You are on page 1of 64

EUROPSKI KLUBOVI

NACIONALNA MREA EUROPSKIH KLUBOVA

Europski dom Slavonski Brod oujak 2010.

EUROPSKI KLUBOVI Nakladnik Europski dom Slavonski Brod, A. Barca 30, 35000 Sl.Brod tel./fax. +385 35 415 190;+385 35 265 189 www.europski-dom-sb.hr; europski-dom@sb.t-com.hr

Pripremila Boica Sedli Oblikovala Nada Vukovi Tisak Suza marketing doo Naklada: 1000 komada

Ova publikacija je financirana od strane Europske unije unutar programa Europa za graane 2007. - 2013. oujak 2010.

Sadraj

Predgovor Uvod Europska dimenzija u obrazovanju Europski klubovi u Hrvatskoj


to je europski klub? Pogled u povijest Glavni ciljevi europskog kluba

5 6 7 9 9 12 13 15 15 16 17 17 18 21 30 30 31 36 59

Kako osnovati europski klub?


Osnivanje i registracija europskog kluba Prvi koraci

Prijedlozi za aktivnosti europskog kluba


Tko moe sudjelovati? to dalje? Aktivnosti Europskog kluba Slavonski Brod

Gdje moete pronai vie informacija?


Projekt meunarodne mree europskih klubova Uenje o Europi

Meunarodna mrea europskih klubova Korisne informacije

AKTIVNOSTIMA EUROPSKIH KLUBOVA DO BOLJE EUROPE


Rad Nacionalne mree europskih klubova potpomognut je od strane EU u okviru programa Europa za graane, koji je Odlukom Europskog parlamenta i Vijea odobren za razdoblje od 2007. do 2013. Ovaj EU program prua potporu irokom spektru aktivnosti i organizacija koje promiu aktivno europskog graanstvo, to jest ukljuivanje graana i organizacija civilnoga drutva proces europske integracije. Europski dom je dobio financijsku potporu u okviru programa Europa za graane za projekt Aktivnostima europskih klubova do bolje Europe koji se provodi tijekom 2009/10. godine. Ciljevi I prioriteti Pruanje graanima, posebice mladima i njihovim nastavnicima, prilika za interaktivno sudjelovanje u izgradnji Europe europskog identiteta i graanstva; Unaprjeenje tolerancije i uzajamnog razumijevanja izmeu europskih graana, potivanje i promicanje kulturne i jezine raznolikosti, razvijanje interkulturalnog dijaloga Poticanje akcija, rasprava i razmiljanja o europskom graanstvu i demokraciji, zajednikim vrijednostima, povijesti i kulturi kroz suradnju organizacija civilnog drutva i odgojnoobrazovnih institucija na europskoj razini; Obogaivanje neformalnog uenja za aktivno europsko graanstvo. Aktivnosti 1. Edukativni seminari i posjeti - 4-dnevni meunarodni seminar za mlade i uitelje, Hrvatska; 3-dnevni studijski posjet Europskom klubu - Lohmar, Njemaka 2. Informiranje o projektu - broura Europski klubovi, radijske emisije /4/, DVD s projektnim materijalima/sadrajima , konferencija za medije, web stranica www.europski-klub.org Partneri Europski klubovi: Lohamr - Njemaka, Heerenveen - Nizozemska, Lillehammer Norveka, Lisabon- Portugal, Leszno Poljska, Attica - Grka, Europski dom Bratislava Slovaka, Nacionalna asocijacija bugarskih europskih klubova Sofija, Bugarska Ciljana skupina uenici osnovnih i srednjih kola, njihovi nastavnici; openito mladi, graani Pretpostavljani rezultati Izmjena iskustava,ideja, dogovori, umreavanja za nove proeuropske aktivnosti/projekte/inicijative na europskoj razini Dosadanje aktivnosti Prvi susret u okviru projekta odran je u Zadru, u rujnu 2009. Na seminaru je sudjelovalo tridesetak predstavnika Meunarodne mree europskih klubova iz Portugala, Rumunjske, Bugarske, Nizozemske, Njemake, Francuske, Poljske, Litve i Grke koji su govorili o svom dosadanjem djelovanju i ukljuivanju hrvatskih kola u meunarodne projekte. Tijekom petodnevnog susreta odrana su interaktivna predavanja, prezentacije i radionice putem kojih su sudionici mogli stei uvid u rad europskih klubova i pojedenih projekata te upoznati se s europskim i nacionalnim politikama prema mladima. Predstavljen je program Europske unije Europa za graane, kojim se nevladinim organizacijama nudi financijska i tehnika potpora u provedbi projekata u periodu od 2007. do 2013. godine, te Program za cjeloivotno uenje. Luisa Lopez predstavila je Meunarodnu mreu europskih klubova. Hans-Martin Pleuger i Jur Moorlag opisali su novi zajedniki projekt Hanza. SNOP and PONS, projekt Wilfrieda Mullera iz Bona, nastoji izgraditi mostove izmeu mladih Nijemaca i imigranata. Manuella Portier, predstavnica Europskog doma iz Pariza, predstavila je aktivnosti usmjerene na mlade, dok je Mariana Popescu govorila o aktivnostima koje provode voditelji i lanovi rumunjske APELL organizacije udruenja prosvjetnih djelatnika i uenika. Margarita je Todorova iznijela iskustvo mladih Bugara, steeno u programima Europske unije. Ana Maria Pereira i Margarida Mariz govorile su o europskoj dimenziji u obrazovanju i o vanosti odgoja za europske vrijednosti. Sudionici seminara posjetili su Osnovnu kolu imuna Koiia Benje, Hotelijersko-turistiku i ugostiteljsku kolu te srednju kolu o Obrovcu. Sljedei susret e se odrati krajem travnja u njemakom gradu Lomahru.

Zajedno
Stvaranje Europe ovisi o njezinim graanima, a naroito o mladoj generaciji koja je nositelj europskog razvoja. Oni moraju u dubini svoga bia osjetiti da njima ujedinjena Europa pripada. Jedino taj intimni osjeaj moe graditi zajedniku budunost preko djelotvornih i konkretnih akcija. Premda dolazimo iz razliitih europskih zemalja, mnoge su nam stvari zajednike u kulturi, obrazovanju i svakodnevnom ivotu. Njegovanjem i razvijanjem vlastitih kulturnih vrijednosti i tradicija spremniji smo prihvaati nove i razliite ideje. Tako se uimo toleranciji i potovanju drugih potovanju tuih kulturnih identiteta i naslijea. Da bismo ostvarili ovaj cilj, treba poticati mobilnost, slobodno kretanje i komunikaciju. Budemo li ulagali u obrazovanje mladih ljudi, osposobljavali ih za razumijevanje sloene stvarnosti koja nas okruuje, oni nikada nee biti odbaeni na drutvenu i kulturoloku periferiju Europe. Pomanjkanje informacija o drugim narodima, kulturama, obiajima i tradiciji moe biti velikom preprekom razvijanju i produbljivanju budue suradnje. Zbliavanje i ujedinjenje europskih naroda ovisi o podrci ljudi. A da bismo ga ostvarili, potrebno je da svaki ovjek razumije zato nema razloga bojati se irenja Europske unije, nego da, upravo suprotno, s povjerenjem moe gledati u budunost. Zato dajmo mladim ljudima instrumente da razumiju kako irenje Unije i europsko zajednitvo donosi korist u smislu zapoljavanja, drutvenog razvitka i gospodarskog rasta, ambijentalnu ravnoteu i sigurnost. Omoguimo im susrete; sigurnost i mir se ne postie izolacijom ili pak promjenom granica i seobom naroda. Pomirenje meu razliitim narodima i vjerama, pluralizam, tolerancija i solidarnost - vrednote su od kojih moramo krenuti u izgradnji zajednike Europe. Tome moramo poduavati nae mlade kako bi spremni doekali budunost i pronali svoje mjesto u okrilju novog doma europske zajednice naroda, uz dijalog i civilizirano sueljavanje. Kako graditi jedinstvenu Europu? Koja su to sredstva jedinstva? Mnogobrojna, a u osnovi imaju dijalog sa svima u ovoj viestrukoj zajednici sudbina i vrijednosti. Stvarati Europu u ranim godinama 21. stoljea p o draz u mijev a s u djelo v an je n a iro kom multikulturalnom prostoru gdje e pokretljivost, razmjena i dijalozi izmeu ljudi, kultura i pojedinaca tvoriti snane imbenike inovacija i kreacija. Zato obrazovanje za koje se zalaemo ne moramo nazvati europskim ili proeuropskim naziv je pretijesan za sve ono to obrazovanje nosi; ono je, prije svega, obrazovanje za Vrijednosti, za ovjeka, za Svijet u kojem e biti stvoreni uvjeti za odravanje multipolarnosti i ravnoteu utjecaja. elimo li mi europsku kolu? Odgovor je ne. Dajemo prednost pokretnosti uvjeta, definiranju akademskih jednakosti u razliitim zemljama te osiguranju razmjene izmeu institucija, kola kao sredstvu zajedni kog unaprje enja kvalitete. Sudjelovanjem u radu europskih klubova koji djeluju u

specifinim uvjetima, pripremi i provedbi meunarodnih projekta, mladi Europljani svakako bi trebali biti na dobitku, a ne na gubitku. Vrijeme je za njihovo djelovanje. Uvjerena sam da e se osnivanjem i djelovanjem europskih klubova u kolama i izvan njih meu mladima razviti vei interes za zajedniku Europu, ija snaga lei upravo u njezinim kreativnim razlikama. Boica Sedli, nacionalni koordinator za europske klubove

EUROPSKA DIMENZIJA U OBRAZOVANJU - NJEZIN NASTANAK, RAZVITAK I AKTUALNO STANJE


Europska dimenzija obrazovanja ili europska dimenzija u obrazovanju formirana je kao multilateralni projekt u Vijeu Europe i Europskoj uniji, u ijim se dokumentima i aktivnostima moe sagledati njezin nastanak i razvitak. Ona polazi od nacionalnih interesa i integriteta kolskih sustava, nastojei pronai i definirati njihove zajednike i "pridodane" nastavne i ostale sadraje i vrijednosti u traganju za europskim zajednitvom i identitetom, koji e initi europsku obrazovnu politiku. Njena je zadaa unapreivanje meunarodne suradnje, meusobnog razumijevanja i stvaranje uvjeta za olakanu radnu i ostalu pokretljivost na sveukupnom europskom prostoru. Oblici i sadraji njezine primjene i provedbe razliiti su, a obuhvaaju meunarodne projekte povezivanja, razmjene, susreta i studijskih boravaka uenika, nastavnika i kola, usklaivanje nastavnih planova i programa, udbenika i naina kolovanja i strunog usavravanja nastavnog osoblja, kao i interakciju i komplementarnost svih odgojnoobrazovnih aktivnosti. Iako europska dimenzija obrazovanja nije vrsto strukturiran kao multilateralni projekt, ona sve vie postaje stvarnost u kolskim sustavima drava lanica Vijea Europe i Europske unije nastojei da se postigne kreativna sinteza razliitosti, sukladno politikim i ostalim zahtjevima i potrebama suvremene i osobito budue Europe. Vesna Lamza-Posavec

Europsko graanstvo
Kompleksan i dugoro an proces pretvorbe multikulturnog europskog drutva u interkulturalno zahtjeva informiranost, suradnju, toleranciju i solidarnost svih dionika drutva. Proeuropski odgoj i obrazovanje su samo dio procesa prispijevanja zdruenoj/zdruenijoj Europi. Novi stanovnik Europe ide u susret drugaijem i pri tome uva vlastiti identitet/identitete. Nacionalni kolski sustavi polaze od vlastitog interesa i integriteta, tragajui istovremeno za europskim zajednitvom i identitetom.

Programi EU
Za razvoj politika mladih u EU temelj je Bijela knjiga o mladei (2001. godine) x posebno istie vanost aktivnog sudjelovanja mladei u javnom ivotu x nudi nov okvir za djelovanje EU u podruju mladei kroz dvije glavne komponente:

x produbljivanje suradnje meu dravama lanicama i x bolje integriranje dimenzije mladih u sektorske
politike. Vaan je instrument provedbe ciljeva zacrtanih u Bijeloj knjizi o mladei program Youth koji se nastavlja i nakon 2006. godine.

Bijela knjiga o mladei je temelj za razvoj politika mladih

Ciljevi djelovanja EU u podruju obrazovanja, strukovne izobrazbe i mladei


Djelovanje Europske unije u podruju obrazovanja, strukovne izobrazbe i mladei, temelji se na ciljevima formuliranima u lancima 149 i 150 Glave XI Ugovora o EZ-u: razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito putem poduavanja i populariziranja jezika drava lanica, poticanje pokretljivosti studenata i nastavnika, meu ostalim, poticanjem akademskog priznavanja istovrijednosti diploma i trajanja studija, promicanje suradnje obrazovnih sustava, razmjena informacija i iskustava u pitanjima koja su zajednika obrazovnim sustavima drava lanica, promicanje suradnje obrazovnih sustava, poticanje razmjene mladei i razmjene socijalnopedagokih djelatnika, te poticanje razvoja obrazovanja na daljinu. Mehanizmi i sredstva za poticanje suradnje u tom podruju (to su ponajprije programi Zajednice): SOCRATES - europski program za obrazovanje usmjeren na promicanje europske dimenzije i poboljanje kvalitete obrazovanja poticanjem suradnje zemalja korisnica Programa; Leonardo da Vinci - europski program za provedbu politike EU u strukovnom osposobljavanju, koji podupire i dopunjuje nacionalne politike u tom podruju, TEMPUS - paneuropski program suradnje u podruju visokog obrazovanja, Erasmus Mundus - program suradnje i pokretljivosti u podruju visokog obrazovanja usmjeren na promicanje EU kao obrazovnog centra izvrsnosti diljem svijeta, te Youth - program pokretljivosti i neformalnog obrazovanja za mlade od 15 do 25 godina.

Strategija razvoja
Europska unija bi prema Lisabonskoj strategiji, trebala postati najkonkurentnije i najdinaminije gospodarstvo svijeta temeljeno na znanju, sposobno za odrivi gospodarski rast s vie radnih mjesta i veom socijalnom kohezijom

Do 2010. valja postii tri glavna cilja: xpoboljati kvalitetu i uinkovitost sustava obrazovanja i izobrazbe u EU, xosigurati da su ti sustavi pristupani svima i xi obrazovanje i izobrazbu otvoriti ostalim dijelovima svijeta.

Desetogodinji radni program EU integrira sve aktivnosti u podruju obrazovanja i izobrazbe na europskoj razini, ukljuujui tzv. Kopenhagenski proces namijenjen razvoju strukovnog obrazovanja i izobrazbe, Bolonjski proces - usmjeren razvoju Europskoga prostora visokog obrazovanja.

Tempus
TEMPUS program transeuropski je okvir suradnje u podruju visokokolskog obrazovanja uspostavljen 1990. godine. TEMPUS je dio opeg programa pomoi EU gospodarskom i drutvenom restrukturiranju zemalja srednje i istone Europe (PHARE program) te gospodarskoj reformi i oporavku u Zajednici neovisnih drava i Mongoliji (TACIS program EU). TEMPUS je za Republiku Hrvatsku otvoren poetkom 2000. godine. U Hrvatskoj je koordinator projekta Ministarstvo znanosti i tehnologije, a na strani Europske komisije za program je zaduena Opa uprava za obrazovanje i kulturu i provedbena agencije Europska fondacija za obuku (European Training Foundation ETF).

Program Youth
YOUTH program je program Europske unije za podrku neformalnim obrazovnim aktivnostima za mlade u oblikau razmjena grupa i individualnog dobrovoljnog rada. U njemu sudjeluju zemlje lanice EU, zemlje kandidati za lanstvo te tree zemlje u ogranienom obimu, a Hrvatska u njemu moe sudjelovati kao trea zemlja.

sudjelovati kao trea zemlja. Za program je na strani Europske komisije zaduena Opa uprava za obrazovanje i kulturu. Europska je komisija u 2002. godini odluila intenzivirati suradnju s podrujem jugoistone Europe, te je stoga uspostavila mehanizam za olakavanje sudjelovanja partnera iz ovog podruja u projektima koji e se financirati pod programom YOUTH. U tu je svrhu uz slovensku vladu sufinancirala Informativni centar za program YOUTH u jugoistonoj Europi koji nacionalnim agencijama za program YOUTH (SEE YOUTH Resource Centre) u zemljama lanicama i zemljama kandidatima prua informacije o potencijalnim partnerima u jugoistonoj Europi. Dodatne informacije na: http://www.europa.eu.int/comm/education/youth.html

W W W . E U R O P S K I - D O MS B .H R W W W . E U R O P S K I - K L U B .O R G

Europski klubovi u Hrvatskoj


to je europski klub? uvaavanju svih lokalnih, nacionalnih i regionalnih identiteta u ujedinjenoj Europi. Mladi ue samostalno razmiljati, razvijati vjetine komuniciranja i izraavanja, progovaranja i dogovaranja. Europski klubovi pruaju mladima mogunost upoznavanja oblika rada i ivota u drugim europskim kolama, a uiteljima pristup novim obrazovnim metodama. Motiviranjem uenika da sudjeluju i surauju u radu klubova odgajamo novi, budui narataj graana u puno smislu te rijei shvaajui da je jedno od osnovnih pravila za demokraciju sudjelovanje i izgradnja Europe na principima otvorenosti, sudjelovanja, odgovornosti, djelotvornosti i dosljednosti. Europski klubovi doprinose izgradnji budue Europe, utemeljene na solidarnosti, jedinstvu, suradnji te otvorenosti za skup razliitosti koje ine Europu specifinim kontinentom kakav jest.

'Europski klubovi' su centri kojima je cilj promicanje i uvoenje europske dimenzije obrazovanja u kolski sustav. Svrha i ciljevi europskih klubova povezani su sa senzibiliziranjem mladih za europsko graanstvo koje se temelji na razumijevanju, uvaavanju i tolerantnom prihvaanju razliitosti, izgradnji mira, promociji i zatiti ljudskih prava te kulturnog i prirodnog naslijea. Izvannastavne ili kroskurikularne aktivnosti koje se provode uz pomo i unutar ovih klubova doprinose razvitku potovanja kulturalnog pluralizma, tj.

Europski klubovi su centri nastali kako bi promicali aktivnosti koje se tiu europske dimenzije u obrazovanju. Trenutano postoje u oko 500 portugalskih kola, te u tisuama kola po cijeloj Europi, ukljuujui i Hrvatsku. Ciljevi i svrhe ovih klubova veinom su vezani uz razvijanje svijesti o europskom graanstvu koje se temelji na prihvaanju ljudi koji su drugaiji i njihovih razliitosti, toleranciji i razumijevanju, obrani mira, ljudskim pravima i kulturalnom naslijeu. Aktivnosti koje e biti predstavljene u koli uz pomo uenika doprinose razvijanju njihovog respekta prema kulturalnom pluralizmu. Identitet budue ujedinjene Europe podrazumijeva i razliite nacionalne, regionalne i lokalne identitete. Budui identitet Europe zasigurno e sliiti na mozaik sastavljen od razliitih dijelova koji se meusobno dopunjavaju inei tako jedinstvenu cjelinu jednakih vrijednosti: demokracije, razvoja obrazovanja, potivanja ljudskih prava, solidarnosti i socijalne koncepcije ekonomskog razvoja izmeu ostaloga. Europski klubovi u cijeloj Europi rade u ovom duhu i tako odgajaju budue graane Europe.

Strana10

11

Usustavljivanje razvoja obrazovanja


Europeizacija obrazovanja na europskom prostoru oekivana je i zakonomjerna pojava koja je neizbjena i bez drugih pojava kao to je sama integracija Europe. Ovu tvrdnju mogue je potkrijepiti s vie od trideset deklaracija, preporuka i odluka multilateralnih europskih i svjetskih asocijacija koje se bez iznimke zalau za istovjetna rjeenja u okviru nacionalnih sustava. Stoga je propitivanje stvarne bliskosti hrvatskog sustava obrazovanja zamiljenom i uprosjeenom europskom sustavu jedno od temeljnih problema. Suvremeno obrazovanje u Hrvatskoj, a to znai cjelokupni obrazovni sustav ukljuujui i izobrazbu nastavnika, trebalo bi iznova () promisliti kako bi se ova najvitalnija, najbrojnija i za budunost Hrvatske najpresudnija drutvena djelatnost usustavljeno usmjerila na izgradnju suvremenog i demokratskog sustava obrazovanja. Ivan ehok

Pogled u povijest
Projekt osnivanja europskih klubova, nastao je u kontekstu integracije Portugala u tadanju Europsku ekonomsku zajednicu. Inicijator i zaetnik projekta, a ujedno i osniva prvog europskog kluba bila je Margarida Belard. Osnovan je u Lisabonu 1986. godine s ciljem osuvremenjivanja i unaprjeivanja postojeih kolskih planova i programa. Bila je uvjerena kako obrazovanje mladih treba predstavljati mjeavinu istaivanja, iskustva i znanja steenih u koli, ali i onih steenih upravo u projektima koje nude europski klubovi. Ideju europskih klubova promovirala je i irila sudjelujui na mnogim seminarima i skupovima diljem Europe. Osim Margaride Belard, irenju i prihvaanju mree europskih klubova doprinijeli su i uitelji - multiplikatori ideje, ukljueni u razne meunarodne projekte Danas Eurpski klubovi postoje u dvadeset i etiri europske zemlje, ukljuujui Hrvatsku. Klubovi iz ovih zemljama ine neformalnu meunarodnu mreu koja razvija zajednike projekte, organizira seminare i predavanja pozivajui partnere da sudjeluju, razmjenjujui iskustvo i materijale iz podruja europske dimenzije u obrazovanju, obrazovanja za graanstvo i ljudska prava. Meunaordni koordinacijski centar za europske klubove smjeten je u Lisabonu, u portugalskom Ministarstvu prosvjete. Koordinacijski centar unaprjeuje kontakte i razmjenu iskustava meu lanicama mree, posebno pomou broure koja se moe pronai na web adresi http://www.gaeri.min-edu.pt/publicacoes.htm, te pokuava organizirati godinje sastanke svojih lanica. Informacije o aktivnostima portugalske i meunarodne mree europskih klubova moete potraiti na ovoj adresi: GAERI Clubes Europeus, Av. 5 de Outubro, 107, 6, 1069 018 LISBOA, Tel: +351 21 781 17 83/4, Fax: +351 21 796 09 84, E-mail: ucce@min-edu.pt Zahvaljujui inicijativi Margaride Belard u Portugalu postoji vie od 500 europskih klubova te vie od 4000 europskih klubova diljem Europe. Tako je u Poljskoj registrirano njih vie od tisuu koji djeluju pri osnovnim i srednjim kolama, u Njemakoj njih stotinu, dok u Bugarskoj NABEC /Nacionalno udruenje bugarskih europskih klubova/ ini dvadesetak klubova.

Europski klubovi u Europi

U Hrvatskoj postoji nekoliko europskih klubova. Europski klub u Slavonskom Brodu postoji od 1998. g. a radi i djeluje u sklopu aktivnosti Europskog doma Slavonski Brod. Euro-Youth Club djeluje u Zagrebu. Djelovanjem europskih klubova mogu se jo pohvaliti gradovi Vukovar, akovec, Koprivnica, Split, Poega.

12

13
Glavni ciljevi europskih klubova
1. 2. promicanje istinskog europskog duha meu svojim lanovima te daljnje promicanje istog, na razne naine, na lanove zajednice u kojoj ivimo ili uenike kola koje pohaamo; promicanje, uz potporu komplementarnih institucija, aktivnosti kojima e se iriti informacije: x o Europi (zemljopisno, povijesno, kulturno, ekonomski, itd.); x o Europskim institucijama (struktura, funkcije, ciljevi itd.); x o lanicama EU i Vijea Europe (politika, socijalni i kulturni ivot itd.); x o europskom kulturnom i prirodnom naslijeu; x o aktualnim temama i problemima moderne Europe; x o ciljevima europskih integracija; promicanje, uz potporu komplementarnih institucija, aktivnosti koje e: x pridonijeti razumijevanju pluralizma slinosti i razlike; x pridonijeti razumijevanju i toleranciji; x promicati shvaanja europske meunarodne zavisnosti i potrebe za suradnjom; x pomoi mladima pri stvaranju osjeaja odgovornosti kao europskih dravljana, posebice kad su u pitanju mir, ljudska prava, ouvanje okolia i prirodnih naslijea.

3.

Uloga europskih klubova u procesu europske integracije


Europska integracija je naa budunost koja nam omoguava da nadvladamo strogo poistovjeivanje graana s civilnim drutvom, zajednicom, narodom i dravom. U ujedinjenoj Europi biti emo istodobno graani vlastite opine, regije, drave kao i dravljani Unije. Upravo europski klubovi djelovanjem na uenike i uitelje, neposredno djeluju i na roditelje, openito graane i institucije lokalnih vlasti. Razvija se i jaa europska dimenzija, potreba za interkulturalnim obrazovanjem i suradnjom zasnovana na tenji za ujedinjenom, slobodnom i demokratskom Europom. U kontekstu svakodnevne rasprave o ulasku Hrvatske u Europsku uniju i europskim integracijama, ljudima moramo pribliiti novu buduu Europu i svoju ulogu u njoj, informirati ih kako bi razumjeli da e njezino irenje donijeti korist u smislu zapoljavanja, drutvenog razvitka i gospodarskog rasta, ambijentalnu ravnoteu i sigurnost. Sigurnost se ne postie izolacijom ve decentralizacijom vlasti, jaanjem demokracije te sve irom i jaom suradnjom meu europskim dravama. Samo informirani, pripremljeni i dobro obueni ljudi mogu znati koje prednosti i mogunosti budui graanin Europske unije moe imati. Stoga su europski klubovi mjesta na kojima pripremamo i odgajamo novi narataj graana sposobnih djelovati, kako na nacionalnoj, tako i na iroj, europskoj razini.

Polazei od svog iskustva mogu rei da europski klubovi putem meunarodnih projekta doprinose: x razvoju demokracije u kolskom okruju x veoj kvaliteti obrazovanja i odgoja budeeg graanina Europe x stjecanju znanja o uinkovitim oblicima meunarodne suradnje meu kolama x obogaivanju obrazovnog i odgojnog procesa primjenom neformalnih i spontanih oblika uenja x promjeni stavova mladih generacija
PHdr Nataa Ondrukova Slovak Secretariat Europe at school, Centre for European Clubs State Pedagogical Institute, Bratislava Faculty of Education.Comenius University Bratislava

Novi prirunici
U sklopu projekta Uenje i nastava o povijesti Europe u Robert Stradling, Teaching 20th-century European 20. stoljeu (Learning and history, Council of Europe, 2001. teaching about the history of Europe in the 20th centry) Vijea Europe nastao je niz knjiga posveenih pojedinim problemima nastave povijesti u kolama... U tome se nizu nalazi i knjiga Roberta Stradlinga Nastava europske povijesti 20. stoljea (Teaching 20th-century European history). To je inovativni prirunik za sve osobe ukljuene na bilo koji nain u nastavu povijesti, odnosno za nastavnike, osobe odgovorne za usavravanje nastavnika i pripremu nastavnih planova i programa, kao i za sve koje ta tema zanima. Autor se u knjizi bavi odreenim temama kao to su, primjerice, Holokaust, raspad Sovjetskog Saveza, valovi europskih migracija u 20. stoljeu, irsko pitanje i mnogo drugih, pruajui prijedloge za obradu pojedinih tema u razredu. Osim toga, u knjizi moemo proitati o uenju o osjetljivim temama, itanju vizualnih i audio-vizualnih izvora, analizi povijesti na televiziji, Internetu i pristupu modernim tehnologijama, primjeni oralne povijesti i slino. Uvoenje modernih pristupa pouavanju povijesti u razredu autor smatra vrlo vanim za unapreenje nastave. Istovremeno istie nunost kritikog pristupa novim vrstama povijesnih izvora i obrauje naine kako tretirati pojedine izvore povijesnoga znanja prilikom njihove analize s uenicima. Naglasak u knjizi postavljen je vie na pitanje kako pouavati povijest, a ne toliko na pitanje to odnosno o emu bi se trebalo predavati. Na taj nain knjiga treba biti poticaj nastavnicima za proirivanje horizonta njihove nastave do europskih i svjetskih dimenzija. Smatra se naime da se teme iz svjetske i europske povijesti ne bi smjele upotrebljavati samo kao ilustracija ili dopuna sadraja iz nacionalne povijesti, ve da je pravo razumijevanje dogaaja, procesa i pojava nemogue bez primjene pristupa baziranog na europskoj i svjetskoj dimenziji. Stradlingova knjiga moe biti vrlo zanimljiva i korisna literatura za sve koji uviaju potrebu promjene pristupa nastavi povijesti, kako u Hrvatskoj tako i u drugim jugoistonoeuropskim zemljama koje se upravo sada suoavaju s tim problemom. Prua itateljima cijelu lepezu inovativnih ideja, korisnih savjeta i nunih informacija za rad s uenicima u pravcu moderne nastave povijesti koja je nesumnjivo vaan element u odgoju i obrazovanju mladih narataja za bolju budunost. Magdalena Najbar-Agii

14

15

Kako osnovati europski klub


OSNIVANJE i registracija EUROPSKOG KLUBA
osnivaa (i uitelja i uenika) te ga nakon toga uobliite i pripremite za konano odobrenje. 3. Konani nacrt (zajedno s informacijama o adresi kole, imenom kontakt osobe, kao i ostalim relevantnim informacijama) poaljite Europskom domu Slavonski Brod koji koordinira radom europskih klubova na podruju Republike Hrvatske preporukom Meunarodnog koordinacijskog centra

Ukoliko ne znate gdje zapoeti i to prvo uiniti, dajemo vam pregled uobiajenih koraka koje treba poduzeti pri osnivanju ovakvog kluba: 1. Uitelj/ uitelji, zainteresirani za osnivanje europskog kluba, zajedno sa skupinom zainteresiranih uenika ine utemeljitelje kluba. Zajedno odreujete nain djelovanja i plan aktivnosti za predloeni klub. 2. Preliminarni nacrt rada tada proslijedite na uvid ravnatelju ili kolskom odboru, ovisno o proceduri svake pojedine kole. O nacrtu takoer raspravite i pred nastavnikim vijeem uz prisutnost lanova osnivaa (i uitelja i uenika) te ga nakon toga

Regionalni centar za europske klubove


x Koordinira aktivnosti vladinih i nevladinih organizacija u zemljama koje su ukljuene u proeuropsko obrazovanje kako bi ujedinili zajednike napore x Osigurava tehniku i financijsku pomo kolama, a time stvorili uvjete za stvaran napredak u ostvarivanju europske dimenzije u obrazovanju x Koordinira aktivnosti na nacionalnoj/regionalnoj razini i pomoe u meunarodnim kontaktima. x Promovira osnivanje novih europskih klubova na cijelom teritoriju RH i regije x Pomae osnivaima europskih klubova u kolama i kolskim ustanovama u HR i regiji x Posreduje pri suradnji s meunarodnim mreama europskih klubova i s drugim nacionalnim i meunarodnim pokretima i organizacijama sa slinim ciljevima. x Promie osnivanja malih informativnih centara o europskim organizacijama i institucijama u kolama x Promovira i popularizira ideju o zajednikoj Europi

Nacionalna mrea europskih klubova


OMOGUUJE
x x x x x uvoenje europske dimenzije obrazovanja u hrvatski kolski sustav uspostavljanje nacionalne suradnje na polju europskog obrazovanja uspostavljenje suradnje sa kolama iz drugih europskih zemalja uspostavljanje suradnje na polju kolstva s Vijeem Europe i Europskom unijom. u osnivanju novih europskih klubova u odgojnoobrazovnim ustanovama na cijelom

POMAE
teritoriju RH u posredovanju pri suradnji s meunarodnom mreom europskih klubova i s drugim nacionalnim i meunarodnim pokretima i organizacijama sa slinim ciljevima u promicanju osnivanja malih informativnih centara o europskim organizacijama i institucijama u kolama u promoviranju i popularizaciji ideje o zajednikoj Europi

Prvi koraci...
Na prvom sastanku potrebno je utvrditi plan rada kluba imajui u vidu dob uenika, izabrati moto i logotip (prilika za organizaciju natjecanja meu uenicima kole), imenovati upravu kluba te izvriti podjelu organizacijskih dunosti meu uenicima i uiteljima (predsjednik, blagajnik, tajnik, lanovi odbora, stegovni sud, administrator ). x Za dunosti mogu biti zadueni i uenici i uitelji. Uitelji moraju uvijek biti spremni pruiti potporu i davati smjernice. x Pripremite pravila i statut kluba koji trebaju

Na prvom sastanku potrebno je utvrditi plan rada kluba imajui u vidu dob uenika
odobriti svi lanovi. Zajedniki dogovorite trebate li plaati lanarinu te u kojem iznosu. x Provjerite kada je slijedei roditeljski sastanak, razredno ili uiteljsko vijee te svoj nacrt djelovanja i planirane aktivnosti slubeno predstavite roditeljima i ostalim lanovima nastavnikog kolektiva.

x U samom poetku rada potrebno je informirati kolu, zajednicu i javnost o novonastalom klubu. S lanovima zaponite informativnu kampanju o klubu (pisanjem lanaka i obavijesti u kolskim novinama i oglasnim mjestima, izradom i distribucijom letaka i plakata, odravanjem informativnih sastanaka, kreiranjem radijskih emisija za kolski, gradski i lokalni radio ). x Nekolicinu uenika zaduite za administrativne poslove; kreiranje pristupnica, upisivanje lanova, kontaktiranje e-mailom itd.

Zaponite s radom
Poetne aktivnosti neka budu obrazovnog karaktera. U tome e vam uvelike pomoi projekt Ministarstva za vanjske poslove i europske integracije 'Europa u Hrvatskoj' usmjeren informiranju i edukaciji javnosti i promicanju europskih integracija na regionalnoj i lokalnoj razini. Za vie informacija posjetite slubenu stranicu: http://www.europauhrvtaskoj.mei.hr. Pripremite predavanja, interaktivne rasprave, radionice, prezentacije i izlaganja kako bi uenici stekli temeljno znanje koje e kasnije nadograivati kroz sloenije projekte na kolskoj, dravnoj, a potom i na meunarodnoj razini. Na voditelju je da izabere i prilagodi vrstu i sloenost aktivnosti skupini s kojom e raditi.

16

17

Prijedlozi za aktivnosti europskog kluba


Planiranje obrazovnih elemenata Planiranje ukljuivanja roditelja ili staratelja Uvrtavanje isplaniranih aktivnosti u kolski plan i program

Provoditelj EUROPSKI KLUB

STRATEGIJE x razvijanje svijesti o pripadnosti europskom graanstvu kod mladih x razvijanje odgovornosti kao graana Europe prema miru, ljudskim pravima, ouvanju okolia i kulturnog naslijea x stjecanje i irenje znanja o zemljopisnim, povijesnim, antropolokim i ekolokim znaajkama regije, zemlje i Europe x dinamiko i aktivno djelovanje x promoviranje interdisciplinarnosti i grupnog rada x vee ukljuivanje roditelja/staratelja u kolske aktivnosti x poticanje kontakata izmeu mladih i uitelja raznih regija i zemalja x promoviranje razliitih udruga mladih/ za mlade

IZVORI x sve organizacije koje podupiru ovakve projekte: i kulturne i odgojnoobrazovne ustanove i predstavnici lokalnih vlasti i razna poduzea i predstavnitva meunarodnih organizacija x kolske novine x radijski zapisi x videozapisi x knjinica: knjige, asopisi, dokumenti

SUDIONICI x uenici lanovi Europskog kluba x ostali uenici x uitelji x roditelji ili staratelji x lokalne vlasti x poduzea, kulturne i sportske udruge x graanstvo

STRATEGIJE x suradnja s razliitim udrugama, uz pruanje informacija o klubu, njegovim ciljevima i aktivnostima x iznalaenje financijske podrke od institucija lokalnih vlasti, kolskih odbora u osnovnim i srednjim kolama, turisti kih zajednica i agencija, razliitih kulturnih ustanova te poduzea x odravanje radionica s uenicima, roditeljma ili starateljima i drugima x prikupljanje dokumentacije x obiljeavanja Europskog tjedna, Dana Europe i drugih vanijih meunarodnih praznika x organiziranje razmjene s raznim klubovima i kolama u zemlji i inozemstvu

ZAVRNA IZVJEA I KRITIKA ANALIZA PLANIRANIH I PROVEDENIH AKTIVNOSTI

Tko moe sudjelovati


Nekoliko opih primjedaba
Nijedno dijete nije premlado da bi uilo o Europi Danas se djeca ve od najranije dobi susreu s europskom realnou u svakodnevnom ivotu. Uenje o Europi treba postupno uvoditi, ali s njim treba zapoeti to je ranije mogue.. Uenik treba biti poduavan konstantno na svim razinama tijekom svojeg kolovanja. U predkolskoj dobi
S proeuropskim odgojem i obrazovanjem trebalo bi zapoeti jo u vrtiu - usredotoiti se na najmlae koji su otvoreniji novim idejama i lake ih prihvaaju. to ranije ponemo primjenjivati takvo obrazovanje i odgoj, mogu se oekivati efikasniji i uspjeniji rezultati. Tijekom predkolskog odgoja i obrazvoanja, u vrtiu, putem prvih lingvistikih iskustava, slikovnica, pjesama i igara dijete moe stjecati osnovne informacije o razliitim narodima, kulturama, vjerskim uvjerenjima i na takav nain usvajati osnovne vrijednosti kao to su potivanje razliitosti, solidarnost i suradnja. Proeuropski odgoj i obrazovanje ne treba biti dizajniran samo za mlade ljude od 13 do 19 godina to se u veini meunarodnih programa i aktivnosti radi. Europski klubovi mogu se osnivati pri osnovnim i srednjim kolama, ali s osnovim aktivnostima trebali bi zapoeti jo u predkolskoj dobi. Bitno je naglasiti da prilikom njegova organiziranja imate na umu koliko uenika je voljno suraivati, kojeg su uzrasta te koja predznanja o europskim integracijskim procesima i postojeim europskim institucijama posjeduju. Ako je broj lanova velik, podijelite ih na tematske skupine te svakoj dodijelite voditelja (to moe biti uitelj ili jedan od aktivnijih lanova ukoliko je broj zainteresiranih uitelja nedovoljan). Naravno, sve ovisiti o prostoru za rad kojega imate na raspolaganju. Prilagodite organizacijsku strukturu i aktivnosti okolnostima u kojima djelujete.

U osnovnim kolama
Aktivnosti europskih klubova mogu biti organizirane kao sastavni dio nastave ili kao izvannastavne aktivnosti. Uenike osnovnih kola prvo se mora poduavati o vlastitoj zemlji, zatim o drugim zemljama i Europi, o glavnim meunarodnim organizacijama, odreenim idejama (potrebi zatite okolia i kulturne batine) i vrijednostima (solidarnost, potivanje drugoga, tolerancija), a uz pomo razliitih matoda. Za usvajanje ovih znanja kod mlaih uenika vrlo vanu ulogu imaju razliite igre. Prilagodite aktivnosti razini znanja lanova te napredujte prema sloenijim zadacima u skladu s njihovim napretkom.

U srednjim kolama
Aktivnosti europskih klubova razlikuju se od onih u osnovnim kolama po svojoj organizaciji, preciznijim ciljevima i nainu djelovanja. Dok programe europskih klubova u osnovnim kolama provode uglavnom uitelji, u srednjim kolama prava i obveze su podijeljeni, a uenici obino preuzimaju dunosti upravljanja. Za pretpostavka je da srednjokolska populacija ima odreena predznanja i vei stupanj zainteresiranosti za politika i gopodarska zbivanja u vlastitoj zemlji pa tako i za europske integracijske procese. U skladu s tim ciljevi europskog kluba za ovu dobnu skupinu preciznije su odreeni: x razvijanje suradnje meu mladima iz cijele Europe; x upoznavanje mladih s idejom europske integracije, a koja binto ne umanjuje nacionalnu svijest i vlastiti nacionalni identitet; x pruanje mogunosti mladima da budu aktivni lanovi drutva povjeravajui im upravljake, administrativne i organizacijske zadatke; x promoviranje europske dimenzije obrazovanja kroz razliite kolske predmete.

18

19

Opi ciljevi
1. dobna skupina (predkolski uzrast)

Aktivnost

Organizacija I funkcioniranje

x upoznavanje Europe x upoznavanje ire regije, poevi s vlastitom zemljom x pribliavanje naina ivota ljudi iz drugih europskih zemalja (obiaji i tradicija) x ukljuivanje obitelji u projekt

x dizajniranje i izrada logotipa kluba x dogovor oko pravila rada x prikupljanje informacija (asopisi, razglednice, turistike broure itd.) x izrada zastava x upoznavanje s pjesmama omiljenim kod drugih naroda x sluanje i prianje pria x uenje pojedinih stranih rijei x posjeivanje znamenitosti zanimljivih dobnoj skupini x izlaganje djejih radova x postavljane izlobe o Europi

x aktivnosti Europskog kluba uvrstiti u program redovnih aktivnosti skupine x rad u manjim skupinama x podrka roditelja x suradnja u proeuropskim aktivnostima koje organiziraju institucije u lokalnoj zajednici

2. dobna skupina (uenici od 1. - 4. razreda osnovne kole)


x nastavne i izvannastavne aktivnosti nadahnute razliitim situacijama : x informativnim razgovorima x televizijskim, radijskim ili novinskim vijestima x filmovima x natjecanje Europa u koli , Moralne poruke u djelu I. B. Maurani x uenje stranih jezika x nacionalne i meunarodne razmjene

x x x x x

uiti se kako ivjeti zajedno : u koli u lokalnoj zajednici internacionalno promoviranje univerzalne i humanistike vizije svijeta

x x x x

manje grupe ili razredi cijela kola uz podrku roditelja, lokalnih institucija, veleposlanstva provedba kroz redovnu nastavu ili sate posebno za to odreene x organiziranje i ugraivanje radionica u nastavne planove i programe

3. dobna skupina (uenici od 5.- 8. razreda osnovne kole)


x razvijanje svijesti o pripadnosti ne samo vlastitoj zemlji nego i Europi, ali na nain da se ne utjee na nacionalni identitet x stvaranje i oblikovanje graana Europe i svijeta x razvijanje svijesti meu djecom da je njihova sadanjost i budunost vezana za Europu x razvijanje proeuropskih stavova u kolskoj populaciji x poticanje roditelja na sudjelovanje u paneuropskom projektu europska dimenzija u obrazovanju x poticanje lokalne zajednice na sudjelovanje u raznovrsnim projektima x x x x x x x crtanje i tumaenje razglednica crtanje zastava prikupljanje odgovora na pitanja koja sastavlja voditelj prikazivanje filma organiziranje kazalita lutaka, izrada lutaka i scenarija itanje knjiga i publikacija namijenjenih djeci pjevanje pjesama i izvoenje plesova iz razliitih zemalja x skupljanje potanskih maraka, razglednica, modela automobila x osmiljavanje i organiziranje igara koje su napravili uenici (europski monopol, slagalice)

x x x x

tri uitelja odgovorna za rad kluba uenici su podijeljeni u tri skupine, svaku vodi jedan uitelj uenici sami biraju aktivnosti koje ih najvie zanimaju tjedni sastanci izvan kolskog rasporeda na kojima se donose zajednike odluke x statut kluba x sudjelovanje cijele kolske zajednice, roditelja, kulturnih ustanova, predstavnika lokalnih vlasti, lokalnog radija i sredstva informiranja x odobravanje plana aktivnosti od strane kolskog odbora

Opi ciljevi
4. dobna skupina (uenici srednje kole)

Aktivnost
x glavna aktivnost je novinarstvo: publiciranje novina Europskog kluba, kreiranje zidnih novina s mogunou svakodnevnog dodavanja novih informacija; edukacija za rad s medijima; intervjuiranje sluajnih prolaznika; praktini rad u mnogim podrujima x organiziranje predavanja o medijskoj komunikaciji u Europi x organiziranje tematskih teajeva i radionica x organiziranje informativnih tribina i ulinih performansa x sudjelovanje u obiljeavanju Europskog tjedna i Dana Europe x posjeivanje i organiziranje kazalinih predstava x sudjelovanje u izradi povijesno-zemljopisnog vodia regije koji e pokrivati iroko podruje interesa : povijest, obiaje i tradiciju, legende, gastronomiju, trgovinu, poljoprivredu, infrastrukturu, floru i faunu itd. x izrada vodia ostalih europskih regija koja ukljuuje istraivanje i razmjenu materijala x studijski posjeti x prikupljanje i obrada podataka i informacija x organiziranje informativnih tjedana o razliitim europskim zemljama

Organizacija I funkcioniranje

x razvijanje istinskog europskog duha meu lanovima kluba i ostalim uenicima x jaanje svijesti o pripadnosti Europi, o europskom pluralizmu - slinostima i razlikama, o neophodnosti suradnje izmeu europskih naroda x razvijanje meusobnog razumijevanja i tolerancije x promoviranje i podupiranje veza izmeu kola i ouvanja okolia x pouavanje o jedinstvu i raznolikosti europskog kulturnog i prirodnog naslijea x jaanje svijesti o solidarnosti meu narodima x suoavanje s izazovima moderne Europe x proirivanje znanja o europskim zemljama x poticanje grupnog rada gdje su svi zasluni za konane rezultate x poticanje uenike kreativnosti, intelektualne radoznalosti i sposobnosti rjeavanja problema x koritenje slobodnog vremena u kulturne svrhe

x x x x

x x x x x x x x

uitelj odgovoran za rad kluba uenici lanovi kluba ostali uenici i uitelji ostali (razliite jezine i kulturne ustanove, veleposlanstva, predstavnici zemlje koja je tema informativnog tjedna te druge obrazovne institucije) ukljuivanje cijele kole skupine uenika i reportera -izvjestitelja sa specifinim zadacima informatika skupina ekoloka skupina foto-sekcija (za kreiranje zidnih novina) radio amateri meukolska suradnja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini interaktivna suradnja kola, nevladinih udruga i lokalnih vlasti

to dalje?
Nakon uvodnih aktivnosti spremni ste za organiziranje konkretnijih i sloenijih zadataka: a. organizirajte tematske radionice, izlobe, prezentacije, debate itd.; b. pripremite 'filmsku veer' na kojoj ete prikazivati filmove koji e promicati bolje razumijevanje EU, Vijea Europe i raznih zemalja Europe; c. organizirajte izlobene informativne toke na temu Europe; d. obiljeite 'Dan Europe', 'Europski dan jezika'; e. organizirajte 'Europski tjedan' ili tjedan posveen europskim dravama ili dravama lanicama EU i/ili Vijea Europe f. ukoliko postoji interes i financijska mogunost moete izdavati novinsko glasilo ili podlistak u kolskim novinama; pribavite i distribuirajte informacije o aktivnostima koje pridonose uvoenju europske dimenzije u obrazovanje, kao to su 'Europa u koli' i Europski parlament; h. Organizirajte posjet europskim klubovima u Hrvatskoj i drugim zemljama. Dakako, ovdje smo naveli samo neke prijedloge za aktivnosti i projekte koje moete provoditi. Imajte na umu da su mladi ljudi pojedinci sa specifinim talentima i vjetinama te da e rad i uspjenost svakog kluba ovisiti ponajprije o njihovim idejama, kreativnosti i motiviranosti za rad. g.

20

21

Aktivnosti Europskog kluba Slavonski Brod


Datum Sijeanj Tema Izdavanje novina na engleskom jeziku o aktivnostima europskih klubova u raznim zemljama Europe E-Youth, Pro/zor Mostovi Europe koordinator projekta Nacionalna asocijacija bugarskih klubova Europske rijeke - Rajna, Neva, Rhona, Dunav, Sava, Una... Putovanje - posjet Glazbene kole Ivana Zajca i lanova Europskog kluba europskim klubovima u gradovima Corato i Andria u Italiji Europski tjedan obiljeavanje Dana Europe Aktivnosti/strategije Prikupljane informacija o europskim klubovima putem interneta i razmjenom, traenje zanimljivih informacija i aktivnosti , prijevod i obrada vijesti Provoenje akcije, prikupljanje i razmjena informacija o znaajnim,vanim i zanimljivim europskim mostovima Tiskanje broure o europskim rijekama pod vodstvom Europskog kluba iz Bonna, Njemake Izrada prezentacija vlastitog kraja, zemlje i obiajima, odravanje koncerta Ciljevi Upoznavanje s djelovanjem drugih europskih klubova, naina ivota i razmiljanja mladih u drugim europskim zemljama Povezivanje mladih Europe, jaanje kreativnosti i istraivakog rada meu uenicima, povezivanje juga i sjevera, istoka i zapada Spoznavanje i razumijevanje razliitih oblika ivota stanovnika porjeja Upoznavanje drugih regija i obiaja te prezentacija vlastitog kraja , stvaranje novih prijateljstava.

Veljaa

Oujak

Travanj

Svibanj 9. svibanj Lipanj

Jaanje svijesti o pripadnosti Europi , irenje znanja o drugim Kroz razliite aktivnosti - natjecanja na temu i europskih integracija, organizacija kviza znanja u kolama, distribucija promotivnih materijala, europskim zemljama i narodima postavljanje tanda s informativnim materijalima na gradskom trgu Pisanje literarnih sastava i pjesama, crtanje i slikanje, snimanje video materijala, razmjena izmeu sudionika Ostvarivanje iskrenih prijateljstava bez obzira na pripadnost narodu, rasi, vjeri Upoznavanje drugih regija i obiaja te prezentacija vlastitog kraja, nova prijateljstva Upoznavanje drugih religija i obiaja te prezentacija vlastitog kraja, nova prijateljstva. Jaanje svijesti da iako govorimo razliitim jezicima i pripadnici smo razliitih kultura, volimo i radimo mnogo istih stvari - vie je slinosti nego razlika Informiranje graana o strukturi i djelovanju europskih institucija i organizacija Povienje razine sudjelovanja mladih u lokalnoj zajednici, povienje utjecaja mladih na donositelje odluka

Prijateljstvo raa prijateljstvo Projekt se organizira u nekoliko europskih zemalja koordinator projekta - Nizozemska

Srpanj/ kolovoz Rujan

Sudjelovanje na meunarodnim seminarima Prezentacije razliitih oblika rada, interaktivno sudjelovanje u i kampovima Labin, Aurich, Bocholt, pedagokim radionicama; stvaranje prijateljstva Sofija Multikulturalizam u Europi meunarodni skup predstavnika europskih klubova Kultura ivljenja mladih - projektom obuhvaene 4 zemlje: Wales, Portugal, Maarska i Hrvatska Radijski kviz o europskim institucijama Seminar, prezentacije raznih oblika rada koji slue kao ogledni primjer rada u multikulturalnim sredinama Provoenje anketa i intervjua u 4 zemlje - postavljaju se ista pitanja i obrauju se iste teme: glazba, sport Sastavljanje upitnika i organiziranje kontakt emisija pri lokalnim radijskim postajama

Studeni

Prosinac Tijekom cijele godine

Parlament mladih koordinirana djelatnost Prezentacija u vlastitim i drugim sredinama, odravanje radionica i slinih institucija u Finskoj, vedskoj, predavanja o izabranim temama Norvekoj, Bugarskoj, Italiji i Hrvatskoj

Neki od projekata Europskog kluba Slavonski Brod


Lijepa lijepu donosi
Jedan od vrlo znaajnih projekata Europskog doma, realiziran uz organizacijsku potporu Meunarodnog koordinacijskog centra za europske klubove, rjenik je hrvatskih poslovica Lijepa lijepu donosi, autorice Boice Sedli, ije su moralne i univerzalne vrijednosti prepoznate i izreene na dvadeset europskih jezika. Rjenik je tiskan 2001. godine u 3000 primjeraka uz financijsku potporu Nacionalnog odbora za obiljeavanje meunarodne godine europskih jezika, oformljenog pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske. Projekt se provodio na podruju cijele Europe i vrlo je znaajan za promociju hrvatske jezine kulture. Na projektu je suraivalo vie od sedamdesetak ljudi uitelja, profesora, sveuilinih profesora, predsjednika kulturnih institucija, voditelja i lanova europskih kluba iz razliitih europskih zemalja. Predgovor su napisali Josip Kekez, Vladimir Ivir i Josip Uarevi, sveuilini profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a pogovor akademik Ivan Supek. Vano je napomenuti da e rjenik doivjeti i drugo izdanje; rjeniku su pridodane danske poslovice, a Portugalci i Irci su zainteresirani za uvrtavanje smislenih ekvivalenta na svojim jezicima za hrvatske poslovice. Rjenik je predstavljen i izvan Hrvatske; meunarodne prezentacije su odrane u Cilj projektu Lijepa lijepu donosi /rjenik hrvatskih poslovica na dvadesetak europskih jezika/ djelovati je protiv moralnog relativizma Strasbourgu, Lisabonu, Lillehammeru, Bariju, i afirmirati stav u javnom, kako hrvatskom tako i europskom, mnijenju da u razliitim civilizacijama postoje zajednike, univerzalne Coratu, Beu, Peuhu. Rad na jezinom blagu europskih naroda pokazao je da se u razliitim drutvima, bilo da su ona razvijena ili primitivna, vrijednosti. Na prezentaciji rjenika u talijanski svuda cijeni istina, hrabrosti, solidarnost, dobrota, a da la, kraa, osveta i sebinost bivaju osuivani. Istina je da ljudi lau, varaju, gradovima Andrii i Coratu sudjelovali je zbor Osnovne glazbene kole Ivan Zajc iz kradu i ubijaju oduvijek, ali je istina isto tako da one civilizacije koje na svoje vladajue prijestole postave laljivce, varalice i ubojice Slavonskog Brod. Zbor je pod ravnanjem neminovno propadaju. Gdje god porok postaje mjerilom i pravilom ponaanja, nema zaloga niti nade za budunost. Da bi svijet profesorice Lene Konvalove odrao i opstao, treba nanovo afirmirati, u moral i jezik svakog naroda. cjeloveernji koncert na gradskom trgu.

Srea, nesrea
Bog sreu dijeli. CRO God sends good luck and God sends bad. ENG Dievs ms apvelt gan ar labo, gan ar auno. LAT Von Gott kommt Glck und Unglck. GER , . BUL , . RU . RU , . RU , . GR Dio d Dio prende. IT Non sempre la fortuna un luogo tiene. IT La fortune est un sable mouvant. FR Al erizo, feo y todo, Dios lo hizo. SP O Del bax dela. ROM Rojen je pod sreno zvezdo. SLO Rojen je pod sreno zvezdo. SLO Dievas dav, Dievas atm. LIT Bolje je imati sreu nego pamet. CRO Better be born lucky than wise. ENG Labk piedzimt laimgam nek gudram. LAT Glck geht ber Geschick. Mai bine un dram de noroc decat un car de minte. ROUM - , . BUL , . RU . RU . GR Vale pi la fortuna che il sapere IT Val pi unoncia di sorte che cento libbre di sapere. IT Mieux vaut une once de fortune, quun livre de sagesse. Mieux vaut une once de fortune, quun livre de sagesse. FR Fortuna te d Dios que el saber poco te basta. SP Lepszy funt szczecia ni centar rozumu. PO Polae si te aveltut bax, nego godi. ROM Zdrava pamet - velika srea. SLO Geriau gimti laimingam nei imintingam. LIT Egy mark szerencse tbbet r egy zsk sznl. HU Hitar je previe, sreu preskae. CRO Mirth without measure is madness. ENG Visu ar mru. LAT . BUL

22

23
SVI LJUDI SVE ZNAJU
Meu sitnim knjievnim oblicima poslovice idu u red najsitnijih, ali istodobno i najfilozofskijih. Kratkoa, koja se esto pretapa s funkcionalnom (mudrom, osvijetenom) utnjom, bitan je dio njihova programa. Tako Rusi, na primjer, u svojim poslovicama vele da je kratkoa sestra talenta, Englezi da je to dua razbora, a Hrvati dre da rijei treba mjeriti, a ne brojiti. Dakle, puka mudrost u vlastitoj samoprezentaciji ne samo da preferira, nego, tovie, zahtijeva verbalnu konciznost, gotovo formulainost, kojom se ocjenjuju ili rjeavaju problemi ivota, iskustva, svijeta. Indikativan je odnos poslovica prema jeziku, tj. prema onomu mediju u kojem se one same oblikuju. Naime, mnoge poslovice najrazliitijih naroda (i jezika) posveene su nainu na koji se valja sluiti jezikom. Pritom se pod jezikom dvoznano (vieznano, igrivo) razumije i tjelesni organ i komunikacijsko orue (U jeziku nema kosti, a bode gore nego osti; Jezik ulja nema). Istinska se mudrost ne oituje toliko u pravodobnu govorenju koliko u pravodobnoj utnji: Govor je srebro, a utnja zlato; Tko mudro mui, lijepo govori; Umij rei, umij i preutjeti. Odnos poslovica prema jeziku moe nam pomoi da shvatimo bitnu, naelnu, ambivalentnost s pomou koje puka mudrost zahvaa ivotne pojave. Vieznanosti, proturjenosti i mnogo aspektualnosti ivotnih pojava odgovara vieznanost i proturjenost poslovica koje se odnose, toboe, na jednu te istu stvar. Tako lijepa rije i gvozdena vrata otvara, ali - istodobno lijepe rijei kupusa ne maste; a da i ne govorimo o tome kako je gora rana od jezika nego od maa. Na osnovi takvih zapaanja puka filozofija sasvim ispravno zakljuuje: Rii lie, ali i ubijaju; U jeziku je i med i jed. Na isti nain Bog moe biti posve blizu (Bog je dao kravicu, dat e i travicu), ali i posve daleko (Do Boga visoko, do cara daleko). Istina je vrednija od zlata i suda se ne boji, ali ipak: Istinu reci, pa gledaj te uteci, jer istina oi bode. Pokazuje se da je ljudski ivot nerazmrsiv koloplet sree i nesree, ljubavi i mrnje, pravde i nepravde, umnosti i gluposti. ivotna je mudrost sadrana u tome da se u svakoj prigodi odabere odgovarajua (prava) formula ili recept, tj. poslovica. Meutim, cjelina puke filozofije, sadrana u ukupnosti poslovica nekoga naroda, jasno svjedoi da jednoznane, neproturjene formule za rjeenje ivotnih situacija jednostavno nema niti je moe biti. Apsolut, shvaen kao cjelina svega zbiljskoga i moguega, prije pretpostavlja nego to iskljuuje proturjenosti i razlike. Samo kroz svoje proturjenosti Apsolut moe biti potpun. Vremenska i prostorna univerzalnost poslovica, tj. postojanje ekvivalenata u najrazliitijim jezicima i kulturama, svjedoi o zajednikim ivotnim - materijalnim i duhovnim - okvirima ljudske vrste. to se tie povijesne dubine, nije teko vidjeti koliko udjela u poslovicama suvremenih zapadnoeurospskih naroda imaju npr. Biblija te starogrka i starorimska kultura, knjievnost i filozofija. S druge pak strane, geografski i povijesno udaljene kulture zasnovane se na slinim ili istim opeljudskim sustavima vrijednosti. Tu su uvijek u pitanju pojedinac i drutvo, vlast i zakon, drava i crkva, rodbina i prijatelji, rat, bolest i smrt, darivanje i ljubav, obiaji i moral, novac, bogatstvo i siromatvo Poznati ruski leksikograf i etnolog Vladimir Dalj svoju je zbirku ruskih poslovica razvrstao u oko 150 znaenjskih polja. To znai da mrea poslovica prilino detaljno prekriva najvanija podruja ivota. S obzirom, dakle, da razliiti jezici i razliite kulture rjeavaju iste okvirne duhovne i praktinoivotne probleme nije teko vidjeti da poslovice mogu posluiti kao svojevrsni komunikacijski mostovi meu jezicima i narodima. Pritom, dakako, ono univerzalno i zajedniko postie u njima svoj lokalni kolorit, osebujnu materijalizaciju: pojedini jezici, narodi ili kulturne sredine ne reduciraju, nego obogauju, dinamiziraju i oivotvoruju univerzalije unutar kojih se kreu. Poslovica Svi ljudi sve znaju ne znai da svaki ovjek zna sve, nego da svaki ovjek moe, ako se ushtjedne povezati sa svima ostalima, saznati sve to se moe i to treba znati. Josip Uarevi, Zagreb, 29. 10. 2001.

Izdavaka djelatnost Europskog kluba Slavonski Brod


Prvi prevodilaki projekt je knjiga All Different All Equal / Mark Taylor, Pat Brender, Carmen Garens, Rui Gomes, Juan de Vincent Abada, Youth Directorate, Council of Europe, Strasbourg, 1995./. Zanimljivo je da su prvi prijevod knjige napravili mladih Broani, mahom svih mlai od osamnaest godina: Igor Novak, Franjo Brajko, Mato Matanovi, Anto Gari, Magdalena Peh, Dubravka osi, Sanja Zubak, Dragica Radievi, Krisitna Keser, Jelena Petkovi i Ana Pecikozi. Njihov rad je autoriziran, njihova imena navedena kao suprevoditeljska. Knjiga je tiskana u sijenju 2000. u prvih tisua primjeraka uz financijsku pomo Koordinacijskog centra Sisak Misije OSSE za Republiku Hrvatsku. Knjiga je doivjela veliki uspjeh /promovirana je u veini veih hrvatskih gradova/, tako da je novih etiri tisue primjeraka tiskano 2001. uz pomo Ministarstva za europske integracije. Veina primjerka knjige distribuirana je po mnogim osnovnim i srednjim kolama u cijeloj Hrvatskoj i izvan nje. Prirunik Domino /Vijee Europe, Strasbourg, 1999./, Slavonski Brod, 2002. Prirunik Global Kids in Croatia (New York, 2000), Slavonski Brod, 2002. Kompas prirunik Vijea Europe o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava (Council of Europe, Strasbourg, May 2002). Hrvatsko izdanje Kompasa je prvi cjeloviti prijevod prirunika u Europi u kojem je sudjelovalo nekoliko lanova Parlamenta mladih grada Sl. Broda i kole demokracije. Glasilo E Youth, asopis za mlade na engleskom jeziku. Prvi broj tiskan je 5000 primjeraka i distribuiran u cijeloj Europi. asopis je izraen u PDF obliku tako da se njegova distribucija vri i elektronskim putom. Prvo izdanje broure Europski klubovi tiskano je u 3000 primjerka u proljee 2002. Broura je distribuirana u veini osnovnih i srednjih kola na podruju Republike Hrvatske.

E - youth, glasilo za mlade na engleskom jeziku


Europski dom u Slavonskom Brodu, uz potporu Koordinacijskog centra Misije OSCE-a u Sisku i Olof Palmea i vedske, pokrenuo je 2002. godine asopis Eyouth na engleskom jeziku. lanovi redakcije i urednici su lanovi Europskog kluba, zastupnici Parlamenta mladih grada Slavonskoga Broda i polaznici kole demokracije. Prvi broj tiskan je u 5000 primjeraka i distribuiran u cijeloj Europi. Napravljen je i u PDF obliku tako da je distribuiran i elektronskim putem. Sadri priloge iz dvadeset i etiri zemlje o sudjelovanju mladih u njihovim lokalnim zajednicama (iz Austrije, Njemake, Finske, susjedne Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Ukrajine, Portugala, Engleske, Gruzije itd.) Predstavljeni su oni gradovi, kole, nevladine udruge koji najbolje rade s mladim ljudima. Iz Hrvatske su predstavljene etiri kole (Tehnika kola Slavonski Brod, Gimnazija Varadin, Gimnazija Metkovi, Srednja kola Matije Blaine iz Labina). Kada su u pitanju gradovi, svakako bi trebalo izdvojiti

Helsinki koji u odjelu za mlade pri gradskim slubama ima ak 250 zaposlenih ljudi u punom radnom vremenu. Predstavljena je i europska kua iz Auricha kamo svake godine bar desetak lanova Europskog doma odlazi na ekoloke seminare, koji predstavljajui kako Hrvatsku tako i svoju upaniju, svoj grad, sudjelujui u informatikim, novinarskim, dramskim, ekolokim, grafit radionicama, izrauju filmove, novine, kazaline predstave i razne vrste raunalnih prezentacija u Power Pointu. Predstavljeni su i napori irskih volontera u svladavanju nasilnog ponaanja mladih u Belfastu i njihov rad, preteito s mukom populacijom. Velik dio prostora posveen je i naim prijateljskim gradovima iz Norveke, gradovima Sandensu i Strandu,

27. veljae 2002. odrali smo prezentaciju asopisa E-youth u Gradskoj knjinici grada Slavonskog Broda. asopis predstavljali osim lanova redakcije i Mirella Rai, predstavnica Ureda Europske komisije iz Zagreba, Boris Hajo, glasnogovornik Ministarstva za europske integracije i eljko Landeka, pomonik upana i predsjednik upanijskog Savjeta za europske integracije. asopis je predstavljen i meunarodnoj javnosti u svibnju 2002. u Dubrovniku
ukljuenim u Svjetsku mreu zdravih gradova te projektima demokratizacije i sudjelovanja mladih u procesu odluivanja. Ilustracije za asopis su prispjele iz daleke Floride; od brae Nevena i Danijela Mrgana, Broana koji trenutno studiraju u Floridi.

to se htjelo s E-youthom?
Donosei informacije iz raznih dijelova Europe, a posebice iz jugoistone Europe, urednici su eljeli upoznati mlade ljude s uvjetima ivota, rada i kolovanja

24

25
mladih iz drugih europskih zemalja i s pozitivnim iskustvima i nainima njihovog ukljuivanja u poslove zajednice. Razmjena meunarodnih iskustava omoguava laku pripremu za ivot u multikulturalnom drutvu. Predstavljeni su gradovi, drutva, institucije, kole iz veine europskih zemalja koje dobro procjenjuju potrebe mladih i zato primjerenije raspodjeljuju resurse namijenjene zadovoljenju potreba mladih; one koji u suradnji s mladima realiziraju zajednika vienja i tenje, a da se pri tome prema njima odnose podjednako, bez obzira na njihov rasni, nacionalni, vjerski, socijalni i kulturni status.

Potarska bajka
Sjeate li se Karela apeka i njegove Potarske bajke? Dobri potar Kolbaba je jedne noi u potanskom uredu otkrio kako maleni tintilinii razvrstavaju pisma na koja su njihovi poiljatelji zaboravili napisati tonu adresu. Osobno je naiao na neadresirano pismo u kojem smeteni voza Francek Svoboda izjavljuje ljubav i prosi ruku gospoice Marice. Predosjetio je kakva bi to mogla biti tragedija ako pismo ostane neurueno, pa je odluio pod svaku cijenu pronai tunu Maricu Novakovu. Njegovo traganje trajalo je godinu i jedan dan. Upoznao je mnogo toga: vidio je sela i gradove, polja i sume, izlazak i zalazak sunca, povratak eva i dolazak proljea, sjetvu i etvu, vrganje u umi i ljive koje dozrijevaju, u Zatecu je vidio hmelj, a u Melniku vinograde, u Trebonju arane, a u Pardubicama medenjake. Budui da je traenje potrajalo ve godinu i jedan dan, sjeo je sav potiten kraj ceste i pomislio: Sve je uzalud, vjerojatno nikada neu pronai gospoicu Maricu. I dok je tako sjedio i tugovao sam nad sobom i nad nesretnom Maricom, cestom je nadolazio neki automobil. Vozio je polako, oko est kilometara na sat, pa je gospodin Kolbaba pomislio: E, to mora da je neka krntija kada se tako vue. Ali kad se auto pribliio, vidio je da je to, kakvog li uda, lijepi osmocilindarski bugatti; za njegovim upravljaem tuan, u crno odjeven voza, a otraga tuan, u crno odjeven gospodin. Kad je taj tuni gospodin ugledao kraj ceste turobnoga gospodina Kolbabu, naredio je vozau da se zaustavi i rekao: Doite, potaru, povest u vas djeli puta. Gospodin Kolbaba bio je sretan jer su ga boljele noge od dugog hodanja; sjeo je do tunoga crnog gospodina, i automobil je polako i tuno krenuo. Kada su prevalili otprilike tri kilometra, prozborio je gospodin Kolbaba: - Nemojte mi zamjeriti, gospodine, vi valjda idete na pogreb, zar ne? - Ne idemo - rekao je tuni gospodin upljim glasom. - Zato mislite da idemo na pogreb? - Pa - rekao je gospodin Kolbaba - gospodine, jer ste vi tako tuni. - Ja sam tuan - rekao je gospodin mrtvakim glasom - zato sto moj auto tako polako i tuno vozi. - Pa, da, rekao je gospodin Kolbaba. - Zato ovaj lijepi bugatti tako polako i tuno vozi? - Zato to ga vozi tuan voza, rekao je crni gospodin turobno. - Aha - uzdahnuo je gospodin Kolbaba. - Oprostite, gospodine, a zato je zapravo taj gospodin voza tuan? - Zato sto nije dobio odgovor na pismo koje je poslao prije godinu i jedan dan - odgovorio je crni gospodin. - Znate, on je pisao svojoj najdraoj, ona mu nije odgovorila, pa sad misli da ga vise ne voli. - Oho! - uzviknuo je gospodin Kolbaba veselo - Stari moj, znaci vi ste onaj smueni, onaj glupan, ona budala, onaj zbunjola, onaj redikul, onaj aknuti, onaj udareni, ona truba, onaj nespretnjakovi, onaj magarac, onaj tupan, onaj aavac, onaj zvekan, onaj lupljeni, onaj osel, onaj bedak, onaj majmun, ona bundeva, ona naivina, onaj mulac, onaj bivol, onaj munjeni, onaj klipan, onaj telac, onaj tikvan, onaj Toro, ona tuka, onaj zafrkant koji nam je u potanski sandui ubacio pismo bez adrese i potanske marke? A joj, bas mi je drago da imam ast upoznati vas! Kako vam je gospoica Marica mogla odgovoriti

Internet Moj did je, baj Iva ga zovu, Golubar pravi, kobalje lovi i bere zovu. Al' susjedi moji jedino ga znadu to potar je bio najstariji u gradu. Bicikla ni im'o, pjeke se smuco, ukce naganj'o, na pendzere kuc'o. Raznosio pisma u odjelu mu plavom Ba svakog u gradu did je poznav'o. Informacija danas sims'o je ivota, Za nas mlade najvea ljepota. I meni se evo u gradu na Savi Paskal i kobalt vrte po glavi. To nita ne smeta mom did Ivi, No sve ee sanja on na kii Da katkad daleki prijatelj stari Pisanom estitkom njemu se javi. Moj did je Iva, tabanom uglavnom, Sirio glase o Kolbabi slavnom. I jedan i drugi u modernom svijetu Utabali put su Internetu. SIVA
upoznati vas! Kako vam je gospoica Marica mogla odgovoriti kad uope nije dobila vae pismo? I tako je Kolbaba uspio povezati Franceka i Maricu. Koje li sree za zaljubljeni par. Ve dugo potari nam donose uplatnice, raune, kazne, ovrhe, presude popunjene strojopisom, a rijetko kada pisma i razglednice pisane vlastoruno rukom poiljatelja. Odnedavna potari su, zbog posvemanje krize, i oitavai plinskih i strujnih brojila. Bude li ilo nagore, a po svemu sudei hoe, uskoro ce nam oni nuditi i druge izravne usluge dostava iz trgovine u kuu, prijenos iz kue u kuu, iz supe u podrum i obratno, sitni posredniki poslii u preprodaji, trampi itd. No, sve je jo dobro dok nam

PRO/ZOR
lanovi Europskog kluba iz Slavonskog Broda imaju namjeru objavljivati elektroniki asopis Pro/zor koji e izlaziti etiri puta godinje. Namijenjen je svima, ponajvie mladima. Zabavan, pouan i, vele, jeftin. to ele s asopisom postii? Okupiti mlade, povezati se i savjetovati meusobno, zabaviti i izmjenjivati iskustva, razmiljanja i poglede na svijet koji ih okruuje i tako doprinijeti ispravljanju iskrivljene slike o Europskoj uniji. O ovim temama e se raspravljati u Pro/zoru Europska unija, turizam, problemi mladih, glazba i sport.

Seminar Uloga europskih klubova u promociji i zatiti ljudskih prava u Dubrovniku


Europski Dom SL. Brod je trodnevni meunarodni seminar Uloga europskih klubova u promociji i zatiti ljudskih prava u Dubrovniku, u vremenu od 29. oujka do 2. travnja 2005. godine s namjerom da omogui sudionicima seminara edukatorima i promicateljima ljudskih prava u formalnom i neformalnom obrazovanju - razmjenu primjera dobre prakse i uvid u odgojne i
Radionica u Dubrovniku

obrazovne programe za ljudska prava koji se provode u drugim europskim zemljama. Svrha seminaru je takoer bila povienje kompetencija edukatora odgajaju i obrazuju mlade za ljudska prava te njihovo meusobno bolje upoznavanje i povezivanje u buduim projektima.

Interkulturalizam u Europi
Ministarstvom prosvjete, kulture i porta, Ministarstvom europskih integracija te Zavodom za unaprjeivanje kolstva i Srednjom kolom u Biogradu. Cilj skupa je bio razmijeniti europska iskustva i tako poveati razumijevanje europskih drutava koja su u dananje vrijeme sve multikulturalnija. Europa, pa tako i Hrvatska, postaje ivotnim prostorom ljudima razliitog kulturnog podrijetla.

Od 2. do 6. listopada Biograd je bio domain meunarodnog seminara Interkulturalizam u Europi, na kojem je bilo sedamdesetak sudionika iz esnaest europskih zemalja koji su predstavili na koji nain se provodi interkulturno obrazovanje u njihovim. Tijekom seminara odrano je vie predavanja i radionica. Skup je organizirao Europski doma Sl. Brod u suradnji s

26

27

Big Baltrum

Discover your limits! Nedavno je bila otkrivena drevna karta koja govori o tajnom blagu, zakopanom na otoku Baltrumu, nacionalnom parku prirode smjetenom na Sjevernom moru. Europska kua iz Auricha odrala je pripremni seminar za ezdesetak mladih iz nekoliko europskih zemalja, a zainteresiranih za pronalazak blaga. Meu njima su se nalazili i predstavnici Europskog kluba iz Slavonskog Broda.(34) Strunjaci su odabranima za

istraivaku ekspediciji govorili o flori i fauni Wadenskog mora i o nainu na koji se pjeano tijelo otoka pokuava sauvati od razaranja. Nakon dobre fizike i psihike pripreme krenuli su dobro opremljeni na put. Trebalo je u ranim jutarnjim satima, za vrijeme oseke kada se more sasvim povue, propjeaiti osam kilometara koji dijele kopno od otoka. Karta je ih vodila do plae. Nakon dva sata napornog kopanja u pijesku pronali su samo prazne

plastine boce. U jednoj od njih nalazila se poruka Ovdje, na alost, nema blaga. Zlato je nestalo i samo se smee iri. Vratite se u Aurich i proirite to po svijetu. to im je, razoaranima i tunima, drugo preostalo nego vratiti se popodnevnim trajektom nazad na kopno. Kada su se po povratku u Aurich svi zajedno okupili, shvatili su da nisu gubitnici; iskustvo Baltruma dalo im je ipak blago, istina neto drugaije ali zato ne manje vrednije od onog koje su u poetku oekivali. Blago koje su pronali je prijateljstvo preko granica. No limits!

THE NOON asopis koji je osvojio prvo mjesto na europskom natjeaju


Na godinjem susretu predstavnika 23 europske zemlje kojega je od 15. do 19. studenoga 2000. u Lisabonu upriliio Koordinacijski centar za europske klubove to djeluje pri portugalskom Ministarstvu obrazovanja slavljenici su bili lanovi europskog kluba slavonskobrodske Osnovne kole Ivana Gorana Kovaia. Dodijeljena ima je prva nagrada za novine na engleskom jeziku The Noon i glazbeni CD posveen uspomeni Roberta Schumana. Nagradu su osvojili na natjeaju to su ga povodom Dana Europe i pedesete obljetnice Schumanove deklaracije raspisali portugalsko Ministarstvo obrazovanja i Meunarodni koordinacijski centar za europske klubove, Europska komisija i Europski informacijski centar Jacques Dolores. Veliki broj radova je pristigao na natjeaj. Djeca i njihove voditeljice su oito vrlo dobro osuvremeniti Shcuhamnovu ideju. Smjestili su ondanjeg francuskog ministra vanjskih poslova u suvremeni slavonskobrodski kontekst u pogranini grad, u brodske tvornice koje su potrazi za novim proizvodnim procesima i poslovnim partnerima, i u svoju kolu, oito spremnu i otvorenu za dijalog i suradnju. Autorima projekta pomogle su u organizaciji i prevoenju profesorice Rozalija Barievi i Dunja Sokolar, te su i one zaslune za ovo europsko postignue

Europski klub Obrtni

ili su Europski ke kole Koprivnica utemelj Uenici i profesori Obrtni nja 2005. godine. Odmah su izradili godinji klub u koli poetkom svib Dana Europe. aktivnosti bila je obiljeavanje program rada. Prva njihova Irena Frii Voditeljica kluba profesorica ob-sk-kc@skole.htnet.hr

ke kole u Koprivnici

Program rada Europskog kluba Obrtnike kole Koprivnica


Ciljevi Jaanje svijesti o potrebi ouvanja i odravanja istoe okolia, jaanje ekoloke svijesti Povienje razine sudjelovanja mladih u lokalnoj zajednici i povienje utjecaja mladih na donositelje odluka Ukljuivanje mladih u lokalnu zajednicu i promicanje zdravog naina ivota Ukljuivanje uenika u rad EU-kluba pri Obrtnikoj koli Koprivnica Razvijanje svijesti o pripadnosti svom gradu, mjestu i regiji, te svraanje pozornosti na probleme Predstavljanje plana i programa kluba, mogunosti razvoja Razvijanje stava o ljudskim pravima i poveanju otvorenosti prema drugim kulturama, religijama i nainu ivota Prezentacija kulture svoga kraja Unapreivanje tolerancije i komunikacije meu uenicima Upoznajmo sebe da bismo mogli predstaviti drugima Ostvarivanje iskrenih prijateljstava bez obzira na pripadnost narodu, rasi, vjeri Pribliavanje djelatnosti europskih organizacija, upoznavanje naina ivota mladih u drugim zemljama Upoznavanje drugih regija i obiaja, te prezentacija vlastitog kraja, stvaranje novih prijateljstava

Datum Lipanj

Tema Europa i okoli Borba protiv droge

Aktivnosti/strategije Prikupljanje dokumenata o politici zatite okolia koja se primjenjuje u europskim dravama, briga o uljepanju neposredenog okruenja Prezentacija u vlastitoj sredini, odravanje radionica i predavanja o izabranim temama Obiljeavanje me. Dana mladih sudjelovanjem lanova kolskog sportskog kluba OBRTNIK u organizaciji i provoenju sportskih manifestacija u gradu Koprivnici Obiljeavanje i aktivno sudjelovanje u organizaciji tjedna kretanja i promoviranje rada EU-kluba meu uenicima prvih razreda Obiljeavanje svjetskog dana stanita i borbe protiv siromatva kroz prikupljanje informacija o svom gradu, mjestu, regiji i nainu ivota ljudi u njemu (anketa, prezentacija u medijima)

Srpanj/ Kolovoz Rujan Listopad

Mladi Europe i sport (Igre mladih grada Koprivnice) Tjedan kretanja grada Koprivnice Kultura ivljenja i mladi

Studeni Prosinac Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Tijekom godine

Godinja publikacija EU-kluba Izdavanje publikacije Predstavljanje publikacije ostalim EU-klubovima Otvoreni klupski dan Kultura i mladi Tolerancija i komunikacija Naa tradicija DAN SPORTA Europski tjedan BOX Obiljeavanje dana ljudskih prava Obiljeavanje svjetskog dana pismenosti kroz likovne i literarne radionice Radionica: NAUIMO SLUATI Obiljeavanje svjetskog dana borbe protiv nasilja Radionica u suradnji s muzejom Organizacija o provoenje meunarodnog Dana sporta Obrtnike kole Koprivnica Organizacija kviza uz pomo lokalnih medija Posjet Ministarstvu europskih integracija i vanjskih poslova Organizacija lanca prijateljstva s ostalim EU klubovima i prezentacija suradnje

28

29
Europski klub Tehnike kole Nikola Tesla, Vukovar

Europski klub Gimnazije akovec


Europski klub Gimnazije akovec sljedbenik je Europskog razreda, koji se tijekom trogodinjeg perioda u izbornom predmetu europske integracije bavio Europskom unijom. Od kolske godine 2005./2006. na njegovu mjestu djeluje Europski klub Gimnazije akovec. Klub za sada broji 10 lanova iz prvih i drugih razreda. U dosadanjem radu Gimnazija se moe pohvaliti izvrsnim timom koji je etiri godine uzastopce postizao prva mjesta na EU kvizu. Zahvaljujui tome imamo predivna i prije svega, vrijedna i pouna iskustva iz Londona, Strasbourga i druguh gradova i zemalja diljem Europe. Budui da tu tradiciju elimo nastaviti i dalje, lanovi tima konstantno rade na pripremama za idue natjecanje. U sklopu Europskog kluba, do sada smo organizirali razne dogaaje s ciljem da gimnazijalce osvijestimo o nekim relevantnim injenicama i nadolazeoj nam Europskoj uniji. Jedan takav dogaaj bio je posjet dvojice Francuza u travnju koji su odrali predavanje o openito dobrim i loim stranama lanstva u EU. Na Dan Europe, 9.svibnja, organizirali smo nagradnu igru s ciljem da uenici steknu uvid u najosnovnije injenice o EU. Svaki je uenik dobio knjiicu EU for YOU i odreeni pojam kojem je trebalo nai objanjenje u prije spomenutoj knjiici. Na taj nain uenici su bili potaknuti da zajedniki izmjenjuju znanje kojim raspolau i ujedno sudjeluju u nagradnoj igri. Svake godine na Dan Europe lanovi kluba zajedniki sudjeluju na popularizaciji europske ideje aktivnostima koje organizira Meimurska upanija. U pripremi je takoer prezentacija kojom e lanovi kluba predstaviti Europsku uniju svim razredima Gimnazije akovec, ali i ire, prvenstveno u osnovnim kolama u upaniji. Djelovanje Kluba omoguuje nam naa kola, Gimnazija akovec pod ravnateljstvom gospoe Tee DragiRunjak, Meimurska upanija i prije svega voditeljice kluba, prof. Sandra Breka-Ovar i prof. Marija Mianuk

Europski klub Tehnike kole Nikola Tesla u Vukovaru osnovan je 10. listopada 2005. godine. Klub je usvojio razvojni program rada za tri godine. Mentorica je prof. Dinka Lazi. Neke od dosadanjih aktivnosti ovoga Europskog kluba jesu: 1. obiljeavanje Europske godine graanstva; 2. organiziranje radionice zajedno s Vijeem uenika kole Kako Europi predstaviti svoj grad; 3. predavanje uenicima Zatita roda u Vukovaru; 4. prikazivanje filma Borba protiv ovisnosti uenicima kole; 5. sudjelovanje uenika na desetodnevnom seminaru za zatitu ljudskih prava u Krapinskim toplicama i dr.

Europski klub II. GIMNAZIJE - SPLIT MISLITI EUROPU HRVATSKI II. GIMNAZIJA Split od osnutka pokuava ivjeti i djelovati u europskom duhu, o emu svjedoi niz meunarodnih projekata u kojima je sudjelovala. Nai uenici dobitnici su niza nagrada u projektu Europa u koli za literarni i glazbeni rad. Jedna smo od etiri kole iz Hrvatske u pilot projektu Europa @t School - Internet Award Scheme 1995. (Europa u koli natjecanje putem Interneta) i sudionica u istom projektu nekoliko godina potom. Uenica nae kole Katarina Pavi, bila je predstavnica Hrvatske u Europskom parlamentu mladih. Zahvaljujui tom nainu rada i promiljanja, 2002. osnovan je Europski klub a s ciljem promicanja istinskih europskih vrijednosti i europskog duha. Pored vlastitih projekata (organiziranje seminara na temu ljudskih prava, kulturna batina, priprema sadraja za obiljeavanje Dana Europe, pomaganje uenicima u pripremi kvizova koje organizira Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, realizacija niza projekata pod nazivom Misliti Europu hrvatski) svi meunarodni projekti koji se realiziraju u II. GIMNAZIJI djeluju pod pokroviteljstvom Europskog kluba. Tako, ve nekoliko godina kola sudjeluje u sljedeim projektima: 1.Il mondo della pesca incontra il mondo della scuola Svijet ribarenja susree svijet kole Kongres srednjih kola Mediterana u Anconi 2. Le printemps des lycens - Proljee gimnazijalaca u Marseille-u Dramska grupa Junge Knstler dramska i literarna Europski klub II. GIMNAZIJE grupa njemakog jezika koja je postigla zapaene rezultate Ovo je samo djeli rada Europskog kluba II. GIMNAZIJE. Ono SPLIT ime se posebno istiu lanovi kluba je njihova informatika Teslina 10 * Hrvatska pismenost i uvijek su informatika podrka za bilo koji projekt Tel/fax.:+385-21/384-969; 385-914 kole. E-mail: druga.jez.gimn@st.tel.hr; Neda Gali, profesorica ss-split-506@skole.hinet.hr; URL:http://pubwww.st.carnet.hr/2g

Gdje moete pronai vie informacija?


Projekt 'meunarodne mree europskih klubova'
U veini drava ne postoji organizacija ili institucija na nacionalnoj ili regionalnoj razini odgovorna za davanje informacija i uputa kako organizirati te djelovati unutar europskog kluba. U Finskoj, Litvi ili, primjerice, Portugalu za to je odgovorna sluba koja djeluje pri Ministarstvu kolstva, to uvelike pospjeuje njihovu uspjenost. U nekim zemljama su osnovani koordinacijski centri za rad europskih klubova (Slovaka, Bugarska, Poljska) ili nacionalne mree (Hrvatska). U nekima pak skrb o europskim klubovima vode regioanlne agencije ili koordinatori za projekte EU i VE (Njemaka). U dravama u kojim nema (ne)vladine institucije ili slubene vladine podrke organizaciji ovakvih aktivnosti, teko je osnovati europski klub ili ve postojei kontinuirano razvijati. Krovna organizacija ovog projekta Meunarodni je koordinacijski centar za europske klubove Lisabon koji djeluje pri portugalskom Ministarstvu kolstva. Jedan od osnovnih preduvjeta za uspjeno djelovanje i irenje mree europskih klubova upravo je suradnja i razmjena informacija. U tu svrhu od 2002.g., jednom mjeseno, koordinacijski centar izdaje Euro Clubs Newsletter koji se distribuira na sve e-mail adrese europskih klubova registriranih pri koordinacijskim tijelima na nacionalnim razinama. Sadri informacije o radu svih europskih klubova diljem Europe. Ukoliko i vi elite dati svoj prilog ovom glasilu, sve relevantne informacije aljite na: ucce@min-edu.pt Ovisno o zacrtanom planu rada i aktivnostima te podruju djelovanja za koje ste se odluili, a zbog lakeg organiziranja rada, uenike podijelite u skupine. Broj skupina e ovisiti o broju lanova, a njihova tematika o podrujima njihovih interesa. Tako ete pri provedbi sloenijih zadataka i projekata moi podijeliti dunosti te svakom ueniku dati dio odgovornosti za njegovu uspjenost. Navest emo jedan primjer organizacijske strukture i neke zadatke koje e uenici imati pri provedbi projekata.

Organizacijska struktura europskog kluba

EUROPSKI KLUB

VODITELJ/ KOORDINATOR

INFORMATIKA SKUPINA

RADIO AMATERI

NOVINARSKA SKUPINA

LIKOVNA SKUPINA

na engleskom ili francuskom jeziku.


Isto tako postoje slubene web stranice na kojima moete saznati sve o ovom tijelu i nainu njegova funkcioniranja http://www.gaeri.min-edu.pt.

Informatika obrada i priprema pisanih priloga. Web prilozi.

Priprema radio vijesti, priloga, emisija itd.

Pisanje lanaka. Pripremanje broura, plakata itd.

Priprema likovnog oblikovanja. Crtani prilozi.

30

31

UENJE O EUROPI
METODOLOGIJA Paljivo odaberite metodologiju kojom ete uenike upoznati s odreenim problemima i idejama ( radionice, igrokazi, glazbene izvedbe, video isjeci) Usredotoite se na uenike i njihove potencijale, te mogunost primjene. Glavni izvor ideja su mladi. Voditelj/uitelj je moderator. Vi trebate pomoi mladima svojim savjetima i facilitacijom. Ex cathedra pristup zamijenite interaktivnim pristupom temama i problemima, a mlade ljude upuujte na samostalan rad i istraivanje te potiite aktivnosti koje su oni sami inicirali.

Elementi znanja
Europa poinje u koli
t o u en ic i t r eb aj u z n at i o E u r o p i? Kako znanje o Europi treba biti preneseno? Gdje se uenje o Europi treba provoditi?

Didaktiki ciljevi
Stimulirati interes za europske integracije Upotpunjavati uenikov doivljaj kultura, religija, ivotnih stilova koji postoje u razliitim zemljama Osposobiti uenike da doivljavaju razlike kao raznovrsnost europske kulture

Razliiti koncepti uenja


Uenje za Europu Stjecanje prikladnih osobina, svojstva za odgovorno i participativno europsko graanstvo Uenje o Europi Stjecanje znanja o Europi - povijest, kulutre, integracija, politiki principi, gospodarstvo, pravo, drutva, institucije, Uiti kako uiti o Europi Usvajanje kompetencija vezanih za pristup informacijama i procesu informiranja o Europi

Poticati razumijevanje povijesnih, politi kih, ekonomskih odnosa imeu drutava i drava u Europi Podupirati istraivanja izvora i uzroka sukoba izmeu drava Osigurati prostor/uionicu za imaginacije, futuristike perspektive, oekivanja, nade i snove o Europi.

Europeizacija uenja
Nuno je uvesti europsku obrazovnu dimenziju u odgojne i obrazovne sadraje na svim razinama kolskog kurikuluma kolu, profesionalno usavravanje nastavnika, radnu sredinu i slobodne aktivnosti otvoriti prema europskim temama Staviti naglasak na interkulturalno uenje Razviti strategije uenja za vrlo sloene sadraje i teme Poticati ouvanje regionalnih identiteta, stilova ivota, tradicija Kreirati inovativne transnacionalne europske obrazovne projekte u koli i izvan nje

Struktura uenja za i o Europi


Elementi znanja
Mikroelementi europska roba, hrana, pjesme, poeme, praznici, iskustva, prijatelji/odnosi izvan vlasite zemlje Mikro/makro elementi Europska raznovrsnost, inerkulturalno uenje, drutva, zajedniki ivot; posebne politike teme Makroelementi ire poltike, ekonomske i pravne teme o Europi; Identitet, Ustav, Osnovna prava X Istraivanje europskih simbola i institucija X Samobrazovanje: istraivaki projekti Xxx Kroskurikulano uneje; institucije; ravni, filozofski, politiki, ekonomski elementi Xx Povezati kolske obrazovne sadraje s izvankolskim aktivnstima Xxx Kroskurikularno uenje: Europa kroz povijest, jezici, prouavanja drutva/drutvena istraivanja/prouavanja Xx Povezati kolske obrazovne sadraje s izvankolskim aktivnstima Xxx Doivljavanje Europe u vlasitom okruenju

Samoobrazovanje

I Socijalno uenje
Xx Povezati kolske obrazovne sadraje s izvankolskim aktivnstima

II Politiko uenje

X Samoobrazovanje Istraivaki projekti

Preuzeto iz K. Duerr: Das neue Europa, o moe zmenit obianska vychova? zbornik radeva sa VI. meunarodne konferencije, Bratislava, 2005.

Mikroelementi znanja
Europa za oi, ui, nepce, srce, um x to zna o Europi? x Gdje sureemo Europu u svom okruju? x Europa u koli i razredu x Europa u medijima i zabavi x Putovanja i praznici u Europi x Europa bez granica x Europa i svijet Metode: edukativni i informativi materijali Vijea Europe, Europske unije, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Europskog doma Slavonski Brod

Makroelementi znanja
Ljudska prava europska ljudska prava Migracije i manjine Ekoloka politika u Europi Razlike izmeu Istoka i Zapada i Sjevera i Juga x Socijalni pokreti u Europi x Jezici u Europi x Povijest ideje o zdruenoj Europi x Europske integracije x Budunost nacionanih drava u Europi x Participacija u Europi x Trite rada i sloboda kretanja u Europi Metode: Postoji li tipini Europljanin? x x x x

Metodski pristup Europi kroz poznate izreke


Znam da nita ne znam. /Sokrat/ SPQR Senatus Populusque Romanum Bolje biti prvi u selu, nego drugi u Rimu. /Cezar/ Gloria in excelsis Deo. Hier stehe ich, ich kann nicht anderes /Luther/ Letat cest moi /Luis XIV/ Drava to sam ja. Man is born free and yet in chains everywhere. /Rousseau/ And yet it moved. /Galilej/ Die Geschichte aller bisherigen Gesellschaft ist die Geschichte von Klassenkmpfen. /Marx/ x We must create something like the United States of Europe. /Churchill/ x x x x x x x x x

Nacionalni stereotipi i njihova povijest

32

33

Nacionalni stereotipi
Raj se nalazi tamo gdje je policajac Britanac, kuhar Francuz, mehaniar Nijemac, ljubavnik Talijan i gdje je sve to organizirao vicarac. Pakao je tamo gdje je policajac Nijemac, kuhar Englez, mehaniar Francuz, ljubanik vicarac i gdje je sve to orgnazirao Talijan.

Pitanja za raspravu
x Smatrate li alu zabavnom? x Biste li promijenili togod u njoj? x Mislite li da biste neto poboljali kada biste zamijeneli neke od nacionalnosti? x Gdje biste smjestili vlastitu naciju? x Gdje biste smjestili svoje susjede?

Gdje, to i kada uiti?


Djeji vrti: putem pjesama, igara, igrokaza, poema, slikovnica, prva lingvistika iskustva spoznavati razliita kulturna podrijetla, vjerska uvjerenja, najosnovnije rijei iz stranih jezika... Osnovna kola: multi/interkulturalno razredno okruenje; europski dogaaji, kupovina hrane, putovanja i kolski praznici izvan vlastite zemlje... Osmogodinja kola: Otkrivanje Europe u vlastitom okruenju, stjecanje znanja o europskim drutvima, pjesme, knjige, filmovi Srednja kola: politika, gospodarstvo, pravo; razvoj europskog identiteta Izvankolske aktivnosti: ljetni kampovi mladih, putovana, europska dogaanja, ukljuivanje u europska udruenja, Vijea mladih, Europski parlament mladih. Nijedno dijete nije premlado da bi uilo o Europi
Svaka je princeza lijepa, zar ne?

to je i gdje je Europa
Povjesniari e nas podsjetiti da se za vrijeme antike Grke, naziv Europa vjerojatno odnosio na dananji Balkan. Danas je Europa mnogo vea, no i nita jednostavnija za definiranje. U politikom smislu Europa zauzima povrinu veu od 10 milijuna km te se protee na geografsko podruje Azije. Klima je razliita, od suptropske u ponekim junim podrujima do polarne u sjevernim. U Europi postoji vie od dvjesto ivuih jezika, a dom je govornika jo veeg broja jezika. Obuhvaa pedesetak drava iju populaciju ini priblino 800 milijuna ljudi. Unutar granica Europe susrest ete se sa svim veim religijama. Europu smatramo kolijevkom demokracije, a u isto vrijeme je povezujemo s nekim od najgorih oblika faizma i totalitarizma koji su se ikad dogodili na svijetu. Povijest Europe obiljeena je holokaustom, kolonijalizmom i ropstvom, a danas je ona mjesto velikih koliina nuklearnog oruja dostatnog za unitenje ivota na Zemlji, no s druge strane u njoj se svake godine dodjeljuje Nobelova nagrada za mir. Ona je takoer osniva stalnog suda za ljudska prava koji je priznat u cijelom svijetu. Ili na bogatu i siromanu zaraenu Europu i mirnodopsku Europu demokratsku i zahvaenu totalitarizmomljeviarsku i desniarsku Europu, amerikaniziranu i sovjetiziranu Europu?

Kojem dijelu Europe vi pripadate? Jeste li njegov tipian pripadnik?


Ako vam se ijedna od ovih podjela uinila tonom ili mislite da bar pomae u prepoznavanju posebnih potreba razliitih strana unutar podjele, razmislite kako se neke od dolje navedenih skupina mogu svrstati u te kategorije. Mogu li se njihove potrebe podudarati s potrebama koje stereotipno pridruujemo dravi ili dijelu Europe u kojem ive? x Poslovni ovjek na Balkanu x Bengalske zajednice u istonom Londonu x Ljudi izloeni teroristikim napadima u pokrajini Baskiji (panjolska) ili Sjevernoj Irskoj x Poljodjelci u panjolskoj, Italiji, Rumunjskoj i Gruziji iji rad ovisi o klimi x Romski narodi u Maarskoj, Slovakoj, Grkoj ili Francuskoj x Islamofobi ili antisemitisti u Njemakoj, Rusiji, Litvi, vedskoj, Poljskoj i svakoj drugoj dravi u Europi x Ribarske zajednice u kotskoj, Norvekoj, Hrvatskoj ili Estoniji x Radnici imigranti u Belgiji ili Finskoj x Izbjeglice ili azilanti u Ukrajini ili Poljskoj x Muslimani, politiari, aktivisti za ljudska prava, uitelji, voditelji mladih, niski ljudi, elavi mukarci, ene s djecom ili bez njih. Ovakvi primjeri nam pokazuju da nijedna predloena podjela nije strogo definirana niti se njom moe prikladno opisati viestruka priroda svake pojedinane drave, zajednice i dakako pojedinca. Ima nekih potreba koje su zajednike svim europskim dravama, ali jednako tako i razliitih potreba unutar svake manje zajednice, u svakoj pojedinanoj dravi. Europa i svaka drava koja je ini zaseban je svijet kulturnih i socijalnih raznolikosti. Preuzeto iz Kompasa, prirunika Vijea Europe za odgoj i obrazovanje mladih za ljudska prava, Europski dom Slavonski Brod, 2004.

Drave Europe
Danas, neke od drava koje ine Europu nisu starije od 10 godina, dok se granice nekih nisu mijenjale stoljeima. Poneke se dravne granice i danas mijenjaju zbog sukoba sa susjednim dravama. Tako u Europi ima i onih naroda koji su svakodnevno suoeni s nasiljem i sukobima, kao i onih koji na istom kontinentu ive u uvjetima mira, sigurnosti i blagostanja.

to dravu ini europskom?


U svakoj europskoj dravi ima milijunaa i milijuna ljudi koji ive u siromatvu. Postoje raznolikosti unutar i izmeu europskih drava. Radei kao uitelj u jednom dijelu Europe, moete biti plaeni za jedan dan vie nego to e vae kolege u drugim njenim dijelovima biti plaeni za cijeli mjesec. Radei kao uitelj u nekoj drugoj regiji, moda uope neete biti plaeni, mjesecima, unedogled. Europa je uistinu arolik kontinent.

Jedna Europa? Dvije Europe?


Moemo li, da bismo pojednostavili stvari, rei da postoji Istona i Zapadna Europa? Sjeverna i Juna? A to je sa Sredinjom Europom? Moemo li je podijeliti na kransku i muslimansku Europu?

34

35

Dugoroni rezultati
Rezultati koje postiu uenici
x Priprema za ivot u Europi bez granica; x Povienje svijesti o vlastitom identitetu lokalnom, nacionalnom i europskom kontekstu; u x Sposobnost prepoznavanja i odupiranja svim oblicima nesnoljivosti i netolerancije nacionalizma, ksenofobije i rasizma; x Osnaenost za interkulturalnost; x Spoznaja zajednikih kulturnih korijena i potraga za slinostima i razlikama s namjerom da bolje shvati to je to graanstvo Europe; x Preuzimanje inicijative i poticanje promjena u lokalnim zajednicam i ire; lokalnim zajednicam i ire; x Poveanje tolerancije prema drugaijem i drugaijima; x Povienje samostalnosti; x Kvalitetnije komunikacijske vjetine osposobljenost

Rezultati koje postiu uitelji

x Razmjena iskustava i znanja s kolegama iz Hrvatske i europskih drava;

x irenje ideja steenih u projektnim aktivnostima putem strunih aktiva i nastavnikih vijea; x Ukljuivanje ostalih kolega iz drugih aktiva pri koli/ instituciji u suradnju na projektnim aktivnostima; x Poveanje samosvijesti i spremnost na uvoenje i uporabu novih metoda i tehnika; x Sposobnost predstavljanja internacionalnih

perspektiva u dnevnom pouavanju (u svim predmetima) kao i zainteresiranost za uvoenje meunarodnih standarda i tema u svakodnevnu nastavu i sve nastavne predmete; x Uvaavanje prednosti rada u grupi, distribucija dijela odgovornosti na uenike.

Meunarodna mrea europskih klubova


Portugal Europski klubovi kao promicatelji ljudskih prava
Prvi europski klub osnovan je Portugalu 1986. godine, neto prije nego se Portugal pridruio Europskoj ekonomskoj zajednici. Osnivanje europskih klubova bila je ideja gospoe Margaride Belard, koja je, naalost, preminula prije 8 godina. Bila je savjetnicom u portugalskom Ministarstvu obrazovanja. U to je vrijeme Europska ekonomska zajednica vie vodila rauna o ekonomiji negoli obrazovanju, pa joj stoga ni europska dimenzija u obrazovanju nije bila prioritetom. Gospoa Belard je upravo inzistirala na vanosti obrazovanja u izgradnji budue Europe. Govorila je da je jedan od glavnih zadataka kole obrazovanje za europsko graanstvo i kako kola moe biti uspjena samo ako se osnovni drutveni principi potivanje ljudskih prava, demokracije, tolerancije, solidarnosti ive, a ne samo ue u koli. Nije dovoljno nauiti, zapamtiti sve osnovne principe. vano je posvojiti ih, mijenjati se i primjenjivati u stvarnosti naueno, a to je upravo ono to je najtee. Iz toga razloga su europski klubovi i osnovani u portugalskim kolama. Europski klubovi nisu zatvorena udruenja; svaki uenik i nastavnik moe postati lanom. Uiteljev je zadatak uvaiti uenike interese i elje te razviti ivahne, zanimljive aktivnosti u kojima e uenici uivati. Nastavnici i uenici mogu samostalno kreirati aktivnosti koje promiu europsku dimenziju u obrazovanju i koje pouavaju o Europi. to prije djeca ponu uiti o Europi -to bolje; rad s najmlaima je najbolji nain da se pravovremeno ojaa svijest o neophodnosti ujedinjavanja Europe. Europski klubovi u Portugalu trenutano postoje u tristotinjak kola od vrtia do srednjih kola. Uskoro nakon to su europski klubovi osnovani u Portugalu, pojedine kole u Europi su slijedile na primjer; brojne kole su osnovale klubove, ne samo iz zemalja lanica Europske unije, nego i iz drugih europskih zemalja. Zato je devedesetih godina dvadesetog stoljea gospoa Belard, zajedno sa svojim timom, odluila pokrenuti meunarodnu mreu europskih klubova s ciljem stvaranja veza meu europskim klubovima u Europi. Moja je kola, osnovna kola za djecu izmeu 10 i 15 godina, smjetena blizu Lisabona u podruju koje nije najidealnije rjeenje za ivot, gdje su socijalni i financijski problemi zajednika stvarnost. Europski klub u naoj koli poeo je s radom 1989. godine. Neki od njegovih bivih lanova danas imaju 29 ili 30 godina i veina ih nije nikada u potpunosti napustila ovaj projekt. Kau da je iskustvo europskog kluba vrlo vaano u njihovim ivotima na profesionalnoj i osobnoj razini. U koli imamo posebnu prostoriju za sastanke. Ove godine imamo 35 lanova od kojih su troje uitelji, a 32 uenici. Sastajemo se dva puta tjedno, nekada I ee kada je to nuno. Na poetku kolske godine damo zainteresiranim uenicima pristupnicu da je popune kao bi se i formalno ukljuili u rad Kluba. Isto tako dobiju I lansku iskaznicu.

Luisa Lopez i kolege nastavnici

36

37
lanovi Europskog kluba Osnovne kole E. B. Matilde Rosa Arajo (Portugal)

Europski klubovi kao promicatelji ljudskih prava


Europski klub u mojoj koli nikada nije bio privatni ili izolirani klub; svih ovih godina trudili smo se otvarati uenicima i uiteljima u koli kako bismo ih privukli. Termin klub moe biti pogreno shvaen. Klub je, openito shvaeno, grupa ljudi organizirana u neku posebnu svrhu. Europski klub je puno vie od kluba. esto se povezuje u radu i s drugim kolskim klubovima/skupinama i projektima. U posljednjih 10 godina europski klub promovirao je i razvio brojne aktivnosti koje su financirane od strane Europske komisije kroz programe Socrates i Comenius. Za one koji nisu upoznati s Comeniusom - to je europski obrazovni program koji podrava partnerstvo izmeu kola u Europi. Promie suradnju sa kolama preko granice kao i mobilnost brojnih uenika i nastavnika. Svako partnerstvo traje tri godine i najmanje tri kole moraju biti ukljuene. kole s kojima mi radimo su u Njemakoj, Nizozemskoj i Poljskoj. Na zajedniki koordinator je gospodin Hanns Plueger iz Njemake. Europski klubovi i Comenius su suraivali oduvijek te je i to razlog zato su oba projekta tako uspjena. Trenutano suraujemo i sa jednom kolom u Finskoj te s brojnim kolama koje sudjeluju u Meunarodnoj mrei europskih klubova. Kako bismo postigli svoje ciljeve tijekom svih ovih godina, razvili smo mnoge raznovrsne aktivnosti. Potiemo uenike da skupljaju informacije o europskim zemljama ili o zajednikim temama, da razmjenjuju materijale, dopisuju se, proizvode video igre, puzzle i likovne radove, izvode plesna i kazalina djela, sudjeluju u zajednikim dogaanjima, razmjenama uenika i putuju Europom. Ponekada uspijemo okupiti I cijelu kolu kada provodimo zajednike akcije. Smatramo da je bolje ukljuiti to vie ljudi jer Europa je na dom, a europska dimenzija je za sve, ne samo za malu odabranu grupu. Zbog toga je uloga europskog kluba tako vana. Jedan od naih ciljeva je da dodirnemo, ukljuimo to vie uenika i nastavnika. Svi nastavni predmeti mogu se poduavati u europskom duhu. Glavni cilj poduavanja u europskoj dimenziji je promjena mentaliteta i stavova. Kako ukljuujemo ljude u aktivnost? Obino pozovem svoje kolege nastavnike i njihove razrede na sudjelovanje u aktivnostima unutar Europskog kluba ili Comeniusa ili pak unutar oba okvira. U veini sluajeva oni pristanu na sudjelovanje. Openito govorei, ljudi vole kada ih pozovete na suradnju i nastavnici i uenici. Uenici su vrlo ponosni kada ih pozovete da sudjeluju u projektu koji e biti predstavljen u inozemstvo. To je jako dobro za njihovo samopotovanje i poveanje odgovornosti; postaju svjesni vanosti svog udjela u ostvarivanju zajednike svrhe s drugim kolama u Europi. Ali isto tako, da velike i znaajne projekte ne bi mogli ostvariti sami, nego samo u suradnji s drugima.

Kroz sve ove godine promicali smo ljudska prava. U najveem broju sluajeva, to je bilo na posve prirodan nain, ne govorei o njima, ne spominjui ih, nego radei razvijajui razliite aktivnosti koje vode izgradnji , izravno ili neizravno, prema europskog, ali i svjetskog, graanstva, solidarnosti, toleranciji, suradnji, potivanju tuih vrijednosti i razliitosti. Da samem na je san, izraditi malu opeku, biti opekom u konstrukciji uistinu ujedinjene i cjelovite Europe Luisa Lopes

Europski vlakPortugal, oujak 2002. g.

38

39

Europski klub Osnovne kole B. Matilde Rosa Arajo, Portugal


Europa sve vie postaje domom za bezbrojne izbjeglice i manjinske skupine protjerane iz svojih rodnih krajeva. kola postaje svijet u malom i vrlo je vano pripremiti djecu da u razredima moraju uiti s vrnjacima koji dolaze iz drugih, dalekih krajeva i zemalja, da trebaju respektirati ne samo svoje nego i tue vrijednosti te prevladavati razliitosti. Naa kola nije izuzetkom. Kao i druge portugalske kole i mi imamo velik postotak djece iz naih bivih afrikih kolonija te iz Brazila i Istone Europe. ivljenje s razliitostima i heterogenou dio je nae svakodnevice. Na Europski klub, jedan od najstarijih u Portugalu, igra znaajnu ulogu u koli. Njegov moto je Iz svijeta u kolu i iz kole u svijet. Potiemo integraciju uenika u svojoj koli, promiemo suradnju meu uenicima, a s druge strane - uspostavljajui veze s drugim kolama iz Europe - pomaemo integraciju u Europi i svijetu te, isto tako, promiemo prekograninu suradnju izmeu uenika. Uenike poduavamo ljudskim pravima, obostranoj toleranciji, interkulturalnim vrijednostima, potivanju kulturnog i prirodnog naslijea, sve u nadi da e to pripomoi njihovom stasavanju u budue graane Europe, ali i svijeta. Sa eljom da budemo uspjeni I da osvarimo svoje ciljeve, provodimo raznovrsne aktivnosti i to tako da uvijek imamo na umu kako europski klubovi nisu obvezni i da djeca trebaju samostalno odabrati hoe li biti lanovima kluba ili ne. Stoga se trudimo privui ih zanimljivim aktivnostima i zadovoljiti njihove interese, elje i potrebe. Kroz sve ove godine djeca su se dopisivala, skupljala informacije o zemljama iz kojih potjeu ili zemljama odakle potjeu njihovi prijatelji, kreirala videozapise, osmiljavala igre i puzzle, izvodila pjesme, plesove i predstave, ugoavala posjetitelje iz drugih zemalja, putovala Europom, sudjelovala u razmjenama uenika i brojnim drugim aktivnostima. Kada sve sagledamo, oito je da su mladi, dok su otkrivali razliite kulture, razliite zemlje, razliite ljude, nauili voljeti drugaije od sebe jer voljeti moe samo ono to poznaje. Maria Lusa Lopes koordinator Europskog kluba Osnovne kole B. Matilde Rosa Arajo, Portugal

Multikulturalizam u obrazovanju
Bogatstvo Europe je njezin mir, demokracija i stabilno gospodarstvo, ali isto tako i njezina kultura te socijalna razliitost. Meu raznolikim vrijednostima naslijea jezika, tradicija, religija i povijesnih obiljeja, najvaniji projekt ovog kontinenta mora biti Europa kultura kako bi se sauvali nacionalni identiteti i osigurala razmjena razliitosti i slinosti. Raspravljajui o multikulturalizmu i interkulturalizmu radimo na dostizanju europskog identiteta. Ovi obrazovni koncepti su samo dio nastavnog procesa, ali ih treba i iskusiti u svakodnevnom kolskom ivotu. U mojoj dravi, Portugalu, zadnjih desetljea se ivi u multikulturalnom okruenju gdje svijest o potrebi prihraste. Poznato je da su Portugalci tijekom 15. stoljea bili pomorski istraivai koji su Europljanima otkrili do tada nepoznate kontinente poput Afrike, morskog puta do Indije i June Amerike. Ve tada je zapoeo utjecaj drugih kultura na nau. No, prihvaanje drugaijih ljudi i njihovih kultura bio je dug i ne uvijek tih i miran proces. Danas je Portugal, zemlja lanica EU od 1986. godine, multikulturalno drutvo u kojem ivi 10 milijuna stanovnika. Nakon revolucija 1974. godine i nezavisnosti afrikih kolonija u lisabonsko podruje doselilo se oko milijun ljudi, te tako i mi, kao i brojne druge europske prijestolnice, imamo graane razliitih nacionalnosti.

U koli, multikulturalnost je vidljiva


Caxias je maleno selo pored rijeke Tagus u okolici Lisabona. U koli imamo priblino 400 uenika u dobi od 10 do 16 godina. 45% njih su Afrikanci i Azijci. Oni su trea generacija obitelji koje su se doselile iz bivih portugalskih kolonija u Africi. Azijci najee dolaze iz Novog Timora novonastale zemlje s tri milijuna stanovnika. Portugalci su uglavnom katolici, no znatne su zajednice idova i muslimana. Nakon katastrofe 11. rujna, u koli smo shvatili da je nuno uenicima predoiti religijske razliitosti, ali i slinosti, isto kao i uvjerenja. Namjera nam je bila promicati toleranciju, potivanje i svijest da se moramo boriti protiv svih oblika rasizma. Pa smo tako pozvali idovskog rabina u kolu da uenicima odri predavanje. Zatim smo jedan dan otputovali u Lisabon kako bismo posjetili damiju i tamo imali posebno predavanje o islamu. Slijedio je posjet dvoraca koji su Arapi osvojili u 11. stoljeu i na kraju smo posjetili katoliku katedralu koji je izgraena na mjestu sruene damije. Osim toga, sudjelujemo u dogaanjima koja organiziraju doseljenike obitelji iz Timora, koje ive u okolici

nae kole. Izdvojit u dvije aktivnosti koje smo organizirali nedavno; bile su to izlobe i filmovi koji su potakli raspravu o poloaju ena u Afganistanu i neprestanom krenju ljudskih prava u Tibetu, uprilienim u vrijeme kada je Dalaj Lama bio u slubenom posjetu Portugalu. kolska zajednica svoje miljenje i rado ga izraava.Podrku meunarodnom pokretu ljudskih prava izraavamo i slanjem pisama i peticija Europskom Parlamentu, Vijeu Europe te delegacijama UN-a. Pravo graanstvo se izgrauje, a uenici ue povijesna, geografska, politika, ekonomska i kulturalna pitanja istraujui prirunike, karte, Internet i dr. Europski graanin je svatko tko prihvati ideju da je multikulturalizam klju za uspjeh europskog projekta. Dijalog meu kulturama je budunost Europe. Isabel Loureno, koordinator Europskog kluba kole E.B. 2,3 So Bruno, Laveiras Caxias, Portugal
A love story between a princess from Europe and a Moorish King Escola Bsica 2,3 Matilde Rosa Arajo

40

41

Ujedinjeno Kraljevstvo
Cardiffski zaljev Lokalna perspektiva
Veini ljudi je jasno da je djeci koja ive u Docklandu / lukom dijelu Cardiffa/ izvor inspiracije za prouavanje okolia upravo sam Dock. Mnogo je zanimljivih injenica o ivotu u podruju koje bi se moglo uvrstiti u nastavni plan prirode i drutva koji bi mogao trajati cijelu godinu ili ak due. koja se dogaa meu njima. Postoje tri razliite cjeline ljudi u ovom malom podruju Cardiffa: oni koji ive i rade u ovom podruju, oni koji tu ive, ali rade drugdje i oni koji rade u Docku, ali ive u drugim dijelovima grada. Ljudi koji svakodnevno putuju na posao rade u brojnim pedicijskim uredima, bankama, odvjetnikim uredima i putnikim agencijama. Veina njih je uglavnom zavrila fakultet ili srednje kolu. Auti koji su parkirani oko kole daju naslutiti standard ovih ljudi. Na Mountstuart trgu moe se vidjeti pet Rolls Royce-va, a u blioj okolici kole mogu se vidjeti auti marke Silver Rolls, Volvo, Jaguar, itd. Za razliku od njih, stanovnici Docka se nikada na posao ne voze automobilima; oni uvijek koriste jeftine autobusne linije. Stanovnici Docka koji rade izvan tog lukog naselja uglavnom su zaposleni u trgovinama u gradskom sreditu, u bolnicama u razliitim gradskim etvrtima Cardiffa i u gradskim civilnim slubama; neki rade kao istai u poslovnim zgradama izvan Docka, u autobusima, ili rade za Cardiffsku korporaciju kao stolari, zidari, monteri i sl. Mukarci koji su glava obitelji rade kao radnici u Llanvemu, Aberthawu ili Uskmouthu. Malo radnika u tom dijelu radi samo pet dana tjedno. Petodnevni radni tjedan ne bio osigurao pristojan ivot za njihove obitelji te zato rade gotovo svih sedam dana u tjednu. Veinom nisu zaposleni u stalnom radnom odnosu, nego sklapaju ugovore i vrlo esto, nakon isteka nekog ugovora, tjednima ostaju nezaposleni. Treu skupinu ine ljudi koji rade i ive u podruju Docka. Uglavnom su zaposleni na dokovima (kao radnici na suhom i na vodi; na popravcima ili na bojanju brodova; kao trgovci ili radnici u Guest Keen eliani i eljezari, Jon Windows, Curransu, mjesnoj bolnici za starije, starakom domu ili u tvornici stakla, pilani i sl.)

All Different ~ All Equal

Postoje razliite organizacije, graanske udruge u tom podruju, od kojih neke skrbe samo za odreenu etniku grupu, a druge su za cijelu opinu. To su Udruga stanovnika Butetown, Udruga stanovnika Esplanade, Prijatelji bolnice Hamadryad, Ujedinjena udruga Caribbean, Ujedinjena Arapska organizacija, Udruga roditelja i nastavnika kole Montstuart, Udruga katolikih majki. Imena ovih organizacija govore sama za sebe. Ravnatelj Kluba mladih i ravnateljica administrativne slube Betty Campbell takoer su lanovi Uprave za njegovanje meurasnih odnosa. Nakon to je zapoeo razvoj nestalo je dosta osjeaja mjesne pripadnosti starom Docku i Udruga stanovnika Butetowna ulae ogromne napore kako bi u to podruje udahnula osjeaj starog prijateljstva koji je postojao prije. Razumljivo je da je poetna toka prouavanja Cardiffskog zaljeva upravo sam Dock. Slike koje prikazuju Dock na kraju prolog stoljea daju uvid u ivot kakav je nekada bio. Ovakvi slikoviti dokazi potiu diskusiju i istraivanje. Djeca mogu posjetiti starije u domovima za starije osobe, u bolnicama ili u njihovim domovima kako bi prikupili to je mogue vie fotografija i pomogli starcima da oive prola vremena. Ovaj poduhvat podrazumijeva da je djecu potrebno poduiti vjetinama

All Different ~ All Equal

podrazumijeva da je djecu potrebno poduiti vjetinama uspjenog intervjuiranja. Kako se podruje razvijalo, tako je i nain ivota postajao sve sofisticiraniji; previe sofisticiran za neke stanovnike. U vrijeme kada su postojale viktorijanske kue svaka obitelj bila je ponosna na svoju kuu i dvorite. Smee se tada moglo vidjeti samo u stranjim uliicama. Stanovnici su iznosili svoje kante za smee kroz kue i uvijek istili slivnike nakon toga te prali uline prilaze. Danas ljudi ive u zgradama i stanovima, dijele komunalne kante te nitko ne preuzima odgovornost za istou. Stoga standardi istoe drastino padaju. Stanovnitvo Docka je prije imalo mnogo pivnica. Mnoge od njih su sada demolirane, a podruje u iji se razvoj ulagalo ima samo dvije pivnice s pomorskim imenima Parobrod Paddile i Bosun. U podruju odmah uz kolu Mount Stuart jo uvijek ima pubova starog tipa koji takoer imaju veze s pomorcima, a imena su im: Sjever i jug, Brod i kormilar, Potanski brod, Sjeverna zvijezda, Mountstuart, Stara morska splavnica bogatstvo imena koje bi se trebalo detaljnije istraiti. Naglasak se takoer moe staviti na imena pojedinih suhih dokova, kao npr. Mountstuart, Bute, Alexandra i Roath. U ovom kozmopolitskom podru ju razli ite vjeroispovijesti stanovnika mogu biti uzrokom istraivanja iz razloga to su religiozne graevine od arhitektonskog i povijesnog znaaja. Crkva Sv. Stephana je izgraena u 18. st. za slubu bogatim brodovlasnicima i njihovim obiteljima koje su ivjele na tom podruju. Osim toga, prouavajui graevinu moe se puno nauiti o ljudima koji su u nju dolazili tovati Boga. Vjerovanja ljudi koji su esto posjeivali razliite crkve moe biti pomno ispitano i tako initi osnovu za ankete koje su provodila djeca. Zato ljudi vjeruju da je njihova vjera najvanija? Djecu se moe nauiti razmiljati na viem nivou ako ih se pusti da se bave ovom temom. Ovo podruje je jedinstveno jer ga se moe povezati s poecima stvaranja grada Cardiffa; taj poetak povijesno see do Normana. Prvo naselje Iraca, panjolaca,

Afrikanaca i Arapa na podruju starog Docka estom je temom rasprave o naseljavanju stanovnitva razliitog etnikog podrijetla i o njihovim naporima kako bi zadrali svoje odreene karakteristike na nain da su ostajali ivjeti zajedno na Docku. Veliko pitanje s kojim su djeca suoena je: Jesu li prestali biti ponosni naslijeem koji su im ostavili njihovi oevi i djedovi? Je li to dobra stvar uklopiti se u novu sredinu ako se time izgubi svaki smisao za vlastiti nacionalni karakter s kojim se pojedinac moe identificirati? Betty Campbell

Prva amija u Walesu

Norveka crkva

Grka crkva Sv. Nikole

Norveki festival u Butetownu

42

43

Stanovnici Cardiffa
Shakirino podrijetlo
Zovem se Shakira Brito. Imam 11 godina. Neto u vam rei o ponekim lanovima svoje obitelji koje nisam imala prilike upoznati. Poznajem ih samo iz pria mojih roditelja. Moj djed se doselio 1920. u Butetown iz Cap Verde, sa zapadne obale Afrike. Doao je raditi u Butetown jer je to bila jedna od najpoznatijih luka za utovar uglja i ljudi su iz cijeloga svijeta dalazili kako bi radili na lukim dokovima i brodovima. More igra znaajnu ulogu u ivotu Cardiffa; mnogi mornari su pristizali na brodovima u potrazi za poslom. Oni su se enili I osnivali svoje obitelji u Cardiffu. To je razlog zato mi imamo tako puno nacionalnosti u Tiger Bayu i zato uimo o razliitim kulturama i religijama. Moj djed Pedro i moja baka Eleanor, iji je otac doselio u Cardiff s otoka Trinidata, oenili su se u Crkvi svete Djevice Marije 1926. godine. Imali su estero djece. Ovo je fotografija s njihova vjenanja

Moji uenici su htjeli istraiti tko su stanovnici Doka, luke etvrti u Cardiffu. Mnoge cardiffske obitelj, pa tako i obitelji mojih uenika, potomci su mornara koji su pristigli u Cardiff iz cijeloga svijeta u potrazi za poslom. Stanovnici lukog naselja u Cardiffu su Malteani, Skandinavci, Grci, Rusi, Arapi, Afrikanci i Karibljani. /Betty Cambel/

Butetownsko vjenanje.

Stanovnici Cardiffa...

Ovo je moja prijateljica Hannah


Njezin pradjed je 1921. godine stigao s Jamajke u Britaniju. Takoer je bio mornar trgovake mornarice. Plovio je na mnogim bodovima i vidio daleke zemlje. Njegov su potopili i on je poginuo zajedno s ostalim mornarima Pradjed je doao raditi u Butetown jer je to bila jedna od najpoznatijih luka za utovar uglja i ljudi su iz cijeloga svijeta dalazili kako bi radili na lukim dokovima i brodovima.

44

45

Europski klubovi u Poljskoj


U Poljskoj, prvi europski klub osnovan je sredinom '90ih godina. Inicijativa je potekla iz Portugala i gospoe Margaride Belard. Uiteljima i lokalnim vlastima predstavio ju je regionalni koordinator Eugeniusz witaa. Danas mreu europskih klubova u Poljskoj ini njih tisuu u osnovnim i srednjim kolama. U sklopu svog djelovanja organiziraju aktivnosti u podruju sporta, kazalita, glazbe, kulture, ekologije i istraivanja. Svake godine organiziraju Okrugli stol europskih klubova koji slui kao forum za razmjenu ideja i iskustava. Redovito obiljeavaju znaajne europske datume, a organizirali su i nacionalni susret europskih klubova 2001. U Poljskoj europski klubovi igraju znaajnu ulogu u kolskom kurikulumu. Od 1999. g. zakonom je obvezno kroskurikularno u kolski plan uvesti europsko obrazovanje to se moe postii upravo organiziranjem europskog kluba. Kroz svoj rad i aktivnosti, uenici i uitelji se pripremaju i za sudjelovanje u meunarodnim projektima u okviru programa Comenius, Youth i dr.

Europski klub u Poznaniu, Poljska U Poljskoj je od 1999. obavezno uvoditi europsku dimenziju obrazovanja u nastavne planove i programe...
osobno objasnim ideju i uinim je manje apstraktnom. Na tim sastancima ponekad je znalo biti i do 200 profesora. Mislim da je situacija i dandanas dobra. Imamo oko sto i pedeset europskih klubova u gimnazijama, osnovnim i srednjim kolama. Oni organiziraju razliita zbivanja sa sportskim, kazalinim, glazbenim i ekolokim sadrajima. Organiziraju i tzv. "okrugle stolove europskih klubova" - forume na kojima se razmjenjuju iskustva i ideje. U svibnju obiljeavamo Dan Europe i tada organiziramo razliite konferencije za uenike i profesore. Prole godine organizirali smo veliko okupljanje europskih .klubova u Koninu. Prilikom obiljeavanja Dana Europe u Wielkopolskoj pozvali smo Natau Ondrukovu i Aureliju Stasajtienu (nacionalne koordinatore iz Slovae i Litve). Europski klubovi igraju vrlo vanu ulogu u nastavnom planu i programu kola. Od 1999. obavezno je uvoditi europsku dimenziju obrazovanja u nastavne planove i programe pa su aktivnosti europskog kluba vie nego dobro dole. Na osnovi mog iskustva steenog tijekom proteklih deset godina mogu rei da su uenici i studenti zainteresirani za takve aktivnosti i eljni su otkriti to je vie mogue o EU putem internacionalnih projekata. Eugeniusz Switala

Prvi Europski klub u naoj regiji osnovan je sredinom devedesetih. Inicijativa za pokretanje kluba stigla je u Poljsku iz Portugala. Nakon to sam saznao to je to zapravo europski klub, poeo sam naporno raditi. Najvanija stvar bila je stvoriti sustav informacija o europskim klubovima. Organizirao sam jedan takav sustav koristei se podrunicama Kuratorium Oswiaty u Lesznu i Kuratorium Oswiaty u Poznaniu (nakon reforme Poljske administracije), gdje radim kao kolski inspektor. Bilo je to veoma dobro rjeenje jer sam imao dobre kontakte u svakom od tih ureda; radne kolege su mi uvijek htjele pomoi. Osim toga, ako ideja doe od tako "ozbiljnog" ureda kao to je Kuratorium Osiwaty (to je ustanova koja nadgleda rad svih kola u tom podruju), svatko e je rado uzeti u obzir prilikom planiranja razliitih aktivnosti "kolskoga ivota". Organizirao sam sastanke s uiteljima u razliitim gradovima i kolama. Lokalne vlasti su me pozivale da

46

47

NABEC- Nacional Association of Bulgarian European Clubs


NABEC- nacionalno udruenje bugarskih europskih klubova je neprofitna, nevladina organizacija osnovana u travnju 2000. g. U poetku je NABEC okupljao osamnaest klubova za mlade diljem Bugarske. Danas ih je 36, a djeluju kao svojevrstan oblik izvannastavnih aktivnosti za uenike osnovnih i srednjih kola te njihove uitelje. Nedavno su im se pridruili i europski klubovi organizirani u 4 vrtia iz grada Sofije. Uprava svakog kluba pojedinano sama odabire aktivnosti i inicijative za djelovanje prema vlastitim mogunostima i podrujima interesa. Neki od njih su: x Debate i javne rasprave o europskim integracijskim procesima institucijama te politici i administraciji Europske unije;

x Prouavanje kulturnih tradicija ostalih europskih


naroda;

x Izdavanje broura, lanaka itd; x Obiljeavanje znaajnih datuma i obljetnica; x Suradnja i kontakt s Europskim klubovima dijem
Europe. Glavna je zadaa NABECA koordinacija i pruanje potpore radu mree klubova u Bugarskoj, a djeluje kao glavno sjedite za distribuciju informacija, materijala te stvaranje mree izmeu svih lanova u svrhu njihova boljeg i kvalitetnijeg djelovanja. Osim ove, zadaa NABECA je i povezivanje i uspostavljanje komunikacije bugarskih Europskih klubova s ostalima u Europi, te pronalazak partnera za meunarodne projekte.

Pregled nekih znaajnih projekata: x Postavljanje izlobe fotografija o Bugarskoj u Belgiji; x Susret Europskog kluba Gimnazije Christo Botev s klubom iz Lisabona; x Susret Europskog kluba Gimnazije ESPA s portugalskim piscem Pedrom Tamenom; x Suradnja na knjizi Lijepa lijepu donosi s Europskim domom Slavonski Brod; x Sudjelovanje na treem akademskom forumu Europskog parlamenta mladih u Marseilleu; x Organizacija meunarodne radionice A star striving to the family of other stars itd.

Europski klub pri srednjoj koli Senvag Vilnius, Litva


Ovaj Europski klub osnovan je 1994. g. zahvaljujui inicijativi Meunarodnog koordinacijskog centra ze europske klubove Lisabon. Neki od projekata koje je ovaj klub proveo: x Sudjelovanje u projektu Europa u koli;

x Sudjelovanje u projektu Europa u koli; x Obiljeavanje Dana Europe i 50.


Schumanove deklaracije

1993. g; obljetnice

x Sudjelovanje na Europskom zimskom tjednu u Grkoj


u organizaciji Ministarstava za obrazovanje i vanjske odnose Grke i Litve itd.

x Projekt Zamjena uloga uenika s uiteljima; x Proslava Dana europskih jezika x Partneri u projektu Moje selo, 1998., Italija; x Partneri u projektu Boini obiaji i tradicije, 1999.,
Poljska;

x Partneri u projektu Poznati europski skladatelji,


1999., Austrija;

x Sudjelovanje u projektu Evora, 2000., Portugal; x Sudjelovanje u projektu port, 2001, Poljska; x Suradnja na knjizi Lijepa lijepu donosi s Europskim
domom Slavonski Brod;

x Sudjelovanje u natjecanju Nezaboravno putovanje u


svijet telekomunikacija, Lisabon, osvojeno 1. mjesto te nagradno putovanje na EXPO 1998. u Lisabonu; x Razmjena uenika s Danskom te s Njemakom od 1993. g;

Europski klub u Lillehammeru, Norveka


Nai uenici svakodnevno dobivaju mnotvo informacija iz razliitih izvora. Nuno je da ih nauimo kako razdvojiti potrebne i korisne informacije od onih nepotrebnih. Moramo nauiti biti kritini prema razliitim medijima I ne vjerovati svemu to ujemo ili vidimo jer ono to vidimo na televiziji ne mora nuno biti i tono. Vie od svega nuno je da ih nauimo razumjeti primljenu informaciju jer e u suprotnome biti dobro informirani, ali ipak neupueni. Nae drutvo se razvija u nesolidarno drutvo ija jedina briga smo mi sami sebi. Ja u ivjeti dobro, ja u biti bogat, ja u biti zdrav, ja u biti sretan i uinit u sve da ostvarim svoj cilj. Ve uoavamo da ovakav razvoj ima grub utjecaj na demokratsko razmiljanje, solidarnost i toleranciju koji postaju sve manje vani. Drutvo se mijenja, stare vrijednosti su manje vrijedne. Moral i etika vie nisu vani. Sve dok nitko ne otkrije ili ne sazna to radi, moe initi sve to eli kako bi postigao svoj cilj. Uzimajui u obzir sve ovo, posvetili smo panju u poduavanju djece interkulturalnom obrazovanju i radu u europskom klubu. Multikulturalno obrazovanje je ono to se mora provoditi ukoliko elimo upoznati druge drave, narode, kulture ili naine ivljenja. Moramo uiti o razlikama i nauiti potivati one koji su drukiji od nas. Upoznavajui ljude iz drugih zemalja, postajemo sposobniji razumjeti razliitosti i shvatiti da smo i unato razliitostima svi jednaki kao ljudska bia. Dok radimo na razumijevanju i implementaciji osnovnih vrijednosti, stvaramo i platformu za uenje o ljudskim pravima.

Europski klub, multikulturalno obrazovanje, demokracija I ljudska prava

Carpe Diem
Koristimo vijesti iz novina, TV-a, radija ili interneta, ili aktualna zbivanja, kao poetnu toku za razliite kolske predmete uenje etike, demokracije ili ljudskih prava. U razliitim predmetima vijesti se koriste kao motivacija ili pomo ueniku da razumije ono o emu se govori. Situacije kao to su napadi na imigrante, zlouporaba droge ili oruana pljaka upotrebljavamo za diskusije, igru uloga, razredne sastanke ili projekte. Nakon toga koristimo situacije iz vlastitih ivota za koje procijenimo da su dobre kao polazine toke za raspravu. Uoili smo da su uenici angairaniji kad se radi o lokalnoj vijesti, o neemu to se dogodilo u blizini. elimo da nai uenici budu svjesni svojeg miljenja i da se bore za njega. Stoga uvijek koristimo metode u kojima oni prvo moraju razjasniti svoje vlastite stavove. U sklopu redovnog sata mogue je raspravljati i o vijestima iz svijeta s naim prijateljima iz europskih klubova diljem Europe. Moemo organizirati chat izmeu uenika iz vie zemalja. Nakon chata uenici koji su sudjelovali u njemu mogu svojim kolegama u koli prenijeti ono to su nauili ili uli od svojih prijatelja. Uzbudljivo je vidjeti kako istu situaciju razliito procjenjuju.

48

49
Europski klub, meunarodni projekti
Sudionici smo i projekta o demokraciji koji je iniciralo Nordijsko vijee ministara. Radimo zajedno s kolegama i uenicima iz Rusije. Estonije, Latvije i Finske. Kroz na rad s vijestima u obrazovanju sudjelovala sam na svjetskom kongresu u Junoj Africi 2001. godine kao i na dva seminar u Srbiji 2003. i 2004. godine. U Hrvatskoj sam bila dva puta 2002. godine na seminaru u Biogradu i sada u Dubrovniku. Proljetos su nai nastavnici, asistenti i jedan roditelj bili na studijskom putovanju u Bratislavi, Budimpeti i Beu, a sve zahvaljujui Mrei europskih klubova. Bodil Alver Moen, Sre l Skole, Hamarveien 131 2613 LILLEHAMMER, Norveka
Dubrovnik, 2005.

Pridruili smo se mrei europskih klubova 1997. godine i od tada smo sudjelovali u brojnim projektima. Neki od njih su: Voda, Moj grad, Turizam kroz oi najmlaih, Boini projekt, Sport Proveli smo projekt o metodama poduavanja, te smo dva puta organizirali writing relay u kojem su sudjelovale brojne zemlje. Zadnji puta je to bilo 2003 kada su sudjelovale Poljska, Portugal, Litva i Norveka. Isto tako smo provodili projekt Mjesta pod zatitom UNESCO-a, te projekt o rijetkim biljkama u razliitim zemljama. Prevodimo i pjesmicu koju smo dobili iz Italije, a koju planiramo prevesti na to vie jezika. Sudjelovali smo u Comenius projektu i jo uvijek sudjelujemo zajedno s Latvijom, Italijom, panjolskom i Nizozemskom. Sudionici smo i projekta o demokraciji koji je iniciralo

Iskustva iz Engleske
EuroLink novine koje su napisala djece Europe za djecu Europe
Nastanak projekta Projekt je nastao nakon studijskog posjeta uitelja iz nekoliko europskih zemalja Lisabonu 1993. godine. Namjera je bila prouiti portugalski sustav europskih klubova I ispitati njihov utjecaj na kurikulum s gledita mogueg proirenja slinog sustava u naim kolama. Margarida Belard iz Centra za europsko obrazovanje organizirala je na posjet. Svi sudionici vratili su se iz Portugala puni entuzijazma i spremni kapitalizirati svoje novosteeno iskustvo i znanje. Tako je nastala ideja o otvaranju komunikacijskog kanala za djecu Europe. Philip Lee predstavio je ideju o EuroLinku malenoj grupi kolega iz Europe i naiao je na brojne pozitivne komentare. Uz ohrabrenje Lesley-Ann Jones postavljeni su rokovi za prvo izdanje, a uenicima osnovne kole Portishead povjeren je zadatak da naprave prvo izdanje. Prvom izdanju Euro Linka, koje je objavljeno u sijenju 1994. godine, doprinijele su kole iz Portugala, Nizozemske i Velike Britanije. U posljednjih sedam godina projekt se razvio te su ukljueni i partneri iz Njemake, Italije i Rumunjske. EuroLink se u prosjeku objavljuje dva do tri puta godinje. Ono to EuroLink ini uspjenim je zasigurno golemi entuzijazam nastavnika i uenika. Uvijek me iznova zaprepauje injenica kako se ideja koju sam skicirao na pozadini omotnice dok sam ekao let na aerodromu brzo realizirala i razvila se na ovako pozitivan nain. Distribucija EuroLinka Sve kole koje sudjeluju u projektu dobiju primjerke EuroLinka, no isto tako primjerci EuroLinka alju se i u druge kole u Europi. Prvo izdanje bilo je poslano u Austriju, Belgiju, Cipar, Englesku, Finsku, Njemaku, Maltu, Sjevernu Irsku, Nizozemsku. Norveku, Portugal, Rumunjsku, Rusiju, kotsku, vedsku, vicarsku i Wales. Sljedee primjedbe rezultat su diskusije u kojoj su sudjelovali Margarida Belard, Margarida Guimares, Lesley-Ann Jones i Philip Leea. x 9 kola sudionica u EuroLinku je maksimalan broj. x 4-5 zemalja bi trebao biti maksimalan broj u nadolazeem vremenu, to se tie novih suradnika na asopisu. x Uspjeh EuroLinka zahvaljujemo osobnom kontaktu I povjerenju koje se stvorilo unutar grupe, te zadovoljstvu to radimo zajedno I doprinosimo timu. Osnovno je to to nismo uinili nita ime bismo ugrozili osjeaj harmonije ili postavljeni cilj. x Svako izdanje EuroLinka bit e tematsko. Tema bi trebala biti prikladna za uzrast uenika od 5 do 18 godina. Jedna od prednosti EuroLinka je ta to ukljuuje sve dobne skupine. Uenici na taj nain mogu razmjenjivati rad I uspjeh preko internacionalnih I dobnih granica. x kole bi se trebale mijenjati pri kreiranju, izdavanju I distribuiranju EuroLinka x Prepoznata je vrijednost redovnog sastajanja, dijeljenja ideja, rjeavanja nesporazuma i stvaranja plana za budunost Philip Lee

Ciljevi obogatiti i stimulirati europsku dimenziju unutar kola osigurati razmjenu informacija izmeu uenika razliite dobi i razliitog podrijetla potaknuti djecu da piu za iru publiku pomoi uenicima da prodube svoje znanje o Europi pa potom i razumijevanje, promovirajui pozitivne stavove i ruei stereotipe promovirati suradnju meu djecom razliitih kultura.

50

51

Pregled izdanja EuroLinka od 1993. 2003.


Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 Datum 01.1994 06. 1994 12. 1994 07. 1995 02. 1996 06. 1997 12. 1996 06. 1997 12. 1997 06. 1998 12. 1998 06. 1999 01. 2000 05. 2000 06. 2001 12. 2001 12. 2002 11. 2003 Naziv Christmas in my country My Country Leisure and holidays Everyday School Life The Environment Toys and Games Be Happy Be Healthy Schools out! Myths Heroes & Legends The Oceans EXPO 98 Christmas Fit for Life The Millennium Icons My Town Food My School Europe Sudionici Pt, Nl, UK Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, Nl, UK, D Pt, UK, D Pt, UK, D Pt, UK, D, It Pt, UK, D, It Pt, UK, D, It Pt, UK, D, It, Rom Pt, UK, D, It Izdava Philip Lee. Margarida Guimares Roland Philippo Bernd Ulrich Neunz Lesley Jones Martha Mantel Elisabeth Mehle Gerald Broadbent Leonor Santos Philip Lee Gerald Broadbent Elisabeth Mehle Philip Lee Bernd Ulrich Neunz Gerald Broadbent Elena Sanvito Philip Lee Isabel Loreno kola Portishead Primary Escola EB2 Caxias Juliana school KGS Erfurt Holy Child school T Prisma August Macke ArchbishopThurstan Escola Prof. Noronha Feio Portishead Primary Beverley Grammar August Macke Stanbridge KGS Erfurt Beverley Grammar ISIS Carlo Porta Stanbridge Primary Escola EB2,3 S o Bruno

Europski klub Gimnazija Rozsa Ferenc, Bekescaba, Maarska


Ministri obrazovanja zemalja Europske unije su 1996. godine preporuili da se europska dimenzija obrazovanja ukljui u nacionalne kolske kurikulume kako bi se razvila ideja slobode, ljudskih prava i demokracije; elementarnih principa, sposobnosti i vjetina te kako bi se prouavalo europsko gospodarstvo i komunikacijske tehnike. Iako su u naem kurikulumu ne samo prisutni nego i naglaavaju sadraji koje EU preporua,, odluili smo kolske godine 2000./01. u Gimnaziji Rzsa Ferenc u Bkscsabu uvesti novi predmet Uimo Europu, iji kurikulum obuhvaa informacije o Europskoj uniji i razliite naine uenja o Europi i za Europu, budui da je zahtjev za tom vrstom znanja sve vei. Uenicima smo omoguili uenje tri strana jezika tijekom kolovanja., a u skladu s Lisabonskom strategijom koja naglaava vanost e-uenja, oni stjeu informacijsko-komunikacijska znanja te im omoguavamo polaganje ispita za stjecanje ECDL diplome (European Computer Driving Licence). Smatramo da je osobno iskustvo vrlo vano, stoga organiziramo kampove ili studijska putovanja po Europi svako ljeto na taj nain susreemo se sa kolama partnerima i prijateljima. Europski klub odluili smo osnovati stoga da uenike to bolje pripremimo za komunikaciju s ljudima iz drugih zemalja te kako bi ih zainteresirali za razliite teme. Cilj ovoga kluba je da djeca upoznaju razliite regije, kulture, europske navike i dati im uvid u povijest, aktivnosti rad institucija Europske unije. Za svaku temu organiziramo sastanak i planiramo uenje u etiri glavna podruja, Prvo elimo da se djeca meusobno bolje upoznaju i postanu prijatelji. ovdje su vane igre upoznavanja kao i aktivnosti kohezije grupe. Drugi cilj je upoznati sudionike s manje poznatim europskim regijama kroz ugodno osobno predstavljanje. Upoznavanje europske tradicije i naslijea s naglaskom na osobno iskustvo je tree podruje rada. et v er o podru je o b u hv a a os no v no znanje o Europskoj uniji, n j ez in o j p o v i je s t i , institucijama i mladi ga usvajaju na jednostavan nain kroz igru. Kroz svoj rad posljednjih godina uoili smo da su doista zainteresirani kada je rije o ovoj vrsti znanja. Ukljuuju se u aktivnosti i obavljaju zadatke s voljom. Naa je elja pomou posebnog europskog razreda i Europskog kluba, obrazovati nae uenike da postanu otvoreni i slobodni graani Europe. Csat Katalin fcskati@freemail.hu

52

53

Interkulturalizam na djelu - Europski klub Gimnazije Svetog Itvana


Europski klub Gimnazije Svetog Itvana ne postoji dugo, ali je za kratko vrijeme svoga djelovanja uinio puno vanih stvari. Prije svega, rad europskog kluba najvie ovisi o uenikim aktivnostima. Oni program predlau, dogovaraju i usvajaju. Nastavnik/ci su uvijek tu da pomognu ili daju savjet; ali samo to, jer on/ona je samo jo jedan od lanova kluba. Zapoeli smo s otkrivanjem Maarske i pokuajima da pronaemo suradnike iz Europe. Naa prva tema je bila rijeka Dunav gospodarstva koja se na nju vezuju i koje ona omoguava, ekologija, Sisi austrougarska kraljica, dvorci, prolost i sadanjost. Bili smo na nekoliko ekskurzija, obili muzeje, a uenici su posegnuli za informacijama u literaturi. Sudjelovali smo svake godine na natjecanju Europa u koli. To je bio poetak. Prirodno je da smo htjeli prvo istraiti vlastitu kulturu i potom iriti podruja svojih istraivanja. Uenici ele znati to vie o vlastitoj zemlji i kulturi kako bi bili spremniji predstaviti je na susretima s uenicima iz drugih zemalja. Sljedei korak je bio organizirati posjet mjestima o kojima smo pisali i vidjeti originalne dvorce. Odabrani uenici posjetili su Be i razgledali Schnbrunn. Potom smo otkrivali nae veze s ostalim europskim zemljama. Pripremili smo knjiicu Pet poznatih maarskih ena jer smo pronali osobe koje su bile znane i izvan nae zemlje. Jedna je bila kraljica i svetica, druga - povijesna junakinja, trea ena koja je prva pokrenula rad djejih vrtia u Maarskoj, etvrta folk pjevaica i peta sportaica. Njihova imena su Hedvig Anjou, Ilona Zrinyi, Theresa Brunswick, Mrta Sebestyn, Krisztina Egerszegi. Suraivali smo europskim klubom iz Austrije i Njemake. Na temu dvoraca suraivali smo s jednom njemakom kolom; oni su za nas izradili model dvorca Wartburga, a mi njima model jednog od naih dvoraca. Takav nain rada vodio je u osobne susrete. Ugostili smo nekoliko latvijskih studenta. Prole godine smo imali priliku susresti se s poljskim uenicima. Bili smo pozvani u Wadowice dvaput. Na prvom susretu su se predstavili raznovrsni europski klubovi iz susjednih zemalja. A u proljee manja grupa lanova naeg kluba posjetila je Wadowice gdje je Towarzystwa Krzewienia zajedno s Wladyslawom Krajem organizirala susret mladih i zapoela s radom Euro Circle pokreta. Zakljuili smo da su nam susreti, kao to je bio taj - gdje mladih mogu susresti jedni druge, razgovarati o svojim problemima, eljama i idejama na oficijelnim susretima ili nakon njih u neformalnom druenju potrebni za uspjean nastavak rada. Trenutno, ove kolske godine, lanovi kluba predstavljaju svoj rad u drugim kolskim sredinama, koje se pokazale interes za suradnjom. Ako bolje pogledate to smo mi radili u prolom periodu, primijetit ete da smo u svom radu, bez prisile, prakticirali interkulturalne principe. Uenici su tijekom susreta, i nakon njih, nastupali otvoreno - uvaavali tua miljena, ideje i ostvarivali dobre odnose s vrnjacima iz drugih zemalja. Katalin Zsiday Galgczy, Szent Istvn Gimnzium Europe Club, Budapest, XIV, Ajtsi Drer sor 15. Hungary, H - 1146 Tel.: 00 36 1 343 7566 or 00 36 1 343 0005 Fax.: 00 36 1 344 0347

Meunarodna mrea europskih klubova


Austrija MS DORIS GRAF HAUPTSCHULE NEUFELD HAUPTSTRASSE, 32 2491 NEUFELD TEL: 43.2624.52698 - FAX: 43.2624.52698 E-MAIL: DORIS.GRAF@LEHRER.BGLD.AT Mre GNE LEYS STEDELYK INSTITUUT VOOR SIERKUNSTEN EN AMBACHTEN Cadixstraat 2 2000 ANTWERPEN Tel: 32.3.2060082 - Fax: 32.3.2060085 E-mail: sisa@village.uunet.be martin.nauwelaerts@sisa-antwerpen.be Ms ZDRAVKA NAIDENOVA UNIVERSITY OF SOFIA J.K. Mladost 2 bl. 237 entr. A ap.10 1799 SOFIA Tel: 359.2.751736 - Fax: 359.2.9713871 E-mail: assolusbul@hotmail.com Ms Krasimira Venelinova Vasileva J.K. Strelbishte, bl.35A, ent.A, fl.5 1404 SOFIA Tel: 359.2.599670 E-mail: georgvas@iterra.net Ms Lucie Shpineva Mahtra 26-93 Tallinn, 13811 ESTONIE Tel: 372.6.34.33.35 E-mail: partic@hot.ee Ms LEILA TERHOLEHTO-STERI METSOLAN ALA-ASTEEN KOULU PL 3403 00099 Helsingin Kaupunki FINLAND Tel: 358.0505925584 - Fax: 358.9.31082409 E-mail: leila.terholehto@edu.hel.fi Mr. Leo Lindblom Pakilan ya, PL 3407 00099 Helsingin Kaupunki FINLAND Tel: 358.310882413 Fax: 358.31082422 E.mail: Leo.Lindblom@edu.hel.fi Francuska Ms THERESE BADUEL-CAHEN LYCE MARSEILLEVEYRE 83 Traverse Parangon 13285 MARSEILLE CEDEX 08 Tel: 33.491.176700 - Fax: 33.491.176705 E-mail: theresebc@aol.com Mr DANIEL MICOLON LYCE MARSEILLEVEYRE 83 Traverse Parangon 13285 MARSEILLE CEDEX 08 FRANCE Tel: 33.491.176700 - Fax: 33.491.176705 E-mail: daniel.micolon@wanadoo.fr Hrvatska Ms Bozica Sedlic Europe House Slavonski Brod Antuna Barca 30 35000 Slavonski Brod CROATIA Tel: 385.0.35.265.189 Tel. 00385. 0.35.415.190 E-mail: europski-klub@sb.t-com.hr europski-dom@sb.t-com.hr Mr SEN 'DOMASAIGH ST. MICHAEL'S PRIMARY SCHOOL Patricks St. TRIM Co. MEATH Tel: 353.46.31813 - Fax: 353.46.37527 E-mail: bogman@indigo.ie Ms ANGELA PAGANELLI LICEO SCIENTIFICO STATALE RICARDO NUZZI Via Paganini 70031 ANDRIA - BARI Tel: 39.0883.562756 Tel and Fax: 39.0883.563214 E.mail: nicola-angela@libero.it Ms ELENA SANVITO ISIS CARLO PORTA Via Della Guerrina, 15 20052 MONZA Tel: 39.039.2023118 - Fax: 39.039.835385 E-mail: elena.sanvito@tin.it

Belgija

Bugarska

Irska

Estonija

Finska

Italija

56

57
Latvija Ms Anna Platonova Information Department European Integration Bureau Basteja blvd. 14, Riga LV 1050 Latvia Tel: 371750533 Fax: 3717286672 E.mail: anna.platonova@eib.lv Mr. Eduards Kusners European Integration Bureau Basteja bulv. 14 Riga LV 050 Latvia Tel: 3717287904 Fax: 3717286672 E.mail: eib@eib.en Litva Ms AURELIJA STASAITIENE INFORMATION AND DOCUMENTATION CENTRE ON THE COUNCIL OF EUROPE Gedimino 51 2635 VILNIUS Tel: 370.2.496647 - Fax: 370.2.496214 E.mail: euro@lnb.lrs.lt Mr. Pierre Fusenig CLUB EUROPEN DIFFERDANGE BP 22 L-4504 Oberkorn Luxembourg Tel: 352.580246 Fax: 352378770 E. mail: pierre.fusening@ci.educ.lu Mrs MARIA GUOTH HUNGARIAN COMMITTEE OF "EUROPE AT SCHOOL" Damjanich utca 38. 1071 BUDAPEST Tel and Fax: 36.1.3224133 E.mail: mguoth@axelero.hu Mrs Kristina Dobos Budapesti Fasori Evanglikus Guimnzium Vroslicueti Fasor 17/21 1071 BUDAPEST Tel: 36.1.269.45.34/06-30-9866-738 Fax: 36.1.269.45.34 E.mail: dobosk@hu.inter.net Norveka Nizozemska Mr JUR MOORLAG OSG SINGELLAND LOCATIE ISK SPLITTING 17 9202 LC Drachten Tel: 31512546165 - Fax: 31.512514106 E.mail: j.moorlag@singelland.nl Mr GERT OCHSENDORF ETTY HILLESUM LYCEUM Het Vlier 1 7414 AR DEVENTER Tel: 31.570.665966 - Fax: 31.570.649979 E.mail: g.ochsendorf@ettyhillesumlyceum.nl Mrs BODIL ALVER MOEN SRE L SKOLE Hamarveien 131 2613 LILLEHAMMER Tel: 47.612.67321 - Fax: 47.612.67334 E.mail: bodil.alvermoen@lillehammer.kommune.no Ms Inger Jevne Lillehammer Kommune Skoleavdelingen Serviceboks 2626 LILLEHAMMER Tel: 4761266319 Fax: 4761266498 E.mail: inger.jevne@lillehammer.kommune.no Ms. Kristin Rustad Hammartun Barneskole Skolegata 32-37 2609 LILLEHAMMER Tel: 4761267172 Fax:4761267171 E.mail: Kristin.rustad@lillehammer.kommune.no Mr. Vidar Langestrand Viktorsv.2 3145 Tjme Tel: 4733067940- Fax: 4733067941 E.mail: solreig.laland@tjome.kommune.no

Luksemburg

Madarska

Meunarodna mrea europskih klubova


Njemaka Ms ELISABETH MEHLE AUGUST-MACKE SCHULE Gaussstr - 2 53125 BONN Tel: 49.228.777340 - Fax: 49.228.777344 E-mail: august.macke@schulen.bonn.de MR. WILFRIED MLLER AUGUST-MACKE SCHULE Gaussstr - 2 53125 BONN Tel: 49.228.777341 - Fax: 49.228.777344 E-mail: august.macke@schulen.bonn.de Poljska Ruska Federacija Ms
ALLA ANATOLJEVNA BATIOUKOVA ECOLE N 406

ul. Leontievskaja, 10 189620 Pouchkine, ST. PETERSBURG Tel: 7.812.4665853 Fax: 7.812.466.03.77 E-mail: rmk@rmk.push.nit.spb.su Mr Dmitry Baryshnikov CEIC (School of International Relations) Smolny str. 1/3, entr. N 8 183 060 Saint-Petersburg Tel: 7812.276.6116 Fax: 7812.2766223 E.mail: barydmit@dip.pu.ru Ms Ludmila Glouschkova Club Amitie Palais des creativites des Jenues de SaintPetersbourg 39, av. Nevsky 19104 Saint-Petersbourg Tel: 7812 3149851 Fax: 7812 3101414 E.mail: kiselev@anichkov-dvorets.spb.ru

MARIOLA IWANOWSKA MACKOWIAK DEPARTMENT FOR EUROPEAN EDUCATION AND INFORMATION

Ms

Committee for European Integration Ul.Krucza 38/42 00-512 Warsaw Tel: 48.22.4555458/55 - Fax: 48.22.4555453 E-mail: mariola-iwanowska@mail.ukie.gov.pl Mr Eugeniusz Switala Kuratorium Oswiaty W Poznaniu Delegatura W Lesznie Pl. Ksciuzki 4 64-100 Leszno Tel: 48655292508 Fax: 48655205729 E.mail: eswit@porta.onet.pl

Slovaka

Ms NATASA ONDRUSKOV SEKRETARIAT EUROPE AT SCHOOL CENTER FOR EUROPEAN CLUBS SPU Pluhova 8 P.O. BOX 26 83000 BRATISLAVA Tel: 421.24.4459178 Fax: 421.7.44459178 E.mail: natasaondruskova@fedu.uniba.sk Mr. Jergus Sivos Gymnzium Einsteiwova 13 85101 BRATISLAVA Tel: 421255572244 Fax: 421255572244 E.mail: natasaondruskova@fedu.uniba.sk

Portugal

Mr Filipe Teixeira / Mr Tierri Cachado GAERI - Unidade de Coordenao dos Clubes Europeus Ministrio da Educao Av. 5 de Outubro, 107 6 1069 018 Lisboa Tels: 351.217811783/4 / Fax: 351.217960984 E-mail: clubes.europeus@min-edu.pt

panjolska

Mr Luis Carro Facultad de Educacion Campus Miguel Delibes E-47011 Valladolid Tel: 34983.423.464 Fax: 34983.423.464 E.mail: lcarro@doe.uva.es

58

Korisne informacije
vedska Ms MAJ-BRITT LISZKA-HACKZELL SVAR K.D.F. - SVAR SKOLA Box 34 91821 SVAR Tel: 46.90.164008 - Fax: 46.90.50958 E-mail: maj-britt.liszka-hackzell@umca.se Ms Elisabeth Uppsll Dragonskolan Dragongatan 1 903 22 Ume Tel: 4690162492 Fax: 4690162492 E.mail: elisabeth.uppsall@umea.se Ms Carina Arkhult Kompetensntverket, stra Rdhusgatan 8B, 903 26 UME Tel.: 4690134450 Fax: 4690129375 E.mail: carina@kompetensnatverket.se Ujedinjeno Kraljevstvo Mrs BETTY CAMPBELL 34 Loudoun SQ Butetown CARDIFF CF05 JD Tel: 44.02920.480724 - Fax: 44.02920.465282 E.mail: bcampbell@cardiff.gov.uk Mrs Gerald Broadbent Beverley Grammar School Queensgate Beverly East Yorkshire HUM 8NF United Kingdom Tel.: 1482881531 Fax: 1482881564 E. mail: GerryBroad@aol.com Ukrajina Ms Polina Verbytska Halytska 1/5, Lviv 79008 Tel.:380322976689/ 743455 Fax: 380322976689 E.mail: doba@mail.lviv.ua

59

Institucije Europske unije


Internet portal EU Pomou njega mogu se istraivati institucije Unije, zajednike politike, pretraivati slubeni dokumente Unije... itd. na svih 11 slubenih jezika Unije. http://www. europa.eu.int European Commission - jedno je od najvanijih tijela Unije. Priprema zakonske prijedloge, primjenu naela zajednikih politika itd. http://www.europa.eu.int/comm/index.htm European Parliament http://www.europarl.eu.int Council of the European Union http://ue.eu.int Court of Justice of the European Communities http://curia.eu.int European Court of Auditors http://www.eca.eu.int The Economic and Social Committee http://www.esc.eu.int/; http://www.ces.eu.int The Committee of Regions Savjetodavno tijelo EU, zastupa interese regija u donoenju i provedbi politika EU http://www.cor.eu.int European Central Bank http://www.ecb.int European Investment Bank http://eib.eu.int EBRD http://www.ebrd.com http://www.coe.int

Europska komisija

Europski parlament Vijee Europske unije Europski sud

Europski revizijski sud Ekonomski i socijalni odbor Odbor regija

Europska sredinja banka Europska investicijska banka Europska banka za obnovu i razvoj Vijee Europe

USMJERIVAI I STRANICE VEZANE ZA EU Virtualna knjinica Vlade na Internetu Razvrstava Internet stranice po raznim disciplinama. http://vlib.org Governments on the WWW Baza je podataka s Internet adresama vlada, parlamenata, ministarstava, politikih stranaka . u 220 zemalja svijeta. http://www.gksoft.com/govt Europe on Internet Usmjeriva je Europskog dokumentacijskog centra u Manheimu, sadri iscrpne opise programa EU, veze na Internet stranice ustanova koje se bave EU i sl. http://www.uni-mannheim.de/users/ddz/edz/eedz.html European Information Association - EIA Udruga je strunjaka za informacije o EU, prua obilje informacija o EU. http://www.eia.org.uk Vodi koji usmjerava na institucije EU, sveuilita i istraivake ustanove koji se bave europskim studijima, asopise o EU, i sl. http://eiop.or.at/euroint Za programe o EU - u SCAD bazi podataka. http://europa.eu.int/scadplus/scad_en.htm http://europa.eu.int/scadplus/leg/en/cig/g4000.htm Institucije, politike i programi EU. http://www.ecu-notes.org/atoz997/atozfset.html Kratice, institucije, politike i programi EU. http://www.abdn.ac.uk/pir/sources/europe.htm Ured za statistiku Europskih zajednica. http://www.europa.eu.int/en/comm/eurostat/eurostat.html Baza novih pravnih propisa EU, sadri i tekstove osnivakih ugovora, informacije o propisima u pripremi te novije presude Europskog suda. http://europa.eu.int/eur-lex/en/index.html Sustav za pristup dokumentaciji EU. Sadri datume i teme sastanaka institucija EU; informacije o slobodi kretanja, zapoljavanju, socijalnoj zatiti i sl.; te rjenik pojmova EU. http://europa.eu.int/scadplus

Korisne informacije

Europa na Internetu

Hrvatske adrese o EU Vlada RH Ministarstvo vanjskih poslova i europskih i ntegracija Delegacija Europske komisije u RH Pakt o stabilnosti za jugoistonu Europu http://www.vlada.hr http ://www.mvpei.hr

Europska informacijska udruga Eurointernet

http://www.delhrv.cec.eu.int http://www.stabilitypact.org

Rjenik termina Rjenik termina EU Rjenik termina EU EUROSTAT EURLEX

SCAD PLUS

60

61
PROGRAMI I STRANICE EU ZA MLADE European SchoolNet Mrea je europskih kola, povezuje uenike, uitelje, ministarstva prosvjete 20 europskih drava s brojnim infomracijama za uitelje i uenike o tomu to je EU i kako o njoj poduavati i sl. http://www.eun.org Nudi informacije o obrazovanju, strunom usavravanju i programima za mlade, te sportu, Uprava provodi programe za obrazovanje i usavravanje mladih i odraslih.
http://europa.eu.int/comm/dgs/education_culture/index_en.htm

PROGRAMI I STRANICE EU ZA MLADE Europski forum mladih INFOmobil European Youth Forum Mrea je omladinskih udruga koja promie interese mladih na europskoj razini. http://www.youthforum.org/ Daje praktine informacije za mlade o putovanjima, studiranju, ivotu i radu u zemljama EU. http://www.eryica.org/infomobil/ Vodi za putovanja po velikm europskim gradovima. http://www.newropeans.org/en/webzine/eurocities_guid e.htm sudjeluje u razvoju politika za mlade na europskoj razini. Sufinancira i prua podrku obrazovnim i drugim aktivnosti usmjerenih ka mladima. http://www.coe.int/T/E/Cultural-Co-operation /Youth/ Baza podataka o organizacijama koje se bave mladima. http://www.alli.fi/euro/index.html Informacije o programima razmjene mladih, seminarima, inicijativama mladih, mreama i ustanovama koje trae partnere u radu s mladima. http://www.yonet.org/ Projekt Europske komisije u okviru programa Mladi za Europu za informiranje mladih o europskim inicijativama za mlade. U mrei sudjeluju 23 drave i oko 150 udruga mladih. http://www.eurodesk.org/ Informacijski servis o europskim fondovima za nevladine organizacije. http://www.welcomeurope.com/ Europski studentski forum. Organizira skupove o obrazovanju, miru, kulturnoj razmjeni, europskoj ideji i dr. http://www.aegee.org/

Opa uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu TEMPUS

Program suradnje izmeu EU i zemalja srednje i istone Europe na podruju visokokolskog obrazovanja. Financiraju se projekti vezani za upravljanje sveuilitima, suradnju izmeu poduzea i sveuilita, dodjelu stipendija studentima i profesorima te reformu visokog kolstva. http://europa.eu.int/comm/education/progr.html Krovni program EU za obrazovanje. http://europa.eu.int/comm/education/socrates.htm Nudi informacije o politici EU usmjerenoj ka mladima poput YOUTH programa EU - namijenjen mladima od 15 25 godina, potie razmjenu i susrete mladih i njihovih udruga, dobrovoljni rad u drugim dravama EU i sl. http://europa.eu.int/comm/education/youth.html Program je za razmjenu mladih volontera u dobrotvornim programima i lokalnoj upravi u drugoj europskoj zemlji. http://europa.eu.int/comm/education/volunt/index.html Youth for Europe Nastoje pridonijeti obrazovanju mladih, ponajprije razmjenama u okviru EU i s treim zemljama. http://europa.eu.int/comm/education/youth/intro.html Leonardo da Vinci akcijski je program EU za struno usavravanje. http://europa.eu.int/comm/education/leonardo.html

Eurocities guide Uprava Vijea Europe za mlade Pro Youth International YONET

SOCRATES Programi EU za mlade

Europski volonterski sustav Mladi za Europu

Eurodesk

Welcome Europe

AEGEE

Korisne informacije
UDRUGE U HRVTASKOJ KOJE SE BAVE MLADIMA I EUROPSKIM INTEGRACIJAMA Europski klubovi nacionalna mrea Euroyouth klub - EYC Antuna Barca 30, 35000 Slavonski Brod; www.europski-dom-sb.hr Juriieva 1, 10000 Zagreb; www.eyc.hr Aleja Zinke Kunc 3, 10000 Zagreb Juriieva 1, 1000 Zagreb; www.jef-croatia.hr Trg Marala Tita 3, 10000 Zagreb; www.elsa-zagreb.hr Radieva 13, 31000 Osijek Frana Supila 6, 20000 Dubrovnik; www.edd.hr Antuna Barca 30, 35000 Slavonski Brod; www.europski-dom-sb.hr kolska 63, 33227 Borovo; www.ehvu.org Juriieva 1 10000 Zagreb; www.europe-house-zagreb.hr Juriieva 1, 10000 Zagreb Vukovarska 58, 51000 Rijeka A. Cesarca 1, 42000 Varadin

Europski parlament mladih Hrvatske Young European Federalists - JEF Europska udruga studenata prava - ELSA

Europska udruga studenata prava - ELSA Europski dom Dubrovnik

Europski dom Slavonski Brod

Europski dom Vukovar

Europski dom Zagreb

Europski pokret Hrvatska Europski pokret Rijeka Europski pokret Varadin

62

63

Korisne informacije
REGIONALNA SURADNJA

Promie interese europskih regija. Skuptina europskih regija http://www.are-regions-europe.org/ Savjetodavno tijelo Vijea Europe, ustanovljeno 1994. sa zadaom promicanja demokracije regionalnoj razini te ukljuenje lokalnih vlasti u procese europskih integracija. http://www.coe.fr/cplre/ Federacija je nacionalnih udruga koje okupljaju predstavnike gradskih i regionalnih vlasti, radi na povezivanju lanova i promie interese europskih gradova i regija. http://www.ccre.org/site.html

Kongres lokalnih i regionalnih vlasti

Vijee europskih gradova i regija

Europski dom Slavonski Brod

Antuna Barca 30 Slavonski Brod Tel/ fax: + 385 35 265 189 , + 385 35 415 190

www.europski-dom-sb.hr www.europski-klub.org

mail: europski-klub@sb.t-com.hr europski-dom@sb.t-com.hr

64