M. HARALAMBOS: OBRAZOVANJE Besplatno državno školovanje počinje u Britaniji 1870.

Fosterovim Zakonom o obrazovanju, a školovanje je obavezno do desete odine. Fis!erovim Zakonom o školovanju 1"18. škola je obavezna do četrnaeste odine, 1"#7. rani$a se diže na petnaest, a danas je šesnaest odina. Durkheim %kole istodobno prenose op&e norme i vrijednosti koje osi uravaju nužnu !omo enost za opstanak društva i posebne vještine koje osi uravaju nužnu različitost za društvenu suradnju. %kola je model društveno sustava, poštivanjem njeni! pravila pojedin$i razvijaju naviku samokontrole i suzdržavanja. 'roz nastavu, naročito povijest, dijete razvija osje&aj da je društvo nešto zbiljsko, živo i mo&no, nešto što dimnira ludima i čemu i ono du uje najbolji dio sebe. Parsons %kola priprema pojedin$a na prijelaz od partikularistički! normi i pripisano statusa obitelji prema univerzalističkim normama i posti nutom statusu unutar društva. %kole predstavljaju društvo u minijaturi i prenose nje ove osnovne vrijednosti. ( )*+,u riječ je o vrijednosti posti nu&a i vrijednosti jednakosti šansi. -ne su lavni me!anizam podjele ulo a, a počivaju na meritokratskom načelu. Davis i Moore .ako/er vide škole kao sredstvo raspodjele ulo e, ali i! izravnije povezuju sa strati0ika$ijskim sistemom. -snovni prin$ip je ve&e na rade za ve&e sposobnosti. Libera no ! e"i#$e -brazovanje potiče osobni razvoj i samoispunjenje, a besplatnim školovanjem svakom se pruža jednaka mo u&nost. 'ao i ekonomski sistem, obrazovanje počiva na meritokratskom načelu te postoji čvrsta veza izme/u obrazovni! kvali0ika$ija i pro0esionalno statusa. 1kspanzija obrazovanja smanjit &e društvene nejednakosti.

2eproduk$ija radne sna e uključuje dva pro$esa3 reproduk$iju vještina potrebni! za uspješnu radnu sna u te reproduk$iju ideolo ije vladaju&e klase i so$ijaliza$iju radnika u njienim kate orijama. 'on0ormizam i poslušnost donose na rade.Louis A $husser -brazovni sistem oblikovan je društvenom in0rastrukturom te održava postoje&e proizvodna odnose i služi interesima vladaju&e klase. a učenika se zadovoljava vanjskim zadovoljstvima 7o$jene. &in$is -d radne sna e treba prikriti prirodu njene eksploata$ije kroz pri!va&anje otu/enja koje sistem proizvodi.. 9ajvažnija ulo a obrazovno sistema je da osi ura :stavove i ponašanje sukladne za!tjevima parti$ipa$ije u radnoj snazi. -brazovni sistem stvara onaj potrebni višak radne sna e i reprodu$ira nejednakost. ( skladu s tim niže o$jene vezane su uz kreativnost. Znanje je ras$jepkano. Bo% es i H. . za što je potrebna rezervna armija radne sna e. itd. a resivnost i nezavisnost. vjeru. zakonodavstvo. 6ošto kapitalizam ovisi o kontroli odoz o radni$i moraju pri!vatiti !ijerar!ijski sitem mo&i i kontrole i minimalan udio ve&ine 7radnika8 u donošenju odluka..-. pouzdanost. 5otiva$ija radnika postiže se ekstrinsičnim na radama.8. a lavni 0aktori za na radu pojedin$a u zanimanju su klasa. %kole treba ukinuti. statusa i autoriteta ona se 0ra mentira i slabi. dosljednost. a dvije lavne alternative su razmjena vještina 7poučavaju oni koji se svakodnevno služe tim vještinama8 i mreže učenja 7pojedin$i slični! interesa8. opravdavaju&i povlasti$e i pripisuju&i siromaštvo osobnom neuspje!u i nesposobnosti. rasa i spol. 'van ' i(h ) Des(hoo in! so(ie$*+ . 5otiva$ija se postiže i prijetnjom nezaposneš&u. S. . 2eproduk$ija podložnosti radničke klase ostvaruje se kroz niz ideološki! državni! aparata 4 školstvo. %kole su represivne institu$ije u kojima učenik nema otovo nikakve kontrole nad onim što uči i kako uči. a počiva na !ijerar!ijskom načelu kontrole i autoriteta 7iako se per$ipira kao meritokra$ija8. a stvaranjem strati0ika$ije radne sna e na temelju pla&e. a podložnost i dis$iplina 7upornost. masovne medije.zme/u kvo$ijenta inteli en$ije i akademski! kvali0ika$ija otovo nema veze. odobravanje nastavnika i sl. a obrazovanje se s!va&a kao vrijedna roba koju valja konzumirati u sve ve&im količinama. točnost8 se na ra/uju.

<. te vjeruju da imaju manje mo u&nosti za osobno napredovanje. 2 asne i e$ni3ke subku $ure i o. u smislu kvo$ijenta inteli en$ije. -p&e je pri!va&eno stajalište da je inteli en$iija rezulta enetski! 0aktora i okoline. a mno a značenja prenose se impli$itno.'n$e i!en(i/a i obra0ovni us1/eh <ensen de0inira inteli en$iju kao :sposobnost apstraktno razmišljanja=. dok su značenja dru o univerzalistička i mno a se značenja . 1>sen$k tvrdi3 :ono što dje$a dobiju u školi propr$inalno je onome što su u školu donijela. Basil Bernstein razlikuje dva oblika ovorno obras$a. naročito kad se uspore/uju različite društvene skupine. 5no i znanstveni$i. ?oCard ). 5no i dokazi upu&uju da testovi inteli en$ije nisu njena valjna mjera. us1/eh ?erbert ?. -psežna istraživnja su pokazala da kvo$ijent inteli en$ije nije stalan ni konačan. 6onašenjem radnika ne upravlja neka posebna subkultura ve& i! nji!ovo stanje sprečava da izražavaju norme i vrijednosti društva na isti način kao pripadni$i srednje klase. u lavnom psi!olozi. ovisno u situa$iji. Be$ker u članku 6romjene ličnosti u zreloj dobi pokazuje kako se ponašanje pojedin$a može korijenito promijeniti. su se složili da3 je učinak obraza$a ponašanja utemeljeni! u djetinjstvu važan i du otrajanB postoje klasne varija$ije u praksi od oja dje$eB te varija$ije bitno utječu na razine uspje!a u sistemu obrazovanja. Za obrazovni uspje! je najvažnije u kojoj mjeri su roditelji zainteresirani za školovanje svoje dje$e. +ou las provodi lon itudinalno istraživanje čije rezultate i zaključke iznsi u dvije publika$ije 4 +om i škola i )va naša budu&nost. Barr> )u arman tvrdi da razlike u nazorima i stavovima klasa proizlaze iz različite naravi manuelni! i nemanuelni! poslova. odba$uju rizk i ula anja vezana uz to. ona je sposobnost da se otkriju zakonitosti. A. amno e bitne razlike pripusuju se utje$aju okoline u predškolskoj dobi. za što postoji i stvarna osnova. on se može naučiti i razviti te je osjetljiv na promjene u okolini. ?>man u članku @rijednosni sustavi različiti! klasa iznosi sljede&e zaključke3 pripadni$i radničke klase polažu manje vrijednosti na obrazovanje i postizanje više pro0esionalno statusa. o raničeni i razra/eni sistem znakova. 6rvi djeluju u okvirima partikularistički! značenja. s!eme i lo ički prin$ipi u pozadini predmeta i do a/aja te da se otkriveno primjeni na rješavanje problema.

5. normi i vrijednosti. <avlja se ideja o pozitivnoj diskrimina$iji te kompenza$ijskom školovanju. nje ovoj neposrednoj okolini i subkulturi. 'asnije se pokušalo sa sistemom :u ovora po učinku=. ali s jednakim neuspje!om. iskustvene i spoznajne nedostatke i nedostatke u ličnosti. 6oslovi radničke klase za!tijevaju više manuelne ne o verbalne vještine. EaldCell su erira da bi za uspje! dje$u trebalo odvojiti od roditelja 7u dobi od šest mjese$i do tri odine8 i smjestiti u ustanove koje arantiraju obrazovno orijentirani dnevni nadzor. Za <o!nsonova rata protiv siromaštva vo/ena je :-pera$ija prednost=. naročito američki 7+euts$!. Formalno obrazovanje odvija se u okvirima razra/eno sistema znakova te su šanse radničke dje$e za usoje! bitno smanjene. 2u $ura na "e1riviranos$ i kom1en0a(i/sko obra0ovan/e )ubkultura radničke klase prikazuje se kao substandardna verzija matične kulture srednje klase. ?alse> je konstatirao da je pozitivna diskrimina$ija stvar sredstava i da je valja !itno primjeniti. ?arold 2osen a kritizira3 nje ovo poimanje društvene klase je neodre/eno. Bereiter. B. iznosi vrlo malo dokaza o postojanju razra/eno i o raničeno sustava znakova i stvara mit o superiornosti srednje klase. 1n lemann8. 9a ovom temelju razvila se teorija kulturalne depriviranosti3 subkultura skupina s niskim primanjima deprivirana je ili de0i$itarna u nekim važnim točkama te njeni pripadni$i postižu niži obrazovni uspje!B od ovornost je na djetetu. masovan pro ram predškolsko od ojaB rezultati su bili porazni. . pružaju malo raznolikosti i otovo nikakvo sudjelovanje u donošenju odluka te po oduju razvoju o raničeni! sistema znakova koji se reprodu$iraju u kru u obitelji. jednakost šansi može postati stvarnost samo ako se kompenziraju nedosta$i i depriva$ije ti! skupina.i nedosta$i uključuju jezičnu depriva$iju. 5no i psi!olozi spe$ijalisti. koji je bio na čelu pro rama 16* dokazuje da kompenza$ijsko obrazovanje ne može uspjeti bez upu&enosti i podrške doma te da zajedni$u valja naučiti što je od oj. koa se na samom dnu pretvara u kulturu siromaštva. ve& naprosto različiti.koja su kod prvo samorazumljiva prenose ekspli$itno. i norira mo u&u raznolikost unutar klasa. 1ri$ 5idCinter. Ailiam Dabov u članku Do ika nestandardno en lesko jezika pokazuje kako ovorni obras$i $rna$a nisu in0eriorni standardnom en leskom. zdušno podržavaju ovaj stav. depriviranost. 'ritičari ukazuju da ova . 6rema tome. koje valja usmjeriti na predškolsku dob. te širok spektar :substandardni!= stavova.

)tvarne tenden$ije su suprotne. -n dokazuje da se ljudi ponašaju ra$ionalno. 6rvu naziva primarni učinak strati0ika$ije i ona uključuje subkulturalne razlike izme/u društveni! klasa koje proizvodi strati0ika$ijski sistem. 9ell 'edie u članku Znanje iz učioni$e povezuje klasi0ika$iju ievalua$iju učenika s klasi0ika$ijom i evalua$ijom znanja. Be$ker je otkrio da nastavni$i u lavnom klasi0i$iraju i o$jenjuju učenike prema normi :idealno učenika= koja obu!va&a nastavnikove nazore o tome što je idealan rad. *aron @. 9ji!ova pro$jena često više utječe na karijeru učenika ne o o$jene. 'n$erak(ioni0am )vojim istraživanjima u ?arlemu Dabov je utvrdio da je društvena situa$ija najvažnija determinanta verbalno ponašanja i da odrastao čovjek mora uspostaviti što neko dijete može. 6ostoje dva načina da se ukloni ovaj e0ekt. upotrebi žar ona i načinu izražavanja. odje&i. +ru o rješenje je ukidanje društvene strati0ika$ije. +ru a je sekundarni učinak strati0ika$ije.teorija odvra&a pozornost od nedostataka obrazovno sistema i nejednakosti ukorijenjeni! u društvu. . Ei$ourel i <o!n D. a pokazalo se da oni daju prednost učeni$ima iz srednje i više klase čak i kad imaju sličan uspje! s onima iz radničke.ko odlučuje u školovanjuF nastoje utvrditi značenja kojima se služe srednjoškolski savjetni$i u svojoj klasi0ika$iji učenika. 2 asni 1o o4a/ i obra0ovni us1/eh ( publika$iji :%kolovanje. koji je još važniji. dok solidarnost prema obitelji i vršnja$ima ura dječaka iz radničke klase prema dolje. !odu. ponašanje i vanjština. -n izniče iz stvarno položaja osobe u klasnom ustrojstvu te Boudon svoje objašnjenje naziva pozi$ijska teorija. vodi i! pro$jena korisnosti i štetnosti. 6ri de0iniranju problema u vladanju savjetni$i temelje svoju sliku na držanju. ?oCard ). 6ostojanje jedinstveno obavezno pro rama za sve učenike uklonilo bi element izbora za smjer i trajanje školovanja. 'itsuse u studiji . 0rizuri. mo u&nosti i društvena nejednakost= 2a>mond Boudon tvrdi da nejednakost u mo u&nostima obrazovanja nastaje na temelju dvokomponentno pro$esa. Znanje koje nastavni$i de0iniraju prikladno za .ako se na dječaka iz srednje klase vrši daleko jači pritisak da odabere više obrazovno usmjerenje. ključ jednakosti šansi je izvan škole kaže Boudon.

dok je učenikovo iskustvo nevažno. <a$obson dali su potvrdu teoriji o samoispunjavaju&em proročanstvu. . 6oun! ) 0nan/e i mo7 -ni koji su na pozi$iji mo&i pokušat &e de0inirati što se ima s!vatiti kao znanje s $iljem održanja etablirano poretka i u nastojanju da mo& i povlasti$e ostanu unutar . 6ri podjeli o$jena na nastavnike snažno utječu :neu!vatljive nijanse ponašanja i stila pa je način na koji učeni$i prikazuju sebe i svoj rad važniji od samo nastavno sadržaja nji!ovo rada.eorija etiketiranja bavi se ne ativnim značenjima. koja kod :dobri!= učenika prolaze nezapaženo. (spje! obrazovanja u biti ovisi o od oju koji je stečen u najranijim odinama. 1tiketirani učenik može potražiti one koji su slično etiketirani te se može razviti devijantna subkultura. .odre/eni pro ram smatra se vrijednim. pa čak i imputirana stajališta. Pierre Bour"ieu ) ku $urna i "ru#$vena re1ro"uk(i/a Bitna ulo a školsko sistema je kulturna reproduk$ija. a naročito je djelotvorna jer se prikazuje kao neutralno tijelo temeljeno na meritokratskim načelima. 9astavni$i bi morali biti svjesniji učinka etiketiranja te etiketirati čin. a postiže se neuspje!om na ispitima i samoelimina$ijom. i to kulture vladaju&i! klasa. Ei$ourel i'itsusse su utvrdili da učeni$i koji su etiketirani kao problematični često bivaju kažnjeni za postupke. tj. 5anje pravila rezultiralo bi s manje odstupanja te treba zadržati samo ona nužna. u izravnom je odnosu s količinom kulturno kapitala koji učeni$i posjeduju. kroz klasi0ika$iju učenika u skupine i kroz di0eren$ija$iju nedi0eren$irano nastavno pro rama. D. ona je otkrila skolonost da se 0avoriziraju učeni$i iz viši! društveni! klasa. +ruštvena nejednakost reprodu$ira se kroz školki sustav te je le itimna. a učenikova predodžba o sebi u velikoj mjeri je oblikovana nastavnikovom de0ini$ijom. Mi(hae 5. 2iječ je o tome da nastavnikova de0ini$ija učenika djeluje na nje ovu interak$iju s učenikom. Glavna ulo a obrazovno sistema je :društvena 0unk$ija elimina$ije= pripadnika radničke klase iz viši! razina obrazovanja. +ominantna kultura s!va&a se kao kulturni kapital jer se pomo&u školsko sistema može prevesti u bo atstvo i mo&. a ne osobu. ( +evijantnom ponašanju u razredu +avid ?ar reaves i suradni$i predlažu dva načina za redu$iranje devijantnosti i njeno ne ativno učinka na obrazovni uspje!. 2. 2osent!al i D.

E!ristop!er <en$ks i suradni$i su u studiji 9ejednakost3 9ova o$jena utje$aja obitelji i školovanja u *meri$i ustanovili da je odnos izme/u uspje!a u obrazovanju i pri!oda nevjerojatno labav. -ni su izme/u ostalo utvrdili da se u istraživanom razdoblju udio najviše skupine koja ne dobiva imnazijsko obrazovanje smanjio za pola. . ali da se omjer zastupljenosti vrlo malo promijenio. zaključuje da status po zanimanju sve više ovisi o uspje!u u obrazovanju. ?alse> na temelju dokaza iz -I0ordske studije o pokretljivosti uspore/uje skupine ispitanika koje su se školovale prije i poslije Zakona iz 1"##. -na na lašava da te promjene mo u biti djelotvorne samo uz promjene društva u $jelini.isti! društveni! skupina. <ane . <. (tvrdio je da se broj 0akultetski obrazovani! ispitanika iz svi! klasa pove&ao. ali i da uspje! u obrazovanju sve više ovisi o statusu očeva zanimanja. Houn je kulturni relativist pa tvrdi da nema objektivno načina o$jene znanja.orre> predlaže kulturalno di0eren$irani pro ram koji se temelji na nizu pro rama temeljeni! na subkulturama različiti! klasa. dok se udio najniže smanjio samo za desetinu. B. na temelju male izmjene neki! korela$ija u -I0ordskoj studiji. prije sve a uklanjanje sti me nisko statusa povezane s obras$em $rnačko ovora. A. Ne/e"nakos$ obra0ovnih #ansi ?. Denis La%$in i Jane 8orre* DaCton predlaže kulturalno zajednički pro ram obrazovanja3 da bi se osi urala jednakost šansi pro ram mora sadržavati i aspekte znanja i elemente stila koji su zajednički svim društvenim klasama. +ou las na kraju svoje lon itudinalne studije u školama prvo i dru o stupnja zaključuje da su :učeni$i iz srednje klase zadržali otovo netaknutom svoju !istorijsku prednost nad manuelnom radničkom klasom=. Obra0ovan/e+ 0animan/e i 1riho" ?alse>. Boudon iznosi stav da je za :zapadna društva tipično stalno i pola ano smanjivanje nejednakosti u obrazovnim šansama= na temelju dijela podatka koje su skupili Aester aard i Dittle. %kolovanje možemo s!vatiti kao me!anizam za održavanja povlasti$a.

+* )1 )5.!uroC ovako sažimlje liberalnu ideolo iju3 sve ve&a posti nu&a u školovanju pove&at &e kvali0ika$ije i znanje pojedin$a. ve& da se uvjeri velik broj ljudi kako je to poželjan $ilj. 5anjak niže kvali0i$irani! radnika pove&at &e nji!ove pri!ode. +* 6D*J15 .<15 ( članku -brazovanje i ekonomska jednakost . dje prvi korak nije u pronalažanju lukavo me!anizma da se nova$ otima bo atima.!uroC pokazjue da se to uop&e ne do a/a. a višak visoko kvali0i$irani! smanjit &e nji!ove te se smanjuje di0eren$ijal. porast &e nje ova proizvodnost i pri!odi. <en$ks smatra da je preraspodjela pri!oda mo u&a jedino izravnom interven$ijom vlade u privredni sistem. . .D.Obra0ovan/e i /e"nakos$ Dester E.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful