You are on page 1of 60

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

TEHNIČKA KULTURA
6. – 8. RAZRED

1

Verzija od: 14. srpnja 2005.

1. Uvod Cijenjeni nastavnici, dragi učenici i poštovani roditelji, pred vama se nalazi prijedlog tema nastavnoga predmeta Tehničke kulture OŠ kojeg valja ocijeniti: prihvatiti ili korigirati. Da biste to lakše učinili, najprije treba znati dvije stvari: kakav je bio cilj MZOŠ-a i zadatak Povjerenstva kojem je ovaj posao izrade tema povjeren; što je Povjerenstvo učinilo, odnosno što i zašto predlaže da se dalje uči u ovom nastavnom predmetu.

Polazni cilj MZOŠ-a je da se postigne rasterećenje učenika uz istovremeno povećanje kvalitete izučavanih sadržaja u svrhu razvoja operativnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. To je trebalo postići tako da se za približno 25 (%) smanje postojeći sadržaji nastavnoga predmeta koji se sada izučavaju jedan sat nastave tjedno i da se, eventualno, uvedu novi kvalitetniji sadržaji do iznosa od 5 (%). Pristupajući povjerenoj zadaći, Povjerenstvo je najprije izradilo znanstveno zasnovanu sustavnu shemu temeljnih sastavnih elemenata tehničko-tehnoloških sadržaja, a potom formuliralo opći i operativne ciljeve nastave Tehničke kulture na razini uzrasta učenika OŠ.

Shema sastavnih elemenata tehničko-tehnoloških sadržaja Oznake sheme imaju ovo značenje: I - informacija, M - materijal, E - energija, TT - tehničke tvorevine, PR Si So Eko pravila rada, sigurnost i zaštita na radu, socijalno-ekonomski odnosi, ekologija - pojava otpadaka u radnom procesu.

Tehnološki proces (TP) čine tehnički materijalni elementi, a uključivanjem čovjeka nastaje radni proces (RP) s dodatnim naznačenim elementima. Na primjer, prema danoj informaciji (I) vrši se izbor materijala (M), energije (E) i tehničkih sredstava (TT) za preradu materijala prema pravilima rada (PR) u prikladne proizvode pri čemu treba voditi računa o sigurnosti i zaštiti na radu (Si), socijalno-ekonomskim odnosima (So) i nastalim otpacima procesa (Eko).

2

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Opći cilj nastave Tehničke kulture je izgraditi operativni i stvaralački način mišljenja učenika i to: - misliti tehnološki i poduzetnički (suprotno inflaciji jalova uma - gdje se dosta zna, a malo se biva u stanju nešto konkretno učiniti); - stjecati i vježbati primjenu znanja (teorija plus radne vježbe primjene teorije). Operativni ciljevi nastave Tehničke kulture jesu: - steći znanja i razviti vještine primjene znanja na razini opće kulture (ima svojstvo neobveznoga osposobljavanja - zna i nešto može učiniti ali ne mora primjenjivati naučeno); - u određenim dijelovima sadržaja (npr. prometnoj kulturi), osposobiti učenike da budu u stanju nešto sasvim konkretno uraditi (radne vježbe); - profesionalna orijentacija učenika u svrhu izbora budućega zanimanja (radne vježbe i opis zanimanja); - potaknuti učenike na tehničko-tehnološko stvaralaštvo (koja su tehnička znanstvena pitanja i priče kako su istraživali poznati znanstvenici u sadržajima koji se obrađuju). Analizom važećega nastavnog programa Tehničke kulture (Prosvjetni vjesnik br. 2 od 1999. godine) i postojećih udžbenika za V., VI., VII. i VIII. razred utvrđeno je sljedeće: - program i sadržaj udžbenika ne osiguravaju postizanje općega i operativnih ciljeva (osim prvoga operativnog cilja) jer sadržaji ne odražavaju znanstveno zasnovanu strukturu tehničko-tehnološkog područja (npr. nema sadržaja tehničkoga crtanja) i nema radnih vježbi; - izvođenje nastave u trajanju od jednoga sata tjedno ne omogućuje stjecanje minimalne količine znanja i njegovu primjenu kroz radne vježbe u svrhu razvijanja operativnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. Temeljem utvrđenoga i uvidom u rješenja drugih država (Austrija, Slovenija, Italija, Njemačka, Nizozemska, Poljska i SAD - California) pristupilo se izradi novoga nastavnog programa u V., VI., VII. i VIII. razredu i sljedno tome formiranju 5 nastavnih cjelina i tema u skladu sa znanstveno zasnovanim sustavom elemenata tehničko-tehnoloških sadržaja i postavljenih ciljeva nastave. U novom predloženom programu očekivano rasterećenje učenika je ostvareno na dvije razine: - izradom sadržaja tema prema zadanom minimalnom zahtjevu obveznih i izbornih tema; - uvođenjem radnih vježbi u iznosu od 50 (%) ukupnoga sadržaja programa. Dalje slijedi popis nastavnih cjelina, naziva i razrada tema, metodičke napomene nastave te opis minimalnih pedagoško-materijalnih uvjeta za izvođenje nastave. 2. Naziv nastavnih cjelina i tema programa Sadržaj nastavnoga predmeta čine ove nastavne cjeline: Tehničko crtanje - je informacija rada (I) u tehničko-tehnološkom djelovanju; Materijali (M) - kao sirovine za izradu proizvoda i u sklopu toga pravila rada (PR) prerade materijala; Energetika - proizvodnja i korištenje prikladnih oblika energije (E) za izvođenje rada prerade sirovima, odnosno materijala;

3

Verzija od: 14. srpnja 2005.

-

Tehničke tvorevine (TT) - kao tehnička sredstva tehnologije rada i element drugih čovjeku korisnih sustava; Informacijska tehnologija - kao specifična tehnologija za pohranjivanje, preradu, prenošenje i korištenje informacija.

U sklopu svake nastavne cjeline planirane su radne vježbe primjene znanja u koje su uključeni elementi (PR), (Si), (So) i (Eko). Nazivi tema programa dalje se navode za svaki razred posebno. A. Za V. razred 1. Životno okruženje čovjeka i zadaća tehnike TEHNIČKO CRTANJE 2. Pribor i norme u tehničkom crtanju 3. Crtanje plašteva geometrijskih tijela i kotiranje 4. Pravokutno projiciranje MATERIJALI 5.Izrada geometrijskih tijela od kartona 6. Drvo i vrste drva i alati za obradu 7. Izrada modela (npr. vjetrenjače ili prometnog znaka,...) ENERGETIKA 8. Temeljni oblici energije TEHNIČKE TVOREVINE 9. Način djelovanja alata 10. Način djelovanja mehanizma 11. Prometni znakovi i propisi INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA 12. Vidljivi dijelovi osobnoga računala 13. Način rada računala 14. Operacijski sustav računala i računalni programi 15. Osnove pisanja teksta B. Za VI. razred TEHNIČKO CRTANJE 1. Mjerila i vrste crteža prema namjeni 2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu 3. Crtanje tlocrta učionice MATERIJALI 4. Tehnička svojstva plastike i gume

4

Verzija od: 14. srpnja 2005.

5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva, plastike i gume 6. Izrada uporabnog predmeta od drva ili plastike 7. Materijali u graditeljstvu ENERGETIKA 8. Energija vode 9. Toplinska energija goriva TEHNIČKE TVOREVINE 10. Način djelovanja aparata, strojeva i agregata 11. Vrste i zadaća strojeva INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA 12. Osnove uređivanja teksta 13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova teksta 14. Mape i datoteke 15. Elektronička pošta C. Za VII. razred 1. Tehnika, tehnologija, tehnološki i radni proces TEHNIČKO CRTANJE 2. Vrste crteža prema načinu izrade 3. Izrada radioničkih crteža predmeta MATERIJALI 4. Proizvodnja i svojstva metala 5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje metala 6. Spajanje lima (zakivanjem, mekim lemljenjem, ...) 7. Korozija i postupci zaštite metala ENERGETIKA 8. Hidroelektrane i termoelektrane TEHNIČKE TVOREVINE 9. Električna instalacija u kući 10. Hladnjaci 11. Električni grijač vode INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA 12. Tablice u programima za obradu teksta 13. Crtanje programom za obradu teksta 14. Pretraživanje informacija na internetu 15. Rad s porukama

5

Verzija od: 14. srpnja 2005.

D. Za VIII. razred TEHNIČKO CRTANJE 1. Simboli i sheme u elektrotehnici i elektronici 2. Izrada sheme jednostavnoga elektroničkog sklopa MATERIJALI 3. Vrste i svojstva polimernih materijala 4. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike 5. Izrada spojeva električnih vodova ENERGETIKA 6. Pasivni i aktivni elektronički elementi 7. Ispravljači izmjenične struje 8. Izrada elektrotehničkih sklopova TEHNIČKE TVOREVINE 9. Generatori izmjenične struje i elektromotori 10. Električni uređaji u automobilu 11. Izrada, pokretanje i upravljanje robota INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA 12. Program za izradu prezentacije 13.Uređivanje prezentacije 14. Povezivanje na internet 15 Obrazovni sadržaji na webu Osvrt na točku 12. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ TEHNIČKE KULTURE Opće posebnosti učenika s posebnim obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakog nastavnog predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. – 9. u rubrici Posebnosti za rad s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. s oštećenjem vida s oštećenjem sluha s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima sa sniženim intelektualnim sposobnostima s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti sa specifičnim teškoćama u učenju s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima s autizmom.

6

Verzija od: 14. srpnja 2005.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM VIDA uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku. osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše kod kuće taktilno upoznavanje sadržaja na konkretima ili modelu uz pomoć pri izradi praktičnog rada i pokusa dodatno govorno pojašnjenje konkreta ili modela učeniku i opisivanje aktivnosti, praktičnog rada i pokusa koji se izvodi udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veličine slova. brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo folija za pozitivno crtanje „brajeve „ mape obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini prilagođeni kalkulatori, povećala (lupe), mjerni instrumenti s reljefnim i/ili zvučnim oznakama, posebni geometrijski pribor odgovarajuće osvjetljenje klupu s nagibom

2. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S OŠTEĆENJEM SLUHA uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. Preporuke za komunikaciju: - jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas, pa tek onda posežemo za pisanjem, osobito ako je poruka značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost; pokazivanje, ručna abeceda ili znakovna komunikacija, - češće provjeravanje razumijevanja, - paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s učiteljem, - učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom. Didaktičko-metodički postupci: - motivaciju temeljiti na iskustvu učenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete određenoj lokaciji, po mogućnosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom, - provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih te ih pojasniti i crtežom i praktičnim primjerom - postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih riječi, - pitanje zabilježiti na ploči; izbjegavati diktiranje, - služiti se individualiziranim nastavnim listićima,

7

Verzija od: 14. srpnja 2005.

-

nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, koristiti računalne edukacijske programe, provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima učenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje što bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo, pozitivno potkrepljivati uspjeh.

3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S GLASOVNO-JEZIČNO-GOVORNIM POTEŠKOĆAMA I SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA U UČENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku (logopeda) NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora - mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati, rugati se učeniku, oponašati ga ili dozvoliti drugima da to čine - obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tišim i - sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji - češće primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju predvidjeti duže vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema, koristiti različite vrste podražaja – vidne, slušne, dodirne kod obrade novih sadržaja, dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja, sistematski provjeravati je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te dati dodatna objašnjenja, izbjegavati učenikovo čitanje na glas ili pisanje na ploči pred razredom (osim ako učenik ne izrazi želju), koristiti prerađene, sažete, jednostavnije tekstove u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica, pravilo, primjer, slika, postupak, koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadržajima, zadavati manji broj zadataka, a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo lakši zadatak, pa teži, a na kraju opet lakši, rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski, a greške tipa disleksije ne ocjenjivati, greške u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznačiti (podvući riječ u kojoj je greška) kako bi učenik sam uočio i ispravio greške uz pomoć udžbenika ili rječnika. uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i bržeg zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči).

8

Verzija od: 14. srpnja 2005.

4. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA I KRONIČNIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnog asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja: - osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagođen individualnim potrebama učenika, - primjereni pribor i pomagala za pisanje i prilagođeno računalo, - fiksiranje papira za pisanje ili bilježnice za radnu podlogu, - kada drugačije nije moguće pišu samo velikim tiskanim slovima, - kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu), - učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti, - tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje, zaokruživanje ponuđenih odgovora, pomoć druge osobe u pisanju, korištenje računala za pisanje, samo usmeno odgovaranje), - učenicima koji imaju dodatne teškoće osigurati uvjete predviđene u napucima za rad s navedenim kategorijama. Posebnosti čitanja - pomagalo za držanje knjige u optimalnom položaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za učenike s oštećenjem vida i teškoćama čitanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama. Posebnosti u izvođenju praktičnih radova - omogućiti korištenje specifičnih pomagala u radu, - pomoć druge osobe ili da druga osoba izvodi praktični rad/pokus prema usmenom naputku učenika, Posebnosti u izvan-učioničkom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za učenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Učenicima s kroničnim bolestima ponekad će biti potrebno prilagođavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine, stručnom službom škole, roditeljima i učenikovim liječnikom. Ukoliko učenik zbog liječenja češće odlazi u bolnicu potrebno je održavati stalnu vezu i izmjenjivati informacije o napredovanju i specifičnim potrebama učenika sa učiteljima koji rade na bolničkom odjelu na kojem se učenik liječi.

9

Verzija od: 14. srpnja 2005.

5. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti, i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti omogućiti mu dulje vrijeme za rad, vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja uz češću provjeru njihovog razumijevanja, pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnog života učenika i mogućnostima njihove primjene, sadržaje teorijskog tipa sažeti isticanjem bitnog, učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom predavanja ili čitanja potrebno je izbjegavati, a učeniku prirediti posebne nastavne listiće, dozirati vrijeme ispitivanja (češće, kraće provjere manjih cjelina) te omogućiti učeniku onaj način provjere znanja koji mu je lakši (usmeno, pismeno), nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na način da se učenikova pažnja rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje izrada sredstva koja učeniku omogućuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilježjima, originalno sredstvo; didaktički materijal, slikovni prikaz, grafički prikaz, simbolički prikaz) vježbanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listićima (npr. razne vrste lota, didaktičkih igara) koristiti računalo u cilju interesantnog učenja ili vježbanja i ponavljanja sadržaja, a posebno u slučajevima kad su prisutne perceptivno-motoričke smetnje koje otežavaju pisanje.

6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UČENICIMA S POREMEĆAJEM PAŽNJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEĆAJEM U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM POREMEĆAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja. omogućiti alternativne načine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.); omogućiti alternativne načine rješavanja zadataka (usmeno i pisano rješavanje zadataka, izrada mapa i grafikona; korištenje slikovnog materijala; privući i zadržavati pažnju koristeći upozoravajuće geste, npr. lagano tapšanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvaljivati uspjeh primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje viđenog ili pročitanog,...);

10

Verzija od: 14. srpnja 2005.

-

reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u očekivanim vremenskim okvirima često provjeravati i poticati napredak dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama nagraditi poželjno ponašanje omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje, smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pažnje davati pravovremene obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. "imate pet minuta do završetka tog zadatka i prelaska na drugi.

Pretpostavljamo da će nakon osnovne škole svi učenici, pa tako i oni s teškoćama u razvoju, biti pripremljeni za obrazovanje i osposobljavanje za život i djelovanje u tehnički i tehnološki razvijenom okruženju.. Ujedno se nadamo da će mnogima RED i RAD koji pruža tehnička kultura pomoći u odabiru zanimanja i stjecanju profesionalne zrelosti. Naime, veliki postotak učenika s teškoćama u razvoju bit će usmjeren prema STRUKOVNIM ZANIMANJIMA te je stoga posebno dragocjeno da se upravo ovaj predmet osuvremeni građom i metodičko-didaktičkim pristupima.

4. Razrađene teme U razradi tema su sudjelovali: 1. Mr.sc. Luka Majetić, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za politehniku, Rijeka (voditelj) 2. Milan Utković, prof., nastavnik mentor, voditelj Stručnog vijeća za Zadarsku županiju, OŠ Bartola Kašića, Zadar (tajnik) 3. prof. dr.sc. Stjepan Jecić, akademik, HAZU, Zagreb 4. prof. dr.sc. Igor Ćatić, FSB, Zagreb 5. prof. dr.sc. Ante Markotić, ZTK, Zagreb 6. Marčelo Marić, prof., OŠ "Petar Studenac", Kanfanar 7. Ronald Rasol, prof., Strojarska tehnička škola "F. Vrančić", Zagreb 8. Šimo Vukasović, prof., OŠ "Hugo Badalić", Slavonski Brod 9. Mirko Ceglec, prof., OŠ Plokite, Split 10. Elvira Nimac, prof. psih., OŠ "Ante Starčević", Zagreb 11. Agnes Jelačić, prof. ped., OŠ Gripe, Aplit 12. Zdenkica Stanec, prof. defekt., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb 13. Nikola Beg, prof., Srednja škola Zaprešić, Zaprešić 14. Članovi Povjerenstva za informatiku koji su izradili teme iz nastavne cjeline: Informacijska tehnologija

11

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 1. Mjerila i vrste crteža prema namjeni 1. Ključni pojmovi: Mjerila crtanja, vrste crteža prema namjeni. 2. Potrebno predznanje : 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Predznanje iz tehničke kulture, izrade plašteva geometrijskih tijela u V. razredu. Predmeti različite veličine i crteža prema namjeni. Demonstracija i izrada crteža predmeta u različitim mjerilima crtanja te vrsta crteža prema namjeni. Slike istoga predmeta prikazanoga u različiti mjerilima. Uzorci vrsta crteža prema namjeni i načinu. Ponudbeni crtež pri traženju lokacije građevinskoga objekta

Mjerilo crtanja, prirodna veličina, umanjeno i uvećano mjerilo crtanja, ponudbeni, radionički, montažni. Pet mjerila crtanja. Navesti i primijeniti vrste mjerila crtanja.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

Analizirati područja primjene različitih mjerila crtanja i korištenja vrste crteže. 1. Razgovor o potrebi crtanja velikih građevina i malih osobnih predmeta 2. 3. Demonstracija crteža i slika velikih građevina. 4. 5. Procjena mjerila osobne fotografije i veličine učenika. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje međusobne solidarnosti, npr.raditi u paru s ciljem pomaganja razvijanje općih vrijednosti, npr. sistematičnosti i urednosti

12

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE teme: 2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu Ključni pojmovi: Normirani simboli crtanja u graditeljstvu, kotiranje Potrebno predznanje : Potrebno je predznanje iz teme br. 1 Središnji sadržajni element Tlocrt učionice, pokazati normirane simbole i kote nastavne teme i preporuka crteža. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Kopija originalnoga graditeljskog crteža tlocrta jedne etaže kuće. 5. Primjeri korelacije s drugim Nacrt, tlocrt i bokocrt obiteljske kuće. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi Normirani simboli, etaža, obiteljska kuća. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Prepoznati normirane graditeljske simbole crtanja. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Način crtanja različitih graditeljskih objekata. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Simboli su rezultat dogovora ljudi: prometni s posebnim odgojnoznakovi, vjerski simboli, oznaka Crvenoga križa, obrazovnim potrebama: minskoga polja, ... 2. 3. Pokazivanje dogovorenih simbola u graditeljstvu. 4. 5. Prepoznavanje glavnih graditeljskih simbola. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje vrijednosti rada, zalaganja i rezultata ciljevi i sadržaji: rada, npr. razgovor o mogućim zanimanjima u graditeljskom crtanju

13

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKLE Naziv teme: 3. Crtanje tlocrta učionice 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Mjerilo crtanja, simboli u graditeljstvu, kotiranje Potrebno je predznanje iz teme br. 2 Učionica i odabrano športsko igralište, dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Skica a prostora i igrališta. Pokazivanje tlocrta stana primjenom prozirnice.

Skica, mjerenje metrom. Mjerilo crtanja Izraditi tehnički crtež tlocrta učionice i odabranoga športskoga igrališta.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

1. Pokazivanje slike tlocrta učionice. 2. 3. Vježba crtanja tlocrta učionice ili nogometnoga igrališta 4.5. Razgovor o mjerilu crtanja tlocrta. 6. Nema potrebe za specifičnostima. promicanje općih vrijednosti, npr. urednosti i vladanja sobom razvijanje solidarnosti, npr. rad u paru i međusobno pomaganje

14

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 4. Tehnička svojstva plastike i gume 1. Ključni pojmovi: Fizička svojstva plastike i gume, kemijska svojstva plastike i gume, estetska svojstva plastike i gume. 2. Potrebno predznanje : Potrebna su iskustvena predznanja. 3. Središnji sadržajni element Svojstva plastike i gume, pokazivanje ispitivanja nastavne teme i preporuka svojstva plastike i gume. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Primjeri predmeta izrađenih od plastike i gume. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjeri uporabe plastike i gume u graditeljstvu i predmetima ili dodatna prerađivačkoj industriji. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Svojstva, fizička, kemijska, estetska, plastični, plastika, guma, prerađivačka industrija. 8. Brojčani podaci koje treba Gustoća plastike i gume. upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Navesti tehnička svojstva plastike i gume. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Poznati plastični i gumeni dijelovi odjeće, u stanu i s posebnim odgojnona automobilu obrazovnim potrebama: 2. 3. Razgovor o zanimanju vulkanizera. 4. Pojasniti pojmove . 5. Kvarovi i popravak guma automobilskih kotača. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje ekološke osviještenosti: npr. kako se ciljevi i sadržaji: ponašati s plastičnim i gumenim otpadom

15

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva, plastike i gume 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Metar, kotni broj, mjerna jedinica Potrebno je znanje o mjernim jedinicama dužine. Tehnički crtež i mjerni pribor, dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Primjeri ocrtavanja dijelova od drva, plastike i gume. Primjeri ocrtavanja drugih materijala, npr. tekstila.

Metar, ocrtavanje, mjerni pribor, tekstil, tolerancija. Izvesti ocrtavanje predmeta prema tehničkom crtežu.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

Veličina tolerirane greške ocrtavanja. 1. Mjerni pribor: trokut, ravnalo, drveni i čelični metar. 2. 3. Pisaljke za ocrtavanje drva, plastike i gume. 4. Po potrebi povećati materijal. 5. Objasniti kada i zašto se izvodi ocrtavanje drva, plastike i gume. 6. Nema potrebe za specifičnostima. promicanje humanističkih vrijednosti, npr.međusobno pomaganje, rad u parovima učenika

16

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE teme: 6. Izrada uporabnog predmeta od drva ili plastike (npr. stalka od drva) Ključni pojmovi: Montažni crtež, faze izrade stalka, izvedba spojeva Potrebno predznanje : Svojstva i postupci obrade drva i plastike. Središnji sadržajni element Faze izrade stalka. Dokumentacija vježbe: radna, nastavne teme i preporuka informacijska i operacijska lista. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Uzorak izrađenog stalka. 5. Primjeri korelacije s drugim Slike različitih oblika stalaka. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Stalak, faze izrade. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Izraditi zadani predmet prema tehničkom crtežu. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Elementi estetskoga oblikovanja predmeta – dizajn. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Razgovor o sastavljanju drvenih dijelova vijcima, s posebnim odgojnočavlima i ljepilom. obrazovnim potrebama: 2. 3. Model stalka. 5. Izrada modela stalka od drva. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje vrijednosti rada i zalaganja, ciljevi i sadržaji: promicanje osjećaja za lijepo, npr. koliko kvaliteta, a koliko dizajn utječu na prođu proizvoda

17

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 7. Materijali u graditeljstvu 1. Ključni pojmovi: Cement, vapno, gips, ljepila, prirodni materijali. 2. Potrebno predznanje : Iskustveno znanje učenika. 3. Središnji sadržajni element Svojstva i proizvodnja cementa i vapna, vrste nastavne teme i preporuka prirodnih materijala, demonstracija vezivnih i za metodičku obradu: prirodnih materijala. 4. Dodatna ilustracija : Slike građevina od betona i opeke spojenih smjesom vezivnih materijala. 5. Primjeri korelacije s drugim Vezivni materijali u vanjskim fasadama i unutarnjem predmetima ili dodatna mortu kuća. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Vezivni materijal, cement, vapno, gips, ljepilo, opeka, beton, mort, fasada. 8. Brojčani podaci koje treba Vrijeme otvrdnjavanja betona i gipsa. upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Navesti vrste vezivnih materijala i primjere njihove učenik treba postići: uporabe u graditeljstvu. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Upoznavanje postrojenja za proizvodnju cementa. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Poznate vrste materijala primijenjene u s posebnim odgojnograditeljstvu. obrazovnim potrebama: 2. 3. Uzorci cementa, vapna, gipsa i ljepila. 4. Dodatna pomoć učitelja. 5. Kako se upotrebljava cement, vapno i gips. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno ciljevi i sadržaji: njezinoj prirodi, npr. razgovor o mogućim zanimanjima u proizvodnji vezivih materijala

18

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKLE Naziv teme: 8. Energija vode 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Vrste energije vode, način korištenja energije vode. Iskustvo i predznanje iz prirode o vrstama energije. Energija vode rijeka, slika načela korištenja energije vode za pogon vodnoga, odnosno turbinskoga kola i demonstracija, dinamičkoga modela vodne turbine. Dinamički funkcionalni model vodnog kola sa spremnikom vode iznad kola. Slika vodenice

Voda rijeka, plima i oseka i valovi mora, obnovljiv izvor, turbinsko kolo, dinamički, funkcionalni, spremnik. Objasniti način i navesti primjere korištenja energije vode. Energija vode u Republici Hrvatskoj. Obrnut proces korištenja energije vode: pumpa tlači vodu u akumulacijski spremnik vodovoda. 1. Korištenje vode u kućanstvu. 2. 3. Didaktička slika vodenice. 4. 5. Navesti i objasniti primjere korištenja vode. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje ekološke osviještenosti, npr. razgovor na temu: potreba za iskorištavanjem energije vode ali i očuvanjem okoliša

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

19

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 9.Toplinska energija goriva 1. Ključni pojmovi: Vrste goriva, tri uvjeta izgaranja, toplinska vrijednost goriva. 2. Potrebno predznanje : Iskustvo i predznanje iz prirode o vrstama energije. 3. Središnji sadržajni element Uvjeti izgaranja: gorivo, kisik, temperatura paljenja. nastavne teme i preporuka Pojednostavljena slika izgaranja drva u kućnoj peći. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Peć vodnoga centralnog grijanja. 5. Primjeri korelacije s drugim Paljenje vatre na otvorenom prostoru. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Gorivo, kisik, temperatura paljenja, ugljen, nafta, gorivi plin, drvo, gorivi otpaci, nuklearno gorivo, toplinska pumpa. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Navesti tri uvjeta izgaranja i objasniti toplinsku učenik treba postići: vrijednost goriva. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu Gorivi elementi goriva. obraditi: 11. Izborni sadržaji: Vrste i svojstva gorivih derivata sirove nafte. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Izvori topline za grijanje stana. s posebnim odgojno2. obrazovnim potrebama: 3. Didaktička slika peći ložene drvom ili tekućim gorivom. 4. 5. Poteškoće u izgaranju goriva. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući poticanje ekološke osviještenosti,npr.odgovornost ciljevi i sadržaji: prema prirodi i zaštita od požara

20

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 10. Način djelovanja aparata, strojeva i agregata 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Aparat, stroj, agregat Iskustvo i predznanje učenika. Određenje pojma i zadaće stroja. Shema ili dinamičko učilo motora i pogonskoga. Mehanizma automobila. Slika aparata električnog štednjaka. Slika agregata kućnog hladnjaka.

Aparat, stroj, agregat, pretvorba, prijenos, iskorištavanje, jedinstvena zadaća. Objasniti zašto služi aparat, stroj i agregat. Jednostavne definicije aparata, stroja i agregata. Primjer agregata za tlačenje vode upravljanog računalom. 1. Vrste tehničkih uređaja u domaćinstvu. 2. 3. Demonstracija slika tehničkih uređaja i njihovi stručni nazivi. 4. Prilagodbe uređaja u domaćinstvu osobama s invaliditetom (ilustracije). 5. Navesti radne zadaće uređaja u domaćinstvu. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja i promatranja, npr. koliko strojevi koriste čovjeku, a koliko im čovjek robuje

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

21

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

Naziv teme: 11. Vrste i zadaće strojeva 1. Ključni pojmovi: Vrste grupa strojeva, zadaće strojeva pojedine grupe. 2. Potrebno predznanje : Potrebno je iskustvo i predznanje iz teme br. 10. 3. Središnji sadržajni element Vrste i struktura radnih strojeva. Slika ili uzorak za nastavne teme i preporuka analizu strukture stupne bušilice. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Slike vrsta energetskih strojeva. 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Slike vrsta informatičkih strojeva.

Energetski, radni, informatički, digitalni, analogni, pumpa, presa, dizalica, miješalica, transport. Prepoznati energetske, radne i digitalne informatičke strojeve. Područje primjene analognih informatičkih strojeva. Način pretvaranja oblika energije u energetskim i radnim strojevima. 1. Razgovor o strojevima u poljodjelstvu, transportu i graditeljstvu. 2. 3. Didaktičke slike traktora, viličara i valjka asfalta. 4. Stroj kao dio pomagala ili pomagalo osobama s invaliditetom (električna kolica, elektronička ruka, računalo i sl.). 5. Navesti radnu zadaću poznatih strojeva. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji.:

22

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 12. Osnovno uređivanja teksta 1. Ključni pojmovi: Vrste pogleda, izgled slova (podebljana, nakošena, podcrtana, obojana), poravnanje teksta. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje sučelja radnoga prozora programa za pisanje teksta te uključivanje i isključivanje traka s potrebnim naredbama i alatima. 3. Preporuke za metodičku Upoznati te odabirati različite poglede na dokument, mijenjati obradu izgled slova podebljavanjem, nakošenjem, podcrtavanjem i bojanjem. Upoznati načine poravnanja teksta na papiru. 4. Dodatna ilustracija: Pokazati tekstove napisane jednostavnim i složenijim uređivačem i učenike potaknuti na uspoređivanje. 5. Primjeri korelacije s drugim ništa predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Na čemu ne treba insistirati i Nije potrebno zahtijevati poznavanje svih mogućnosti što treba izbjegavati: uređivanja teksta. 7. Novi stručni nazivi: Normalni pogled na dokument, pogled za ispis, dokument prikazan preko čitavoga zaslona, izgled slova, poravnanje teksta (uz lijevu ili desnu porubnicu, ravnomjerno od lijeve do desne porubnice, u sredini papira). 8. Brojčani podaci koje učenik ništa treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Odabrati oblik slova i poravnati tekst prije njegovoga ispisa. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se ništa mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Razmak među slovima (normalni, prošireni, zgusnuti). 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Prilagođeno računalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvučnu podršku/program za uvećanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 5. Na danom tekstu izvršiti poravnanje i oblikovanje. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje općih vrijednosti, npr. sistematičnosti i urednosti ciljevi i sadržaji:

23

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova teksta 1. Ključni pojmovi: Brisanje teksta, premještanje teksta (kopiranjem, izrezivanjem, lijepljenjem), pronalaženje i zamjena riječi. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje osnovnoga okruženja alata za pisanje teksta. 3. Preporuke za metodičku Upotrijebiti naredbe za brisanje teksta (tipkovnicom ili obradu mišem). Označeni tekst premještati po dokumentu naredbama za kopiranje ili izrezivanje teksta. Otvoriti prozor naredbe za pronalaženje ili zamjenu, upis traženih znakova ili riječi te pokrenuti naredbu za traženje ili zamjenu. 4. Dodatna ilustracija: Na primjeru pokazati kako se neki tekst koji je istovjetan u više dokumenata, može prebacivati iz datoteke u datoteku (nepotrebno prepisivanje već napisanog teksta - ušteda vremena). 5. Primjeri korelacije s drugim Hrvatski: na primjeru nekoga unaprijed napisanoga teksta predmetima ili dodatna (npr. kontrolne zadaće), zorno prikazati kako se kopiranjem i interdisciplinarna ilustracija na premještanjem dijelova teksta vrlo brzo dobiva nova verzija informativnoj razini: kontrolne zadaće. 6. Na čemu ne treba insistirati i Učenici ne trebaju odmah upotrebljavati sve načine obrade što treba izbjegavati: teksta već postupno otkrivaju mogućnosti programa za obradu teksta. 7. Novi stručni nazivi: Označavanje (lijevim gumbom miša) riječi, reda, odlomka, čitavog teksta. Naredbe za kopiranje, izrezivanje i lijepljenje teksta; naredbe za pronalaženje i zamjenu riječi. 8. Brojčani podaci koje učenik ništa treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Brisati nepotreban tekst s dokumenta, izrezivati ga i učenik treba postići: premještati na druge dijelove dokumenta, kopiranjem ga umnažati po istom dokumentu ili prebacivati u nove dokumente. 10. Dodatni sadržaji koji se ništa mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: Naučiti kako se u tekstu može izbrisati samo primijenjeni format a da pri tom sadržaj ostane nepromijenjen. 1. Prilagođeno računalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, program za zvučnu podršku/program za uvećanje ekrana). 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Nema potrebe za specifičnostima u radu, koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Potrebna pomoć i vodstvo učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. razvijanje općih vrijednosti, npr. sistematičnosti i urednosti

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

24

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme:14. Mape i datoteke 1. Ključni pojmovi: Mapa, datoteka, stvaranje, premještanje i kopiranje mapa i datoteka. 2. Potrebno predznanje: Radna površina, ikone. 3. Preporuke za metodičku Pokazati i objasniti učenicima što su datoteke, što su mape i obradu podmape, ukazati na strukturu sadržaja diska, pokazati postupak stvaranja nove mape, imenovanja i preimenovanja mapa i datoteka, premještanja, kopiranja te brisanja mapa i datoteka. 4. Dodatna ilustracija: Usporediti strukturu sadržaja diska s grananjem stabla, slaganje i preslagivanje sadržaja ladica i ormara usporediti s mapama na disku. 5. Primjeri korelacije s drugim Priroda i društvo – zavičaj, likovna kultura – crtež drveta. predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i Kod imena datoteke izbjegavati pojam ekstenzije. što treba izbjegavati: 7. Novi stručni nazivi: Mapa, datoteka, podmape, struktura diska. 8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Razlikovati datoteke od mapa, kreirati novu mapu, premjestiti učenik treba postići: mapu i datoteku, kopirati mapu i datoteku. Povlačenjem miša upravljati pomicanjem značke na zaslonu monitora te premještati datoteke iz jedne mape u drugu. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Prilagođeno računalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvučnu podršku/program za uvećanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Nema potrebe za specifičnostima u radu, koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Potrebna pomoć i vodstvo učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje općih vrijednosti, npr. sistematičnosti i urednosti sadržaji:

25

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VI.RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme:15. Elektronička pošta 1. Ključni pojmovi: Mape u elektroničkoj pošti, upravljanje porukama, opasnost od virusa. 2. Potrebno predznanje: Mapa, datoteka, imena mapa i datoteka. 3. Preporuke za metodičku Pokazati osnovne funkcije alata za elektroničku poštu obradu praktičnim dopisivanjem. Objasniti način brisanja poruka učenici vježbom uče upotrebljavati alat. 4. Dodatna ilustracija: Skica puta poruke od pošiljatelja do njegova poslužitelja i dalje do primateljeva poslužitelja, tj. do samoga primatelja. 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i Stvaranje korisničkih mapa i njihovo brisanje. što treba izbjegavati: 7. Novi stručni nazivi: Ulazni sandučić (inbox), izlazni sandučić (outbox). 8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Upotrebljavati alat za elektroničku poštu. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Prilagođeno računalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvučnu podršku/program za uvećanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 5. Pripremiti druge zadatke. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje općih vrijednosti, npr. kulturno ponašanje sadržaji: prilikom slanja poruka elektroničkom poštom

26

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 1. Tehnika, tehnologija, tehnološki i radni proces 1. Ključni pojmovi: Tehnologija, proces 2. Potrebno predznanje : Struktura radnih vježbi u V. i VI. razredu tehničke Kulture. 3. Središnji sadržajni element Primjer: izrada tijela kocke od kartona u V. razredu nastavne teme i preporuka didaktička slika radnoga mjesta učenika i sredstva za metodičku obradu: izrade kocke od kartona. 4. Dodatna ilustracija : Primjer: pečenje kruha i spremanje ručka u domaćinstvu. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjer: "tehnika" izrade umjetničke slike ili predmetima ili dodatna skulpture interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Tehnika, tehnologija, tehnološki proces, zaštita na radu, socijalno - ekonomski odnosi, ekologija. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Navesti definiciju tehnologije i sastavne elemente učenik treba postići: radnoga procesa. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu Primjeri tehnike u užem značenju. obraditi: 11. Izborni sadržaji: Dodatna analiza: opće značenje "techne", tehnička tvorevina te razlika između umjetne i umjetničke tvorevine. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Fotografije radnih mjesta s posebnim odgojno2. obrazovnim potrebama: 3. Didaktička slika radne tehnike spremanja i konzumiranja ručka. 4. 5. Navesti osnovna sredstva i objasniti postupak kuhanja ručka. 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi, razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. zaštita na radu

27

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 2. Vrste crteža prema načinu izrade 1. Ključni pojmovi: Skica, original, kopija, shema. 2. Potrebno predznanje : Znanje pravokutnoga projiciranja i simbola u graditeljskom crtanju. 3. Središnji sadržajni element Skica i originalni crtež. Demonstracija izrade skice i nastavne teme i preporuka originalnog crteža. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Demonstracija uzoraka vrsta crteža. 5. Primjeri korelacije s drugim Shema crteža plana grada. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Skica, original, kopija, shema, plan grada. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Prepoznati vrste crteža prema načinu izrade. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu Crtanje skica predmeta. obraditi: 11. Izborni sadržaji: Vježbati izradu skica dijelova strojeva i plana tlocrta obiteljske kuće. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Razgovor o procesu nastanka fotografije, crtanih s posebnim odgojnofilmova i novinskih karikatura te o zanimanjima u obrazovnim potrebama: izradi navedenih slika. 2. 3. Način izrade crteža u tehničkoj djelatnosti (skica, original, kopija, shema). 4. priprema individualiziranih zadataka, prilagođeni pribor i pomoć druge osobe u praktičnom radu za učenike s većim grafomotoričkim teškoćama. 5. Objasniti kako se izrađuje skica predmeta ili karikatura 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje humanističkih vrijednosti, npr. rad u ciljevi i sadržaji: parovima učenika i međusobno pomaganje

28

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKLE Naziv teme: 3. Izrada radioničkih crteža predmeta 1. Ključni pojmovi: Izrada okvira i zaglavlja crteža, skiciranje predmeta. 2. Potrebno predznanje : Uporaba pribora, vrste crta, pravokutno projiciranje i mjerila crtanja. 3. Središnji sadržajni element Izrada radioničkoga crteža vijka i matice. nastavne teme i preporuka Dokumentacija vježbe: radna, informacijska i za metodičku obradu: operacijska lista. 4. Dodatna ilustracija : Demonstracija originalnoga crteža vijka i matice. 5. Primjeri korelacije s drugim Demonstracija kopije crteža vijka i matice. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Okvir, zaglavlje, vijak, matica, presjek, oznake i kote navoja vijka i matice. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Objasniti postupak izrade i namjenu radioničkoga učenik treba postići: crteža te izraditi radionički crtež vijka. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Crtanje presjeka predmeta i simboli u kotiranju i oznake obrade površine predmeta. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 3. Pokazivanje primjera originala i kopije crteža. s posebnim odgojnoizvoda iz katastra zemljišta (umjesto zahtjeva pod br. obrazovnim potrebama: 9). 5. Čemu služi radionički tehnički crtež. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje sposobnosti promatranja, prosuđivanja i ciljevi i sadržaji: samostalnog djelovanja

29

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 4. Proizvodnja i svojstva metala 1. Ključni pojmovi: Proizvodnja sirovoga željeza, svojstva metala. 2. Potrebno predznanje : Znanja iz zemljopisa o rudama. 3. Središnji sadržajni element Proizvodnja sirovoga željeza, nastavni film nastavne teme i preporuka proizvodnje željeza. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Slika visoke peći. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika željezare u Sisku. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Visoka peć, čvrstoća, tvrdoća, žilavost, elastičnost, lijevnost, kovkost, plastičnost, korozija, vatrootpornost. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama:

Navesti temeljna svojstva metala.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

Ispitivanje svojstva čvrstoće i tvrdoće čelika. 1. Usporediti taljenje i lijevanje olova u kalupe dodatkom nečistoća i taljenje željezne rude i lijevanje u kalupe. 2. 3. Pokazati uzorke papira, drva i metala te razgovarati o njihovim svojstvima, npr. o gorivosti i tvrdoći. 5. Ispričati iz čega i kako se dobiva metal 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. zaštita na radu pri rukovanju metalom

30

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje metala 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Mjerenje, ocrtavanje, rezanje Znanje iz mjerenja i ocrtavanja iz VI. razreda nastave tehničke kulture. Ocrtavanja i postupci rezanja metala, dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Uzorci ocrtavanja metala. Demonstracija rezanja metala

Pomično mjerilo, ravnalo, kutnik, šestar, crtaća igla, pila za metal, škare. Rezati metal ručnom pilom i škarama.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

Proširiti znanje o opasnosti ozljeda i pravilne uporabe alata za rezanje. 1. Pribor za mjerenje i ocrtavanje metala: metalno ravnalo i metar te kreda, crtaća igla, točkalo i čekić 2. 3. Primjeri ocrtanih komadića lima: pravac i kružnica. 4. Prilagođeni pribor za crtanje, pomoć druge osobe u praktičnim radovima. 5. Izvesti ocrtavanje pravca i kružnice na limu. promicanje humanističkih vrijednosti, npr. međusobno pomaganje

31

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 6. Spajanje lima (npr. mekim lemljenjem , vijcima i zakovicama) 1. Ključni pojmovi: Lem, sredstvo za čišćenje, lemnik. 2. Potrebno predznanje : Legure obojenih metala i znanja o kiselinama. 3. Središnji sadržajni element Postupak spajanja limova mekim lemljenjem. nastavne teme i preporuka Dokumentacija vježbe: radna, informacijska i za metodičku obradu: operacijska lista. 4. Dodatna ilustracija : Primjer spajanja limenih žljebova krovova. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika matične ploče u TV - prijemniku ili računalu. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Lem, legura kositra, lemnik, neutralizirana solna kiselina, cinol pasta, žlijeb, ploča TV prijemnika, lemljenje, ispiranje lema vodom. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Izvesti spoj limova mekim lemljenjem. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Postupci spajanja metala tvrdim lemljenjem, zavarivanjem i lijepljenjem. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Učenici u grupnom radu obavljaju samo posao s posebnim odgojnočišćenja lemljenih mjesta lima. obrazovnim potrebama: 2. 3. 4. Pomoć druge osobe u praktičnom radu. 5. Navesti potreban materijal i alat za izvođenje mekoga lemljenja. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, ciljevi i sadržaji: npr. zaštita na radu

32

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv izborne teme: 7. Korozija i postupci zaštite metala 1. S kojom nastavnom temom je Uz temu: Izrada uporabnoga predmeta od drva, iz povezana ova izborna tema: nastave tehničke kulture 6. razreda. 2. Ključni pojmovi: Oksidacija, hrđanje, korozija. 3. Središnji sadržajni element Postupci čišćenja površine metala i vrste zaštitnih nastavne teme i preporuka prevlaka. Demonstracija uzorka korodiranih, za metodičku obradu: očišćenih i zaštićenih dijelova metala različitim prevlakama. 4. Dodatna ilustracija : Primjer zaštite karoserije automobila. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjer zaštite čeličnih žljebova krovova predmetima ili dodatna pocinčavanjem i bakrenih žljebova patinom. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili nova tema ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Oksidacija, hrđanje, korozija, čišćenje, abraziv, antirost, prevlaka, pocinčavanje, patina. 8. Brojčani podaci koje treba Godine produženja vijeka trajanja zaštićenog čelika. upamtiti: 9. Moguće teme i sadržaji Detaljno upoznavanje poslova, materijala i uređaja u prikladni za daljnji samostalan korozijskoj zaštiti metala. rad učenika: 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje ekološke osviještenosti, npr. razgovor o ciljevi i sadržaji zanimanjima u korozijskoj zaštiti metala i zaštiti okoliša i živih bića

33

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 8. Hidroelektrane i termoelektrane 1. Ključni pojmovi: Elektrana, način rada hidroelektrane i termoelektrane, dalekovodna električna mreža. 2. Potrebno predznanje : Znanja o oblicima i vrstama energije. 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Postrojenja hidroelektrane. Shema postrojenja termoelektrane. Reljefni model hidroelektrane i termoelektrane. Slika odabrane hidroelektrane u Republici Hrvatskoj.

Elektrana, akumulacijsko jezero, generator pare, parna turbina ,električni generator, dalekovodna električna mreža. Objasniti način rada hidroelektrane i termoelektrane.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

Usporediti rad vodenice i hidroelektrane. 1. Razgovor o načinu proizvodnje električne energije okretanjem rotora dinama na biciklu. 2.3. Maketa hidroelektrane okretanja rotora električnoga generatora. 5. Objasniti tko okreće rotor električnog generatora hidroelektrane i što se time dobiva. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje osjećaja za osobnu odgovornost, npr. kako vlastitim odgovornim ponašanjem štediti električnu energiju

34

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 9. Električna instalacija u kući 1. Ključni pojmovi: Fazni vodič, razvodna ploča, osigurač 2. Potrebno predznanje : Predznanje o vodičima i veličini napona u razvodnoj mreži električne struje. 3. Središnji sadržajni element Razvodna ploča grananja električne struje. Shema nastavne teme i preporuka razvodne ploče s trošilom električne struje. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Model razvodne ploče s trošilom električne energije. 5. Primjeri korelacije s drugim Shema dalekovodne mreže dovoda električne struje u predmetima ili dodatna kuću. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Fazni vodič, nulti vodič, uzemljenje, razvodna ploča, osigurač, trošilo. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Razlikovati vodiče, osigurače i trošila te zamijeniti učenik treba postići: oštećeni osigurač na pravilan način. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Proširiti znanje o veličini napona električne struje za pogon elektromotora. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Razgovor o rasvjeti, električnim uređajima i s posebnim odgojnoplaćanju potrošnje električne energije u stanu. obrazovnim potrebama: 3. Maketa dovoda, razvoda i potrošača električne energije u stanu. 5. Objasniti kada neće biti dovoda električne energije do potrošača u stanu. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, ciljevi i sadržaji npr. zaštita od udara električne struje

35

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Kompresor, kondenzator, isparivač. Vrste agregatnih stanja. Način rada kućnog hladnjaka. Shema kućnoga hladnjaka Slika velikih rashladnih agregata. Mobilne hladnjače. teme: 10. Hladnjaci Ključni pojmovi: Potrebno predznanje : Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama:

Nabrajanje detalja u radu i konstrukciji hladnjaka. Kompresor, kondenzator, isparivač, mobilni, agregat. Objasniti način rada kućnog hladnjaka.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

Proširiti znanje o temperaturnim područjima u hladnjaku i djelovanja na okolinu ispuštenih rashladnih para. 1. Razviti vještinu namještanja termostata i pravilnoga postavljanja hladnjaka (horizontalnost i udaljenost od zida). 5. Znati čemu služi hladnjak u kućanstvu i temperaturna područja hladnjaka. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. pravilno održavanje i čišćenje kućnih hladnjaka

36

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 11. Električni grijač vode 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: Eektrični grijač, termoregulator. Izvedba električnoga priključka grijača vode. Pretvorba električne energije u toplinu. Dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Shema izvedbe električnog grijača vode. Demonstracija prijenosnoga električnog grijača vode.

Nabrajanje detalja uređaja. Električni grijač, termoregulator, uzemljenje. Opisati način rukovanja i sigurnoga korištenja.

Opasnosti od napona električne struje . 1. Reguliranje temperature zagrijavanja vode namještanjem termoregulatora. razvijanje kritičke prosudbe o korisnosti i mogućoj štetnosti različitih tehnoloških pomagala suvremenog svijeta

37

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 12.Tablice u programima za obradu teksta 1. Ključni pojmovi: Elementi tablice (stupac, redak, ćelija), namještanje visine retka i širine stupca, spajanje i razdvajanje ćelija. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje osnovnoga okruženja alata za pisanje teksta. 3. Preporuke za metodičku Umetanje tablice u tekst, odabir broja redova, stupaca, obradu unošenje podataka u ćelije tablice. 4. Dodatna ilustracija: Pokazati na primjerima, kako se podaci vrlo često unose i pišu u tablicama, uočiti urednost i zornost takvog načina unosa teksta. 5. Primjeri korelacije s drugim ništa predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Na čemu ne treba insistirati i Učenici ne trebaju pamtiti naredbe, ali zabilješkama u što treba izbjegavati: bilježnici mogu nacrtati neku tablicu te označiti njene sastavne elemente. 7. Novi stručni nazivi: Umetanje tablice, umetanje stupaca (lijevo ili desno), umetanje redaka (iznad i ispod), presjek reda i stupca - ćelija, umetanje ćelija. 8. Brojčani podaci koje učenik ništa treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca | učenik treba postići: unijeti podatke u tablicu. 10. Dodatni sadržaji koji se Podešavanje širine stupaca i visine redova pomicanjem rubnih mogu obraditi: linija ćelija, lijevom tipkom miša. 11. Izborni sadržaji: ništa 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Prilagođeno računalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvučnu podršku/program za uvećanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti kraći tekst uz kontrolu učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: promicanje općih vrijednosti, npr. urednosti, točnosti reprodukcije, sistematičnosti

38

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 13. Crtanje programom za obradu teksta 1. Ključni pojmovi: Traka za crtanje, crtanje osnovnih likova, grupiranje objekata. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje osnovnoga okruženja alata za pisanje teksta, poznavanje načina postavljanja alatnih traka. 3. Preporuke za metodičku Crtanje osnovnih likova alatima s trake za crtanje: crta, obradu pravokutnik, elipsa, krug. Postavljanje likova jedan u odnosu na drugi. Grupiranje više objekata u jednu cjelinu i ponovno rastavljanje na sastavne objekte. 4. Dodatna ilustracija: Unaprijed nacrtati na listu papira većinu objekata koji se mogu nacrtati alatima trake za crtanje te ilustrirati učenicima kako je i ovim alatom (programom za pisanje) moguće nacrtati i bojati likove. 5. Primjeri korelacije s drugim Pokazati na primjerima u udžbenicima kako se tekst može predmetima ili dodatna kombinirati s umetnutim geometrijskim likovima. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Na čemu ne treba insistirati i Učenici ne trebaju pamtiti sve naredbe već metodom pokušaja što treba izbjegavati: i pogrešaka ustanoviti mogućnosti crtanja. 7. Novi stručni nazivi: Crtanje unaprijed pripremljenih objekata, crtanje strjelica s različitim vrstama rubnih točaka, ispunjavanje objekta bojom, obrubljivanje linijom određene debljine i boje, dodavanje sjena objektima. 8. Brojčani podaci koje učenik ništa treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Nacrtati zadane (osnovne) objekte, obraditi ih linijama učenik treba postići: različitih boja i debljina te ih naredbom za grupiranje spojiti u jednu cjelinu. 10. Dodatni sadržaji koji se Pokazati vrstu gotovih objekata koje je zgodno primijeniti pri mogu obraditi: izradi stripova. 11. Izborni sadržaji: Nacrtanim likovima učenici će dodati sjene, a zatim će dodanim sjenama podešavati položaj i veličinu te mijenjati boju. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Samo slabovidni uz program za uvećanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomoć učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje općih vrijednosti, npr. osjećaja za lijepo, ciljevi i sadržaji: maštovitosti, kreativnosti

39

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 14. Pretraživanje informacija na Internetu 1. Ključni pojmovi: Naprednije mogućnosti pretrage, uporaba pronađenih informacija. 2. Potrebno predznanje: Potraga za zadanim pojmom pomoću tražilice. 3. Preporuke za metodičku Učenici u timovima uporabom naprednijih mogućnosti obradu tražilice pretražuju internet. 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim Traženje obrazovnih sadržaja za druge predmete. predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i što treba izbjegavati: 7. Novi stručni nazivi: Napredno pretraživanje. 8. Brojčani podaci koje učenik ništa treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Smanjiti rezultate pretrage na preciznije određene stranice. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Katalozi, metatražilice 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Samo slabovidni uz program za uvećanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomoć učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajući poticanje znatiželje za događanja u svojoj okolini, svijetu, te ciljevi i sadržaji: razvijanje sposobnosti za društveni angažman

40

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 15. Rad s porukama 1. Ključni pojmovi: Odgovor na poruku, prosljeđivanje poruke, privici. 2. Potrebno predznanje: Uporaba alata za elektroničku poštu. 3. Preporuke za metodičku Učenici prosljeđuju poruku jedan drugome i odgovaraju na obradu poruke. U poruku dodaju manje slikovne privitke. 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim Hrvatski jezik: pravilno pisanje teksta. predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i što treba izbjegavati: 7. Novi stručni nazivi: Odgovoriti (reply), proslijediti (forward), privitak (attachment). 8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Pravilno upravljati porukama elektroničke pošte. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Samo slabovidni uz program za uvećanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomoć učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje kulture ponašanja pri međusobnom komuniciranju ciljevi i sadržaji: elektroničkom poštom

41

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE teme: 1. Simboli i sheme u elektrotehnici i elektronici Ključni pojmovi: Simboli, sheme Potrebno predznanje: Simboli i sheme u graditeljskom crtanju. Središnji sadržajni element Simboli sklopova, uređaja i oznake vodova nastavne teme i preporuka demonstracija uzoraka i slika njihovih simbola za metodičku obradu: vježbanje čitanja dobivenih shema. 4. Dodatna ilustracija: Shema strujnog kruga i elektroničkog sklopa. 5. Primjeri korelacije s drugim Shema kućne instalacije i električnog brojila. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Simbol, shema, sklop, strujni krug, električno brojilo. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja «Čitati» elektrotehničke i elektroničke sheme. učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Vježba crtanja primijenjenih simbola 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Ponoviti značenje simbola u graditeljskom crtanju s posebnim odgojno2. obrazovnim potrebama: 3. Pokazivanje sheme električne instalacije radne sobe učenika nacrtane pomoću elektrotehničkih simbola (umjesto zahtjeva pod br. 9) - moguće teškoće pri čitanju simbola 4. Osigurati dobar pogled na sheme za učenike koji imaju teškoća kontrole položaja tijela i glave 5. Zahtijevati da učenici poznaju simbole osigurača, prekidača, utičnice i uzemljenja 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje sposobnosti prosuđivanja, razmišljanja, ciljevi i sadržaji: promatranja i samostalnoga djelovanja, npr. kritička prosudba različitih ponuda suvremene tehnologije kroz sheme i simbole

42

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 2. Izrada sheme jednostavnog elektroničkog sklopa 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje: 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Elektrotehnički simboli. Simboli aktivnih i pasivnih elektroničkih elemenata. Znanje elektronike iz nastave fizike i teme br. 1 Izrada sheme uzorka odabranoga elektroničkog sklopa. Dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Slika elektroničkih simbola. Uzorak sklopa titrajnoga kruga.

Izvor napajanja, prekidač, tranzistor, kondenzator, otpornik, pojačalo. Izraditi i "čitati" sheme elektroničkih sklopova.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

Upoznati sheme različitih elektroničkih sklopova. 1. Ponoviti znanja elektrotehničkih simbola 2. 3. Vježba crtanja simbola pokazanih elektronički elemenata (umjesto zahtjeva pod br. 9) - duže vrijeme usvajanja simbola 4. Osigurati dobar pogled na sheme, korištenjem držača za tekst, za učenike koji imaju teškoća kontrole položaja tijela i glave te pomoć druge osobe u praktičnom radu. 5. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi

43

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 3. Vrste i svojstva polimernih materijala 1. Ključni pojmovi: Vrste polimera: prirodni i umjetni, svojstva umjetnih polimera. 2. Potrebno predznanje: Znanje iz kemije o kemijskim spojevima. 3. Središnji sadržajni element Vrste i proizvodnja umjetnih polimera, video - film nastavne teme i preporuka proizvodnje polimera. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Uzorci polimernih materijala. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjeri primjene polimera. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Polimer, kaučuk, prirodne smole, celuloza, duroplasti, vulkanizirajući materijali (guma), termoplasti, polimerizacija, različiti trgovački nazivi plastike. 8. Brojčani podaci koje treba Postotni iznos udjela plastike na odabranim upamtiti: proizvodima, npr. automobilu. 9. Obrazovna postignuća koja Navesti svojstva umjetnih polimera i primjere učenik treba postići: proizvoda izrađenih od plastike. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Proširiti znanje o vrstama plastike i načinu obrade vodovodnih cijevi od plastike. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Prirodni i umjetni materijali. s posebnim odgojno3. Pokazivanje uzoraka gume, plastike i stiropora. obrazovnim potrebama: 5. Navesti primjere korištenja umjetnih - polimernih materijala. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje ekološke svijesti, npr. način pohranjivanja ciljevi i sadržaji: gumenih i plastičnih otpadnih materijala bez zagađivanja prirode i štetnosti za živa bića; razvijanje poduzetničkog duha, npr. kreiranje programa za recikliranje gume i plastike

44

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 4. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje: 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Savijanje, lijepljenje, zavarivanje Znanja o svojstvima umjetnih polimera teme br. 3 Postupci obrade plastike savijanjem, lijepljenjem i zavarivanjem. Dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Uzorci obrađenih dijelova plastike. Primjeri područja primjene obrade plastike.

Savijanje, zagrijavanje, vrući zrak, premazivanje, gnjecavo stanje, sušenje, naprezanje. Veličina temperature zagrijavanja plastike. Izvesti savijanje i spajanje plastičnih dijelova lijepljenjem i zavarivanjem. Detaljno objasniti pravila i alat za izvođenje zavarivanja plastike. 1. Ponavljanje znanja o "krpanju" zračnice bicikla lijepljenjem. 3. Vježba zagrijavanja u toploj vodi i savijanja komada plastike. 4. Dodatna pomoć učitelja. 5. Opisati postupak "krpanja" zračnice bicikla. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. zaštita na radu pri obradi plastike

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

45

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 5. Izrada spojeva električnih vodova 1. Ključni pojmovi: 2. Potrebno predznanje: 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Spoj, vodič, izolator Iskustveno znanje o vrstama vodova električne struje. Postupak spajanja vodiča zapletanjem žice, spojnicama i lemljenjem. Dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Uzorci spojeva električnih vodova. Spojevi vodova na izolatorima nadzemne električne mreže.

Spoj, skidanje izolacije, zapletanje žice, spojnica, čišćenje žice, spajanje lemljenjem, izoliranje. Izvesti spojeve električnih vodova zapletanjem žice, spojnicama i lemljenjem. Spojevi podzemnih električnih vodova. 1. Vježba spajanja vodova zapletanjem žice i oblaganje spoja izolacijskom trakom. 3. Učenicima dati komade vodova sa skinutom izolacijom i izolacijsku traku te dva uzorka izrade spoja u dvije faze: zapleteni spoj žica i spoj koji je već zapleten i obložen izolacijskom trakom. 4. Pripremiti individualizirane zadatke i osigurati pomoć druge osobe. 5. Tražiti objašnjenje zašto se spoj vodova oblaže izolacijskom trakom. 6. Nema potrebe za specifičnostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. prva pomoć kod električnog udara

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

46

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 6. Pasivni i aktivni elektronički elementi 1. Ključni pojmovi: Pasivni elektronički elementi, aktivni elektronički elementi. 2. Potrebno predznanje: Znanje otpora, kondenzatora i dioda. 3. Središnji sadržajni element Upoznati pasivne i aktivne elektroničke elemente nastavne teme i preporuka demonstracija uzoraka elemenata. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Demonstracija kartica i ploča s ugrađenim pasivnim i aktivnim elementima. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika mikroprocesora te uzorak mikroprocesora i predmetima ili dodatna integriranog kola. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Tranzistor, svjetleća dioda, integrirani krug, tiristor, dijac, trijac, elektronska cijev. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Objasniti ulogu pasivnih i aktivnih elektroničkih učenik treba postići: elemenata i uočiti njihov značaj u fizičkom smanjenju sklopa. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu Usporedba veličine i uloge elektronske cijevi i obraditi: mikroprocesora. 11. Izborni sadržaji: Postupak ugradnje elektroničkih elemenata na tiskovnu pločicu. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 3. Vježbati korištenje mobitela. s posebnim odgojno6. Nema potrebe za specifičnostima. obrazovnim potrebama: 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje općih vrijednosti, npr. kulturno ponašanje ciljevi i sadržaji: s mobitelom, pomodarstvo pri kupovanju mobitela itd. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. opasnost od elektromagnetskog zračenja pri prekomjernom baratanju s mobitelom

47

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE teme: 7. Ispravljači izmjenične struje Ključni pojmovi: Dioda, poluvalni i punovalni ispravljač. Potrebno predznanje: Znanje o izmjeničnoj i istosmjernoj struji. Središnji sadržajni element Poluvalno i punovalno ispravljanje, dokumentacija nastavne teme i preporuka vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Simulacija izmjenične struje na računalu. 5. Primjeri korelacije s drugim Demonstracija izmjenične struje na osciloskopu. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Ispravljač, poluvalni, punovalni, adapter, Gretzov spoj, toroidni transformator 8. Brojčani podaci koje treba Transformirani naponi: 220/3, 220/6, 220/12 (V). upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Navesti i objasniti primjere pretvaranja izmjenične u učenik treba postići: istosmjernu električnu struju. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu Primjena u svim elektroničkim uređajima. obraditi: 11. Izborni sadržaji: Ispravljači za punjenje akumulatora. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 3. Vježbati priključivanje "punjača" akumulatora na s posebnim odgojnoizvor izmjenične struje obrazovnim potrebama: 4. Pomoć druge osobe u praktičnim radovima. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje ljubavi i ponosa prema domovini i njenim ciljevi i sadržaji: velikanima, npr. razgovor o Nikoli Tesli i njegova otkrića u vezi s transformatorima

48

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv izborne teme: 8. Izrada elektrotehničkih sklopova 1. S kojom nastavnom temom je Uz temu br. 1, 2 i 6 povezana ova izborna tema: 2. Ključni pojmovi: Titrajni krug, multivibrator, R-C vremenska konstanta, punjenje i pražnjenje kondenzatora. 3. Središnji sadržajni element Izrada tiskane pločice kaširanim bakrom nastavne teme i preporuka dokumentacija vježbe: radna, informacijska i za metodičku obradu: operacijska lista. 4. Dodatna ilustracija: Demonstracija utjecaja promjene R-C vrijednosti na frekvenciju titranja svjetla. 5. Primjeri korelacije s drugim Pokazati razne tiskane pločice s montiranim predmetima ili dodatna pasivnim i aktivnim elektroničkim elementima. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Multivibrator, R-C konstanta, tiskana pločica, jetkanje, kaširani pertinaks, superoksid, tinol. 8. Brojčani podaci koje treba Odnos peroksida i solne kiseline. upamtiti: 9. Moguće teme i sadržaji Izrada raznih natpisa i likova na kaširanom bakru. prikladni za daljnji samostalan rad učenika: 13. Odgojni i socijalizirajući razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno ciljevi i sadržaji njezinoj prirodi, poštivanje razlike u sposobnostima i talentu

49

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 9. Generator izmjenične struje i elektromotori 1. Ključni pojmovi: Generator, izmjenična struja, frekvencija izmjenične struje, elektromotor. 2. Potrebno predznanje: Znanje o elektromagnetskoj indukciji, vrstama električne struje i frekvenciji izmjenične struje. 3. Središnji sadržajni element Generator izmjenične struje. Shema izvedbe nastavne teme i preporuka trofaznoga električnog generatora. Sastavni dijelovi i za metodičku obradu: pravilo rada elektromotora. 4. Dodatna ilustracija: Dinamički model generatora izmjenične struje. Slika sastavnih dijelova elektromotora. 5. Primjeri korelacije s drugim Generator električne struje na biciklu. Slika primjene predmetima ili dodatna elektromotora u kućanskim uređajima. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Stator, rotor, elektromagnet, vrste električnih vodova. 8. Brojčani podaci koje treba Električni napon proizveden u generatoru. upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Objasniti način rada generatora izmjenične struje. učenik treba postići: Objasniti načina rada elektromotora. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Proširiti znanja o izvedbi malih generatora. Električne struje npr. uređaj za električno paljenje mina. Izraditi maketu elektromotora. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Ponoviti rad generatora na biciklu. s posebnim odgojno3. Na dinamičkom učilu generatora pokazati obrazovnim potrebama: proizvodnju električne struje i pokazati maketu elektromotora. 5. Znati samo navesti načelo rada električnoga generatora i elektromotora. 6. Nema potrebe za specifičnostima. 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje ljubavi i ponosa prema domovini i njenim ciljevi i sadržaji: velikanima, npr. nastavak priče o Nikoli Tesli i njegovom otkriću izmjenične struje; razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. znanjem izbjegavamo opasnosti

50

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv izborne teme: 10. Električni uređaji u automobilu 1. S kojom nastavnom temom je U temu br. 6, 7 i 9 povezana ova izborna tema: 2. Ključni pojmovi: Akumulator, električni pokretač, alternator. 3. Središnji sadržajni element Akumulator, demonstracija sastavnih dijelova nastavne teme i preporuka akumulatora. za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Demonstracija akumulatora, alternatora i elektropokretača. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika električne instalacije automobila. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili nova tema ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: Akumulator, alternator, elektropokretač, potrošači električne energije. 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Moguće teme i sadržaji Kontrola ispravnosti i punjenje akumulatora. prikladni za daljnji samostalan rad učenika: 9. Odgojni i socijalizirajući razvijanje ekološke svijesti, npr. kamo pohraniti ciljevi i sadržaji dotrajale kondenzatore, baterije, mobitele i sl.

51

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 11. Izrada, pokretanje i upravljanje robota 1. Ključni pojmovi: Električni, hidraulički i pneumatski pogon . 2. Potrebno predznanje: 3. Središnji sadržajni element nastavne teme i preporuka za metodičku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Znanja iz fizike o elektromagnetskoj sili, tlaku tekućine i Pascalovom zakonu. Model robota, pokretanje i upravljanje robota, Dokumentacija vježbe: radna, informacijska i operacijska lista. Robotska kolica i upravljanje uključivanjem elektromotora. Koračni motori; usporedba sa DC-motorima.

Ukupni tekst i crtež koračnog motora. Pneumatski pogon, koračni motori, hidraulički pogon, pravilo hidaruličkoga kružnog pogona. Napon DC motora: 3V, 6V i 12V. Objasniti ulogu elektromotora, elektromagneta i razloge primjene istosmjernog motora. Analizirati koje poslove može obaviti industrijski robot pri sastavljanju automobila. 1. Usporedba: koja energija pokreće robota, a koja energija živa bića i čovjeka. 2. 3. Potrebno dodatno objasniti pojmove i pomoći potpitanjima pri objašnjavanju uloge elektromotora. 4. 5. 6. Nema potrebe za specifičnostima. poticanje čuđenja, zadivljenosti i znatiželje za suvremene tehnološke mehanizme i razvijanje kreativne snage učenika

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

52

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 12. Program za izradu prezentacije 1. Ključni pojmovi: Traka sa izbornicima programa za izradu prezentacija, osnovne alatne trake, kreiranje prezentacije, otvaranje i spremanje prezentacije, oblikovanje, načini pogleda na slajdove. Poznavanje programa za obradu teksta. Upoznati program za izradu prezentacija, njegovu ulogu i okruženje. Izbornike i značenje alata na alatnim trakama, kreiranje prve prezentacije. Različiti pogledi na slajdove (običan, pogled slajda, pogled obrisa). Upoznati učenike s poželjnim odnosom boje pisma i pozadine, kao i pravilnim odabirom veličine i vrste slova te količine teksta na slajdu | razvrstavanje slajdova. Izrada prezentacije na neke druge načine: plakat, pano, letak. Prezentacija proizvoda, reklame. Nije potrebno pamtiti sve osnovne alate, već potaknuti učenike na izradu bilježaka kojima će se služiti u daljnjem radu, učenici koriste samo definirane dizajnirane predloške, a ne izrađuju vlastite, načine pogleda na slajdove navesti samo informativno. Naziv prezentacijskoga programa, nazivi pojedinih izbornika, osnovni alati u alatnim trakama, dodavanje novoga slajda, dizajnirani predložak, spremanje prezentacije, otvaranje prezentacije, oblikovanje i sjenčanje teksta, načini pogleda na slajdove. ništa Prepoznati osnovno okruženje alata za izradu prezentacija, kreirati jednostavnu prezentaciju, uređivati tekst na slajdu. Shema boja na slajdu i mijenjanje sheme boja. 1. Samo slabovidni uz program za uvećanje ekrana. 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomoć učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. promicanje osjećaja za lijepo, ali i za urednost, sistematičnost i jasnoću izražavanja

2. Potrebno predznanje: 3. Preporuke za metodičku obradu

4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i što treba izbjegavati:

7. Novi stručni nazivi:

8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

53

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 13. Uređivanje prezentacije 1. Ključni pojmovi: Premještanje slajdova u pogledu obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije, umetanje i oblikovanje ilustracije. 2. Potrebno predznanje: Pisanje i uređivanje teksta na slajdu. 3. Preporuke za metodičku Učenici nastavljaju rad na svojoj prezentaciji te ih obradu upoznajemo s mogućnostima kopiranja i brisanja slajdova. Završene prezentacije ispisujemo na papir te učenici upoznaju dijaloški okvir za ispis prezentacije i njegove mogućnosti, odabrati predložak koji omogućuje dodavanje ilustracije na slajd. Dodati sliku iz galerije slika ili iz datoteke (pretraživanje galerije slika). Pokazati koje su mogućnosti oblikovanja slike u samom prezentacijskom alatu. 4. Dodatna ilustracija: Izrada razrednog panoa ili plakata sa ispisanim prezentacijama. 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i Tijekom rada učitelj pomaže dovršavanje prezentacija i što treba izbjegavati: demonstrira mogućnosti ispisa prezentacija, oblikovanje slike u prezentacijskom alatu pokazati na informativnoj razini. 7. Novi stručni nazivi: Premještanje slajdova, kopiranje slajdova, dijaloški okvir za ispis prezentacije, predložak slajda za dodavanje slike, dodavanje slike na slajd iz galerije slika ili iz datoteke. 8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja Uređivati vlastite prezentacije i ispisivati prezentacije, učenik treba postići: postavljati sliku na slajd i pronalaziti odgovarajuće slike za vlastitu prezentaciju. 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: Izrađivanje vlastitih slika u nekom alatu za crtanje ili obradu slika za potrebe prezentacije. 12. Prijedlozi za rad s učenicima 1. Samo slabovidni uz program za uvećanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomoć učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajući promicanje osjećaja za lijepo, ali i za urednost, sistematičnost ciljevi i sadržaji: i jasnoću izražavanja

54

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 14. Povezivanje na Internet 1. Ključni pojmovi: Modema, lokalna mreža, protuvirusni program. 2. Potrebno predznanje: Struktura interneta. 3. Preporuke za metodičku obradu 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i što treba izbjegavati: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: Objasniti biranje (dial up) pomoću modema. Demonstrirati načine biranja veze kada su podaci o biranom broju pohranjeni u računalu a ulogu birača igra modem. Objasniti potrebu i načine zaštite od neželjenih pojava. Shema konkretnoga stanja u školskoj lokalnoj mreži te načina pristupa internetu. Temu obraditi informativno i na razini demonstracije i razgovora. Modem, ISDN, ADSL, birana veza (dial up), virusi, protuvirusna zaštita, zaštitna stijena (Firewall). Objasniti potrebu za bržim internet vezama u budućnosti, samostalno podesiti biranu vezu za kućnu uporabu.

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

1. Samo slabovidni uz program za uvećanje ekrana. 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomoć učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. promicanje općih vrijednosti, npr. pristojnosti i obazrivosti u komunikaciji sa stranim osobama

55

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnička kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Naziv teme: 15. Obrazovni sadržaji na Webu 1. Ključni pojmovi: Obrazovne stranice, internetski sustavi za učenje, e-učenje. 2. Potrebno predznanje: Struktura interneta, sakupljanje sadržaja s Weba, elektronička pošta. 3. Preporuke za metodičku obradu 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na čemu ne treba insistirati i što treba izbjegavati: 7. Novi stručni nazivi: 8. Brojčani podaci koje učenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignuća koja učenik treba postići: 10. Dodatni sadržaji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadržaji: 12. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: Učenike provesti kroz jednostavni tečaj i podvrgnuti ih elektroničkom testu. Umjesto uporabe Weba moguće je obaviti podučavanje i ispitivanje uporabom sadržaja pohranjenih na CD . Pokazati učenicima sučelje nekog potpunog sustava za eučenje. Poželjno je da sadržaji učenja budu povezani s nekim drugim predmetom. Ne treba inzistirati na uspješnom testiranju već učenicima treba samo demonstrirati sustav. Izbjegavati prijavljivanje i ulazak u neki pravi LMS sustav . LMS (Learning Mangement System), e-učenje. ništa Naučiti osnove samostalnoga učenja s pomoću sadržaja na internetu. Upotrebljavati obrazovne portale i jednostavne sustave za učenje. Videokonferencije na internetu. 1. Samo slabovidni uz program za uvećanje ekrana. 2. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 3. Nema potrebe za specifičnostima u radu. 4. Koristiti prilagođenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomoć učitelja. 6. Nema potrebe za specifičnostima u radu. poticanje čuđenja, znatiželje i zadivljenosti za prirodu i svijet

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

56

Verzija od: 14. srpnja 2005.

5. Metodičke napomene pristupa nastavnoj obradi tema Može se reći da je po prvi puta sadržaj nastavnoga predmeta Tehničke kulture znanstveno i sustavno zasnovan sa simultanim razvojem istovrsnih sadržaja: od temeljnih i jednostavnih do razvijenih i složenih. Time se postigla kvalitetna kompozicija jedinstvenoga sadržaja općega tehničkog obrazovanja, osposobljavanja i odgoja učenika. Potvrda toga su npr. sadržaji tehničkoga crtanja čije izučavanje započinje u V. razredu i simultano se razvija i nadograđuje do završnog VIII. razreda. Naime, kao što djeca I. razreda započinju s učenjem pisanja i čitanja u svrhu općega sporazumijevanja, tako se u Tehničkoj kulturi započinje s nastavom tehničkoga crtanja gdje se djecu uči crtanju i "čitanju" tehničkih crteža u svrhu specifičnoga sporazumijevanja u tehničko-tehnološkom djelovanju. Slično su složene i ostale cjeline programa: materijali, energetika, tehničke tvorevine i informatička tehnologija. Na primjer, kod tehničkih tvorevina: od jednostavnih, ručno upravljanih alata do složenih automatiziranih, računalom vođenih agregata. Postignuta je svojevrsna matrica povezanosti sadržaja: horizontalno postavljene istoimene nastavne cjeline u svim razredima i vertikalno razvijene istoimene nastavne cjeline u svim razredima. Na podlozi predloženih obveznih i izbornih tema nastavnik je slobodan u kreiranju nastavnih teoretskih tema i radnih vježbi sukladno potrebi područja u kojem škola djeluje i materijalnoj opremljenosti za izvođenje nastave. Ukupni elementi tehničko-tehnoloških sadržaja nastavnoga predmeta se obrađuju u dva oblika: teoretska nastava i radne vježbe.

Shema načina nastavne obrade elemenata tehničko-tehnoloških sadržaja: T - teorija, RV - radne vježbe Možemo primijetiti da se pravila rada (PR) nekih vježbi obrađuju u teoretskoj nastavi, a većim dijelom neposredno u informacijskoj listi svake radne vježbe (vidi 4. točku razrađenih tema). Ovdje će biti nužno dodatno informiranje nastavnika za metodičku pripremu radnih vježbi. Radnim vježbama se neposredno razvija vještina (V) primjene znanja (Z) oslonjenih na prirodne psihofizičke osobine (PO) učenika. Shema utjecaja razvijenosti (Z), (V) i (PO) na razvoj operativne sposobnosti (S) učenika

57

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Zato radne vježbe ne predstavljaju učenje o tome kako se nešto proizvodi već prije svega metodu razvoja vještine (V) primjene znanja (Z) u cilju povećanja operativne sposobnosti (S) učenika. Konačno, u praksi nastave Tehničke kulture mora se ostvariti načelo LIK - nastave (laka, interesantna i korisna nastava). Za postizanje toga također će biti nužno dodatno metodičko usavršavanje nastavnika.

6. Pedagoško-materijalni uvjeti za izvođenje nastave tema Tehničke kulture Ukupne pedagoško-materijalne potrebe nastave sastoje se od tri grupe: - radni prostor za učenike i nastavnike s potrebnom opremom, - trajna nastavna sredstva i pomagala programa, - potrošni materijal radnih vježbi programa. 6.1. Radni prostor za učenike i nastavnike s potrebnom opremom Za nastavu Tehničke kulture škola bi trebala imati sljedeći međusobno povezan prostor: - specijaliziranu učionicu za izvođenje nastave za prve četiri nastavne cjeline (tehničko crtanje, materijali, energetika i tehničke tvorevine); - kabinet za nastavnike; - spremište za nastavna sredstva i pomagala. Dodatni prostor, ovisno o mogućnostima škole, čini: - školska radionica za radne vježbe, - spremište za alat i potrošni materijal, - prometni poligon, - spremište uz prometni poligon. Za nastavnu cjelinu informatičke tehnologije nužno je imati specijaliziranu računarsku učionicu. 6.2 Trajna nastavna sredstva i pomagala programa Vrste trajnih nastavnih sredstava i pomagala su određena sa sadržajem pet nastavnih cjelina programa koja proizlaze iz točke 3., 4. i 5. razrade tema. 6.3 Potrošni materijal radnih vježbi programa Vrste i količina potrošnoga materijala također proizlaze iz radnih vježbi tema i točke 3. razrade tema. Detaljni opis veličine prostora, vrste opreme i radnoga alata te vrste i količine potrošnoga materijala bit će učinjen nakon provedene javne rasprave o prijedlogu danog programa.

58

Verzija od: 14. srpnja 2005.

7. Pojašnjenje točke 6. tablice razrade tema Završni rezultat rada Povjerenstva za izradu tema Tehničke kulture je sljedeći: 1. napušten je postojeći nastavni program i udžbenici Tehničke kulture za satnicu od jednoga sata nastave tjedno, 2. predložen je novi nastavni program i razrađene teme Tehničke kulture za satnicu od jedan sat nastave tjedno s planiranom izvedbom u bloku od 2 sata nastave koja će se izvoditi za svaku polovinu odjeljenja posebno. Posljedično tome, točka 6. razrade tema: "Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti", je ostala neispunjena izuzev u 8 tema gdje se novi sadržaji podudaraju sa sadržajima važećih udžbenika (iz prometa u eksperimentalnom udžbeniku V. razreda te električnih uređaja i robotike u službenom udžbeniku VIII. razreda). Obrazloženje U napuštenom programu nisu postojale radne vježbe primjene znanja, a stečena znanja su imala ove razine: - opisati ................................................. 36,36 (%), - nabrojiti ............................................. 28,67 " , - obrazložiti ......................................... 13,28 " , - objasniti ............................................ 9,06 " , - skicirati ............................................. 6,99 " , - uočiti razliku ..................................... 4,89 " , - usporediti .......................................... 0,06 " , - napraviti ............................................ 0,00 (%). Zadaće postojećega nastavnog programa Tehničke kulture (Prosvjetni vjesnik br. 2 od 1999. godine) su svrhovito navedene u 16 točaka, ali ih nije moguće ostvariti zbog maloga broja sati nastave, odnosno jednoga sata nastave tjedno (što je ocjenjeno apsurdnim s obzirom na stanje tehnološkoga razvoja u kojem se Hrvatska nalazi). Zato i ovdje valja podsjetiti da je pravo na obrazovanje jedno od najvažnijih prava čovjeka. Pri ostvarivanju ovoga prava u praksi su moguća tri stanja: - kad je učenik u položaju stjecanja znanja i stiče ga; - kad je učenik bio u položaju stjecanja znanja, ali ne i u položaju da se nauči služiti znanjem radi čega djelatno ostaje nesposoban; - kad učenik uopće nije bio u položaju stjecanja znanja. U napuštenom nastavnom programu Tehničke kulture učenik je bio u navedenom drugom, a djelomično i trećem stanju. Tko je odgovoran za takvo stanje? Vjerojatno da odgovornost nije na učeniku. Zastupanje programa u kojem se stječu samo znanja (i to na razini neobvezne kulture) i tvrdnja da će učenici sami primjenjivati stečena znanja (a takvih tvrdnji ima) je jednako tvrdnji da će se npr. korisna nuklearna reakcija urana dogoditi sama od sebe bez tehnološkoga rada koncentracije i poticaja reakcije izotopa U 92235. Poradi znanstvene istine slične tvrdnje su znanstveno utemeljene jer se zaista događaju spontane nuklearne reakcije, ali se zaboravlja da se to događa vrlo rijetko i da brzo nestaju. Tako se upravo događa i s obrazovanjem koje

59

Verzija od: 14. srpnja 2005.

proizvede ponekog učenika koji sam primjenjuje znanje ali je to nedovoljno za potrebni društveni razvoj, slično kao što spontana nuklearna reakcija nije dovoljna za proizvodnju nuklearne energije. I konačno, treba glasno reći: Znanstvenici omogućuju ali ne razvijaju civilizacijske tvorevine. To čine tehničari koji kroz stvaranje izuma i osmišljavanje tehnologije svrhovito i na siguran način primjenjuju znanstvene spoznaje. Zadaća je nastave Tehničke kulture da uvede učenike u primjenu znanstvenih spoznaja kroz tehnologiju radnih vježbi pa će, u buduće, trebati predložiti veći program i veći broj sati nastave za ovaj nastavni predmet.

60

Verzija od: 14. srpnja 2005.