društvo je s$o)eno pa se dr)i samo prava o neometanju drugoga0 Ho mora$ nije oso"na stvari# kao ni knji)evnost0 Ftika je i teoretska i praktična jer re7$ektira nad $judskom praksom i dje$ovanjem0 ETIMOLO5KO 3NA6EN7E ἔθ&ς = mjesto !a ispašu0 Bu$tivirano područje )ivota0 , et.os = ("ičaj# navada# usta$jeni način ponašanja0 , eet.os = Barakter , čovjeka , pojedine stvarnosti -=ovjek se mora od$ikovati i po krepostima0) ἀ35θέ6 , i!vrsnost Dto neko dje$o čini do"rimE @pašavanjeE *o)e $i to čovjek i!vesti na ra!inu postojanja "e! primjene v$astitog karakteraE Mos, moris -Mi%eron) Nrčki + teoreti!iranje0 speku$a%ije ;imski + !akonodavan# jednostavan -ora + ono praktično# konkretno# "e! i!di!anja u teoretsko,apstraktnu dimen!iju0 @$iči pravu0 %tika + speku$ativno teoretska ra!miš$janja o mora$u0 Ftika stvara okvire i o"jektivnije g$eda -sa strane) mora$no dje$ovanje0 1O7AM8 O97EKT I METO:A ETIKE Ftika je '!sk#iptiv a i o#"ativ a !nanost0 9eskriptivna -opisna) jer re7$ektira stvarnost# a normativna jer o%jenjuje kako je nešto i kako "i tre"a$o "iti0 a; :!sk#iptiv i ka#akt!# !tik!< 1ozitivisti + smatraju da je istinito samo ono što je i činjenično doka!ano0 Ftika ima pravo re7$ektirati# a !akoni kako "i nešto tre"a$o "iti -normativnost) nisu mjer$jivi0 Li -visti+ki a aliti+a#i + !adaća etike je samo da proučava mora$ne i!ričaje -do"ar# $oš)# a oni ne sadr)avaju normativni karakter0 Jo je skok0 M!ta!ti+a#i + -90 Oume) ne mo)e se i! suda o činjeni%i skakati ka sudu o vrijednosti0 LBitiL ne imp$i%ira odma. i Ltre"atiL0 *o)emo $i promiskuitet pre"a%iti i! et.osa u normu ponašanja samo !ato jer odskače od usta$jenog ponašanja0 Ftika nije samo deskriptivna# nego i normativna !nanost0 ,; No#"ativ i ka#akt!# !tik!< Normativno u smis u .ipoteti+ko! suda ?ko netko )e$i dostići neki %i$j mora tako dje$ovati0 Normativno u smis u te eo oško! uteme jenja =ovjek mora "e!uvjetno tako i tako dje$ovati u svakoj situa%iji "e! o"!ira na pos$jedi%e0 (dnos sredstva i %i$ja 9a $i %i$j opravdava sredstvoE
3

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

?ko )e$iš "iti do"ar# moraš do"ro dje$ovati0 < većini s$učajeva dje$ujemo po prin%ipu eudaimonije0 =. ETIKA KAO 3NANOST - 'vij! '!(i i)ij! z a osti%>& "o-$0 ost !tik! kao z a osti (o#"al i i "at!#ijal i o,j!kt !tik! kao z a osti& o'$zi"a j! !ti)i stat$sa z a osti - tko i zašto%>& a#-$"! ta)ijsk! "!to'! $ !ti)i& !ko- itiviza" i p#o,l!" !ti+ko#!lativiz"a& o' os !tik! p#!"a '#$-i" z a osti"a& O,j!kt /orma ni + vid pod kojim se odreIena stvarnost promatra0 8id mora$nog do"ra i$i !$a0 Boji su uvjeti da "i neko dje$o "i$o do"ro i$i !$oE -aterija ni + $judsko dje$ovanje u svoj svojoj širini0 (du!imanje eti%i statusa !nanstvenosti jer mo)e poka!ati prividnu nesigurnost spram prirodni. !nanosti0 #$ientizam + re$igijski pokret koji je !nanost u njenom prirodno,te.ničkom smis$u u!digao na ra!inu dogme# Boga0 0ozitivizam + ang$osaksonski 7i$o!o7i0 1e ativisti + govore o ra!$ičitim i suko"$jenim svjetona!orima koja se ne da svesti na !ajedničku ku$turu0 C!"risati te ra!$ike !nači narušavati integritet pojedini. ku$tura# a to nemamo pravo0 2ans )3n! + L9er Ft.osL0 @vaki narod je pretpostav$jao trans%endenta$no %r.unaravno "iće i a$truističko dje$ovanje0 0ro' emi -otiva$ija dje ovanja , 9o"ro tre"a činiti0 <činiti nekog sretnim0 Hema kriterija vrednovanja0 @amo se o"jektivno mo)e promatrati i ra%iona$i!irati0 , Hetko tko ostavi )enu je kao mora$no $oš0 1romatramo pos$jedi%e -osjećaji o"ite$ji)# njegov karakter -ne odgovara idea$u $judske oso"nosti# kreposti)0 =in je $oš "e! o"!ira na pos$jedi%e0 ARGUMENTA?I7SKE METO:E U ETI?I a) 4o!i+ka metoda N0 Prig.t 1rije dje$ovanja pretpostav$ja se !dravo i ispravno ra!miš$janje preko premisa i !ak$jučka0 Jri su o"$ika dje$ovanjaG *oguće + do!vo$jeno0 =esto se jav$ja u! uvjetovanja0 Hemoguće + nedo!vo$jeno0 @ud koji je apso$utno isk$jučujući -mučenje# samou"ojstvo)0 Hu)no -konačna nače$a i! koji. i!vodimo mis$i) + !apovjeIeno0 <vijek i u svim oko$nostima čini do"ro0 Hikada ne susrećemo samo jedan o"$ik# uvijek su isprep$eteni i uvjetovani0 Ftika mora poštivati !asade $ogike0 ') 5iskurzivna metoda >0 Oa"ermmas 9iskusija koja !a.tjeva otvorene strane0 < društvu postoje va)eće norme i vrijednosti# a koje se mogu jedino provjeriti i ispitati preko transsu"jektivnog savjetovanja0 (no o!načava da se u javnom diskursu moraju u!eti va)eće norme te se mora i!dići do .$adnog ra%iona$nog e$ementa0 <vjet je da svi govorimo isti je!ik0
4

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

1retpostav$ja se svakodnevni LnaivniL govor0 Haiva + uo"ičajenost i prepo!nat$jivost govora# ne!nanstvenost0 /a.jteva dva e$ementaG idea$na govorna situa%ija i komunikativna kompeten%ija0 3) 5ija ekti+ka metoda 1$atonG @uprotnosti se kva$itativno nadopunjuju0 <mijeće je pove!ati i. i odrediti kriterij !a !ajedničko0 1rve dvije prema$o g$edaju suprotnosti0 N$edaju samo jedinstvenosti i s$ičnosti# a prema$o onto$ošku strukturu stvarnosti0 (d dvije strane ne vrijedi ni jedna# nego treća novaG te!a Q antite!a = sinte!a0 Briše postojeća ra!miš$janja i i!di)e i. na radika$niji# jasniji kriterij0 4) 6na oška metoda ?ristote$ ἄνα Q 3ύω = !ajedno $ijevam0 ?na$ogija se "avi usporeIivanjem i odnosima0 ?na$oški promatrati !nači uočavati s$ičnosti# a$i i ra!$ike0 @$ično nije isto0 /"og toga se ne radi o gru"om stapanju# nego pove!ivanju neki. teorija0 5) 7rans$endenta na metoda C0 Bant (!načava put s$ičan odnosu induk%ije i deduk%ije# nema ništa s trans%endenta$no re$igijskim0 Jra)i ono uvjetovano# svakidašnje# primitivno0 Jra)i pos$jednji ra!$og mora$ne pu"$ika%ije0 Boristi e$ement $ogike0 8) 2ermeneutska metoda O0 N0 Nadammer 1o!nati antropo$o!i postmoderne pose"no koriste ovu metodu u i!ričavanju pojedini. ku$tura0 < pristupanju odreIenoj stvarnosti "itno je tumačenje0 Bako doći u vid$jivoE @vatko nosi i oso"nu povijest jer i!rasta i sam "iva povijest0 (so"na povijest -priča) je va)na0 9) 6na iti+ka metoda R0 Pittgenstein (d$ika je da ana$i!ira deksriptivno pojmove# termino$ogiju0 Dto !nači "iti do"ar# pošten# ra!umanE (ni daju k$juč0 O' os !tik! i ostali/ '#$štv! o-/$"a isti+ki/ z a osti %tika i psi.o o!ija 1si.o$ogija proučava $jusko dje$ovanje kao s$ijed psi.o$oški. pro%esa pod vidom norma$nog i nenorma$nog0 # i+nostiG 1roučavaju $judsko dje$ovanje# i!ričaj0 1az ikeG 1si.o$ogija se "avi i onim što nije norma$no -retardiranog nećemo promatrati pod mora$nim vidom)0 Ftika promatra samo ra!umno i s$o"odno dje$ovanje# a psi.o$ogija to promatra vr$o ma$o0 Interdis$ip inarnost je meIudje$ovanje0 (n ve)e etiku sa svim osta$im !nanostima0 %tika i so$io o!ija @o%io$ogija je empirička !nanost0 Cma svoju metodu# strukturu# "avi se činjeni%ama0 @o%io$ogija je !nanost koja proučava društvo općenito# društvene grupe# pokrete# te društva s pose"nim nag$askom na moderna i industrija$i!irana društva0 # i+nostiG 8a)nost so%iusa# !ajedništva0 @vatko je produkt društva0 1az ikeG F$ement usaIenosti društva u pojedin%a ne vrednuje se u promatranju etički. normi0 @o%io$ogija nije normativna !nanost0 (na je čisto eksperimenta$na i deskriptivna !nanost0
5

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

%tika i pravo # i+nostiG Jo su normativne !nanosti0 1az ikeG Horme se ra!$ikujuG a; 1ravne norme nastupaju u jednom povijesnom stadiju i vrijede !a taj povijesni stadij0 -Bamate su prije "i$e strogo !a"ranjene i nemora$ne# dok su danas usta$jene0) Ftičke norme vrijede univer!a$no i apso$utno0 ,; 1ravne norme su pena$nog karaktera0 1ostoji i!vanjska promjena + ka!na0 Ftičke norme su nutarnjeg karaktera# po!ivaju se na savjest0 %tika i teo o!ija a; Jeo$ogija promatra vr.unaravno "iće i tra)i pos$jednju svr.u čovjekova "ivanja# ra!$og općeg postojanja0 ,; Rjudsko do"ro dje$ovanje ima svoje opravdanje "aš !"og onoga !"og kojeg potječe i čitava ra%iona$nost# $ogika# mora$0 >e $i moguća etika "e! pretpostavke vr.unaravnog vječnog "ića0 Bant pretpostav$ja tri uvjeta mora$aG 1) @$o"oda vo$je ) Besmrtnost duše S) Bog %tika i mora na teo o!ija" Ftika je !ase"na %je$ina u odnosu na mora$nu teo$ogija0 @po!naja do"ra i !$a u mora$noj teo$ogiji je moguća samo na teme$ju mi$osti0 *ora$na teo$ogija se "avi normama na teme$ju o"jave0 Ftika se po!iva na !drav ra!um0 O' os !tika i '#$-i/ (ilozo(ski/ z a osti -eta:izika 1roučava pos$jednje uvjete proučavanja "ića0 <to$iko će se etika "aviti "ićem# uko$iko je to $judsko dje$ovanje koje "iće ne mo)emo pitati !a uteme$jenje0 %pistemo o!ija 1ropituje se uvjet $judske spo!naje0 Hišta nije u umu# što nije "i$o u osjeti$ima0 Ftika se ne os$anja na osjeti$a0 <vjet spo!naje u eti%i nije osjet0 )ozmo o!ija 9anas su popu$arne ra!ne su ko!mo"io$oške teorije o čovjeku koje proučavaju pro)imanje čovjekove oso"nosti sa ko!mosom na način da je čovjek u ovisnosti o ko!mosu i njegovim pro%esima0 Eti+ki #!lativiza" @ve je re$ativno u odnosu na apso$utno0 Hešto mo)e "iti# a i ne mora0 8rijedi samo u odreIenom odnosu0 Hešto vrijedi samo u spe%i7ičnim oko$nostima0 1ro"$em je kada se stvarnost apso$uti!ira0 Ftički re$ativi!am tvrdi da $judsko do"ro vrijedi samo u nekom odnosu# a ne univer!a$no0 Ho to nije točno0 1ro"$em je u nemogućnosti ra%iona$ne argumenta%ije na području mora$nosti# tj0 $judskog do"ra0 9o"ro je svedeno samo na i!ra)aj osjećaja# nagnuća# a to je su"jektivno -o ukusima ne rasprav$ja)0 Ftičke norme imaju status estetski. normi0 (U nekim se zemljama etos sveo na osobno.) T#i p#av)a< 5eskriptivni + ra!ina i!nošenja# opisivanja mora$a -ne normi)0
6

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

0rin$ipije ni + etičke !asade pojedini. ku$tura su meIuso"no protus$ovne i nemoguće je uspostaviti konsen!us0 Normativni + pojedine ku$ture su jedna drugoj nera!um$jive0 C! ra!$ičitosti ku$tura proi!$a!i da ne postoji !ajednički mora$ni kodeks0 G( 0atzi!G @vakom nagnuću čovjeka da mora$no dje$uje u teme$ju $e)i ra%iona$ni e$ement0 /$o će se dogaIati# no čovjek ako posjeduje s$o"odnu vo$ju ne mo)e pri!nati da je !$o u osnovi do"ro0 @vaka $judska narav će se instinktivno protiviti nanošenju "o$i0 Ftički re$ativist negira tu iskonsku strukturu $judske oso"nosti kojoj pripada red i $ogika te do"ro0 0raznanje je praintui%ija# teme$jni uvid u mora$no do"ro i !$o čije nijekanje pogaIa čovjeka u "it0

No ko- itivisti+k! t!o#ij! =ovjek ne mo)e i!naći krajnje teme$je !a mora$no do"ro dje$ovanje0 =ovjek nije sposo"an spo!nati što je to u osnovi do"ro0 a) %motivizam 5( 2ume Biti ne imp$i%ira tre"ati0 @ve što otkrijemo tre"a vrijediti samo !a svoje područje0 @vako pridavanje etičkog područja stvarnosti jest i!ričaj moga osjećaja# nagnuća -B$oniranje je protunaravno čovjeku)0 + L( ukusima se ne rasprav$ja0L /( Nietzs$.e @vako mora$no dje$ovanje u po!adini ima nagnuće# strast# strem$jenje# stra. -nemaju ve!u s ra!umom)0 *ora$no dje$ovanje nikada nije s$o"odno dje$ovanje# nego i! stra.a0 *ora$ i! sa)a$jenja0 >a sam s$a"# ja se "ojim ne pomoći0 @amo T"ermens%. mo)e "iti s$o"odan0 ') 4in!visti+ka ana iza 6( 6uer ;ečeni%eG a) tauto$oške -9rvo je drvo0 Q =U) ") iskustvom provjer$jive -(va sto$i%a ima četiri noge0) 9o"ro je naravna kategorija koja "iću pripada po naravi svari0 *ora$ se mo)e svesti samo na $ingvističu ana$i!u0 $) 5e$ionizam 1( 2are Ftika situa%ije0 1ostav$ja su"jekt u njegovoj %ije$osti kao normativni e$ement !a ćudoredno do"ro0 Jo je su"jekt sa svojim oko$nostima0 *oje mora$no dje$ovanje ovisi o konkretnoj situa%iji# a što ja od$učim# to je do"ro0 He postoji o"jektivno do"ro# ono ovisi o mojoj pro%jeni0 @. MORALNA VRI7E:NOST -*a-!#! s!A$it$# !ss!* - o,jaš j! j!& st$p j!vi Bivota& $spo#!'it! 'j!lova j! 4(o#"$; !Bivi/ sa 'j!lova j!" 4(o#"o"; Bivi/ ,i0a - '!(i i)ija Bivota& o lj$'sko" 'j!lova j$ op0! ito& po'j!la sp!)i(i+ o lj$'sko- 'j!lova ja 4a)t$s !li)it$s..;& !k! oz ak! sp!)i(i+ o lj$'sko- 'j!lova ja 4p#!'o+ava j!...; - poja" slo,o'! i "otiva)ij! $ sp!)i(i+ o lj$'sko" +i $ - #az#a'a i '!(.

7

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

?gere seVuitur esse0 = C! dje$ovanja "ića mi spo!najemo što je ono0 =ovjek dje$uje ra!umno i s$o"odno# pa je ra!uman i s$o"odan0 Aormu ;neživi.; "ića prepo!najemo po dje$ovanju0 Aorma ne)ivi. "ića je statična# nedovršena# neodreIenija# pod$o)na je promjenama# "ića nemaju čvrstu %je$ovitost0 Jakvo dje$ovanje je tran!eutno + mora "iti pokrenut od nekog vanjskog u!roka -kamen)0 Wivot je sposo"nost imanentnog dje$ovanja0 Jo je prisutno i kod ve!etativno! svijeta0 Wivot je dje$ovanje koje počinje i !avršava u su"jektu0 Ho još uvijek nema osjeti$ne per%ep%ije u smis$u !ajedničkog osjeti$a0 <ivotinja ima sposo"nost imanen%ije i autonomije -!ase"nosti)0 Aorma je nepromjenjiva0 8odi se po nače$ima se$ek%ije0 1redočuje si predmet -.rana)# i to je spo!najni e$ement# do)iv$jaj# dje$omično iskustvo# pamćenje0 Jako posjeduje odreIeno jedinstvo0 <natoč svemu tome nema svijest v$astitog >?0 =ovjek je oso"a0 (n je nosio spo!najnog e$ementa# a$i je i nosio% čina ->? sam to učinio)0 9o)iv$java se kao s$o"odno "iće0 L7U:SKI 6IN a; A)t$s /o"i is =ini koje čovjek ima !ajedno sa osta$im )ivim "ićima -"io$oške potre"e)0 ,; A)t$s /$"a $s Rjudski čin spe%i7ičan samo čovjeku0 1retpostav$ja čovjekovu ra!umnu i s$o"odnu prirodu0 =ini proi!$a!e i! $judske vo$je0 1) 6$tus e i$itus + i!vire i! vo$je i u njoj ostaje ) 6$tus imperatus + i!vire i! vo$je# a$i ga i!vršava neka druga sposo"nost u čovjeku -čitati# pjevati) S) 6$tus e>ternus + i!vire i! vo$je# a$i ga i!vršava neki vanjski organ -ruka) U) 6$tus internus + i!vire i! vo$je# a$i nije vid$jiv -namjera# )e$ja) @vi ti čini pretpostav$jaju s$o"odnu vo$ju0 Rjudski čin = s$o"odan čin0 Ka#akt!#istik! sp!)i(i+ o- lj$'sko- 'j!lova ja 1) ? predo+enju 1rije nego je i!vršen neki čin# mi ga i!vršavamo u idejnom o"$iku0 2) ? že ji za ostvarenjem Jo .tijenje# ideja# uprav$jena je prema rea$nom e$ementu ostvarenja0 Bonkreti!a%ija je motivirajući e$ement da nam se nešto čini mogućim i po)e$jnim0 3) ? motiva$iji =in je motiviran %i$jem# koji mi promatramo i g$edamo kao do"ar0 9o"ro se ovdje predstav$ja kao ugodno# korisno i časno0 <godno i korisno su nutarnji su"jektivni vid# osnova uti$itarističke etike0 Hegativno je kada postane kriterij dje$ovanja0 =asno o!načava ve!u koja je o"jektivna i neovisna o su"jektu0 =estito dovršuje pokret vo$jne te)nje i tra)i se radi njega samoga0 Rjudski čin je više "iti $judskiji tim više što "iva motiviran čestitošću# a prva dva e$ementa smanjimo na minimum0 9o"ro koje činimo# uvijek prate sva tri e$ementa# no motiv "i tre"ao "iti o"jektivan0

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

Volj i +i i< 5irektni + ono što čini$a% neposredno namjerava Indirektni+ ono što čini$a% ne namjerava# a$i je svjestan da će s$ijediti i! tog čina Nužni + vo$ja je uvjetovana takvom prisi$om da činite$j ne mo)e odustati # o'odni + vo$ja mo)e odustati# a i ne mora 0otpuni + čin koji je počinjen s potpunim pristankom s$o"ode i spo!naje Nepotpuni + ako nedostaje s$o"oda i$i spo!naja 4) ? s o'odi < vo$jnim činima uvijek je uk$jučena s$o"oda0 a) # o'oda od + nenave!anost# neopterećenost# nedeterminiranost -negativno tumačenje) ') # o'oda za + oda"ir -uopće# učiniti i$i ne neko dje$o) Slo,o'a je moć da se sačuva pravi$nost vo$je u vidu same te pravi$nosti0 1) #vakodnevni iz'or 1oka!ujemo se kao "ića koja oda"iru# odreIuju se0 2) 7eme jni iz'or @optio :undamenta is) =esto !anemaren# no poka!uje se .a"itua$na nakana0 @tvarnost koja uk$jučuje čovjeka -usmjerenja)# a utječe na donošenje od$uka0 5) ? od!ovornosti =ovjek stoji i!a svoji. čina0 (n je su"jekt svoji. čina0 Jako se čovjek ostvaruje# u v$astitosti svoji. dje$a0 9je$a čine čovjeka0 C. MORALNA VRI7E:NOST - *p#!-l!' (ilozo(ij! v#ij!' osti - "išlj! ja& oz ak! v#ij!' osti& /ij!#a#/ija v#ij!' osti 4i (#a/$"a ! v#ij!' osti..;& zašto "o#al $ v#ij!' ost p#o"at#a"o kao *v#ij!' ost* $ p$ o" s"isl$ #ij!+i& Arijednost 8rijednost je kva$iteta koja opravdava eg!isten%iju nekog "ića0 1o njoj neko "iće do"iva !as$ugu# !as$u)uje "iti0 /ato 7i$o!o7ija danas i ne govori o 7i$0 do"ra# nego 7i$0 vrijednosti0 ;a!ne su teorije što "i vrijednost tre"a$a "iti0 9a $i je vrijedno nešto što je vrijedno u se"i# i$i u s$u)"i čovjekaE He !animaju nas estetske vrijednost# inte$ektua$ne# društvene# nego mora$na vrijednost0 a) Idea isti+ko nau+avanje Bant# AX%.te 8rijednost je najviši -najopćenitiji) rod "ića0 Bategorije "ićaG 1) Bvantiteta ) Bva$iteta S) ;e$a%ija U) *oda$itet 8rijednost se de7inira u svom općenitom smis$u0 Bant spo!naju upućuje na su"jekt0 @u"jekt odreIuje "it spo!naje# a ne o"jekt -kopernikanski o"rat)0 ') 1ea isti+ko nau+avanje
* $o"%a &a'() !"o#oda

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

8rijednost je esse in se# "itak u se"i# neovisno o $judskom pripisivanju0 Jo je "iće koje odgovara !a.tjevima svoje "iti# kao do"ro# ima vrijednost0 $) 0si.o oško nau+avanje 8rijednost je ono što nam se prema osjećaju nudi0 9aje se našim ču$stvima i nagnućima0 Jo je tipični e$ement re$ativi!iranja 0 d) #o$io oško nau+avanje 8rijednost do$a!i samo od društvene !ajedni%e0 (no nije esse in se0 9ruštvo stvara vrijednosti0 e) %!zisten$ija isti+ko nau+avanje @$o"oda uko$iko je ispravna stvara vrijednosti0 d) #piritua isti+ko nau+avanje 8rijednost postaje kod apso$utnog "ića0 Jo je otkrivanje apso$utnog "oga u partiku$arnom0 N!k! oz ak! v#ij!' osti 8rijednost trans%endira datost0 1) Biće nikad ne odgovara u potpunosti !a.tjevima svoga idea$a0 ) 8rijednost potiče na eg!isten%iju# neovisno o motiva%iji0 (no kao takvo je već dovo$jno motivirajuće0 S) 8rijednosti su "ipo$arne0 (!načavaju nešto kontrarno# po!itivno i negativno# istinito i $a)no# $ijepo i ru)no0 U) 1ostoji .ijerar.ija vrijednosti0 Hisu sve iste0 Hekad ćemo )rtvovati neku vrijednost radi druge -estetsku mora$noj)0 Y) 8rijednosti su .eterogene0 8rijednost !drav$ja je !ase"na od vrijednosti do"ra0 Dij!#a#/ija v#ij!' osti 1o svakodnevnom "iranju# čovjek po !akonu nu)nosti svoje naravi postav$ja .ijerar.iju vrijednosti0 Heki -$i"era$ne po!itivističke ško$e) smatraju kako se vrijednosti ne mogu promatrati u svojoj .ijerar.iji0 a) In:ra.umane vrijednosti @ispod judske) 8rijede čovjeku u ra!$ičitoj po!i%iji# a$i ne čovjeku kao čovjeku -nemaju kategoriju ra!umnosti)0 , Bio$oške vrijednosti -!dravo# "o$esno# radost# tuga) ') In:ramora ne vrijednosti , Fkonomske vrijednosti -prosperitet) , @po!najne vrijednosti -istina# $a)# ne!nanje) , Cnte$ektua$ne vrijednosti + ne mogu "iti kriterij , Fstetske vrijednosti -do"ar# $oš ukus) + ne mogu "iti kriterij do"ra i$i !$a -ovisne o ukusu) , @o%ija$ne vrijednosti -"riga !a opće do"ro# prijate$jstvo) , 8o$jne vrijednosti -otvorenost# snaga du.a) $) -ora ne vrijednosti /a.vaća oso"u do sr)i nje!ina "ića0 Biće se poka!uje po svom dje$ovanju -ra!um i s$o"oda)0 Jo su vrijednosti u kojima čovjek upotre"$java svoj ra!um i s$o"odu i koje ga de7iniraju kao čovjeka0 /"og nji. se čovjek odreIuje kao do"ar i$i !ao -ko$iko jest i$i nije čovjek)0 d) 1e i!iozne vrijednosti 9o"ivaju !načaj jer čovjek do"iva odgovore na svoje pro"$eme u re$igiji0 Jo je nave!anost# osjećaj pri.vaćenosti od trans%endenta$nog "ića0
10

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

Bao i mora$ne vrijednosti pogaIaju čovjeka u sr)0 Mredo + ra%iona$ni pristanak da nešto Z netko postoji Aidutio + aspekt $judske oso"nosti# povjerenja# če)nje# se"eostvarenja u drugome0 *o)e postojati tračak sumnje da postoji Bog0 <k$jučuju nadu i $ju"av0 Hada je os$o"oIena i o"ogaćena strast# skok u nepo!nato0 E. MORALNA VRI7E:NOST - o,j!ktiv o $t!"!lj! j! "o#al ! v#ij!' osti& (il. p#av)i koji ij!+$ o,j!ktiv i ka#akt!# "o#al ! v#ij!' osti& o !ki" oz aka"a "o#al ! v#ij!' osti& $ +!"$ s! sastoji o,v!z$j$0a a#av "o#al ! v#ij!' osti& o,jas it! $spo ili silazak a lj!stvi)i v#ij!' osti%& <teme$jenje se kreće u 7enomeno$oškoj ana$i!i0 Aenomen je pojava0 1repo!najemo ga u ra!$ičitim oko$nostima i tako se prema njemu odnosimo0 1ostoji mora$na vrijednost koja se vrsno od drugi. vrijednosti ra!$ikuje i nadi$a!i i.0 1o toj se vrijednosti $judski čini# a i sam čovjek jednostavno o%jenjuje kao do"ar i$i !ao0 1) Na+in kako judi me*uso'no sude (do"ravanje i$i negodovanje !a nekim činom0 ("jektivno ono ne mora "iti točno0 @am taj instinktivni e$ement u po!adini ima mora$nu vrijednost0 Rjudska narav je na nju upućena0 7a'u je !apovijedZ!a"rana nekog čina "e! da$jnji. argumentiranja i$i opravdavanja0 Jo je dostignuće $judske %ivi$i!a%ije gdje se neke stvari nisu i$i jesu do!vo$java$e0 Ja"u uka!uje na postojanje vrijednosti0 9ak$e# mora$na vrijednost u se"i o"jektivno postoji0 2) Na+in na koji sami o se'i sudimo (pet doka! da mora$na vrijednost o"jektivno postoji0 Jaj način je uvijek o"jektivan# iako to ne !nači da ćemo uvijek pri.vatiti istinu0 Jo je mora$ni uvid u do"ro i$i !$o0 @ami do)iv$javamo da padamo i$i rastemo na $jestvi%i vrijednosti0 <!di!anje čovjek ne osjeća# nego do)iv$java# ima o"jektivan uvid da smo više posta$i $judi0 < svakom mora$nom činu postajemo više s$o"odni i Lapso$utniL -odrješujemo se od partiku$arnosti# a u!di)emo univer!e$nom)0 1ostoji svijest koja u o"$iku neposrednog uvida omogućava da sami o se"i sudimo o"jektivno i uviIamo da smo time više s$o"odni0 a) ?+injeno dje o ne može 'iti neu+injeno ') Ba sam !a u+inio& a ne netko dru!i $) ?vid da sam oše u+inio i da nisam smio to u+initi N!k! oz ak! "o#al ! v#ij!' osti 9a "i "i$a mora$na mora "iti učinjena s$o"odno i ra!umno0 1) @$o"oda je "itan uvjet mora$ne vrijednosti ) (na je "e!uvjetna -!a ostvarenje ne tra)i nikakve druge uvijete i vrijednosti osim same se"e) i nameće se apso$utno i univer!a$no -neovisno o tradi%iji# ku$turi)0 S) (pravdava eg!isten%iju0 U) < se"i uk$jučuje svijest o"ave!e# koja do$a!i kao činjenično stanje O,v!z$j$0a a#av "o#al ! v#ij!' ost 9o"ro tre"a činiti# !$o i!"jegavati# Heke ško$e smatraju da nema mora$ne vrijednosti0 /reud + superego je autor mora$ni. vrijednosti0 @uperego je svijest u kojoj pojedina% ne dje$uje prema v$astitom do)iv$jaju nego prema stvorenom idea$u0
11

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

#o$io oška ško a + društvo nam nameće drugi ego nego što mi to jesmo i mi po njemu dje$ujemo0 #piritua isti+ki e ement + Bog se nameće kao !akonodava%0 1ostoji kod $judi savjest i$i svijest o"ave!e0 #inderezis + teme$jni uvid u mora$no do"ro i$i !$o0 #ineidezis + konkretna primjena ovog teme$jnog nače$a0 *i do)iv$javamo da postoji o"ave!a dje$ovati po tom nače$u0 @vijest o"ave!e je voIa -usmjerenje) i suda%0 *i pro%jenjujemo jesmo $i nešto tre"a$i učiniti0 @avjest nam se predočava u dva o"$ikaG a) -aterija ni + potiče nas# sugerira nam# ne da nam mira ') /orma ni + nije prisi$a# čista je @vaki !akon je pena$nog -ka)njivog) karaktera0 @vijest ra!$ikovanja je doka! da ona postoji# jer nije potre"na nikakva ka!na da "ismo nešto uvidje$i0 Ba!na nije mora$na ako se svodi na nešto i!vanjsko0 @vijest o"ave!e se ra!$ikuje od vanjski. prisi$a i !ato se na!iva o"jektivna0 @avjest nije p$od psi.ički. pro%esa# niti vanjski. utje%aja# ona je o"jektivna0 Dto više pri.vaćamo o"ave!u# više smo s$o"odni0 Haša je narav upućena na ispunjavanje mora$nog do"ra# a time je s$o"odnija0 2ipoteti+ki mora ?ko )e$im takav "iti moram to učiniti0 )ate!ori+ki mora 1ostoji nešto što nam se !adaje0 @$o"oda se -o"$igare) ve)e u! univer!a$no0 Zak ju+akG 1) 9o"ro tre"a činiti i ništa ne činiti osim do"ra0 ) 9o"ro tre"a činiti# a nečinjenje do"ra je !$o0 S) 9o"ro tre"a činiti# svako do"ro tre"a činiti0 Ho !a to tre"a imati $jestvi%u prioriteta0 9a "ismo oda"ra$i koje do"ro učiniti potre"na je krepost ra!"oritosti0 Ftika je osim deskriptivna i normativna !nanost0 @vijest o"ave!e nikako nije prisi$a0 /"og toga se s$o"oda u njoj upotpunjuje# usavršuje i ostvaruje0 F. NORMA MORALNE VRI7E:NOSTI - op0! ito o o#"i& MORALNI EKSTRINSE?I3AM - o,jaš j! j!8 po'j!la8 k#itika& MORALNI INTRINSE?I3AM o,jaš j! j!8 k#iti+ki osv#t& No#"a "o#al ! v#ij!' osti *ora$na vrijednost je tu0 He mo)e se iskorijeniti0 Hameće nam se kao o"ave!a0 /aštoE (na je dovo$jan kriterij da je činimo0 1ru)a nam se kao "iće da je do"ro0 Norma je neki instrument i$i kriterij koji nam poma)e neki čin pravi$no i!vesti -kao ravna$o)0 (na je u eti%i kriterij kojim se naša dje$ovanja usporeIuju da "i ono u se"i "i$o do"ro0 MI5L7EN7A
12

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

1) -ora ni ekstrinse$izam *iš$jenja koja normu mora$ne vrijednosti promatraju u nečemu i!vanjskom0 < prvom redu !akon# od vanjskog !akonodav%a0 7( 6kvinski" /akon je ra!umsko odreIenje na opće do"ro i!dano od onog koji vodi "rigu o !ajedni%i i prog$ašena0 a) -ora ni pozitivizam /akon je norma mora$ni. vrijednosti0 (n daje opravdanje i ra!$og mora$nom dje$ovanju0 I) #o:isti -Ba$ipo) C!vode sve prirodne !akone i! vanjski. !akona0 @uprotstav$ja [ύ'6ς i ν&ῦς0 1rirodni !akoni imaju uteme$jenje u vanjskim0 9o"ro nije prirodna kategorija# nego ono što ka)e !akonodava%0 II) #o$io oška ško a -F0 9ur.eim) @av mora$ je odreIen društvom i ono nas čini takvima kavi smo0 -@eksua$na orijenta%ija je nije prirodna kategorija# nego je društveno dana0) III) 2o''es Homo homini lupus est. Rjudska priroda jest ne!re$a# jadna i destruktivna0 *ora$ u takvom smis$u ne vrijedi# vrijedi !akon0 /akon poma)e destruktivnoj# manjkavoj $judskoj prirodi da doIe do savršenstva0 C !akoni se usavršavaju0 ;a!vojem je i sve više !akona0 1rije !akona nije "i$o ra!$ikovanja do"ra i !$a0 ') -ora ni spiritua izam Horma mora$nog dje$ovanja je u apso$utnom "iću -"ogu) kao !akonodav%u0 8jera nije na ru"u ku$ture -g$a!"a# je!ik# ar.itektura# s$ikarstvo)0 Mrkva se pro)ima s narodom0 < mus$imanskim !em$jama !akon Burana vrijedi !a sva područja )ivota0 Jakva društva su tota$itarna0 7ota itarizam je ov$adavanje svi. pora $judskog )ivota do u privatnost0 (dvojenost je ra!uma i normi0 G. MORALNI NATURALI3AM - o,jaš j! j!& av!'it! i o,jas it! !$'ai"o isti+k! i alt#$isti+k! "o#al ! t!o#ij! $ okvi#$ "o#al8 at$#aliz"a& k#iti+ki osv#t a !$'ai". i alt#$ist8 t!o#ij!& av!'it! i o,jas it! koz"o,iolo-isti+k! i vitalisti+k! t!o#ij! $ okvi#$ "o#al o- at$#aliz"a& k#iti+ki osv#t a koz"o,iolo-. i vitalist. t!o#ij!& 2) -ora ni natura izam Jo je način )iv$jenja0 Wivot je u "io$oškoj 7ormi vrijedan i dostojan pa)nje i kao takav tre"a se da$je ra!vijati i usavršavati0 9je$ovanje je do"ro koje radi na usavršavanju "io$oške 7orme "ića -i du.ovno !adovo$jstvo)0 I) %udaimonisti+ke teorije 1romoviraju $judsko !adovo$jstvo# sreću i ispunjenost u svim vidovima $judske oso"nosti -"$a)enstvo)0 a) 2edonizam ?ristik i! Mirene0 @misao $judske eg!isten%ije je tje$esni u)itak0 ;a!um je isk$jučen0 Fpikur @misao je u nutarnjem !adovo$jstvu + .edone0 ( njemu ovisi mora$no dje$ovanje0 *0 @%.$i%k -Bečki krug) ;adost i .umor daju smisao0
13

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

') 1a$iona ni eudaimonizam 6ristote -Hikoma.ova etika) počinje od te$eo$ogije0 Cstiče prirodnu normativnost0 1rirodno nije ono što je "io$oški jer "io$ogija ne mo)e uvjetovati normu ponašanja0 1rirodno !nači da nešto odgovara svom odreIenju# "iti0 Hutarnje !adovo$jstvo je smisao# a$i je odreIeno0 < tom ra!voju čovjek stvara odreIene krepostiG inte$ektua$ne -ra!"oritost# mudrost# !nanje) i etičke -pravednost# umjerenost# dare)$jivost# .ra"rost:)0 @vaki čovjek tre"a dje$ovati ra%iona$no i s$o"odno0 8r.una% je kontemp$a%ija -ne monaška)0 $) %s.ato oški eudaimonizam Ftika ve!ana !a re$igiju u kojoj pojedina% %i$j dje$ovanja vidi u vječnom )ivotu0 =initi do"ro da do"ijem p$us na ne"u0 d) Ne!ativni eudaimonizam #$.open.auer (dsutnost i i!"jegavanje "o$i svake vrste0 Je)nja# vo$ja je "itan e$ement0 @vaki čovjek imaG egoi!am# !$o"u i sami$ost0 Mi$j je u i!"jegavanju prva dva e$ementa0 /$o"a je negativan odnos prema drugom i drugoj stvarnosti0 e) Znanstveni .edonizam i uti itarizam B( Cert.am 8iše je stupnjeva u)itakaG po "$iskosti# trajanju# inten!itetu# sigurnosti# otvorenosti !a druge u)itke# čistoći: 1romatra i. u a$truističkom smis$u# ako je moje u)ivanje povod u)ivanju drugog0 C! tog se kasnije ra!vijaju uti$itaristi0 Hjima je mora$no dje$ovanje do"ro ako i!a!iva najveću moguću sreću !a najveći mogući "roj č$anova nekog društva0 1redstavnik toga je B( #( -i < Y\,im godinama ovog st0 o!načen je pojmom kon!ekven%iona$i!ma0
]0 siječnja \\^0

II) 6 truisti+ke teorije , @vako $judsko dje$ovanje ima utje%aj na druge0 Jako npr0 grije. ima $ančanu reak%iju -istočni grije.)0 , =ovjek nu)no pripada nekoj !ajedni%i0 a$ter = drugi0 =im je čovjek upućen na drugoga# do"ro je ono što koristi drugom0 /a mene je tada do"ro kada svoje egoističke potre"e svedem na minimum0 A0 Outs%.on + 'enevo en$ija @do'ro.otnost) < svakom je ugraIen a7ekt "enevo$en%ije0 =ini koji su voIeni do"ro.otnošću prema drugom čine do"ro0 ?0 @%.midt + teorija simpatije i nevid jive ruke 1otre"na je simpatija prema drugom# a$i i se"i samom0 Hevid$jiva ruka uprav$ja tr)ištem# potre"an je minimum !akona0 >0 @0 *i$$ + društveni eudaimonizam @%.midtov a$trui!am pove!uje s uti$itari!mom0 1a!iti na drugoga jer mi on tre"a0 *ora$ ima smisao tek u ovom društvenom aspektu0 6( ,omte Hakon 7ran%uske revo$u%ije koja je nag$asi$a individua$i!am# Momte kao po!itivist -materija$ist) nag$ašava va)nost !ajedni%e0 1ostoje tri perioda $judske povijestiG mistično -re$)# meta7i!ičko -7i$)# društveno0 9ruštvo nije skup individua# nego nešto jedinstveno0 Rju"av prema domovini -patrioti!am) je teme$jna krepost0 /adatak svake etičke teorije jest ra!vijanje sk$onosti koje rade na jedinstvu društva0
14

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

)( -ar> Hastav$ja Momteovu teoriju0 =ovjek je otuIen i ne mo)e postojati etika koja "i "i$a i!van čovjeka u smis$u etički. normi0 ?ko je etika skup i!vanjski. normi# onda je ona otuIenjeG meta7i!ičko -pokoravanje "ogu)# 7i!ičko -pokoravanje po$0 strankama) i ekonomsko -pokoravanje kapita$u)0 Hosivi e$ementi komuni!maG protiv re$igije# po$itičko jedinstvo i p$ansko gospodarstvo0 =ovjek se vraća se"i tek u i!gradnji društvene !ajedni%e0 Hema ni istine# $jepote# do"rote i!van društvene !ajedni%e0 Jek kada je društvo prioritet# dje$ovanje ima smis$a0 K#iti+ki osv#t a !$'ai"o isti+k! i alt#$isti+k! t!o#ij! 2edonizam @av o"$ik .edonističkog tje$esnog !adovo$jstva više degradira $judsku oso"nost nego u!di)e0 C!vrće red vrijednosti postav$jajući !a %i$j ono što je samo pos$jedi%a mora$nog dje$ovanja0 <)ivanje je moguće samo onda kada ne negira $judski ra%iona$ni e$ement# uko$iko nije poremećen odnos viši. i ni)i. %i$jeva -vo$je i ra!uma)0 He mo)e "iti do"ro ono što ne mo)e dati vrijednosnu aksio$ošku vrijednosnu gustoću "itka# ne mo)e potpuno !adovo$jiti -tu"org na p$a)i)0 @am pojam sreće ne mo)e se svesti na osjeti$ni u)itak0 %udaimonisti+ke teorije a) )ao sredstvo kojemu je svr.a sreća -Oonoris = časno) Mi$j nije do"ro# nego sreća0 @reća je i!dignuta i! .edonističkog e$ementa# no ona ipak ostaje manjkava0 *ora$no do"ro postaje sredstvo# a ne %i$j prema kojem usmjeravam svoje dje$ovanje0 ') )ao parti$ipa$ija sreće /a vrijeme moga dje$ovanja tra)i se sreća# a to nije dostatno da neko dje$ovanje "ude do"ro0 L( ukusima se ne rasprav$ja0L + 1ostoji osjeti$ni e$ement $judske oso"nosti kojim čovjek reagira spontano i to nas ne mo)e ve!ivati u nekom o"jektivnom smis$u0 Ho to mo)e ra!um0 Jako se i eudaimonia pri"$i)ava .edoni!mu0 Bitno je da čuvstvo kao osjet nema nikakve norme niti vrednote u strogom smis$u0 (no i!miče ra%iona$no e$ementu0 6 truisti+ke i so$io oške teorije ?$trui!am je u se"i po!itivan i donosi osvje)enje0 @ve re$igije imaju a$truističku konota%iju0 Ho i ovo nače$o mo)e "iti per7idno -Lajde da i to o"avimL)0 ?$trui!am ne mo)e "iti sveden na re$igijsko ponašanje# mora$# mora "iti nešto više0 Haši čini imaju pos$jedi%e na druge# mi stvaramo o!račje do"rog i$i $ošeg# i to po našim činima0 Ho naš čin mora "iti neovisan o tom a$truističkom e$ementu0 *ora$na norma se mora i!dići# ne mo)e se svesti na uvjerenje da nešto radim !a druge# pa čak ni $ju"av ne mo)e "iti mora$na norma# jer norma !a do"ro ne mo)e "iti par%ija$na0 9ruštvo ne mo)e "iti kriterij do"ra# $ijepoga# istine# jer ono radi ve$ike pogreške0 Jek kada nema kriterija# os$anja se na g$as društva0 III; Koz"o,iolo-isti+k! t!o#ij! (d Boga do$a!i i )ivot i potre"a !a redom# nasuprot kaosu0 <!rok im je kod stoika0 1rema njima %je$okupnom stvarnošću v$ada "o)anski um# sve što )ivi ima karakteristiku "iosa0 -Wivot je sposo"nost imanentnog dje$ovanja0) (vdje je smisao usk$aditi svoje dje$ovanje s %je$okupnim ko!mosom0 Rijevo orijentirani -čak i sotonisti) smatraju da se stvarnost tre"a častiti -!ato svemir "udi udiv$jenje)0

15

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

Wivot je apso$utna vrijednost i tre"amo te)iti radi nje same0 Haše dje$ovanje tre"a ra!viti da upotpunjuje i o"ogaćuje )ivot u svim njegovim aspektima0 -Bršćanstvo se s time ne s$a)e0 Wivot nije apso$utna# nego teme$jna vrijednost0 Wivot se čak i )rtvuje radi idea$a0 ) 9o"ar čin je onaj koji pospješuje ra!voj )ivota u "i$o kojem segmentu0 2( #pen$er 1ove!uje evo$u%ionističku -9ar_in) s a$truističkom teorijom >0 @0 *i$$a0 1rirodna se$ek%ija je ostvarenje jačeg -egoi!am)0 < napetosti i!meIu egoi!ma i a$trui!ma )ivi i pojedina% i čitavo društvo0 1rema *i$$u po"jeIuje ono društvo koje je u osnovi a$truističko# jer oni jači stradaju u samodestruk%iji# nutarnjem ra!aranju# jer v$astiti nagon# osjećaj# )e$ja nikada ne mo)e "iti !asićena0 Jeorija "i i "i$a do"ra# no radika$i!irana je i promatra %je$okupnu stvarnost0 @vo mora$no dje$ovanje "i tre"a$o ići !a time da po"o$jšava )ivot0 @pen%er ra!dvaja apso$utnu i re$ativnu etiku0 , ;e$ativna etika je u napetosti i!meIu egoi!ma i a$trui!ma0 , ?pso$utna etika je negiranje e$ementa egoi!ma0 *i tre"amo te)iti od re$ativne etike ka ovoj apso$utnoj0 7( de ,.ardin Bršćanski mis$i$a%0 1okušava spojiti evo$u%iju s "i"$ijskim prika!om0 9ar_in tvrdi da se evo$u%ija odvija$a s$učajnim oda"irom# s$učajno# "e! %i$ja0 M.ardin smatra da ?dam i Fva nisu postoja$i dos$ovno kao što je prika!ano0 Jo je samo prika! grije.a0 Fvo$u%ija je postoja$a# no voIena je Bogom# a ne nače$om s$učajnosti0 He mo)e se kršćanima pred"a%ivati IV; Vitalisti+k! t!o#ij! B( -( GuDau Hajdu"$ji $judski nagon je !a )ivotom# !a samoodr)anjem0 < svakoj jedinki na$a!i se nagomi$ana )ivotna snaga# energija koju čovjek na ra!$ičite načine mani7estira0 < početku čovjek tu snagu koristi egoistički0 ?$truistički stav je kada se ta snaga koristi !a drugoga i tome se tre"amo pri"$i)avati0 /( Nietzs$.e Hajistaknutiji predstavnik vita$ističke teorije0 @av je svijet je u neprestanom dinami!mu# ra!voju# energiji0 < tom dinami!mu nema nikakve $ogike0 @kok je kada )ivotna snaga prijeIe u moć0 9o"ro je ono što je nadmoćno0 @ve što u vrsti predstav$ja s$a"ost# degrada%iju# ne mo)e "iti do"ro -eutana!ija)0 Bršćanski mora$ na!iva Lmora$ sami$ostiL i smatra ga degradirajućim jer niječe e$ement moći# )ivotnog dinami!ma# koči ga0 (n je štetan !a društvo# L!$očin !a društvoL# jer guši strasti na kojima počiva $judski )ivot0 Jakvim stavom do$a!i do LT"ermens%.aL0 2( Cer!son Aran%uski 7i$o!o70 C!vori konstitutivne snage mora$a su prisi$a i te)nja0 1risi$a je i!vanjski e$ement kojim činimo do"ro neovisno o našoj vo$ji0 1risi$ni mora$ na!iva L!atvoreni mora$L# to je dje$ovanje i! stra.a0 Ho postoji mora$ i! te)nje# t!v0 Lotvoreni mora$L# s$o"odni# )udnja !a do"rim0 Aas%iniran je sve%ima i misti%ima i u njima vidi vr.una%0 (ni pokušavaju )ivjeti otvoreni mora$# mora$ te)nje# to je Ls$o"oda odL svi. nave!anosti0 Baš takav )ivot do$a!i do punine ra!voja0

16

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

@vo društvo je na$ik na mravinjak i ono sve više čovjeka sputava0 @ve%i u suprotnosti L"je)ećiL i! te stvarnosti se"e os$o"aIaju# oni se .umani!iraju -proniču )ivot)0 Jo je .umanimora$ !"og odnosa prema se"i0 8r.ovna vrijednost je Rju"av# Bog# kao punina )ivota# a ne )ivot kao takav0 @ve osta$e etike se kose s egoi!mom# a ovdje je u konačni%i Bog i se"edarje0 K#iti+ki osv#t 1otvrIujemo ovim teorijama va)nost promatranja )ivota u sveukupnosti stvarnosti0 Wivot je po!itivna kategorija i du)nost čovjeka je njegovati )ivot u svim njegovim kategorijama0 1ri.vaćamo da čovjek jest )ivot0 (stao je neriješen skok u natprirodnu stvarnost + du.ovno,inte$ektua$nu0 (vdje je to norma$na stvarnost i predstav$ja se samo kao evo$utivni pro%es0 Ftika tu du.ovnu karakteristiku promatra kao skok i! nature u ku$turu0 Bu$tura nije nasta$o s$ijedom prirodni. pro%esa# već !a.vatom Rogosa u materiji0 Hjima ra!$ika i!meIu čovjeka i osta$i. vrsta nije vertika$na# nego .ori!onta$na0 Jako i mora$ postaje puki evo$u%ijski !a.vat0 Fvo$u%ija ima i svoje si$a!ne e$emente# a um ne0 Cmanen%ija nadomješta trans%enden%iju0 *o)dani pro%esi neurona poka!uju tijek $judske mis$i i s$o"oda je "io$oški produkt0 Nu"i se o"$iga%ija# nu)nost0 Jako etika više nije normativna# nego samo deskriptivna !nanost0 Slo,o'a O: 1ri"$i)avamo se stavu da je s$o"oda u čovjeku# ne i!van njega0 G( 1i$er @uvremenim društvom v$adaG pravi$nost# produktivnost# kontro$a# mjer$jivost0 ?ko pojedina% nešto od ovoga ne ispunja# odstranjuje se od društva0 Jo je tota$itarno društvo i ne postoji s$o"oda od0 ,ini$i /astupaju os$o"oIenje od društveni. !akona i normi0 1re!iru sve što većina tra)i# a time gu"e v$astitu s$o"odu0 #toi$i /enon# Ori!ip# *arko ?ure$ije /astupaju neovisnost# samosv$adavanje čovjeka od svi. mogući. utje%aja0 Mi$j je ravnodušnost spram etike0 -( #tirmer Cstiče čovjeka sam%a0 Jo je sim"o$ suvremenog čovjeka0 =ovjek je postao previše ve!an !a društvo# re$igiju: postao je s$ijed pro%esa i u$oga koje nosi0 (va je 7i$o!o7ija reak%ija na Oege$ovu i svi. oni. koji su nag$ašava$i !ajedni%u0 (n od"ija mora$ne pojmove jer to smatra kao rasko$ $judske oso"e# da čovjek u ispunjavanju društveni. normi nije svoj0 =ovjek je gospodar čitavog mora$a0 B( 0( #art Fg!isten%ija$ist 9ije$i stvarnost na o"jektivno,ko!mičku i svjesno "iće,čovjeka0 @vi osta$i su tra)i$i mora$ i!van čovjeka -re$igija:)0 =ovjek je i!vor mora$nosti# on je radika$na s$o"oda0 (vdje se ne pa!i na ugro)avanje s$o"ode drugoga te se opet ograničava i ruši se svaki mora$itet0 K#iti+ki osv#t 1odje$aG 1) @$o"oda .tijenja -čini što )e$iš) i s$o"oda kao 7i!ička nemogućnost -!atvor) ) @$o"oda vo$je# od$uke S) @$o"oda ka gospodstvo uma -sve%i)
17

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

@$o"oda potpada pod o"jektivni red i ona nije kriterij mora$ne vrijednosti# jer s$o"oda mora proi!aći i! ra!uma0 @$o"odan čin ne mo)e "iti ra!"ijanje vrata# jer ne proi!$a!i i! uma0 @$o"oda nu)no mora imati svoje uteme$jenje u umu i podvrgnuta o"jektivnom redu aksio$oške vrijednosti0 @$o"oda pre$a!i u re$ativi!am0 @u"jekt ne smije "iti promatran kao predmet koji prona$a!i vrijednosti pa da "i i. ispunjavao0 Ja vrijednost ovisi o su"jektu# no ona se ne mo)e svesti samo na su"jekt i njegovu ra%iona$nu prirodu0 H. NORMA MORALNE VRI7E:NOSTI - Ka tova (o#"al a !tika - $vo' i op0! ito o $"$& ,it Ka tov! (o#"al ! !tik!& a$to o"ija "o#ala p#!"a Ka t$& k#iti+ki osv#t& Ka tova zasl$-a& postka tovsk! !ti+k! t!o#ij!& Fo#"al a !tika I""a $!la Ka ta 1rosvjetite$jstvo0 Jeme$ji se nasuprot empiri!mu no ne upušta se u re$igio!ni kurs0 He mo)e se u empiričkoj stvarnosti pronaći kriterij mora$nog dje$ovanja0 4judski um" 1) 7eoretski =ista spo!naja# nepromjenjiva# matematičke postavke# $ogika: <viIamo kakva je stvarnost u se"i0 2) 0rakti+ni Bavi se $judskim dje$ovanjem i promatra ga pod mora$nim vidom do"ra i !$a0 <k$jučuje svijest i stvarnost $judske od$uke0 a) 0rakti+ni um <m koji uviIa da je naše dje$ovanje usmjereno prema nekom %i$ju0 ') =isti prakti+ni um <m koji osim svr.ovitosti uviIa i mora$nu !akonitost# opću 7ormu0 Kat!-o#i+ki i"p!#ativ 5o'ra vo ja je ona koje ne dje$uje prema !akonu# nego radi !akona -i! $ju"avi)0 Aorma postaje dovo$jan ra!$og mora$nog dje$ovanja# a ono nam je du)nost0 5užnost je nu)nost nekog dje$ovanja i! poštivanja prema !akonu0 Jaj !akon je općenit# nu)an i apso$utan + kategorički imperativ0 Hameće se mojoj vo$ji i ako ga pri.vatim to je do"ra vo$ja0 Bategorički imperativ je kao predod)"a o"jektivnog prin%ipa uko$iko je !a vo$ju nu)an# a !ove se !apovijed0 Bod takvi. visoki. !a.tijeva# nemam s$o"odu "irati0 2ipoteti+ki imperativ ka)e da je dje$ovanje do"ro# a$i !a neku moguću namjeru# nije nu)an0 5je uj po onoj maksimi za koju možeš reći da će postati opća norma zakona( *aksima je oso"no opredje$jenje0 (pći !akon je u nama usaIen0 A$to o"ija "o#ala *ora$no dje$ovanje proi!$a!i i! vo$je i uma koji sami se"e odreIuju0 Ja priroda eg!istira kao svr.a samoj se"i0 @voje dje$ovanje usmjerujem prema umu i da se uvijek dr)im !akona0 =ovjek stvara mora$ni !akon# vo$ja ga i!ra)ava tako da nam ne tre"a ni društvo ni Bog0

1

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

Jako ni oso"a ne mo)e "iti promatrana kao sredstvo# nego kao %i$j0 8rijednost $judske naravi proi!$a!i i! sposo"nosti da se čovjek determinira# usmjeruje0 1o autonomiji te vo$je0 čistoći od vanjski. e$emenata# odreIuje se vrijednost mora$nog dje$ovanja0 /orme kate!ori+ko! imperativa" 1) Aorma univer!a$nosti ) =ovječanstvo kao svr.a vrijedi !a sva područja "ivanja i sve $jude S) Cdeja vo$je svakog $judsko "ića kao univer!a$nog !akonodav%a , radika$an skok0 =ovjek je !akonodava%# a$i u pos$ušnosti prema !akonu0 1ostu$at je postavka koja je potre"na da "i se njome doka!ao drugi postu$at -nije doka!)0 Jo je vjerojatni iska! potre"an !a opravdanje neki. te!a0 0ostu ati u eti$i" 1) # o'oda , !a.tjev nekog imperativa je samo onda smis$en kada postoji s$o"oda0 @$o"oda i kategorički imperativ se meIuso"no uvjetuju i ona ne mo)e "iti doka!ana i! empiričkog iskustva0 2) Cesmrtnost duše , pos$jednju savršenost nije moguće postići u ovome svijetu0 @ve što činimo jest re$ativno# a "esmrtnost duše osigurava krajnju dimen!iju upotpunjenja mora$nog !akona + kategoričkog imperativa0 3) 0ostojanje Co!a , Bog kao najviši um spram čovjeka0 1ostu$ati nam daju i!vjesnu sigurnost da mo)emo vjerovati kategoričkom imperativu i !akonu općenito0 K#iti+ki osv#t a Ka tov$ !tik$ 0ozitivno 8e$ičina opisa do"re vo$je# !akona i norme# du)nosti koja je svakodnevno prisutna u )ivotu# na teme$ju koje čovjek u društvu 7unk%ionira0 1ostav$ja ra!$iku i!meIu časnog# mora$nog i korisnog do"ra0 Ne!ativno 1renag$ašena je autonomija vo$je i isk$jučuje se ono trans%endenta$no0 Heki ju tako na!ivaju agnosti%i!am# Boga se ne mo)e doka!ati# nego pretpostaviti -Y\GY\)0 ;igori!am u smis$u poštivanja i dje$ovanja prema !akonu0 Bo$iko god da se pretpostav$ja s$o"oda# pojedina% ipak postaje nes$o"odan i ovisan o !akonu0 9o"ro je ono što se s$a)e s općom 7ormom !akona# a ona je i!ra)ena u kategoričkom imperativu univer!a$nosti0 @mije $i se mora$na vrijednost i!vesti i! opće norme !akonaE 9a činim što osjetim da je du)nost# ne do"roE Bantova etika je nedostatna !a $judsku oso"nost0 9u)nost ne mo)e činiti mora$nu normu0 8rijednost univer!a$nog !akona mora "iti teme$jena na nekoj drugoj vrijednosti i nečemu podreIena# a ne i!nad toga0 9o"ra vo$ja je do"ra kada se podvrgava !akonu# a ne kada je ra%iona$no,umska aktivnost nekog čovjeka0 *ora$no do"ro koje se provodi i! "i$o koje po"ude osim du)nosti -$ju"avi) "it će pogrešno mora$no dje$ovanje0 1ostka tovsk! !ti+k! t!o#ij! %tika situa$ije
1*

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

<niver!a$na 7orma !akona "iva prekruta i sama primjena donosi više !$a nego do"ra# pa moramo ra!miš$jati u svakoj situa%iji# a sama situa%ija dirigira mora$nom vrijednošću0 /akon se ne mo)e nikada u potpunosti primijeniti nego u nekoj 7ormi0 @itua%ija dirigira moje ponašanje0 Hekada se mo)e u"iti0 %tika %mmanue a 4evinasa E %tika za dru!o! Bant daje prioritet !akonu i ne tre"a drugog čovjeka0 Cspravan osjećaj prema odreIenoj situa%iji !nak je do"ro i!graIene oso"nosti -smije.# p$ač# čuIenje# pre!ir:)0 %tika diskursa >0 Oa"ermans ;asprava , uk$jučuje sve e$emente dija$ogaG argumente# kritiku# osporavanje# potvrIivanje: 1otre"no je dvoje0 Jo nedostaje kod Banta0 Govorno jezi+na ana iza mora a OeideggerG >e!ik je kuća "itka0 1I. NORMA MORALNE VRI7E:NOSTI - No#"a "o#al ! v#ij!' osti ko' To"ista J 'a li j! #az$" i $ koj!" s"isl$ o#"a "o#al! v#ij!' osti - izvo.! j! "o#al ! v#ij!' osti iz p#akti+ o- #az$"a i j! o "isao o o+itova j!& o,jas it! iz#az *#atio #!)ta* $ ko t!kst$ o#"! "o#al ! v#ij!' osti& No#"a "o#al ! v#ij!' osti ko' To"ista @ko$astika ra!$ikuje ratio od uma0 1atio je e$ement ra!$učivanja# uočavanja ra!$ičitosti da s$ično nije isto0 -Jeoretski um !aokru)uje u %je$inu0) ?m je e$ement pove!ivanja u!roka# pos$jedi%e i svr.e0 <m o!načava skok koji je sposo"an jedino čovjek0 <mski e$ement je nosivi i u mora$nom području0 (n u se"i uk$jučuje !akonitost# univer!a$nost i apso$utnost0 (n o!načava $judsku narav0 1#akti+ i $" kao o#"a "o#ala 1atio re$ta + ispravni um koji je 7ormiran prin%ipima naravnog !akona koji je s$ika apso$utnog !akona# a usavršen krepošću ra!"oritosti0 He pripisuje si svatko kakav )e$i mora$# a$i on ovisi o praktičnom umu -npr0 slagati djetetu da je majka umrla bi prema Kantu bilo loše )0 1romatra se do"ro situa%ije u %je$ini# a to uočava um ako je usavršen krepošću ra!"oritosti0 Bod te spo!naje praktičnog uma čovjek do$a!i u .a"itua$nu -sveprisutnu# svakodnevnu) nakanu0 < sudovima mora$a je sadr)ano nešto apso$utno# sveprisutno# svevrijedno0 < tome ra!$ikujemo teoretski i praktični um0 Cstina je ovdje s$aganje ideje s o"jektom0 Budući da um otkriva mora$nu vrijednost# prisutan je e$ement spo!naje istine0 >edini um otkriva istinu0 ;a!um se mo)e promatrati kao narav i$i dio $judske naravi0 Harav ima dva !načenja0 Rjudsku narav "itno ve)emo s ra!umom0 Harav je i ono što odgovara svojoj "iti0 1ri"$i)avanje naravi svojoj "iti os$ikava onto$ošku strukturu "ića0 Jako se stvara .ijerar.ija tog ostvarenja svoje "iti0 ;a!um je odnos prema apso$utnom0 Bako je sav svijet nesavršen# uvijek je usmjeren ka savršenstvu# Bogu0 Jako je i s mora$om0 Horma mora$ne vrijednosti uvijek se tako i!v$ači i! praktičnog uma prema svojoj naravi0 9o)iv$jaj# svijest# uvjerenje o mora$nom do"ru proistječe i! svijesti )e$je# .tijenja -ne osjećaj) i!vršiti do"ro0 Ho ono do$a!i tek kao pos$jedi%a onom spo!najnom e$ementu0 <vjet da se )e$i jest da je spo!nato0 Hespo!nat$jivo se ne mo)e )e$jeti0 Cdea$ praktičnog ra!uma je ostvarenje svi. vidova i rea$i!a%ija pojma do"ra0 *aterija u mora$nom dje$ovanju je spo!najni e$ement da tre"am nekome pomoći# a 7orma je u i!vršenju toga -ona omogućuje ostvarenje# kao kod stvari)0 Be! 7orme stvari nemaju opstojnosti0
20

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

Bada činimo nešto naravno po praktičnom umu to je mjeri$o mora$ne vrijednosti0 11. O97EKTIVNI MORALNI RE: - 3ako - '!(i i)ija8 #az'io,a& o op0! itosti i. !p#o"j! jivosti "o#al i/ p#avila $ svj!tl$ a#av o- zako a& spoz aja a#av o- zako a $ svj!tl$ op0! iti/ p#i )ipa& $ +!"$ s! sastoji p#o"j! jivost *zako a*& Zakon je mjeri o i i pravi o naši. +ina koji nas poti+e i i odvraća od neko! dje ovanja( (va je de7ini%ija ve!ana u! odreIenu normu0 (n usmjeruje0 1otre"an je !"og nesavršenosti $judskog "ića koji ima svoj pos$jedični karakter s o"!irom na trajnu svr.u0 Rat0 e> , $igare = nekakvo ve!ivanje , $egere = čitati /akon ne mo)e "iti ideja jednog v$adara# mora "iti potvrIen# napisan0 Ju je ra!$ika i!meIu !akona i o"ičaja0 ("ičaj nema kriterija0 Zakon je razumsko odre*enje za opće do'ro izdano od ono! koji vodi 'ri!u o zajedni$i( (dred"a , ne savjet# preporuka# nego !apovijed0 ;a!umska , ne jednog v$adara# odiše e$ementima ra!umnosti na opće do"ro !ajedni%e0 >avno prog$ašena , $judi su s njom upo!nati0 ?+inak zakona je da !apovijeda# !a"ranjuje# ka)njava i dopušta0 Raz'io,a # o'zirom na trajanje" a) 8ječni -Bo)ji# naravni !akon) ") 8remeniti # o'zirom na zakonodav$a" a) Bo)ji ") Rjudski Odnos univerza ni. i prividno promjenjivi. na+e a Haravni !akon -univer!a$ne etičke norme) je onaj u kojem $judska priroda parti%ipira na Bo)jem !akonu# a pojav$juje se kao svjet$o ra!uma po kojem mo)emo ra!$ikovati do"ro i !$o0 Hepromjenjiv je kao i $judska narav0 8remeniti !akon mora "iti uteme$jen na ovom0 <niver!a$nost mora$nog !akona uteme$juje se u njegovoj nepromjenjivosti0 Cako se sve mijenja# uvijek je osuIivana prostitu%ija# $a)# kraIa# u"ojstvo: Jaj naravni !akon pri.vaćaju svi0 @o%io$ogisti + /ajedni%a tvori !akone# a oni sami ne postoje0 Fg!isten%ija$isti + /akon ovisi o ra!voju $judske oso"nosti0 Haravni mora$ni !akon vrijedi univer!a$no i nepromjenjivo ne samo s o"!irom na prvi prin%ip# nego i s o"!irom na neposredna odreIenja uteme$jena na $judskoj naravi0 Ho# njegova primjena neće uvijek "iti mora$no jednaka0 (n kao takav ostaje# no primjerna ovisi o društvenim oko$nostima0 C čovjek prije 1\\\ godina je imao jednaku sposo"nost re!oniranja i ra!miš$janja0 Nosivi e ement naravno! zakona" a) Odnos prema se'i Harav se"e postav$ja kao mora$ni su"jekt# pa je čovjek svjestan kada dje$uje mora$no -do"ro i$i $oše)0 JakoIer je svjestan drugi. kao mora$ni. "ića0 ') Odnos prema dru!om >er se"e do)iv$javam kao mora$nog su"jekta i kod drugi. sam !a.tijevan da dje$uju mora$no0
21

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

$) Odnos prema apso utnom( 12. SU97EKTIVNI MORALNI RE: - Izvo#i oso, ! "o#al osti& "išlj! ja& o +!"$ ovisi "o#al a kvali(ika)ija +i a - zaklj$+ o #az"at#a j! o sv#/i i o,j!kt$& o "o#al o" zl$& SAV7EST K '!(i i#a j!& "išlj! ja 4D!i'!--!#...;& t!o#ij! o asta k$ savj!sti 4so). t!o#ija;& što j! to sL '!#!sis a što sv !i'!sis& t#ost#$ko -l!'a j! a savj!st $ ko k#!t o" 'j!lova j$ 4p#ij! +i a..;& po'j!la savj!sti s o,zi#o" a poklapa j! s o,j!kto"& S$,j!ktiv i "o#al i #!' J i 'ivi'$al a !tika 1; O,j!kt Rjudski čin# ono što je učinjeno0 *aterija$nost0 #vr.a o'jekta @:inis operis) + svr.a samog dje$ovanja# materije -!ase"no ima odreIenu svr.u)0 2; Sv#/a s$,j!kta @:inis operantis) + svr.a su"jekta koju on ima u tom dje$ovanju0 <tječe na mora$nost čina0 Hosivi e$ement da "ismo neki čin okarakteri!ira$i kao mora$ni0 9a "i dje$ovanje "i$o mora$no moraju se pok$apati ove dvije svr.e0 =; Okol osti JkoE DtoE NdjeE @ kojim sredstvimaE BadE Ha koji načinE <nutarnje -menta$ne retarda%ije) i vanjske0 <manjuju i povećavaju mora$ne čine# no o njima čin ne ovisi kao do"ar i$i $oš0 #toi$iG @av čin ovisi o svrsi0 Jako i u"ojstvo mo)e "iti opravdano -ne do"ro)0 *učenja# nanošenje "o$i# samosakaćenje kao svr.a -makar i !a spas više )ivota nije nikada opravdano)0 6'e ardG Cspravnost vo$je dje$uje na mora$nost čina0 9o"ra namjera je "itna0 (va su miš$jenja nepri.vat$jiva0 #ko asti$iG 9o"rota čina ovisi o o"jektu# svrsi i oko$nosti0 (ni mu daju vrsnu kva$itetu0 Hada$je "itan je nji.ov odnos0 ?ko se pok$apaju# čin je savršen# a ako nemaju ništa !ajedničkog# suprotno0 @vr.a se dovodi u usku ve!u s $judskom savješću0 Savj!st @avjest je teme$jni uvid u mora$no do"ro i$i !$o i svijest uvida !a mora$no do"ro i$i !$o0 1rosuIujemo jesu $i čini do"ri i$i !$i# a$i i preu!imamo odgovornost jer smo su"jekt dje$ovanja0 *ora$no dje$ovanje imao smisao kada postajemo odgovorni !a to0 II( vatikanski sa'or& G#G @avjest je g$as Bo)ji u nama0 2eide!!erG /ov "rige0 /anke G (rgan smis$a0 N$as apriori0 @avjest nije nekakav instrument0 Rjudi "e! savjesti -nemaju poštovanja osjećaja# div$jenja) su psi.o i so%iopati0 :okaziva j! savj!sti @avjest se mani7estira -kao i ra%iona$na dimen!ija)0 #avjest je odgojna dimen!ija čovjekove oso"nosti0 Cio oška + @avjest je p$od evo$u%ije kao i sam čovjek0 0si.oana iti+ka + @avjest nastaje radi skrivanja $i"ida -svijesti grešnosti)0 Heovisno o odgoju -so%io$oškoj dimen!iji) uviIamo !$o# $a)0
22

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

#ko astika @avjest je sinterezis -teme$jni uvid u mora$no do"ro i$i !$o) i sinejdezis -primjena općeniti. nače$a na konkretne s$učajeve)0 % ementi savjesti" 1) 0rije +ina -propitivanja# nesigurnosti) 2) Za vrijeme +ina 3) 0os ije +ina -vr.una%) # o'zirom na pristanak" 1) #i!urna -um sigurno i "e! stra.a tvrdi da neće pogriješiti) 2) 5voumna -um isto tvrdi# a$i sa stra.om i nesigurnošću) # o'zirom na pok apanje s o'jektom" 1) Ispravna -sud se pok$apa s o"jektivnom stvarnošću) 2) 0o!rešna -nema pok$apanja) a) Nesv adiva -ne mo)e se ispraviti) ') #v adiva -moguće je uk$oniti !a"$udu) $) 4aksna -"e! ra!$oga umanjuje grešnost čina) d) #krupu ozna -"e! ra!$oga povećava krivnju) e) 0er: esna -neod$učna) @avjest je !adnja norma mora$nog dje$ovanja i čovjek je du)an po njoj dje$ovati0 ?ko je pogrešna tre"a $i dje$ovati po njojE ?ko je čin "itan# savjest ne o"ve!uje -mučenja)# a ako su čini sami u se"i per7$eksni tre"a dje$ovati po savjesti0 Jakva se savjest čini po do"roj vjeri0 Bod nesigurne savjest kao i kod pogrešne imamo o"ve!u i!graIivanja savjesti0 1=. ETIKA OSO9NOSTI - p#avila za 'j!lova j! $ s$" ji& p#i"a# i )ilj!vi +ovj!kovosa"oo'#!.! ja& t!"!lj ! '$B osti& 1#avila za 'j!lova j! $ s$" ji 1) 5voj'en zakon ne o'vezuje , nisam siguran da je !akon propisan# a njegovo "i provoIenje mog$o prou!ročiti više štete 2) 7re'a dokazati& a ne pretpostaviti , !a dje$ovanje nije dovo$jno pretpostav$jati 3) ? dvoj'enim situa$ijama tre'a dje ovati onako kako to većina +ini 4) ? sumnji se vjeruje da je +in ispravno u+initi (vo s$u)i !a i!graIivanje v$astite mora$ne svijesti i to je "itan e$ement $judskog samoodreIenja0 =ovjek nikada ne smije "iti sredstvo# nego samo %i$j0 1#i"a# i )ilj!vi +ovj!kova sa"oo'#!.! ja< 1) Osi!uranje života , v$astitog kao vr.ovne vrijednosti# a$i i )ivota drugi. -diviti se )ivotu) 2) Ne 'iti oštećen , "i$o aktivno i$i pasivno , gu"itak do"rog g$asa je danas vr$o čest 3) # o'oda dje ovanja 4) Otvorenost za tu*u pomoć , nije !nak s$a"osti# nego pro7injenosti i i!graIenosti
23

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

T!"!lj ! '$B osti< 1) Otvorenost za istinu , krepost istino$ju"ivosti -ne !akonski# nego spremnost čitave oso"nosti# svakodnevno# "iti kritičan# po!itivno provo%irajući) , opasnost je neznanje0 (no mo)e prou!ročiti ve$ika !$a0 6ristote F ;5o'ar ! upi pojedina$; + radi na mora$noj vrijednosti# a !apostav$ja ra!"oritost0 He mo)e nera!"orita oso"a "iti do"ra0 -nije nera!"oritost i$i aseksua$nost vr$ina sve%a)0 ;a!"oritost i mora$nost su nera!dvojive0 2) 7raženje smis a , opasnost indi:erentizma0 *eta7i!ički nemir je !apostav$jen# nema po!itivnog provo%iranja0 1rovoka%ija se sve$a na %ini!am# destruk%iju0 3) #poznaja samo! se'e , čovjek se ostvaruje kao mora$no "iće i kro! to sve spo!naje u perspektivi !adovo$jstva0 (no nije %i$j# nego pos$jedi%a u! uvjerenje da činim do"ro0 , opasnost od ko ektivno nesvjesno!0 =ovjek se utapa u !ajedni%u0 Jo je p$odno t$o !a tota$itarne o"$ike društva0 4) #amood!oj , i!graIivanje v$astite vo$je da "i čovjek osigurao v$ast nad samim so"om0 1repo!naje se u ku$turo$oško,du.ovnoj perspektivi oso"nosti -"on,ton)0 , "itno je postav$janje .ijerar.ije vrijednosti0 5) Nese'i+nost , se"ičnost je pato$oški o"$ik )e$je !a isk$jučivim posjedovanjem0 , nar%isoidnost je i!vrgnuti o"$ik $ju"avi prema samome se"i0 , samooma$ova)avanje je jednako i!vrgnuto !a mora$nodje$ovanje0 , u svakome od nas postoji potre"a !a pri!navanjem0 K#!posti i v#li ! 1rodukt grčkog društva .omerovskog do"a0 Jo su $judske karakterne oso"ine -ratnik)0 )reposti @6ristote ) 1) %ti+ke , pro)imaju %ije$o $judsko dje$ovanje 2) Inte ektua ne , pro)imaju spo!naju 8r.una% kreposti je ra!"oritost0 Brepost je usavršavanje $judske oso"nosti u odnosu prema drugima te v$astitoj stvarnosti karaktera -osjećaji)0 )reposti NZ , Nr%ima pre!irne #tra.opoštovanje + div$jenje# čuIenje# otvorenost0 0oniznost + otvorenost i svijest v$astiti. mogućnosti0 0rosvjetite jstvo (du!ima kršćansku dimen!iju pojma i stvarnosti kreposti0 (graničava se na sekundarni vid $judske kreposti + !a produktivnost čovjeka -točnost# šted$jivost# vrijednost# upornost)0 Cmaju so%io$oški vid ra!voja !ajedni%e# a$i du.ovne vrijednosti su !apostav$jene0
24

PITANJA ZA ISPITNU GRAĐU IZ ETIKE, akad. god. 2005./2006.

Prof. Stjepan Radić

LITERATURA< 1@. Kako postavlja 9!# 'a Al"o ' p#o,l!" $ $vo'$ svo- #az"at#a ja o li,!#al oj i totalita# oj "o#al osti - 4'a li j! li,!#al o '#$štvo pop$stljivo '#$štvo%;. 5to z a+! za li,!#al $ "o#al ost pl$#al ! v#ij!' osti i !p#ist#a ost& "j!sto poj!'i )a $ li,. i tot. "o#al osti% 1C. U postka tovski" !ti+ki" t!o#ija"a pos!, o "j!sto za$zi"a 7o a sova *!tika o'-ovo# osti*8 DM((!ova *!tika z a osti*8 Da,!#"asova *'isk$#s a !tika*8 T$-! '/atova *!tika 'o,#a*. O,jas it! sv! +!ti#i a a+i kako i/ j! izloBio Doti"i# 9#$-!#> 1E. U $vo'$ svo- +la ka 6! --t!k tai p#o,l!"ski postavlja 'va svj!to azo#a - azijski i !$#opski 4)iti#a p#. p#o(. Saka"ota; - #azjaš j! j!& Ko ($)ij!va (ilozo(ija o' oš! ja i j!-ovo -l!'a j! a a+!la "!'i)i sk! !tik!& $ kakvo" o' os$ stoj! azijska '$/ov ost i ,io"!'i)i ska a+!la& 1F. 3ašto 9a#iši0 $o+ava pot#!,$ pov#atka k#!posti"a $ s$v#!"! o" li,!#al o'!"k#atsko" '#$št$%& z,o- +!-a k#!post t#!,a ,iti t!"!lj '!"ok#a)ij! p#!"a 9a#iši0$%& U +!"$ s! o+it$j$ asp!kti "o#al ! k#iz! p#!"a j!"$% 1G. 1#ikaBit! $ k#atki" )#ta"a Mlaka#ovo #az"at#a j! 7o a sov! "isli i 'j!la> 1H. Iz !sit! $ !koliko )#ta 1opp!#ov$ k#itik$ 4 apa'; a 1lato ov$ politi+k$ (ilozo(ij$ a a+i a koji j! to $+i io a$to#& $ +!"$ s! sastoji a$to#ova o,#a a 1lato a% 7! li8 po Va"a8 sa" 1lato $ +la k$ i'!alizi#a %

25